Društvo

Direktor preduzeća &ldquo;Vodovod i kanalizacija Podgorica&rdquo; Aleksandar Ni&scaron;avić, kazao je da zemlji&scaron;te na kojem se planira izgradnja Postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda pripada industrijskoj zoni KAP-a, kao i da se zbog svoje kontaminiranosti to zemlji&scaron;te ne može koristiti za bilo koju drugu namjenu osim za industrijsku.
On je istakao da izvođač radova radi na pripremi dokumentacije, ali i predočio građanima da će se realizacijom ovog projekta rije&scaron;iti komunalni problemi i pobolj&scaron;ati zdravlje i ljudi i okoline.
&bdquo;Zemlji&scaron;te na kojem se planira postrojene za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda se nalazi u industrijskoj zoni KAPa- Podgorice i ne pripada dijelu naselja ni Botun, ni Dajbabe, već pripada industrijskoj zoni&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić na RTV Podgorica.
Ni&scaron;avić je naveo da je zemlji&scaron;te, zbog kontaminacije, nije moguće koristiti za bilo koju drugu svrhu osim za industriju.
 &bdquo;Radili smo ospežna istraživanja samog zemlji&scaron;ta i njenog kvaliteta i ono ne može da se koristi ni za koju drugu upotrebu osim za industriju, nakon određenog procesa remilijacije&ldquo;, poručuje Ni&scaron;avić.

Nišavić: Zemljište planirano za izgradnju postrojenja ne pripada ni Botunu ni Dajbabama već industrijskoj zoni

"IZVOĐAČ RADOVA PRIPREMA DOKUMENTACIJU"

Privremena zabrana rada privatne zdravstvene ustanove (PZU) Unimedika ni na koji način nije povezana sa načinom liječenja preminulog dječaka, saop&scaron;tili su iz te PZU. 
Ta mjera, kako su naveli, izrečena je isključivo zbog administrativnih, kadrovskih i sličnih tehničkih nedostataka, &scaron;to je jasno konstatovano u inspekcijskim zapisnicima.
&ldquo;Kao ordinacija, aktivno radimo na otklanjanju tih propusta, zbog kojih se izvinjavamo na&scaron;im pacijentima&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju Unimedike.
Oni su naveli da je stvoren pogre&scaron;an utisak u javnosti da je ordinacija zatvorena zbog navodne medicinske gre&scaron;ke, &scaron;to je, kako su istakli, potpuno netačno. 
&ldquo;U inspekcijskom nalazu ne postoji nijedna stavka koja se odnosi na pogre&scaron;no liječenje, niti je konstatovana bilo kakva stručna gre&scaron;ka&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju. 
Iz Unimedike su naglasili i da je dječak, tokom tri dana trajanja bolesti, u tom periodu bio pregledan u jo&scaron; tri različite medicinske ustanove u Crnoj Gori. 
&ldquo;Uprkos naporima vi&scaron;e zdravstvenih timova, ishod je, na veliku žalost svih, bio tragičan&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Unimedike su naglasili da dječak nije preminuo u njihovoj ordinaciji, kako su objavili pojedini mediji.
&ldquo;Već je, prema informacijama kojima raspolažemo, nakon posljednjeg pregleda u državnoj zdravstvenoj ustanovi vraćen kući na daljnje praćenje, gdje je nažalost, nakon nekoliko časova i preminuo&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz ordinacije Unimedika su uputili sauče&scaron;će porodici.
&ldquo;I apeluje na odgovorno i tačno informisanje javnosti kako se ne bi nanosila dodatna &scaron;teta ni porodici, ni zdravstvenim radnicima, ali ni povjerenju građana u zdravstveni sistem&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Unimedika: Privremena zabrana rada nije povezana sa načinom liječenja preminulog dječaka

"STVOREN POGREŠAN UTISAK U JAVNOSTI DA JE ORDINACIJA ZATVORENA ZBOG NAVODNE MEDICINSKE GREŠKE"

Crna Gora se već godinama suočava sa ozbiljnom krizom bezbjednosti saobraćaja. Samo u 2023. i 2024. godini na crnogorskim putevima život su izgubile 152 osobe, dok taj broj za prvih deset mjeseci ove godine 50. Ove podatke stručnjaci ocjenjuju kao &bdquo;vrlo alarmantan signal&ldquo; koji zahtijeva hitne, sistemske mjere.
Prema riječima sudskog vje&scaron;taka saobraćajne struke Gorana Čarapića, najče&scaron;ći uzrok saobraćajnih nezgoda je neprilagođena ili prekomjerna brzina. Vozači često voze daleko iznad ograničenja, ne prilagođavajući brzinu uslovima puta, vremenu ili stanju kolovoza. Drugi najrizičniji faktor je opasno preticanje, posebno na mjestima gdje ono nije dozvoljeno. U tim situacijama, kako navodi, najče&scaron;će dolazi do skoro čeonih sudara, koji nerijetko imaju tragične posljedice. Sve če&scaron;će se bilježe i nezgode izazvane preticanjem kolone, kada vozač vi&scaron;e nema mogućnost povratka u svoju traku.
&ldquo;Uzroci najtežih saobraćajnih nezgoda su neprilagođena brzina, prolazak kroz crveno, preticanje kolone, uticaj alkohola i psihoaktivnih supstanci, upotreba mobilnih telefona. Sve su to prekr&scaron;aji za koje svaki vozač zna da ih ne smije činiti&rdquo;, navodi Čarapić.
Čarapić upozorava da je ulazak u raskrsnicu na crveno svjetlo postao &bdquo;opasna navika&ldquo; i da je u takvim situacijama često te&scaron;ko dokazati ko je zapravo prekr&scaron;io pravilo, &scaron;to dodatno otežava postupke i povećava rizik.
Pje&scaron;aci, biciklisti, vozači trotineta &mdash; zaboravljeni učesnici u saobraćaju
Pored vozača automobila, veliki broj nesreća izazivaju ili u njima stradaju i drugi učesnici u saobraćaju, navodi Čarapić.
&ldquo;Pje&scaron;aci često prelaze kolovoz van obilježenog prelaza, čak i na bulevarima, dok se vozači električnih trotineta kreću bez ikakvih ograničenja, za&scaron;titne opreme ili jasnog zakonskog okvira&rdquo;, poja&scaron;anjava na&scaron; sagovornik.
Ni biciklisti nijesu izuzetak, kaže Čarapić i dodaje da mnogi ignori&scaron;u biciklističke staze i voze kolovozom bez za&scaron;titne opreme, &scaron;to dodatno povećava rizik od te&scaron;kih povreda.
Nedovoljna kontrola saobraćaja
Problematičan je, kako ocjenjuje sagovornik Antena M, i nedostatak policijske kontrole. Na putevima se, kako se tvrdi, rijetko može vidjeti patrola koja kontroli&scaron;e brzinu, alkohol, signalizaciju ili kori&scaron;ćenje mobilnih telefona.
&bdquo;Na na&scaron;im putevima sresti mali broj saobraćajnih patrola koje će vr&scaron;iti kontrolu saobraćaja. A ukoliko obratite pažnju, vidjećete da svako treće vozilo je ono u kome vozač ili koristi mobilni telefon ili prođe na crveno svjetlo, ili ćete vidjeti pje&scaron;ake koji prelaze kolovoz van obilježenog pje&scaron;ačkog prelaza, iako se on nalazi na 20&ndash;30 metara od mjesta gdje prelaze itd., a sankcija nema&rdquo;, ističe Čarapić.
Strože kazne i dosljedna primjena zakona imali bi direktan efekat, uvjeren je Čarapić. Primjer za to, kako dodaje, već postoji.
&ldquo;Prije 20&ndash;30 godina, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova je oduzimalo dozvole na licu mjesta, a kazne su bile enormno visoke za na&scaron; standard. Rezultat je bio da je na relaciji Podgorica&ndash;Budva broj stradalih pao sa 41 na 1 u samo jednoj godini&rdquo;, kaže sagovornik Antene M.
Stacionarni radari kao moguće rje&scaron;enje
Crna Gora već godinama najavljuje uvođenje stacionarnih radara, a njihovo postavljanje na kritičnim tačkama moglo bi značajno smanjiti broj nesreća, jer bi vozači morali da prilagode brzinu, uvjeren je Čarapić.
&bdquo; Imamo primjer da Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija imaju te radare i da na&scaron;i vozači znaju da ne smiju prekoračiti brzinu u tim državama. Vrlo mali broj nezgoda u inostranstvu uzrokuju na&scaron;i vozači, i to su relativno mali prekr&scaron;aji sa malim posljedicama, a kod nas se pona&scaron;aju drugačije jer znaju da neće biti dovoljno sankcionisani, da su kazne male i da mogu i dalje zloupotrebljavati Zakon o bezbjednosti saobraćaja&rdquo;, navodi Čarapić.
Nedostatak saobraćajne kulture &mdash; najveći problem
Iako su mnogi putevi rekonstruisani i infrastrukturno u dobrom stanju, saobraćajna kultura vozača ostaje najveći rizik, ocjenjuje Čarapić.
&ldquo;Na na&scaron;im putevima se kreću vozila prosječne starosti 16&ndash;17 godina, sa jakim vučno-brzinskim karakteristikama, kojima upravljaju mlađi ljudi željni dokazivanja. Na takvim putevima bi trebalo če&scaron;će vr&scaron;iti kontrolu saobraćaja, postaviti vi&scaron;e radara i preventivno djelovati&rdquo;, nagla&scaron;ava Čarapić.
Zaključuje da se situacija može pobolj&scaron;ati samo uz dvije ključne mjere - strože kazne i veće novčane sankcije, uključujući kaznene bodove i oduzimanje dozvola, te pojačanu kontrolu policije, posebno na kritičnim saobraćajnicama.
&ldquo;Po mom mi&scaron;ljenju, samo veće kazne i strože odredbe dale bi efekta. Kazneni bodovi, oduzimanje dozvola &mdash; to to su sankcije koje bi imale efekta&rdquo;, jasan je Čarapić.
Stacionarni radari, ako budu postavljeni kako je najavljeno, takođe bi, ističe Čarapić, mogli doprinijeti smanjenju broja nesreća.

Čarapić: Stanje na crnogorskim putevima alarmantno -samo veće kazne i strože odredbe dale bi efekta

VELIKI PROBLEM NEDOSTATAK POLICIJSKE KONTROLE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno se očekuje slaba do umjerena ki&scaron;a, ponegdje su mogući pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru snijeg.
U nižim predjelima na sjeveru tokom dana se očekuju i ki&scaron;a i snijeg.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazali su da se sniježne padavine očekuju i u vi&scaron;im centralnim i planinskim predjelima na jugu.
Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela padavine će prestati.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom zapadnih smjerova, krajem dana na sjeveru umjeren do pojačan južni.
Jutarnja temperatura od minus tri do devet, najvi&scaron;a dnevna od nula do 12 stepeni.

Danas kiša i snijeg, do 14 stepeni

KRAJEM DANA PRESTANAK PADAVINA

&nbsp;Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) nije nadležno za licenciranje, rad ili evidenciju edukativnih radionica i &scaron;kolica za djecu u Crnoj Gori, saop&scaron;tili su iz tog resora i najavili da će inicirati zakonsko regulisanje posebnih minimalno-tehničkih uslova za obavljanje djelatnosti koje podrazumijevaju okupljanje većeg broja mali&scaron;ana.
Iz MPNI su agenciji MINA kazali da različite edukativne i kreativne radionice za djecu, kojih je sve vi&scaron;e u Crnoj Gori, ne spadaju u sistem obrazovanja i vaspitanja definisan Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, već su, u pravnom smislu, privredni subjekti koji obavljaju uslužne ili slične djelatnosti.
Poseban problem predstavlja i to &scaron;to, kako su naveli iz MPNI, kada su u pitanju razni oblici bavljenja djecom pod &scaron;ifrom privredne djelatnosti kao &scaron;to su igraonice, rođendaonice, čuvanje djece i razni vidovi animacije djece, početak rada nije uslovljen odobrenjem za obavljanje djelatnosti, jer ne postoji poseban propis koji to uređuje.
Na pitanje da li u važećem crnogorskom zakonodavstvu postoji pravna osnova za djelovanje edukativnih radionica, iz MPNI su naglasili da se u Crnoj Gori obrazovanje i vaspitanje ostvaruje isključivo u jasno definisanim ustanovama: pred&scaron;kolskoj ustanovi, &scaron;koli, obrazovnom centru, resursnom centru, kod organizatora za obrazovanje odraslih i u domu učenika.
Prema obja&scaron;njenju Ministarstva, sve &scaron;to se nalazi izvan tih kategorija, uključujući i popularne edukativne &scaron;kole i radionice, tretira se kao privredna djelatnost, a ne kao dio sistema vaspitanja i obrazovanja.
&ldquo;S obzirom na to da takozvane edukativne &scaron;kole i radionice nijesu obuhvaćene navedenim kategorijama iz Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, njihovo osnivanje i djelovanje nije u nadležnosti MPNI&rdquo;, kazali su iz tog Vladinog resora.
Na pitanje da li MPNI vodi bilo kakvu evidenciju ili nadzor nad njihovim radom, s obzirom na to da rade sa djecom i često koriste obrazovne metode, iz MPNI su odgovorili odrično.
&ldquo;Budući da ove forme djelovanja nijesu u nadležnosti MPNI, Ministarstvo ne vodi nikakvu evidenciju o njima. Njihov status se najče&scaron;će defini&scaron;e Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima, a njihova djelatnost se registruje kod Poreske uprave/Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS)&rdquo;, kazali su iz MPNI.
Zbog toga, kako su istakli, nadzor nad njihovim op&scaron;tim poslovanjem i bezbjedno&scaron;ću djece nije u nadležnosti MPNI, odnosno Prosvjetne inspekcije.
Iz MPNI su pojasnili da su poslovi Prosvjetne inspekcije ograničeni isključivo na ustanove koje funkcioni&scaron;u u skladu sa Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
&ldquo;Kod subjekata koji su registrovani kao dru&scaron;tvo sa ograničenom odgovorno&scaron;ću ne radi se o subjektima koji su javna ili privatna obrazovno-vaspitna ustanova, te se samim tim isključuje mogućnost daljeg vr&scaron;enja inspekcijskog nadzora od strane prosvjetne inspekcije i eventualno preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti iste, uprkos činjenici da pomenuti subjekti realizuju jedan vid rada sa djecom&rdquo;, kazali su iz MPNI.
Iz tog Vladinog resora ukazali su i na činjenicu da za djelatnosti poput igraonica, rođendaonica, čuvanja djece i drugih vidova animacije, po važećim propisima, za početak rada nema jasno definisane obaveze probavljanja odobrenja za početak rada.
Kako su pojasnili, Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima propisano je da privrednu djelatnost obavljaju privredna dru&scaron;tva i preduzetnici, kao i da su oblici obavljanja privrednih djelatnosti koji se registruju u skladu sa tim zakonom dužni da, prije otpočinjanja, obavljanja djelatnosti pribave odobrenje za obavljanje djelatnosti.
Međutim, kako su naglasili, odobrenje za obavljanje djelatnosti pribavlja se samo ako je to predviđeno posebnim propisom i ono nije uslov za registraciju u skladu sa tim zakonom.
&ldquo;Kada su u pitanju razni oblici bavljenja djecom pod &scaron;ifrom privredne djelatnosti, kao &scaron;to su igraonice, rođendaonice, čuvanje djece, razni vidovi animacije djece, uslovljavanje početka rada prethodno pribavljenim odobrenjem za obavljanje djelatnosti ne postoji, jer ne postoji poseban propis kojim je to predviđeno&rdquo;, istakli su iz MPNI.
Na pitanje da li je MPNI upoznato sa tim da li nastavni kadar zaposlen u redovnim obazovnim ustanovama ima angažovanja u pomenutim privatnim &scaron;kolicama i radionicama iz MPNI nijesu odgorovorili.
Iz tog Vladinog resora su kazali da će inicirati potrebu zakonskog regulisanja minimalno-tehničkih uslova za obavljanje djelatnosti koje za predmet imaju organizovani vid okupljanja većeg broja djece.
&ldquo;MPNI će inicirati potrebu zakonskog regulisanja posebnih minimalno-tehničkih uslova za obavljanje djelatnosti koje za predmet imaju organizovani vid okupljanja većeg broja djece (pa čak i ako se ne radi o djelatnosti koja po definiciji pripada vaspitanju i obrazovanju, s obzirom na druge aspekte za&scaron;tite djeteta), a sve u cilju ostvarivanja i za&scaron;tite javnog interesa, a posebno za&scaron;tite djece i njihovih interesa&rdquo;, zaključili su iz MPNI.
Poreska uprava: Nemoguće utvrditi precizan broj i listu edukativnih i kreativnih radionica
Iz Poreske uprave, na upit agencije MINA, kazali su da nije moguće precizno obuhvatiti sve obveznike koji se bave djelatnostima koje obuhvataju rad sa djecom (igraonice, čuvaonice, rođendaonice, edukativne i kreativne radionice i &scaron;kolice).
Kako su pojasnili, pojedinim privrednim subjektima, navedene djelatnosti nijesu primarne, pa se podaci o njima ne mogu jednostavno pronaći u evidenciji Poreske.
&ldquo;Određeni broj obveznika se možda i bave djelatnostima navedenim u zahtjevu, ali su registrovani pod drugom &scaron;ifrom djelatnosti, ili im se pretežna djelatnost razlikuje od traženog, sto je u skladu sa zakonskom regulativom&rdquo;, naveli su iz Poreske uprave.
Prema podacima Poreske, samo za dvije &scaron;ifre djelatnosti - Pomoćne obrazovne djelatnosti i Pred&scaron;kolsko obrazovanje - u Crnoj Gori su registrovana 232 obveznika.
Iz Poreske uprave su naglasili da taj broj ne obuhvata sva privredna dru&scaron;tva koja se bave radom sa djecom, ali i da može obuhvatiti i neke djelatnosti koja nijesu kreativne radionice ili igraonice.
Roditelji rado &scaron;alju djecu na radionice, cijene se razlikuju po gradovima i vrsti aktivnosti
Roditelji mali&scaron;ana vrtićkog i uzrasta nižih &scaron;kolskih razreda smatraju da su kreativne i edukativne radionice korisne za razvoj, učenje i socijalizaciju djece, ali pojedini od njih ukazuju na to da nijesu uvijek zadovoljni kvalitetom programa i veličinom grupe.
Prema podacima koje je agencija MINA sakupila od većeg broja roditelja iz različitih crnogorskih gradova, cijene radionica i &scaron;kolica kreću se od 25, pa do 80 eura mjesečno.
Za najveći broj radionica i &scaron;kolica roditelji mjesečno izdvajaju 40 ili 50 eura po djetetu, a mjesečna članarina podrazumijeva dva 45-minutna ili jednosatna termina sedmično.
Cijene su, prema podacima sakupljenim od roditelja iz Podgorice, Berana, Bijelog Polja, Bara i Budve, ne&scaron;to povoljnije u gradovima na sjeveru i Podgorici, dok su na primorju visočije.

Ministarstvo prosvjete: Nijesmo nadležni za licenciranje, rad ili evidenciju edukativnih radionica i školica za djecu

"U PRAVNOM SMISLU, RIJEČ JE PRIVREDNIM SUBJEKTIMA KOJI OBAVLJAJU USLUŽNE ILI SLIČNE DJELATNOSTI"

&nbsp;Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi (PZU) &bdquo;Unimedica&ldquo; u Ulcinju u kojoj je liječen preminuli devetogodi&scaron;nji dječak, sap&scaron;tili su iz Ministarstva zdravlja.
Navodi se da je Zdravstvena inspekcija Ministarstva, u saradnji sa inspekcijama rada, za&scaron;tite na radu i poreske, sprovela zajednički nadzor u PZU &bdquo;Unimedica&ldquo; u Ulcinju, usljed ispitivanja okolnosti tragične smrti djeteta od devet godina.
"Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Dodaje se da su na osnovu nalaza zdravstvenoj ustanovi izrečene zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
Iz Ministarstva zdravlja kazali su da nastavljaju da preduzimaju sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i za&scaron;tite javnog zdravlja.
Oni su naveli da će javnost biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka.

Inspekcije zabranile rad PZU „Unimedica“ iz Ulcinja nakon smrti devetogodišnjeg dječaka

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Sinpć poslije ponoći (oko 2.30) sa Visećeg mosta u Podgorici ženska osobara stara 38 godina skočila je u Moraču, saop&scaron;teno je Portalu Analitika iz Uprave policije.
Kako su dalje naveli iz policije, u tom trenutku mostom je prolazio 23-godi&scaron;nji Petar Ivanović, profesionalni spasilac, koji je primijetio &scaron;ta se dogodilo i odmah reagovao.
Mladić je bez oklijevanja u&scaron;ao u nabujalu rijeku i uspio da žensku osobu izvuče na sigurno. Brzom intervencijom spriječene su teže posljedice.

Podgoričanin Petar Ivanović spasio žensku osobu iz nabujale Morače

SINOĆ DVA I PO SATA NAKON PONOĆI

Obustava rada u sudskoj administraciji, koja svakog dana traje od 11 do 12 sati, biće nastavljena i naredne sedmice, potvrdio je za Pobjedu predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević. Kako je naveo, zahtjevi ovog sindikata i dalje nijesu ispunjeni, pa se odluka o eventualnoj radikalizaciji &scaron;trajka tek očekuje.
U sudstvu trenutno djeluju dva sindikata, čiji se stavovi o &scaron;trajku razlikuju. Sindikat sudstva Crne Gore nedavno je potpisao sporazum sa Ministarstvom pravde i najavio prekid obustave rada. Nasuprot tome, Sindikat uprave i pravosuđa smatra da postignuti dogovor nije validan i da borba za povećanje zarada od 30 odsto i dalje traje.
Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić potvrdio je nedavno za Pobjedu da je sa ministrom pravde Bojanom Božovićem potpisao sporazum kojim se prekida &scaron;trajk sudske administracije, a kojim je predviđeno povećanje zarada već sa novembarskom platom. Tada je kazao da je ispunjeno oko 90 odsto njihovih zahtjeva, te da se uvećanje zarada približilo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto.
Sporazum predviđa da će 1. decembra biti formirana radna grupa koja će izraditi zakon o zaradama zaposlenih u sudskoj administraciji. Nakon njegovog dono&scaron;enja planirano je potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.
Đukić je ranije istakao da su zaposleni u sudskoj administraciji bili prinuđeni na &scaron;trajk zbog dugogodi&scaron;njeg ignorisanja njihovih zahtjeva i niskih primanja. Prema njegovim riječima, osnovica za samostalnog referenta iznosi svega 558 eura, dok mnogi sa deset godina staža primaju oko 600 eura. Samostalni savjetnici zarađuju oko 800 eura, iako upravo iz njihovih redova kasnije dolaze buduće sudije. On je tada naglasio da bi usvajanje granskog kolektivnog ugovora ko&scaron;talo oko 1,4 miliona eura godi&scaron;nje, &scaron;to bi, kako tvrdi, moglo da se finansira iz postojećeg budžeta sudova.
Ministarstvo pravde ranije se oglasilo povodom &scaron;trajka, poručujući da ostaje posvećeno dijalogu sa sindikatima iz oblasti pravosuđa, kako bi se prona&scaron;lo održivo rje&scaron;enje za prevazilaženje aktuelne situacije.

Obustava rada u sudovima nastavlja se i naredne sedmice

SINDIKAT UPRAVE I PRAVOSUĐA NE ODUSTAJE OD ZAHTJEVA

U Crnoj Gori danas će biiti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, u južnim i centralnim predjelima povremeno pljuskovi i grmljavina.
Ponegdje se očekuju obilniji i izraženiji pljuskovi.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, u planinskim predjelima, susnježica i snijeg.
Vjetar umjeren do pojačan, ponegdje na udare jak, južni, tokom noći ponegdje sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp; dva do 15 stepeni.

Na jugu kiša, pljuskovi i grmljavina, na sjeveru susnježica i snijeg

DO 15 STEPENI

Komisija za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine rije&scaron;ila 319 zahtjeva, za &scaron;ta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura.
Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura.
U izvje&scaron;taju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučera&scaron;njoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok &scaron;tete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije. 
Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 nerije&scaron;enih zahtjeva građana iz 11 op&scaron;tina, sa procijenjenom &scaron;tetom od 2.114.479,40 eura.
Na listi nerije&scaron;enih nalaze se i zahtjevi firmi Na&scaron;e Voće d.o.o. Nik&scaron;ić (&scaron;teta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &bdquo;STOŽER &ndash; F&ldquo; d.o.o. Bijelo Polje (&scaron;teta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (&scaron;teta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici.
Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, &scaron;teta preko 1,5 miliona
Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu &scaron;tete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost &scaron;tete iznosi 867.718 eura.
Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica &ndash; &ldquo;Vapor VK&rdquo; d.o.o. Podgorica i &ldquo;Podgorička pivara&rdquo; d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu &scaron;tetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara. 
I ovi zahtjevi nijesu realizovani zbog nedostajućih sredstava.
Op&scaron;tinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih op&scaron;tina.
Komisija za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rje&scaron;avanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura &ndash; od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

NERIJEŠENIH 529 ZAHTJEVA GRAĐANA IZ 11 OPŠTINA

I dana&scaron;nji rezultati analiza pokazuju blago zamućenje vode sa izvori&scaron;ta Mareza, saop&scaron;teno je iz podgoričkog preduzeća &ldquo;Vodovod i kanalizacija&rdquo;.&nbsp;
Kako ističu, ostaje na snazi preporuka da stanovni&scaron;tvo, a naročito djeca, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom, prokuvaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja.
Napominju i da će o svim promjenama potro&scaron;ači biti blagovremeno obavije&scaron;teni.
&ldquo;Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tolo&scaron;i, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varo&scaron;, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, City kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, Farmaci i Beri&rdquo;, podsjetili su iz Vodovoda.

Voda sa Mareze i dalje nesipravna za piće