Crna Gora se već godinama suočava sa ozbiljnom krizom bezbjednosti saobraćaja. Samo u 2023. i 2024. godini na crnogorskim putevima život su izgubile 152 osobe, dok taj broj za prvih deset mjeseci ove godine 50. Ove podatke stručnjaci ocjenjuju kao „vrlo alarmantan signal“ koji zahtijeva hitne, sistemske mjere.

Prema riječima sudskog vještaka saobraćajne struke Gorana Čarapića, najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda je neprilagođena ili prekomjerna brzina. Vozači često voze daleko iznad ograničenja, ne prilagođavajući brzinu uslovima puta, vremenu ili stanju kolovoza. Drugi najrizičniji faktor je opasno preticanje, posebno na mjestima gdje ono nije dozvoljeno. U tim situacijama, kako navodi, najčešće dolazi do skoro čeonih sudara, koji nerijetko imaju tragične posljedice. Sve češće se bilježe i nezgode izazvane preticanjem kolone, kada vozač više nema mogućnost povratka u svoju traku.

“Uzroci najtežih saobraćajnih nezgoda su neprilagođena brzina, prolazak kroz crveno, preticanje kolone, uticaj alkohola i psihoaktivnih supstanci, upotreba mobilnih telefona. Sve su to prekršaji za koje svaki vozač zna da ih ne smije činiti”, navodi Čarapić.

Čarapić upozorava da je ulazak u raskrsnicu na crveno svjetlo postao „opasna navika“ i da je u takvim situacijama često teško dokazati ko je zapravo prekršio pravilo, što dodatno otežava postupke i povećava rizik.

Pješaci, biciklisti, vozači trotineta — zaboravljeni učesnici u saobraćaju

Pored vozača automobila, veliki broj nesreća izazivaju ili u njima stradaju i drugi učesnici u saobraćaju, navodi Čarapić.

“Pješaci često prelaze kolovoz van obilježenog prelaza, čak i na bulevarima, dok se vozači električnih trotineta kreću bez ikakvih ograničenja, zaštitne opreme ili jasnog zakonskog okvira”, pojašanjava naš sagovornik.

Ni biciklisti nijesu izuzetak, kaže Čarapić i dodaje da mnogi ignorišu biciklističke staze i voze kolovozom bez zaštitne opreme, što dodatno povećava rizik od teških povreda.

Nedovoljna kontrola saobraćaja

Problematičan je, kako ocjenjuje sagovornik Antena M, i nedostatak policijske kontrole. Na putevima se, kako se tvrdi, rijetko može vidjeti patrola koja kontroliše brzinu, alkohol, signalizaciju ili korišćenje mobilnih telefona.

„Na našim putevima sresti mali broj saobraćajnih patrola koje će vršiti kontrolu saobraćaja. A ukoliko obratite pažnju, vidjećete da svako treće vozilo je ono u kome vozač ili koristi mobilni telefon ili prođe na crveno svjetlo, ili ćete vidjeti pješake koji prelaze kolovoz van obilježenog pješačkog prelaza, iako se on nalazi na 20–30 metara od mjesta gdje prelaze itd., a sankcija nema”, ističe Čarapić.

Strože kazne i dosljedna primjena zakona imali bi direktan efekat, uvjeren je Čarapić. Primjer za to, kako dodaje, već postoji.

“Prije 20–30 godina, Ministarstvo unutrašnjih poslova je oduzimalo dozvole na licu mjesta, a kazne su bile enormno visoke za naš standard. Rezultat je bio da je na relaciji Podgorica–Budva broj stradalih pao sa 41 na 1 u samo jednoj godini”, kaže sagovornik Antene M.

Stacionarni radari kao moguće rješenje

Crna Gora već godinama najavljuje uvođenje stacionarnih radara, a njihovo postavljanje na kritičnim tačkama moglo bi značajno smanjiti broj nesreća, jer bi vozači morali da prilagode brzinu, uvjeren je Čarapić.

„ Imamo primjer da Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija imaju te radare i da naši vozači znaju da ne smiju prekoračiti brzinu u tim državama. Vrlo mali broj nezgoda u inostranstvu uzrokuju naši vozači, i to su relativno mali prekršaji sa malim posljedicama, a kod nas se ponašaju drugačije jer znaju da neće biti dovoljno sankcionisani, da su kazne male i da mogu i dalje zloupotrebljavati Zakon o bezbjednosti saobraćaja”, navodi Čarapić.

Nedostatak saobraćajne kulture — najveći problem

Iako su mnogi putevi rekonstruisani i infrastrukturno u dobrom stanju, saobraćajna kultura vozača ostaje najveći rizik, ocjenjuje Čarapić.

“Na našim putevima se kreću vozila prosječne starosti 16–17 godina, sa jakim vučno-brzinskim karakteristikama, kojima upravljaju mlađi ljudi željni dokazivanja. Na takvim putevima bi trebalo češće vršiti kontrolu saobraćaja, postaviti više radara i preventivno djelovati”, naglašava Čarapić.

Zaključuje da se situacija može poboljšati samo uz dvije ključne mjere - strože kazne i veće novčane sankcije, uključujući kaznene bodove i oduzimanje dozvola, te pojačanu kontrolu policije, posebno na kritičnim saobraćajnicama.

“Po mom mišljenju, samo veće kazne i strože odredbe dale bi efekta. Kazneni bodovi, oduzimanje dozvola — to to su sankcije koje bi imale efekta”, jasan je Čarapić.

Stacionarni radari, ako budu postavljeni kako je najavljeno, takođe bi, ističe Čarapić, mogli doprinijeti smanjenju broja nesreća.