Društvo

Mje&scaron;tani vi&scaron;e naselja op&scaron;tine Tuzi i Konika i danas su na četiri sata blokirali ulaz u preduzeće Deponija zbog najave gradnje pete i &scaron;este sanitarne kade, a traže i zatvaranje četvrte. Između ostalog, traže saniranje otpada van deponije, kao i odgovornost za pravljenje divlje deponije. Ukoliko im se zahtjevi ne ispune, najavlju dvanaestočasovne blokade.
&ldquo;Svaki dan trpimo, kao &scaron;to i sami možete vidjeti danas, ovaj neprijatni miris. Drugo jeste nepo&scaron;tovanje na&scaron;ih posjeda, to je bacanje i nagomilavanje otpada van granica deponije&rdquo;, kazao je jedan od učesnika protesta Marko Gorvokaj.
On tvrdi da je preko 4000 natovara &nbsp;kamiona sa otpadom bacano van granica deponije, van onoga &scaron;to je legalno i predviđeno.
&ldquo;Ona zona koja je predviđena kao zelena zona, tu se već odlaže otpad. Unutra je već u planu da se pravi peta kada, u planu i &scaron;esta kada &scaron;to je protiv volje svih na&scaron;ih mje&scaron;tana&rdquo;, kazao je Gorvokaj.
Od nadležnih očekuju da reaguju i rije&scaron;e problem.
&ldquo;Da se prekinu radovi koji su već počeli za petu kadu, budući da određene individue koje vr&scaron;e direktiranje deponije kažu da nisu počeli&rdquo;, zaključio je Gorvokaj.

Mještani Tuzi i Konika: Dvanaestosatne blokade ako nam se ne ispune uslovi

DANAS SU NA ČETIRI SATA BLOKIRALI ULAZ U PREDUZEĆE DEPONIJA

Tokom dvije &scaron;kolske godine broj opravdanih časova u odjeljenjima specijalističke gimnazije je veliki. Na primjer, u pojedinim razredima po učeniku se bilježi da je broj opravdanih bio skoro 150. &Scaron;kole treba da prate odsustvo đaka i da rade na smanjenju broja izostanaka.
To je, između ostalog, navedeno u izvje&scaron;taju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija o realizaciji nastave u odjeljenjima specijalističke gimnazije i u odjeljenjima sa nastavom na engleskom jeziku.
- Podaci pokazuju da broj opravdanih izostanaka raste od prvog do četvrtog razreda i za učenike matematičke i sportske gimnazije. Izuzetak je prvi razred sportske gimnazije &scaron;kolske 2022/23. godine kada su učenici prvog razreda ostvarili 4.125 opravdanih izostanaka (147,3 izostanaka po učeniku), četvrtog razreda 1.110 izostanaka (46,3 izostanaka po učeniku) &ndash; istaknuto je u izvje&scaron;taju.
Konstatovano je da zbog velikog broja opravdanih časova obrazovne ustanove moraju da utvrde razloge izostajanja - sportske obaveze, bolest, priprema za pismene zadatke, priprema za takmičenja, porodični razlozi&hellip;, te da planiranju aktivnosti u kontinuiranom praćenju odsustva radi smanjenja broja izostanaka. Preporučuje se &scaron;kolama da, u okviru procesa samoevaluacije, ali i okviru redovnih aktivnosti, u kontinuitetu prate i analiziraju odsustvo učenika i, u skladu s tim, sprovode preventivne mjere.
- Važan pokazatelj kvaliteta rada &scaron;kole je odsustvovanje učenika sa nastave. Podaci o izostancima učenika pred rukovodstvo &scaron;kola stavljaju zadatak da napravi ozbiljnu analizu razloga izostajanja i načina opravdavanja časova &ndash; naveli su oni.
Zaključili su da i pored velikog broja izostanaka, vladanje učenika u svim odjeljenjima specijalističke gimnazije je primjerno. Ocijenili su da je zanemarljiv broj učenika koji su ostvarili dobro ili nezadovoljavajuće vladanje.
- &Scaron;kole treba da unaprijede i usaglase na nivou &scaron;kole kriterijume pravdanja odsustva. &Scaron;kole treba da sagledaju uticaj izostajanja učenika sa nastave na postignuća učenika i uspostave čvr&scaron;ću saradnju sa roditeljima kako bi se kroz zajednički rad smanjilo odsustvovanje &ndash; istaknuto je u ovom dokumentu.
Realizacija programa op&scaron;te gimnazije za učenike-sportiste u JU Srednja mje&scaron;ovita &scaron;kola Golubovci počela je &scaron;kolske 2023/24. godine. Podaci iz MEIS-a pokazuju da su učenici ostvarili ukupno 3.991 izostanak, od toga je 3.964 opravdanih ili 99,3%. Broj opravdanih izostanaka po učeniku je 172,4 izostanka, dok je broj neopravdanih po đaku 1,2 izostanka.
Realizacija programa filolo&scaron;ke gimnazije u JU Gimnazija Kotor počela je, takođe, &scaron;kolske 2023/24. godine. Podaci iz MEIS-a pokazuju da su učenici ostvarili ukupno 1.761 izostanak, od toga je 1.727 opravdanih ili 98,1%. Broj opravdanih izostanaka po učeniku je 101,6 izostanka, a broj neopravdanih po učeniku su dva izostanka.
Realizacija programa op&scaron;te gimnazije za učenike-sportiste u JU Gimnazija &bdquo;Miloje Dobra&scaron;inović&ldquo;, Bijelo Polje počela je &scaron;kolske 2023/24. godine. Podaci iz MEIS-a ukazuju da su učenici ostvarili ukupno 3.991 izostanak, a od toga je 3.964 opravdanih ili 99,3%. Broj opravdanih izostanaka po učeniku je 172,4 izostanka, a broj neopravdanih po učeniku je 1,2 izostanka.
Znatno odstupanje
Istaknuto je da se iz podataka može vidjeti da je broj opravdanih izostanaka prosječno od deset do 30 puta veći od broja neopravdanih, a kod sportske gimnazije, u pojedinim razredima, broj opravdanih je i do 40 puta veći od broja neopravdanih. Podaci o broju izostanaka po učeniku pokazuje da je, ne samo kod sportske, već i kod ostalih specijalističkih gimnazija ovaj broj značajan, ističe se u izvje&scaron;taju.
Iz podataka o opravdanim i neopravdanim izostancima u JU Gimnazija &bdquo;Slobodan &Scaron;kerović&ldquo; u Podgorici vidi se da se u &scaron;kolskoj 2022/23. godini u odjeljenjima sportske gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 29 do 160, broj neopravdanih je do &scaron;est. U drugom razredu broj opravdanih izostanaka bio je od 28 do 311, broj neopravdanih do 16.
U trećem razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 41 do 389, a broj neopravdanih do 27, te je u četvrtom razredu sportske gimnazije broj opravdanih izostanaka od 43 do 320, broj neopravdanih do 27 .
U &scaron;kolskoj 2022/23. godini u odjeljenjima matematičke gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od dva do 156, broj neopravdanih do sedam.
U drugom razredu broj opravdanih izostanaka bio je do 69, dok je neopravdanih do &scaron;est. U trećem razredu broj opravdanih izostanaka bio je do 123, a broj neopravdanih do 12.
U četvrtom razredu matematičke gimnazije broj opravdanih izostanaka bio je do 125, a broj neopravdanih do 20. U &scaron;kolskoj 2022/23. godini u odjeljenjima filolo&scaron;ke gimnazije u trećem razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 47 do 253.
U četvrtom razredu zabilježeno ih je od 23 do 368.
U &scaron;kolskoj 2022/23. godini u odjeljenjima dvojezične gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 7 do 369, a broj neopravdanih do 28.
U drugom razredu broj opravdanih izostanaka bio je od pet do 214, broj neopravdanih do 25.
U trećem razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od tri do 443, a broj neopravdanih do 27. Kako statistika pokazuje, u četvrtom razredu matematičke gimnazije broj opravdanih izostanaka kretao se od sedam do 268, a broj neopravdanih bio je do 29.
Iz podataka o opravdanim i neopravdanim izostancima vidi se da se u &scaron;kolskoj 2023/24. godini u odjeljenjima sportske gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao od 55 do 318, broj neopravdanih bio je do devet.
U drugom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 67 do 334, a broj neopravdanih do 12. U trećem razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 17 do 412.
U četvrtom sportske gimnazije broj opravdanih izostanaka kretao se od 42 do 330, dok je broj neopravdanih do 33.
U &scaron;kolskoj 2023/24. godini u odjeljenjima matematičke gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od četiri do 302, a broj neopravdanih do sedam.
U drugom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 44 do 322, broj neopravdanih do 29.
Podaci pokazuju da je u trećem razredu broj opravdanih izostanaka bio od pet do 231, a broj neopravdanih do 21. U četvrtom razredu matematičke gimnazije broj opravdanih izostanaka kretao se do 220.
U &scaron;kolskoj 2023/24. godini u odjeljenjima filolo&scaron;ke gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od sedam do 81, broj neopravdanih do sedam, odnosno samo jedan učenik imao je sedam neopravdanih izostanaka, a ostalih 12 učenika nijesu imali izostanke. U četvrtom razredu bilo ih je od 61 do 336.
U &scaron;kolskoj 2023/24. godini u odjeljenjima dvojezične gimnazije u drugom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se do 213, a broj neopravdanih do pet.
U trećem razredu broj opravdanih izostanaka bio je od 23 do 167, a broj neopravdanih do osam. U četvrtom razredu matematičke gimnazije broj opravdanih izostanaka kretao se od devet do 326, a broj neopravdanih do 28.
Iz podataka o opravdanim i neopravdanim izostancima u JU Gimnazija &bdquo;Stojan Cerović&ldquo; u Nik&scaron;iću vidi se da se u &scaron;kolskoj 2022/23. godini u odjeljenjima sportske gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao od sedam do 436, broj neopravdanih od jedan do 15.
U trećem razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od tri do 118, a broj neopravdanih do &scaron;est. Iz podataka o opravdanim i neopravdanim izostancima vidi se da se u &scaron;kolskoj 2022/23. godini u odjeljenjima matematičke gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka do 63, a neopravdanih nije bilo.
U četvrtom razredu broj opravdanih bio je od devet do 187, a broj neopravdanih do osam. Iz podataka o opravdanim i neopravdanim izostancima vidi se da se u &scaron;kolskoj 2023/2024. godini u odjeljenjima sportske gimnazije u JU Gimnazija &bdquo;Stojan Cerović&ldquo; u Nik&scaron;iću u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao od 47 do 224, a broj neopravdanih od 4 do 23.
U drugom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 13 do 341, broj neopravdanih od do 25.
U četvrtom razredu broj opravdanih bio je od 25 do 342, a neopravdanih do 29. Iz podataka o opravdanim i neopravdanim izostancima vidi se da se u &scaron;kolskoj 2023/24. godini u odjeljenjima matematičke gimnazije u prvom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 7 do 225, broj neopravdanih do 12.
U drugom razredu broj opravdanih izostanaka kretao se od 7 do 291, dok je broj neopravdanih bio do sedam.&nbsp;
Najmanje izostanaka u Srednjoj mje&scaron;ovitoj &scaron;koli ,,Danilo Ki&scaron;&ldquo; u Budvi
U izvje&scaron;taju je ukazano da JU Srednja mje&scaron;ovita &scaron;kola ,,Danilo Ki&scaron;&ldquo;, u Budvi, broji najmanje izostanaka. Realizacija programa op&scaron;te gimnazije za učenike &ndash; sportiste, u toj ustanovi počela je 2023/24. godine, te podaci pokazuju da su učenici ostvarili ukupno 1.410 izostanaka, a od toga je 1.407 opravdanih ili 98,3%. Broj opravdanih izostanaka po učeniku je 50,3 izostanka, a broj neopravdanih po učeniku je 0,82.
- Uočljiv je podatak da je, na primjer, za prvi razred specijalističke gimnazije u &scaron;kolskoj 2023/24. godini, za isti ili približno isti broj učenika, broj opravdanih izostanaka odnosno izostanaka po učeniku najmanji u JU Srednja mje&scaron;ovita &scaron;kola &bdquo;Danilo Ki&scaron;&ldquo; u Budvi &ndash; navedeno je u izvje&scaron;taju.

Ministarsto prosvjete: Povećan broj odsustvovanja učenika sa nastave u odjeljenjima specijalističke gimnazije

TRAŽE DA SE SMANJI BROJ IZOSTANAKA ĐAKA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima za lokalnu pojavu kratkotrajne ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje je moguća i grmljavina, prvenstveno na sjeveru zemlje.&nbsp;
Na sjeveru, ponegdje po kotlinama moguća kratkotrajno se očekuje jutarnja magla.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha 17 do 27 stepeni.

Danas promjenljivo, do 27 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Česta neopravdana bolovanja vozača prethodnih dana uticala su na smanjenje broja polazaka na liniji broj 1, koja povezuje Zabjelo i Masline, kazao je direktor GP &bdquo;Putevi&ldquo; Rado&scaron; Zečević.
Ipak, od danas se broj polazaka vraća na staro &ndash; autobusi na ovoj liniji saobraćaju na svakih 30 minuta, kaže za Televiziju Podgorica Zečević.
&bdquo;Broj polazaka na liniji 1 će se povećati od danas, vratiće se na normalu, desila se vanredna situacija sa brojem vozača koji su na raspolaganju&ldquo;, poja&scaron;njava Zečević.
Promjene su, obja&scaron;njava Zečević, zabilježene i na liniji broj 10, od Zabjela do Murtovine. Zbog pro&scaron;irenja rute, autobusi sada ne idu na 20, već 30 minuta.
&ldquo;Otvoreni smo za saradnju, sugestije građana su korisne. Ali, &scaron;to jednima odgovara, drugima malo manje odgovara, Produžene linije odgovaraju onima &scaron;to im se primakne&scaron;, i tada se smanjuje minutaža. Ako bude permanentna potreba da se jo&scaron; jedan autobus uvede, mi ćemo ga dati, ali ne možemo za par dana znati je li to to&ldquo;, ističe Zečević.
Pored problema sa organizacijom prevoza, dodatne pote&scaron;koće stvaraju i učestali vandalski napadi na gradske autobuse.
Kako kaže Zečević, u čak 90 odsto slučajeva počinioci nijesu otkriveni, &scaron;to, osim materijalne &scaron;tete, uzrokuje i stres vozačima i putnicima.
&ldquo;Razmi&scaron;ljamo da skratimo liniju, jer radije sam da neko gunđa &scaron;to je skraćena linija, nego da se svaku noć izlomi neko staklo&ldquo;, navodi Zečević.
Zečević poručuje da će, u zavisnosti od potreba građana, uvoditi nove linije ili mijenjati postojeće, kako bi gradski prevoz bio &scaron;to efikasniji i sigurniji.

Zečević: U 90 odsto slučajeva nijesu otkriveni napadači na gradske autobuse

DIREKTOR GP "PUTEVI“

Vlada je na predlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija donijela odluku kojom se utvrđuje visina tro&scaron;kova polaganja vozačkog ispita, uključujući i naknade za rad ovla&scaron;ćenih ispitivača. Ovom odlukom precizirani su tro&scaron;kovi teorijskog i praktičnog ispita za sve kategorije vozila, kao i dodatne tro&scaron;kove vezane za rad, prevoz i smje&scaron;taj ispitivača.
Prema odluci, kandidati za vozače za teorijski ispit plaćaju 20 eura, dok se tro&scaron;kovi praktičnog ispita razlikuju po kategorijama vozila. Za kategorije AM, A1, A2, A, B1 i B praktični ispit ko&scaron;ta 20 eura, dok za B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1, D1+E, D, D+E i T iznosi 30 eura.
Ovla&scaron;ćeni ispitivači, pored standardne naknade za rad, imaju pravo na nadoknadu tro&scaron;kova prevoza, smje&scaron;taja i dnevnica.
&ldquo;Naknada za teorijski dio ispita iznosi 1,50 eura po kandidatu, dok se za elektronski teorijski ispit plaća 0,20 eura. Za praktični dio ispita naknada iznosi 2,50 eura za manje kategorije (A, A1, A2, B1 i B), odnosno ćetiri eura za veće kategorije (B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1, D1+E, D, D+E i T)&rdquo;, pi&scaron;e u Odluci koju je objavila Vlada.
Tro&scaron;kovi prevoza ispitivača obračunavaju se prema udaljenosti od mjesta prebivali&scaron;ta do mjesta ispita, u visini od 15 odsto cijene litra goriva po pređenom kilometru. Smje&scaron;taj se priznaje do maksimalnog iznosa od 40 eura po noćenju, uključujući doručak i PDV, ako je ispit organizovan u mjestu udaljenom najmanje 65 kilometara od prebivali&scaron;ta ispitivača.
&ldquo;Odluka, takođe, predviđa da se kandidatu za polaganje vozačkog ispita priznaje 50 odsto tro&scaron;kova utvrđenih po članu 3 ove odluke&rdquo;, ističe se u Odluci.
Ovim pravilnikom jasno su definisani svi finansijski aspekti polaganja vozačkog ispita, čime se, kako navode u Vladi, osigurava transparentnost i uniformnost u obračunu tro&scaron;kova za sve učesnike procesa.

Precizirani troškovi polaganja vozačkog ispita i rada ovlašćenih ispitivača

NOVA ODLUKA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena i uglavnom suvo.
Samo je na sjeveru moguća veoma rijetka kratkotrajna ki&scaron;a tokom popodneva.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 19, najvi&scaron;a dnevna 17 do 28 stepeni.
&nbsp;

Danas do 28 stepeni

Do 2030. svaki građanin Crne Gore imaće svoj elektronski zdravstveni karton &ndash; bez čekanja i papira, dostupan svakom ljekaru bilo gdje. To znači da zdravstvo ulazi u novu, digitalnu eru, poručuju iz resornog ministarstva.
&ldquo;Mislim da je to realan rok da imao jednu zaista potpuno povezanu platformu i punu razmjenu podataka u zdravstvenom sistemu, a opet kažem nećemo ba&scaron; čekati 2030. da bi pacijenti osjetili ovo &scaron;to radimo&ldquo;, navodi za Televiziju Podgorica Dragana Janinović iz Ministarstva zdravlja.
Cilj je, dodaje, uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema za čuvanje i razmjenu digitalnih radiolo&scaron;kih i drugih dokumenata na nivou čitave države.
&lsquo;Sistem će takođe da omogući portal, na kojem će pacijenti imati direktan pristup svojim snimcima tako da vi&scaron;e neće morati da nose CD niti će biti u riziku da se njihov snimak izgubi&ldquo;, ističe Janinović.
Digitalna mreža zdravstvenih ustanova gradiće se postepeno &ndash; prvo će biti obuhvaćen državni sektor, zatim ustanove koje sarađuju sa Fondom za zdravstveno osiguranje, na kraju i sve privatne.
&ldquo;Projekat je planiran da se radi fazno. U prvoj fazi povezaćemo sve javne zdravstvene ustanove i ono bi trebalo da traje 6 mjeseci. Zatim će se povezivati privatne ustanove koje imaju ugovor sa FZO, a u trećoj fazi i ostale privatne ustanove&ldquo;, navodi Janinović.
Nacionalni sistem za radiologiju je prvi korak, a krajnji cilj je povezan, efikasan i savremen digitalni zdravstveni sistem, u kojem je pacijent oslobođen vi&scaron;emjesečnog čekanja, poručila je Janinović.

Janinović: Do 2030. svaki građanin Crne Gore imaće svoj elektronski zdravstveni karton

"ZDRAVSTVO ULAZI U NOVU, DIGITALNU ERU"

U Crnoj Gori je od uvođenja HPV vakcine, 26. septembra 2022, vakcinisano oko 13,5 hiljada djece i mladih, saop&scaron;teno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da je vakcinisano približno 10,5 hiljada djevojčica i djevojaka i oko tri hiljade dječaka i mladića.
Kako su naveli iz IJZ, rezultati pokazuju rastući trend obuhvata kod djece koja zavr&scaron;avaju osnovnu &scaron;kolu (14&ndash;15 godina), zahvaljujući aktivnostima poput vikend-vakcinacija, sistematskih pregleda i pozivanja roditelja putem SMS poruka.
&ldquo;Najbolji rezultati zabilježeni su u godi&scaron;tima 2013. (obuhvat 33,2 odsto) i 2010. (28,7 odsto) među djevojčicama, dok je kod dječaka najveći obuhvat u godi&scaron;tu 2010. (15,7 odsto)&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz IJZ-a su podsjetili da je vakcinacija dječaka započela 18 mjeseci nakon početka vakcinacije djevojčica.
Progres se, kako su rekli, najjasnije vidi upoređivanjem obuhvata HPV vakcinacijom kod djevojčica i dječaka koji tokom kalendarske godine navr&scaron;avaju 15 godina.&nbsp;
&ldquo;Na kraju 2023. obuhvat među djevojčicama do 15 godina iznosio je 18 odsto, a među dječacima 0 odsto, na kraju pro&scaron;le godine obuhvat među djevojčicama bio je 26,5 odsto, a među dječacima 6,3 odsto. Trenutno, u ovoj godini, obuhvat među djevojčicama iznosi 28,8 odsto, a među dječacima 15,1 odsto&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Iz IJZ-a su istakli da je obuhvat HPV vakcinacijom među djevojčicama do 15. godine jedan od ključnih globalnih indikatora napretka u sprovođenju Strategije Svjetske zdravstvene organizacije za eliminaciju raka grlića materice, sa ciljem da do 2030. godine bude obuhvaćeno najmanje 90 odsto djevojčica.
Najveći izazovi, kako su ukazali iz Instituta, ostaju nedovoljna informisanost, dezinformacije na dru&scaron;tvenim mrežama i neujednačen pristup zdravstvenih ustanova, &scaron;to otežava sprovođenje programa.&nbsp;
Oni su rekli da su, ipak, u op&scaron;tinama poput Podgorice, Cetinja, Kotora, Danilovgrada i Kola&scaron;ina postignuti iznadprosječni rezultati.
Iz IJZ-a su podsjetili da HPV vakcina &scaron;titi od infekcija koje mogu dovesti do vi&scaron;e vrsta raka i genitalnih bradavica, kao i da čuva reproduktivno zdravlje.&nbsp;
Oni su istakli da vakcinacija dječaka i mladića donosi dvostruku korist &mdash; &scaron;titi njihovo zdravlje i doprinosi kolektivnoj za&scaron;titi.
&ldquo;IJZ, u saradnji sa domovima zdravlja i stručnim udruženjima, nastaviće aktivnosti u &scaron;kolama i vikend-vakcinacije, uz dodatnu promociju putem dru&scaron;tvenih mreža, kako bi &scaron;to veći broj roditelja i mladih bio informisan o značaju HPV vakcinacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz Instituta su rekli da će domovi zdravlja, kroz redovne sistematske preglede &mdash; posebno u zavr&scaron;nim razredima osnovne i srednje &scaron;kole, nastaviti sa kontinuiranim sprovođenjem HPV vakcinacije.
Sve informacije o Programu HPV vakcinacije dostupne su na sajtu (https://www.ijzcg.me/me/hpv), &nbsp;Instagramu (ijz.cg), Fejsbuku (Institut za javno zdravlje Crne Gore) i X nalogu (Institut za javno zdravlje Crne Gore), kao i putem broja telefona 067-086-815 i emaila imunizacije@ijzcg.me.
&ldquo;Danas, svakom dozom HPV vakcine, gradimo budućnost sa manje karcinoma&rdquo;, naglasili su iz IJZ-a.&nbsp;
Oni su poručili da se boljim obuhvatom vakcinacije može sigurno smanjiti broj oboljelih od karcinoma grlića materice i drugih karcinoma koje ta vakcina sprečava.&nbsp;
&ldquo;To je najjača poruka prevencije koju &scaron;aljemo mladim generacijama. HPV infekcija ne bira! Izaberi za&scaron;titu&rdquo;, naveli su iz Instituta.

HPV vakcinom vakcinisano oko 13,5 hiljada djece i mladih

OD SEPTEMBRA 2022.

Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi uspostavljanja fizičkog obezbjeđenja osoba, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI)
"U cilju prevencije i sprečavanja nasilja i drugih nemilih događaja, a imajući u vidu sve učestalije slučajeve fizičkog nasilja u obrazovno-vaspitnim ustanovama, Vlada je dala saglasnost da se u 68 osnovnih &scaron;kola, 44 srednje &scaron;kole i jednom domu učenika i studenata angažuje fizičko obezbjeđenje, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine.
Ova mjera, iako privremena, pokazala se kao djelotvorna tokom prethodne &scaron;kolske godine i predstavlja prelazno rje&scaron;enje do uspostavljanja trajnog sistema za&scaron;tite, kroz angažovanje &scaron;kolskih policajaca ili drugih vidova obezbjeđenja u saradnji sa Ministarstvom unutra&scaron;njih poslova", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Za realizaciju te aktivnosti biće, kako napominju, obezbijeđena sredstva iz tekućeg Budžeta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za 2025. godinu, u ukupnom iznosu od 418.200 eura, čime će biti angažovano 205 za&scaron;titara.
&nbsp;

Privremena mjera: Zaštitari u školama od 1. oktobra do kraja decembra

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA PROSVJETE

Emisija ugljen-dioksida na Zapadnom Balkanu veća je nego u EU, čak preko pet puta, a poražavajuće je da se većina domaćinstava i dalje grije na ugalj, naftu ili tradicionalno na drva. To region čini ne samo jednim od najzagađenijih u Evropi, već veoma utiče na zdravlje i ekonomiju, ali i energiju u cjelini.
Da bi se to promijenilo, 2020. pokrenuta je Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa jasnim ciljem da se smanji emisija ugljendioksida, upotreba fosilnih goriva i da se pređe na obnovljive izvore energije. Izazovi su brojni, ali je jasno da bez kvalifikovane radne snage i savremenog obrazovnog sistema, ta tranzicija nije moguća.
Utoliko je projekat RESET značajniji, jer se bavi obnovljivim izvorima energije u obrazovanju i obuci. Projekat, koji sprovodi Inicijativa za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope (ERI SEE), uz podr&scaron;ku njemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ i po nalogu Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), predstavlja obrazovnu i kadrovsku komponentu &scaron;ireg regionalnog projekta Zelena agenda: Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora Zapadnog Balkana.
Zelena agenda postavila je op&scaron;ti pravac i dugoročne ciljeve energetske tranzicije, a projekat RESET se fokusirao na njihovo konkretno sprovođenje u sektoru stručnog obrazovanja i obuke. Kroz razvoj nastavnih materijala, jačanje sistema stručnog obrazovanja i podr&scaron;ku &scaron;kolama, nastavnicima i učenicima, RESET je osigurao da energetska tranzicija ne bude samo tehnolo&scaron;ki, već i ljudski proces &ndash; sa znanjima i vje&scaron;tinama koje će oblikovati energetsku budućnost regiona.
Samo tokom dvije posljednje godine (2023&ndash;2025), tim RESET projekta radio je u &scaron;est ekonomija Zapadnog Balkana &ndash; Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, &nbsp;i postigao konkretne i dugoročne rezultate.
Prvi put razvijeni su zajednički regionalni nastavni resursi za dvije ključne oblasti obnovljive energije &ndash; Instalacija i održavanje solarnih fotonaponskih sistema i Instalacija i održavanje električne opreme u vjetroelektranama.
Ti praktični i savremeni priručnici, sa brojnim video-materijalima, vježbama i primjerima, dostupni su na crnogorskom, albanskom, makedonskom i srpskom jeziku, i distribuirani su &scaron;kolama i centrima za obrazovanje odraslih &scaron;irom regiona.&nbsp;
RESET je 2025. koordinisao izradu Regionalnog akcionog plana &ndash; Podr&scaron;ka obrazovanju i obuci za sektor obnovljive energije. Taj strate&scaron;ki dokument nudi ministarstvima, agencijama i drugim relevantnim tijelima jasan plan kako da svoje aktivnosti usklade sa potrebama trži&scaron;ta rada u sektoru obnovljive energije i time podrže energetsku tranziciju.
Kroz dvije regionalne EduEnergy konferencije, RESET je povezao 12 nacionalnih događaja i ciljanu medijsku kampanju sa nastavnicima, privredom, donosiocima odluka i &scaron;irom javno&scaron;ću pokazujući da karijere u oblasti obnovljive energije nisu samo neophodne, već i atraktivne, inkluzivne i orijentisane ka budućnosti.
Prva EduEnergy konferencija u martu 2024. Izgradnja mostova za održivo obrazovanje o energiji analizirala je izazove u energetskom sektoru i vje&scaron;tine potrebne za zelenu tranziciju, okupljajući vi&scaron;e od 200 učesnika iz regiona.
Druga konferencija, EduEnergy 2.0 u oktobru 2024. osvijetlila je Oblikovanje budućnosti energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu i fokusirala se na ulogu obrazovanja u energetskoj tranziciji, trži&scaron;te rada, socijalnu održivost i rodnu ravnopravnost. Obje konferencije pružile su platformu za dijalog i usklađivanje obrazovnih sistema sa potrebama energetskog sektora, stavljajući razvoj ve&scaron;tina u centar zelene tranzicije.
Osim toga, 12 nacionalnih događaja održano je između aprila i juna 2025. godine u svim ekonomijama Zapadnog Balkana. Na njima su predstavljeni novi regionalni nastavni materijali, analizirane potrebe trži&scaron;ta rada, rodna perspektiva i dostupni izvori finansiranja.
Sve je to jo&scaron; vi&scaron;e učvrstilo saradnju između obrazovnog sektora i energetike i direktno promovisalo karijere u obnovljivoj energiji.
Od početka novembra 2023. do zavr&scaron;nog Akcionog plana u septembru 2025, RESET je pokazao da regionalna saradnja može da postigne nove obrazovne alate, zajednički set preporuka i jače veze između &scaron;kola i trži&scaron;ta rada.
Međutim, održivost RESET projekta zavisi od toga kako će se njegovi rezultati koristiti u praksi: od nastavnika koji u učionice uvode obnovljivu energiju, učenika koji stečene ve&scaron;tine pretvaraju u karijere, i donosilaca odluka koji &nbsp;okvire za podr&scaron;ku radnoj snazi budućnosti.
Sljedeći korak je da se sve izgrađeno jo&scaron; vi&scaron;e osnaži: jačanjem saradnje &scaron;kola, preduzeća i vlada, osiguravanjem trajnog finansiranja za "zeleno" obrazovanje i očuvanjem inkluzivnosti energetske tranzicije &ndash; kako niko ne bi bio isključen. Samo tako, Zapadni Balkan može brže da krene ka čistoj, konkurentnoj i pravednoj energetskoj budućnosti.&nbsp;

Obrazovanjem protiv emisije ugljendioksida

REZULTATI RESET PROJEKTA

Vlada je dana&scaron;njoj sjednici utvrdila Predlog zakona o visokom obrazovanju.&nbsp;
Kako su pojasnili iz Vlade, Predlogom zakona je definisano da se studijski programi mogu realizovati kao osnovni, postdiplomski i doktorski.
Predloženim tekstom osnovni studijski programi koji se realizuju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima su 180 ECTS.
&bdquo;Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS, i master u trajanju od jedne, odnoso dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS. Takođe, Predlogom zakona prepoznati su integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Vlade.
Vlada je saop&scaron;tila da promjena dosada&scaron;njeg modela studija treba da doprinese, između ostalog, boljoj prepoznatljivosti kvalifikacija VII nivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija.
"Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu osnovnih studija, a koja se realizuje u realnom radnom okruženju ili u prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom, zatim drugačiji način funkcionisanja i organizacione strukture Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (dosada&scaron;nja Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja)", navedeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Vlada utvrdila predlog Zakona o visokom obrazovanju: Vraćaju specijalističke studije i model 3+1