Emisija ugljen-dioksida na Zapadnom Balkanu veća je nego u EU, čak preko pet puta, a poražavajuće je da se većina domaćinstava i dalje grije na ugalj, naftu ili tradicionalno na drva. To region čini ne samo jednim od najzagađenijih u Evropi, već veoma utiče na zdravlje i ekonomiju, ali i energiju u cjelini.

Da bi se to promijenilo, 2020. pokrenuta je Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa jasnim ciljem da se smanji emisija ugljendioksida, upotreba fosilnih goriva i da se pređe na obnovljive izvore energije. Izazovi su brojni, ali je jasno da bez kvalifikovane radne snage i savremenog obrazovnog sistema, ta tranzicija nije moguća.

Utoliko je projekat RESET značajniji, jer se bavi obnovljivim izvorima energije u obrazovanju i obuci. Projekat, koji sprovodi Inicijativa za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope (ERI SEE), uz podršku njemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ i po nalogu Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), predstavlja obrazovnu i kadrovsku komponentu šireg regionalnog projekta Zelena agenda: Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora Zapadnog Balkana.

Zelena agenda postavila je opšti pravac i dugoročne ciljeve energetske tranzicije, a projekat RESET se fokusirao na njihovo konkretno sprovođenje u sektoru stručnog obrazovanja i obuke. Kroz razvoj nastavnih materijala, jačanje sistema stručnog obrazovanja i podršku školama, nastavnicima i učenicima, RESET je osigurao da energetska tranzicija ne bude samo tehnološki, već i ljudski proces – sa znanjima i vještinama koje će oblikovati energetsku budućnost regiona.

Samo tokom dvije posljednje godine (2023–2025), tim RESET projekta radio je u šest ekonomija Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji,  i postigao konkretne i dugoročne rezultate.

Prvi put razvijeni su zajednički regionalni nastavni resursi za dvije ključne oblasti obnovljive energije – Instalacija i održavanje solarnih fotonaponskih sistema i Instalacija i održavanje električne opreme u vjetroelektranama.

Ti praktični i savremeni priručnici, sa brojnim video-materijalima, vježbama i primjerima, dostupni su na crnogorskom, albanskom, makedonskom i srpskom jeziku, i distribuirani su školama i centrima za obrazovanje odraslih širom regiona. 

RESET je 2025. koordinisao izradu Regionalnog akcionog plana – Podrška obrazovanju i obuci za sektor obnovljive energije. Taj strateški dokument nudi ministarstvima, agencijama i drugim relevantnim tijelima jasan plan kako da svoje aktivnosti usklade sa potrebama tržišta rada u sektoru obnovljive energije i time podrže energetsku tranziciju.

Kroz dvije regionalne EduEnergy konferencije, RESET je povezao 12 nacionalnih događaja i ciljanu medijsku kampanju sa nastavnicima, privredom, donosiocima odluka i širom javnošću pokazujući da karijere u oblasti obnovljive energije nisu samo neophodne, već i atraktivne, inkluzivne i orijentisane ka budućnosti.

Prva EduEnergy konferencija u martu 2024. Izgradnja mostova za održivo obrazovanje o energiji analizirala je izazove u energetskom sektoru i vještine potrebne za zelenu tranziciju, okupljajući više od 200 učesnika iz regiona.

Druga konferencija, EduEnergy 2.0 u oktobru 2024. osvijetlila je Oblikovanje budućnosti energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu i fokusirala se na ulogu obrazovanja u energetskoj tranziciji, tržište rada, socijalnu održivost i rodnu ravnopravnost. Obje konferencije pružile su platformu za dijalog i usklađivanje obrazovnih sistema sa potrebama energetskog sektora, stavljajući razvoj veština u centar zelene tranzicije.

Osim toga, 12 nacionalnih događaja održano je između aprila i juna 2025. godine u svim ekonomijama Zapadnog Balkana. Na njima su predstavljeni novi regionalni nastavni materijali, analizirane potrebe tržišta rada, rodna perspektiva i dostupni izvori finansiranja.

Sve je to još više učvrstilo saradnju između obrazovnog sektora i energetike i direktno promovisalo karijere u obnovljivoj energiji.

Od početka novembra 2023. do završnog Akcionog plana u septembru 2025, RESET je pokazao da regionalna saradnja može da postigne nove obrazovne alate, zajednički set preporuka i jače veze između škola i tržišta rada.

Međutim, održivost RESET projekta zavisi od toga kako će se njegovi rezultati koristiti u praksi: od nastavnika koji u učionice uvode obnovljivu energiju, učenika koji stečene veštine pretvaraju u karijere, i donosilaca odluka koji  okvire za podršku radnoj snazi budućnosti.

Sljedeći korak je da se sve izgrađeno još više osnaži: jačanjem saradnje škola, preduzeća i vlada, osiguravanjem trajnog finansiranja za "zeleno" obrazovanje i očuvanjem inkluzivnosti energetske tranzicije – kako niko ne bi bio isključen. Samo tako, Zapadni Balkan može brže da krene ka čistoj, konkurentnoj i pravednoj energetskoj budućnosti.