Društvo

U posljednjih 15 godina iz interne statistike Instituta za onkologiju pokazuju da se broj pregleda udvostručio, &scaron;to je uzrokovano ne samo povećenjem broja oboljelih, &scaron;to je svakako slučaj, već i efikasnijim liječenjem, koje dovodi do dužeg preživljavanja i dužeg perioda terapije. To je ocijenila direktorica Instituta za onkologiju i načelnica Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Crne Gore dr Gordana Ristić Ba&scaron;ović.
Ona za Pobjedu govorila o rastu broja pacijenata, dostupnosti terapija, tro&scaron;kovima liječenja i značaju podr&scaron;ke države. Ističe da je to nažalost trend koji se bilježi i globalno.
&ndash; Razlozi su vi&scaron;estruki &ndash; od starenja stanovni&scaron;tva i životnih navika do bolje dijagnostike i ranijeg otkrivanja bolesti &ndash; istakla je Ristić-Ba&scaron;ović.
Stanje sa ljekovima je stabilno
Odgovarajući na pitanje o nedavnoj nesta&scaron;ici ljekova, Ristić-Ba&scaron;ović je rekla da je situacija sa snabdijevanjem većine ljekova iz grupe imunoterapeutika i ciljane terapije (tzv. inovativnih ljekova) u potpunosti normalizovana.&nbsp;
&ndash; Povremenih zastoja ima, kao i svuda u regionu, najče&scaron;će zbog problema u međunarodnim lancima isporuke. Trenutno nedostaju samo dva citostatika &ndash; &bdquo;navelbin&ldquo; i &bdquo;metotreksat&ldquo; &ndash; &scaron;to je posljedica nemogućnosti nabavke na trži&scaron;tu. Sve ostale terapije, uključujući citostatike i inovativne ljekove koji se nalaze na Listi Fonda za zdravstveno osiguranje, dostupne su. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i FZO, ovi problemi su u najvećoj mjeri prevaziđeni i trudimo se da nijedan pacijent ne bude uskraćen za terapiju &ndash; naglasila je Ristić-Ba&scaron;ović.
Dr Ristić-Ba&scaron;ović je kazala da onkolo&scaron;ka terapija spada među najskuplje oblike liječenja u savremenoj medicini.&nbsp;
-Tro&scaron;kovi sistemske terapije kreću se od nekoliko stotina eura po aplikaciji citostatske terapije, do nekoliko hiljada eura za imunoterapiju ili ciljanu terapiju, koja se sprovodi jednom do dva puta mjesečno. Međutim, u tro&scaron;kove ne spada samo terapija, već i sve dijagnostičke procedure koje joj prethode &ndash; od RTG snimaka, ultrazvuka, CT i MR dijagnostike, endoskopskih procedura i biopsija, do histopatolo&scaron;kih, imunohistohemijskih, molekularnih i genetskih analiza &ndash; navela je dr Ristić-Ba&scaron;ović.
Pacijenti, kako je objasnila, najče&scaron;će prolaze kroz kombinaciju različitih modaliteta liječenja &ndash; hirurgiju, radioterapiju i sistemsku terapiju &ndash; u zavisnosti od stadijuma bolesti, tipa tumora i op&scaron;teg stanja.&nbsp;
&ndash; Hirur&scaron;ke procedure su različite složenosti i uključuju preoperativnu pripremu, potro&scaron;ni materijal i postoperativni oporavak. Radioterapija u Crnoj Gori se sprovodi na tri savremena linearna akceleratora, a trži&scaron;na cijena jednog kursa zračenja zavisi od složenosti tehnike i kreće se od tri pa i do 10.000 ili 15.000 eura po pacijentu. Kod unutra&scaron;njeg (brahiterapijskog) zračenja, koje se koristi kod ginekolo&scaron;kih karcinoma, tro&scaron;kovi po jednoj aplikaciji iznose i do hiljadu eura. Isto važi i za dijagnostičke i terapijske procedure iz oblasti nuklearne medicine &ndash; pojasnila je dr Ristić Ba&scaron;ović.
Ona je kazala da ,savremena terapija omogućava da se mnoge maligne bolesti danas tretiraju kao hronične &ndash; pacijenti duže žive, ali i vi&scaron;e puta prolaze kroz različite faze liječenja, &scaron;to podrazumijeva i periodične hospitalizacije i dodatne tro&scaron;kove.
&ndash; Crna Gora jo&scaron; nema Centar za palijativno zbrinjavanje, pa se pacijenti u zavr&scaron;nim fazama liječenja zbrinjavaju na Institutu za onkologiju, u op&scaron;tim bolnicama ili ambulantno. Važno je istaći da sve tro&scaron;kove snosi državni zdravstveni sistem, tako da pacijenti nemaju finansijske izdatke &ndash; &scaron;to je od presudnog značaja, jer bi u suprotnom liječenje bilo neizdrživo za većinu oboljelih &ndash; naglasila je sagovornica.
Država ima presudnu ulogu
Prema riječima dr Ristić-Ba&scaron;ović državne institucije imaju presudnu ulogu u obezbjeđivanju terapija i medicinskih pomagala.
&ndash; Sistem pokriva najveći dio tro&scaron;kova liječenja, &scaron;to nije slučaj u svim zemljama regiona. Naravno, uvijek postoji potreba da se dodatno ojačaju budžeti za nabavku inovativnih lijekova i za unapređenje onkolo&scaron;kih kapaciteta &ndash; naglasila je dr Ristić- Ba&scaron;ović.
Nova &scaron;ansa za život
Pacijentkinja iz Podgorice (ime i prezime poznati redakciji Pobjede ), koja je pobijedila kancer dojke, ispričala je da se liječila u Crnoj Gori kao i inostranstvu. Kako je kazala, primijetila je da crnogorski zdravstveni sistem nudi pacijentima u nekim segmentima i vi&scaron;e nego razvijenije zemlje.
&ndash; Danas kada sam živa i zdrava, želim da kažem da sam u Crnoj Gori dobila terapiju koju žene u mnogo naprednijim državama ne dobijaju. I vjerujem da mi je upravo to spasilo život &ndash; kaže pacijentkinja koja se liječila u KCCG. Prije operacije dobila sam &scaron;est jakih, tzv. crvenih hemoterapija. U Beogradu i Parizu su mi rekli da se uglavnom daju tri. Te terapije su iscrpljujuće, ali su tumor bukvalno istopile. Metastaza na plućima je nestala, pa je spriječeno odstranjivanje plućne maramice. To nije mala stvar &ndash; i to sam dobila u Podgorici. Ne treba zaboraviti da jedna hemoterapija ko&scaron;ta i vi&scaron;e od hiljadu eura &ndash; kazala je pacijentkinja.
Takođe je navela da su nalazi koji su joj urađeni u Crnoj Gori potvrđeni i u Beogradu i u Parizu.&nbsp;
&ndash; Na&scaron;i ljekari nijesu odustajali. Koristili su sve mogućnosti koje su imali, a kada bi bilo potrebno ne&scaron;to &scaron;to ovdje ne postoji &ndash; odmah bi uključili kolege iz inostranstva. To je medicina sa srcem. U Parizu me je jedan od vodećih onkologa pregledao skoro dva sata i tog dana primio svega nekoliko pacijenata. U KCCG ljekari u istom danu prime i po pedeset. Nekad imam osjećaj da sam na fabričkoj traci &ndash; ne zato &scaron;to njima nije stalo, nego zato &scaron;to sistem od njih traži nemoguće.
&ndash; Crna Gora ima ljekare koji zaslužuju da ih ova država čuva. Oni imaju znanje i hrabrost, ali nemaju luksuz vremena ni mira kao &scaron;to imaju njihove kolege u Parizu. Moja poruka je jednostavna &ndash; građani Crne Gore treba da znaju da u svojoj zemlji već imaju ne&scaron;to &scaron;to mnoge velike zemlje nemaju. Imamo sistem koji ima mane, ali i snagu koju mnoge države nemaju &ndash; poručila je pacijentkinja.
Dostupnost terapije se mora unapređivati
Odgovarajući na pitanje koliko ko&scaron;ta liječenje jednog onkolo&scaron;kog pacijenta u regionu u poređenju sa liječenjem u Crnoj Gori, dr Ristić-Ba&scaron;ović kazala je da su tro&scaron;kovi liječenja u regionu slični jer se koriste isti terapijski protokoli i ljekovi.
&ndash; Ne odstupamo značajno od zemalja regiona kao &scaron;to su Srbija, BiH, Albanija ili Sjeverna Makedonija, dok su tro&scaron;kovi niži nego u susjednim zemljama članicama EU &ndash; Hrvatskoj i Sloveniji. Razlike postoje u stepenu dostupnosti savremenih terapija. Kada se uporedi životni standard, može se reći da je liječenje u Crnoj Gori skupo &ndash; ali država preuzima taj teret, &scaron;to je od ogromnog značaja za pacijente. Na&scaron; cilj je da se taj nivo dostupnosti terapije zadrži i dalje unapređuje &ndash; poručila je dr Ristić-Ba&scaron;ović.

Broj oboljelih od kancera udvostručen

U CRNOJ GORI LIJEČENJE ONKOLOŠKIH BOLESNIKA KOŠTA I DO 15.000 EURA

Povodom nedavnih događaja koji su uznemirili javnost, ministarka rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić je naglasila da je uvođenje viznog režima privremena mjera usmjerena isključivo na jačanje bezbjednosti građana, a ne na politizaciju odnosa sa drugim državama. Ona je u emisiji "Dobro jutro Crna Goro" kazala da je uvjerena da uvođenje viznog režima ne može poremetiti odnose dvije zemlje, ako se iskomunicira kako treba.
"Bezbjednost na&scaron;ih građana biće uvijek na prvom mjestu, ali uz po&scaron;tovanje partnerstava i svih nacija koje žive i rade u Crnoj Gori,&ldquo; poručila je ministarka Ni&scaron;ić u Jutarnjem programu TVCG.
Ona je osudila poklike na nacionalnoj osnovi koji su se mogli čuti na skupu građana na Zabjelu zbog ranjavanja mladića iz Podgorice kojem su dva državljanina Turske i Azerbejdžanac nanijeli te&scaron;ke povrede noževima ispred jednog lokala.&nbsp;
"To &scaron;to neko uradi ne&scaron;to &scaron;to nije u redu i nije u skladu sa zakonom ne može da se reflektuje na cijelu naciju i da se targetira cijela nacija. Sigurna sam da se ovako ne&scaron;to desilo i u drugim državama, isto bi reagovale i željele bi da se poo&scaron;tri kontrola i da se stavi fokus na za&scaron;titi građana", kazala je ministarka.
Pojasnila je da najava premijera o ukidanju bezviznog režima državljanima Turske nije ne&scaron;to &scaron;to se kosi sa očekivanjima i politikom Evropske komisije.
"Ne vidim ni&scaron;ta sporno da se revidiraju neke stvari kako bi se za&scaron;titila bezbjednost građana", objasnila je ona.&nbsp;
Ni&scaron;ić je podsjetila je da se broj stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori određuje u okviru dijaloga države, sindikata i poslodavaca, te da se sve odluke u vezi sa migracionom politikom donose promi&scaron;ljeno i u skladu sa zakonom.
&nbsp;

Nišić: Uvođenje viznog režima ne može poremetiti odnose dvije zemlje, ako se iskomunicira kako treba

"BEZBJEDNOST NAŠIH GRAĐANA BIĆE UVIJEK NA PRVOM MJESTU"

U toku su finansijske revizije kod JU "Muzej savremene umjetnosti" &ndash; Podgorica, Fonda rada, Zavoda za metrologiju i Op&scaron;tine Bar, kao i revizija Godi&scaron;njeg finansijskog izvje&scaron;taja privrednih dru&scaron;tava AD "Barska plovidba" i DOO Vodovod i kanalizacija &ndash; Herceg Novi.
Takođe, do kraja 2025. godine biće okončane i objavljene revizije uspjeha "Uspje&scaron;nost suzbijanja vr&scaron;njačkog nasilja u Crnoj Gori", koja ima za cilj da ocijeni efikasnost i djelotvornost preduzetih mjera i aktivnosti na suzbijanju vr&scaron;njačkog nasilja, da se identifikuju ključni nedostaci u sistemskom odgovoru i predlože preporuke za unapređenje za naredni period, izjavio je za "Dan" član Senata Državne revizorske institucije Branislav Radulović.
&ndash; U toku je i revizija uspjeha `Uspje&scaron;nost upravljanja komunalnim otpadom u Crnoj Gori`, koja će pokazati da li je u Crnoj Gori uspostavljen efikasan sistem upravljanja komunalnim otpadom, a na osnovu analize i ocjene pravnog, strate&scaron;kog i planskog okvira, uspostavljenog sistema prikupljanja komunalnog otpada, kao i sistema izvje&scaron;tavanja i upravljanja komunalnim otpadom &ndash; kazao je Radulović.
Senat DRI je na sjednici u petak usvojio godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o izvr&scaron;enim revizijama i aktivnostima za period oktobar 2024 &ndash; oktobar 2025. i proslijedio ga Skup&scaron;tini.
&ndash; U izvje&scaron;taju su dati rezultati 35 ukupno sprovedenih revizija, u kojima je dato 47 mi&scaron;ljenja i 475 preporuka. DRI je u ovom periodu izvr&scaron;ila 22 finansijske revizije, dvije revizije pravilnosti, pet revizija uspjeha, tri IT revizije i dvije kontrolne revizije. Tu je sadržana i revizija zavr&scaron;nog računa budžeta za 2024. godinu i provjera primjene fiskalnih pravila. Od 47 izraženih mi&scaron;ljenja pozitivnih je 8, plus tri sa skretanjem pažnje, uslovnih 23 i negativnih 13 &ndash; precizirao je Radulović, koji je i član pregovaračkog tima za poglavlje 32.
&ndash; Vrhovna državna revizija i njene aktivnosti sadržani su u pregovaračkom poglavlju 32 `finansijski nadzor` i DRI je već godinama jedna od najbolje ocijenjenih institucija i jedna je od rijetkih koja je bez nerealizovanih preporuka. Saglasno tome očekujemo da kada se objavi novi izvje&scaron;taj EK 4. novembra da budu ponovljene pozitivne ocjene na rad vrhovne revizije. Pritom, lično očekujem da, nakon pozitivnih ocjena EK, pregovaračko poglavlje 32 bude privremeno zatvoreno moguće već do kraja godine, &scaron;to bi ujedno bila dodatna satisfakcija i pohvala za ukupan rad i rezultate DRI, ali i vidan zamah u kolektivnom naporu da Crna Gora 2028. godine postane punopravna 28. članica EU. Ali, u konačnom sve odluke su u rukama EK i na&scaron;ih evropskih partnera, a na nama je da ispostavimo najbolje rezultate &ndash; naveo je član Senata DRI.
Istakao je i da DRI sprovodi paralelnu reviziju sa Državnim zavodom za reviziju Sjeverne Makedonije na temu "Uspje&scaron;nost sprovođenja Nacionalnih programa za rano otkrivanje malignih bolesti".
Pripremaju revizuju o upravljanju migracijama
DRI planira reviziju u vezi sa politikom migracija, tj. useljavanja stranaca, kojih je prema nekim procjenama vi&scaron;e od 100.000. Dan je pitao&nbsp;kada se može očekivati ta revizija.
&ndash; DRI je trenutno u postupku sprovođenja predstudijskog istraživanja i predlaganja tema za revizije uspjeha koje bi bile sastavni dio Godi&scaron;njeg plana revizije za 2026. godinu. Jedna od predloženih tema za revizije uspjeha je `Efikasnost realizacije aktivnosti u oblasti integrisanog upravljanja migracijama, u periodu 2021&ndash;2025`.
Cilj ove revizije bio bi ocjena usklađenosti nacionalnih propisa sa relevantnim međunarodnim standardima iz oblasti migracija, stanja administrativnih kapaciteta i mehanizma koordinacije u oblasti integrisanog upravljanja migracijama, koje su danas &scaron;iri međunarodni problem &ndash; naveo je član Senata DRI.
&nbsp;

DRI planira reviziju o upravljanju migracijama

U CRNOJ GORI VIŠE OD 100.000 STRANACA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo vrijeme, ujutru i prijepodne mjestimično ki&scaron;a, a tokom dana se očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći će uslijediti novo naoblačenje.&nbsp;&nbsp;
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;&nbsp;
Jutarnja temperatura četiri do 16, najvi&scaron;a dnevna deset do 21 stepen.

Danas promjenljivo, do 21 stepen

TOKOM DANA RAZVEDRAVANJE

Za&scaron;titniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) se, od početka godine do 1. oktobra, obratilo 47 pacijenata sa prigovorima koji su se odnosili na postupke zdravstvenih radnika, dok je 27 osoba podnijelo prigovor u vezi sa kvalitetom pružene zdravstvene usluge.
Za&scaron;titnici prava pacijenata KCCG-a, Alma Mutapčić i Suad Hajdarpa&scaron;ić, kazali su da je svaki prigovor, bilo da je podne&scaron;en u pisanoj formi ili usmeno, evidentiran, detaljno razmotren i rije&scaron;en u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata.&nbsp;
&ldquo;Značajan broj prigovora bio je rije&scaron;en u istom danu, neposredno nakon &scaron;to su pacijenti izrazili nezadovoljstvo&rdquo;, rekli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić Agenciji MINA.&nbsp;
Oni su naveli da je kod određenog broja prigovora bilo neophodno pribaviti izja&scaron;njenja od rukovodilaca organizacionih jedinica i zaposlenih na koje se prigovori odnose.&nbsp;
&ldquo;Ta izja&scaron;njenja su kori&scaron;tena za detaljnu analizu problema i preduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se otklonili uzroci prigovora i pobolj&scaron;ao kvaliteta usluga&rdquo;, dodali su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.
Oni su kazali da je, kada je riječ o prigovorima na kvalitet zdravstvene usluge ili postupak zdravstvenih radnika, najveći broj obraćanja bio vezan za način komunikacije sa zdravstvenim radnicima, dok se manji broj prigovora odnosio na kvalitet pružene medicinske usluge.&nbsp;
Kako su naveli, od 1. januara do 1. oktobra se Za&scaron;titniku prava pacijenata KCCG-a obratilo ukupno 625 pacijenata ili članova njihovih porodica, od čega su 373 obraćanja evidentirana kao prigovor, a 252 kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu.&nbsp;
&ldquo;U istom periodu pro&scaron;le godine Za&scaron;titnik je zabilježio ukupno 763 obraćanja. Od tog broja, 497 obraćanja je evidentirano kao prigovor, a 266 kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu&rdquo;, rekli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.
Upitani na &scaron;ta su se najče&scaron;će odnosili prigovori pacijenata podnijeti u periodu od 1. januara do 1. oktobra ove godine, oni su odgovorili da su se najče&scaron;će odnosili na dužinu čekanja na pružanje zdravstvenih usluga u kabinetima za oftalmologiju, kabinetima za endoskopske metode (kolonoskopiju i gastroskopiju), radiolo&scaron;ku dijagnostiku, specijalistički pregled reumatologa, kardiologa i endokrinologa.
Za&scaron;titnici su istakli da hitna stanja ne čekaju, već da im se odmah pruža potrebna zdravstvena usluga.&nbsp;
&ldquo;Iako je reakcija u hitnim slučajevima najurgentnija, važno je napomenuti da se posebna pažnja posvećuje i pacijentima sa ozbiljnim, ali ne nužno hitnim stanjima, kao &scaron;to su onkolo&scaron;ki bolesnici. Kontrolni pregledi za pacijente koji imaju naznaku prioriteta, uključujući one sa malignim oboljenjima, obezbjeđuju se u skladu sa preporukama i uputstvima ordinirajućih specijalista&rdquo;, naveli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje koje mjere su preduzete nakon razmatranja osnovanih prigovora, oni su kazali da su prvo utvrdili uzroke koji su doveli do nezadovoljstva pacijenata.&nbsp;
&ldquo;Fokus je bio na analizi svakog slučaja i identifikaciji specifičnih problema u postupku pružanja zdravstvene usluge, kako bi se otklonio razlog nezadovoljstva i spriječilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti&rdquo;, rekli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.
Oni su kazali da su prikupljena izja&scaron;njenja od nadležnih rukovodilaca organizacionih jedinica i zaposlenih koji su bili predmet prigovora.&nbsp;
Na temelju tih izja&scaron;njenja, kako su naveli, sprovedena je detaljna analiza, a zatim su preduzete konkretne mjere za pobolj&scaron;anje kvaliteta usluga.
Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić su rekli da je u dva slučaja, kada se utvrdilo neprofesionalno pona&scaron;anje zdravstvenih radnika, pokrenut disciplinski postupak, dok je jedan broj prigovora proslijeđen Komisiji za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga radi sprovođenja dodatne evaluacije i dono&scaron;enja mi&scaron;ljenja.&nbsp;
&ldquo;Ove mjere su done&scaron;ene u skladu sa pravilnicima i procedurama zdravstvene ustanove, s ciljem očuvanja profesionalizma i odgovornosti u pružanju zdravstvenih usluga&rdquo;, rekli su za&scaron;titnici prava pacijenata KCCG-a.

KCCG: 74 prigovora na postupke zdravstvenih radnika i kvalitet usluge

OD POČETKA GODINE DO 1. OKTOBRA

Obilne padavine izazvale su poplave u najjužnojoj primorskoj op&scaron;tini. Većina ulica u centru Ulcinja su pod vodom, a saobraća se veoma otežano.
Velika ki&scaron;a pada neprestano od jutros u Ulcinju. Ulica na Maloj plaži je poplavljena, kritično je i u Ulici Majke Tereze koja je poplavljena i nekoliko automobila su uga&scaron;ena u toku vožnje zbog velikog nivoa vode na kolovozu.
Regionalni put Ulcinj - Skadar, bio je u prekidu zbog poplavljenog kolovoza i blokiranih kanala za atmosfersku vodu u mjestu Pistula.
Kako za Portal Analitika priča komandir Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanj Ulcinj, Abdulah Nimanbegu, situacija je trenutno stabilnija nego jutros.&nbsp;
"Ekipe su jo&scaron; na terenu, rade. Ima poplavljenih objekata", kaže Nimanbegu.&nbsp;
Ističe da je poplavljeno vi&scaron;e naselja.&nbsp;
"Jutros je najkritičnije bilo na Maloj plaži, na Bulevaru Majke Tereze, na Bulevaru koji vodi prema Velikoj plaži, u naselju Kodre, Ćerane. U cijelom gradu je kritično. Voda je u&scaron;la u podrume zdraga i kuća", poja&scaron;njava Nimanbegu.&nbsp;
Vatrogasci su, ističe, satima na terenu.&nbsp;
"Džakove sa pijeskom smo postavljali na Bulevarima i mjestima gdje se voda spu&scaron;tala direktno prema kuća,a pa smo tako poku&scaron;ali da zaustavimo dotok vode", kaže Nimanbegu.&nbsp;
Pripravni su i vatrogasci iz drugih op&scaron;tina i ako zatreba pomoći će kolegama iz Ulcinja.&nbsp;
"Kolege su po&scaron;le i u Podgoricu da uzmu jo&scaron; pumpi i opremu za poplave koju smo dobili preko nekog projekta, to danas stiže, pa ćemo time ojačati opremu. Kontaktirali su nas iz službi za&scaron;tite i sp&scaron;avanja iz vi&scaron;e op&scaron;tina, iz Bara, Podgorice, Tivta, Kotora, spremni su bili da krenu i pomognu. Mi smo probali samo da rije&scaron;imo a oni su pripravni da dođu ako zatreba", kaže Nimanbegu.&nbsp;
Navodi i da su padavine oslabile.&nbsp;
"Trenutno pada ki&scaron;a, ali ne jakim intenzitetom, pa se nadamo da će se voda povući i situacija stabilizovati", zaključuje Nimanbegu za Analitiku.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju u posljednja 24 sata je na području Ulcinja palo 55 litara vode po kvadratnom metru, &scaron;to je vrlo obilna količina padavina.
Iz ZHMS najavili su ki&scaron;u i obilnije padavine i tokom popodneva, uz moguću grmljavinu.&nbsp;

Nimanbegu: Kritično u cijelom Ulcinju, voda ušla u objekte, ispumpavamo i postavljamo džakove sa pijeskom

OBILNE PADAVINE IZAZVALE POPLAVE U NAJJUŽNOJOJ PRIMORSKOJ OPŠTINI

Zaključno sa 30. septembrom ove godine 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Kako navode iz policije, u javnosti u posljednje vrijeme pojavljuju proizvoljne i netačne interpretacije podataka o broju državljana Turske koji borave u Crnoj Gori.
Napominju i&nbsp;da Uprava policije sprovodi intenzivne kontrole kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
&ldquo;Tako su, za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane preduzete sljedeće mjere u skladu sa Zakonom o strancima i drugim važećim propisima &ndash; na graničnim prelazima je donijeto 213 rje&scaron;enja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekr&scaron;ajnih naloga. Donijeto je 237 rje&scaron;enja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekr&scaron;ajnih prijava, odnosno izdato prekr&scaron;ajnih naloga&rdquo;, saop&scaron;tili su iz UP.
U istom periodu, kako navode, donijeto je 40 rje&scaron;enja o protjerivanju, a 42 osobe su prinudno udaljene iz Crne Gore.
&ldquo;Takođe, donijeto je 370 rje&scaron;enja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smje&scaron;teno u Prihvatili&scaron;te za strance. U postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mi&scaron;ljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak&rdquo;, podaci su Uprave policije.
&nbsp;

Dozvolu za privremeni boravak ili rad u Crnoj Gori ima 13.308 turskih državljana, 87 ima odobren stalni boravak

PODACI UPRAVE POLICIJE

Ki&scaron;a koja od juče pada poplavila je ulice u Ulcinju.&nbsp;
Građani su na dru&scaron;tvenim mrežama podijelili snimke saobraćajnica prekrivenih vodom.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F1924203728143255%2Fvideos%2F24848617948166229%2F%3Fidorvanity%3D1512042999046635&amp;show_text=0&amp;width=267" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&bdquo;Ljudi moji, da li je ovo moguće?! 21. vijek!&ldquo;, upitala je jedna rezignirana građanka.
&nbsp;Problem sa atmosferskim vodama u Ulcinju je dugogodi&scaron;nji, kako navode neki od korisnika dru&scaron;tvenih mreža.
&bdquo;Uprkos brojnim molbama i obraćanjima op&scaron;tini, na&scaron;a ulica i dalje nije sređena. Svaka jača ki&scaron;a pretvori se u poplavu ispred kuće &ndash; voda se zadržava, automobili se kvare i gase, a prolazak postaje nemoguć. Izgleda da treba da put potpuno propadne ili da se desi neka veća &scaron;teta da bi neko konačno reagovao. Dokle vi&scaron;e da čekamo?&ldquo;, navodi se u jednoj od objava.

Ulice u Ulcinju poplavljene, teško se saobraća

KIŠA PROUZROKOVALA VELIKE PROBLEME

Promjene u strukturi stanovni&scaron;tva postaju sve primjetnije. Manje djece, vi&scaron;e odlazaka, i pitanje &ndash; ko će graditi budućnost Crne Gore? U Crnoj Gori se upravo de&scaron;ava dvostruki demografski udar &ndash; masovno iseljavanja mladih i najniža stopa nataliteta su samo jedan od podataka. Takođe, na 600.000 stanovnika, Crna Gora broji stotinu hiljada stranih državljana.
Korijeni problema, poručuju iz Direktorata za demografiju, pri Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, nijesu od juče. Posljedice se gomilaju decenijama, a izostanak adekvatnih mjera doveo je do sada&scaron;njeg stanja.
&bdquo;Demografski problemi u Crnoj Gori su započeli decenijama unazad i neadekvatno razumijevane i tretiranje ovog problema dovelo je do toga da oni danas budu izraženiji. Crna Gora jeste u demografskoj krizi i to je sigurno jedan proces koji će trajati duži vremenski period&ldquo;, kazala je v.d. generalne direktorice u Direktoratu za demografiju, Mileva Braju&scaron;ković Popović.
Nedostatak perspektive natjerao je mlade da bolju svakodnevicu potraže van granica Crne Gore. Oni koji ostaju &ndash; sve če&scaron;će razmi&scaron;ljaju da urade isto.
&bdquo;Kada govorimo o iseljavanju stanovni&scaron;tva iz na&scaron;e države odnosno o faktorima koji dovode do toga, u istraživanjima oni navode da su to uglavnom ekonomski faktori koji su izraženi kroz nemogućnost za zapo&scaron;ljavanje i nizak dohodak jer su u odabranim državama vi&scaron;estruko vi&scaron;e plaćeni za poslove koje bi inače obavljali u ovoj državi&ldquo;, navodi Braju&scaron;ković Popović.
Ipak, ne radi se samo o ekonomiji &ndash; nepovjerenje u institucije, podjele i osjećaj da se malo toga mijenja, dodatno podstiču odlazak.
&bdquo;Podatak koji zaista zabrinjava negdje od 2018. godine na ovamo, u svim istraživanjima od 30 do 50 procenata mladih je izrazilo želju da ode iz na&scaron;e države, a kao neke od razloga mimo ekonomskih oni svakako navode i nepovjerenje u institucije, korupciju, stvaranje vjerskih i nacionalnih, političkih tenzija, stvaranje dubokog jaza između bogatih i siroma&scaron;nih&ldquo;, kazala je Braju&scaron;ković Popović.
Sve manje kolijevki, a sve vi&scaron;e praznih &scaron;kola. Crna Gora se suočava sa ozbiljnim pitanjem &ndash; ko će u budućnosti činiti njeno dru&scaron;tvo?
&bdquo;Sve je manji i manji broj rađanja iz godine u godinu. Tako smo, recimo, u toku pro&scaron;le godine zabilježili najmanji broj rađanja od kako pratimo podatke vitalne statistike, a sa druge strane činjenica je da imamo sve veće iseljavanje na&scaron;eg stanovni&scaron;tva i uglavnom su to mladi ljudi, dakle odlaze nam oni koji rade i koji trebaju da rađaju u ovoj državi&ldquo;, ističe Braju&scaron;ković Popović.
Ističe da su migracije prirodna pojava, ali kada se broj onih koji odlaze mjeri desetinama hiljada &ndash; to postaje alarm.
&bdquo;Moramo voditi računa da su migracije poželjan proces, ali onaj proces koji se zaista mora kontrolisati da ne bismo u jednom momentu do&scaron;li do situacije da budemo manjina u svojoj državi&ldquo;, kazala je Braju&scaron;ković Popović.
Oko 94.000 iseljenih &ndash; svaka brojka jedno lice, jedna priča, jedan neostvareni život ovdje. Demografski pad ne zaustavlja se preko noći, ali svaka nova odluka, mjera i podr&scaron;ka porodicama su korak naprijed, poručuju nadležni.

Brajušković Popović: Crna Gora je u demografskoj krizi, proces migracije kontrolisati kako ne bismo postali manjina

PROMJENE U STRUKTURI STANOVNIŠTVA POSTAJU SVE PRIMJETNIJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti umjeren do jak južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 16, najvi&scaron;a dnevna od 11 do 21 stepen.

Danas kiša, do 21 stepen

VREMENSKA PROGNOZA

Nakon sinoćnjih incidenata, hap&scaron;enja i neprimjerenog skandiranja na Zabjelu, i večeras se u tom dijelu Podgorice okupila veća grupa građana.&nbsp;
Kako prenosi Antena M, grupa mu&scaron;karaca okupila se kod zgrade u kojoj su se sinoć krili turski državljani.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/6P-viazlmTI" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Na lice mjesta odmah je stiglo nekoliko policijskih kombija, a pripadnici policije imaju opremu za razbijanje demonstracija.
<blockquote class="twitter-tweet">
Kad tužila&scaron;tvo procijeni da navijačko "Nož, žica, Podgorica" i "Sa njima ćemo kao na&scaron;i preci sa Turcima" predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić nijesu krivična djela, onda dobijemo ove fa&scaron;iste koji se slobodno kreću po gradu. Danas su doseljeni Turci "za klanje", śutra bilo kod od nas. <a href="https://t.co/xoTTHmaFLk">https://t.co/xoTTHmaFLk</a>
&mdash; Mo&scaron;imisemać?&trade;🅱️🏗️ (@Mosimisemac) <a href="https://twitter.com/Mosimisemac/status/1982879383934345476?ref_src=twsrc%5Etfw">October 27, 2025</a></blockquote>
Veća grupa mu&scaron;karaca prodefilovala je i kroz naselja Siti kvart i Central point, skandirajući "Turci, napolje".
Čuli su se i povici "Lomite" i psovke upućene turskim državljanima koji žive u tim naseljima.
<blockquote class="twitter-tweet">
Ovako izgleda kada nas Boris Bogdanović i &Scaron;aranović paze i kada &scaron;ire svojim porukama tu njihovu "pažnju". Podgorica sad. <a href="https://t.co/3aqu0BxTME">pic.twitter.com/3aqu0BxTME</a>
&mdash; Stanko Đuričić (@stankodjuricic) <a href="https://twitter.com/stankodjuricic/status/1982872211360002528?ref_src=twsrc%5Etfw">October 27, 2025</a></blockquote>
&nbsp;

Neprimjerene poruke protiv turskih državljana na više lokacija u Podgorici