Društvo

Promjene u strukturi stanovni&scaron;tva postaju sve primjetnije. Manje djece, vi&scaron;e odlazaka, i pitanje &ndash; ko će graditi budućnost Crne Gore? U Crnoj Gori se upravo de&scaron;ava dvostruki demografski udar &ndash; masovno iseljavanja mladih i najniža stopa nataliteta su samo jedan od podataka. Takođe, na 600.000 stanovnika, Crna Gora broji stotinu hiljada stranih državljana.
Korijeni problema, poručuju iz Direktorata za demografiju, pri Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, nijesu od juče. Posljedice se gomilaju decenijama, a izostanak adekvatnih mjera doveo je do sada&scaron;njeg stanja.
&bdquo;Demografski problemi u Crnoj Gori su započeli decenijama unazad i neadekvatno razumijevane i tretiranje ovog problema dovelo je do toga da oni danas budu izraženiji. Crna Gora jeste u demografskoj krizi i to je sigurno jedan proces koji će trajati duži vremenski period&ldquo;, kazala je v.d. generalne direktorice u Direktoratu za demografiju, Mileva Braju&scaron;ković Popović.
Nedostatak perspektive natjerao je mlade da bolju svakodnevicu potraže van granica Crne Gore. Oni koji ostaju &ndash; sve če&scaron;će razmi&scaron;ljaju da urade isto.
&bdquo;Kada govorimo o iseljavanju stanovni&scaron;tva iz na&scaron;e države odnosno o faktorima koji dovode do toga, u istraživanjima oni navode da su to uglavnom ekonomski faktori koji su izraženi kroz nemogućnost za zapo&scaron;ljavanje i nizak dohodak jer su u odabranim državama vi&scaron;estruko vi&scaron;e plaćeni za poslove koje bi inače obavljali u ovoj državi&ldquo;, navodi Braju&scaron;ković Popović.
Ipak, ne radi se samo o ekonomiji &ndash; nepovjerenje u institucije, podjele i osjećaj da se malo toga mijenja, dodatno podstiču odlazak.
&bdquo;Podatak koji zaista zabrinjava negdje od 2018. godine na ovamo, u svim istraživanjima od 30 do 50 procenata mladih je izrazilo želju da ode iz na&scaron;e države, a kao neke od razloga mimo ekonomskih oni svakako navode i nepovjerenje u institucije, korupciju, stvaranje vjerskih i nacionalnih, političkih tenzija, stvaranje dubokog jaza između bogatih i siroma&scaron;nih&ldquo;, kazala je Braju&scaron;ković Popović.
Sve manje kolijevki, a sve vi&scaron;e praznih &scaron;kola. Crna Gora se suočava sa ozbiljnim pitanjem &ndash; ko će u budućnosti činiti njeno dru&scaron;tvo?
&bdquo;Sve je manji i manji broj rađanja iz godine u godinu. Tako smo, recimo, u toku pro&scaron;le godine zabilježili najmanji broj rađanja od kako pratimo podatke vitalne statistike, a sa druge strane činjenica je da imamo sve veće iseljavanje na&scaron;eg stanovni&scaron;tva i uglavnom su to mladi ljudi, dakle odlaze nam oni koji rade i koji trebaju da rađaju u ovoj državi&ldquo;, ističe Braju&scaron;ković Popović.
Ističe da su migracije prirodna pojava, ali kada se broj onih koji odlaze mjeri desetinama hiljada &ndash; to postaje alarm.
&bdquo;Moramo voditi računa da su migracije poželjan proces, ali onaj proces koji se zaista mora kontrolisati da ne bismo u jednom momentu do&scaron;li do situacije da budemo manjina u svojoj državi&ldquo;, kazala je Braju&scaron;ković Popović.
Oko 94.000 iseljenih &ndash; svaka brojka jedno lice, jedna priča, jedan neostvareni život ovdje. Demografski pad ne zaustavlja se preko noći, ali svaka nova odluka, mjera i podr&scaron;ka porodicama su korak naprijed, poručuju nadležni.

Brajušković Popović: Crna Gora je u demografskoj krizi, proces migracije kontrolisati kako ne bismo postali manjina

PROMJENE U STRUKTURI STANOVNIŠTVA POSTAJU SVE PRIMJETNIJE

&Scaron;teta od avgustovskih požara procjenjuje se na gotovo milion i po eura. Komisiji za procjenu &scaron;tete Glavnog grada stiglo je vi&scaron;e od 300 zahtjeva građana za od&scaron;tetu.
Najveća &scaron;teta pričinjena je vinogradima, voćnjacima i &scaron;umama, a bilo je i odbijenih zahtjeva zbog preuveličane ili lažno prijavljene &scaron;tete.
Vatra koja je prije dva mjeseca harala Piperima nije ostavila mnogo iza sebe.
Na imanju Slobodana Vukovića u pepelu je ostao vinograd i pomoćni objekat sa mehanizacijom, koju je decenijama stvarao.
Nakon požara kod Slobodana su bili da utvrde &scaron;tetu, a od tada mu se vi&scaron;e niko nije javljao.
"Niti mi je dao kakav papir, niti mi je &scaron;to rekao. Pojma nemam. Ne nadam se ničemu", rekao je Vuković.&nbsp;
Osim Vukovića, Komisija za procjenu &scaron;tete imala je 300 prijava, a obrađena je tek polovina. Ipak, jasno je da je &scaron;teta ogromna.
Petar Nuculović iz Komisije za procjenu &scaron;tete Glavnog grada navodi da &scaron;teta po procjeni komisije iznosi oko 1.500.000 eura.
"Sada je sigurno da će ta &scaron;teta biti procijenjena, odnosno isplaćivana u vi&scaron;em procentu", dodao je on.&nbsp;
Najvi&scaron;e su stradali vinogradi, voćnjaci i &scaron;ume. Međutim, među prijavama su se na&scaron;le i one lažne.
Nuculović kaže da zbog jednog "prevaranta" moramo da provjeravamo sve po&scaron;tene građane.
"Pa bilo je takvih slučajeva zanimljivih, bilo je i to da su me pojedini poljoprivrednici vodili tri puta na istu parcelu, ali &nbsp;tu nema svađe, na kraju se utvrdi i vratimo se kod pravog domaćina i napravimo zapisnik", rekao je.&nbsp;
Slobodan Vuković se od&scaron;teti ne nada a nakon svega, kaže, najbitnje je da niko nije stradao.
"Svako će se zabaviti o svojoj &scaron;teti. Ne nadam se pomoći ni od koga, a ako dođe, dobro je do&scaron;la", rekao je Vuković.&nbsp;
&nbsp;Koliko ce ko dobiti novca zavisi od drzavnog budžeta za ovu namjenu a i to će uskoro biti poznato jer se isplata očekuje već poćetkom novembra.
&nbsp;

Komisiji stiglo više od 300 zahtjeva za odštetu nakon avgustovskih požara

ŠTETA SE PROCJENJUJE NA GOTOVO MILION I PO EURA

U borbi protiv moždanog udara, te&scaron;ke neurolo&scaron;ke bolesti, najvažnija je prevencija. Na neke faktore rizika, poput životnog doba, pola, genetike i rase, ne možemo da utičemo. Ali, mnogo je faktora koje možemo da mijenjamo, kazao je neurolog u Kliničkom centru i predsjednik Udruženja neurologa CG dr Mladen Debeljević.
"Kada govorimo o starosti, svaka decenija nakon 55. godine, praktično udvostručava rizik od nastanka moždanog udara. Kod mu&scaron;karaca je ta bolest učestalija, nego kod žena, kao i kod obojenih rasa. I nasljeđe je veoma bitno. U dvostruko većem riziku su osobe koje u svojoj bližoj porodici imaju nekoga ko je doživio moždani udar. Međutim, mnogo je drugih faktora na koje možemo uticati, kojima znatno možemo smanjiti učestalost te te&scaron;ke bolesti", navodi Debeljević u emisiji Radio-ordinacija na Radiju Crne Gore.
Smatra se, kaže, da je čak četiri od pet moždanih udara moguće spriječiti korekcijom faktora rizika.
"Na prvom mjestu je povi&scaron;eni krvni pritisak, naročito izuzetno visoke vrijednosti pritiska koje mogu dva do četiri puta povećati rizik. Zato je stroga kontrola krvnog pritiska jako važna. Vrijednosti u op&scaron;toj populaciji treba da budu niže od 140 sa 90 mm živinog stuba, a kod osoba koje imaju pridružene faktore rizika, poput dijabetesa, neophodna je mnogo stroža kontrola. U tom slučaju, vrijednosti krvnog pritiska moraju ići ispod 120 sa 80. Sljedeći faktor rizika je srčana aritmija, odnosno atrijalna fibrilacija, koja u ogromnoj mjeri povećava rizik od moždanog udara, čak do pet puta", kazao je Debeljević.
Za razliku od krvnog pritiska, koji je relativno lako izmjeriti, ovaj faktor često ostane neprepoznat, kako kod pacijenata koji su na prvi pogled zdravi, tako i kod onih koji su preležali moždani udar, a ne otkrijemo uzrok.
A, terapije za te dvije bolesti veoma se razlikuju. Stoga valja tragati za ovom aritmijom", kaže Debeljević.&nbsp;
Navodi da EKG nije dovoljan, te da je nužno uraditi holter monitoring krvnog pritiska, posebno osobama koje su starije, koje su srčani bolesnici ili imaju jo&scaron; neke faktore rizika.
"&Scaron;ećerna bolest je sama po sebi faktor rizika, pa pacijenti sa tom bole&scaron;ću, u odnosu na zdravu populaciju, imaju dva puta veću vjerovatnoću da će dobiti moždani udar. Sljedeći činilac su masnoće u krvi, to jest povi&scaron;eni lipidi, naročito visoke vrijednosti LDL holesterola, tog lo&scaron;eg holesterola, koji najmanje jedan i po put povećava rizik od moždanog udara. I njih je potrebno redovno kontrolisati, posebno ako osoba pati od jo&scaron; nekih bolesti. I pu&scaron;enje je veoma značajno, tako da konzumacija duvana takođe povećava rizik od moždanog udara i to dva puta", upozorava doktor.
Kaže da ni pasivni pu&scaron;ači nijesu po&scaron;teɗeni, jer imaju oko jedan i po put veći rizik od moždanog udara.
"Dalje, nepravilna ishrana i gojaznost isto su od velikog značaja. Zato se savjetuje striktno izbjegavanje visoko zasićenih masti kao i prevelika konzumacija ugljenih hidrata, naročito prostih &scaron;ećera. Sve to dodatno povećava rizik. &Scaron;to se tiče hrane, preporučuje se mediteranski način ishrane, da na meniju bude &scaron;to vi&scaron;e voća, povrća i ribe", naveo je dr Debeljević.
Prema njegovim riječima, jako je bitna fizička aktivnost. To je ne&scaron;to &scaron;to prija mozgu, pa su svakodnevna &scaron;etnja i brzi hod, pola sata do 40 minuta, dovoljni da se smanji rizik.
"Činjenica je da se oko 15% moždanih udara javlja kod osoba koje su mlađe od 45 godina. Uočili smo da je nakon COVID- 19 pandemije, to malo če&scaron;će, vjerovatno zato &scaron;to je kovid protrombogeno stanje, koje je otkrilo sve slabe tačke, koje smo imali, a nijesmo ni znali. Da pomenem da je mlađa populacija sklonija kori&scaron;ćenju psihoaktivnih supstanci. To je ne&scaron;to &scaron;to definitivno treba izbjegavati, jer predstavlja opasnost po zdravlje, ne samo mozga", navodi doktor.&nbsp;
Kad je riječ o ženskoj populaciji, treba imati na umu i da upotreba oralnih kontraceptivnih pilula znatno povećava rizik od pojave moždanog udara, posebno ukoliko postoji neko neprepoznato urođeno stanje, kad je organizam podložniji trombozama.
"U tom slučaju, u ogromnoj mjeri, povećava se rizik od moždanog udara. To je posebno izraženo kod žena u generativnom periodu, kao i nakon porođaja. U prvih 40 dana postoji izuzetno velika sklonost ka nastanku različitih formi moždanog udara. Valja istaći i da je stres veoma bitan, povećava i nivo kortizola. Pravi i jedan dodatni disbalans hormona. Na taj način rastu vrijednosti &scaron;ećera u krvi, raste nivo krvnog pritiska, i sve to multiplicira rizik od nastanka moždanog udara", zaključio je Debeljević.

Neurolog Debeljević: Četiri od pet moẓ̌danih udara moguće je spriječiti korekcijom faktora rizika

"KOD MUŠKARACA JE TA BOLEST UČESTALIJA, NEGO KOD ŽENA"

U decembru 2021. godine Nik&scaron;ićanka Rada Mikić obavila je transplantaciju bubrega u Bjelorusiji nakon koje se osjeća ponovo rođenom. Ona je bila među prvim pacijentima koji su se operisali u toj zemlji, a njen put do operacije bio je mučan. Nije dobila podr&scaron;ku države, pa je skupljala kako zna i umije 72.000 eura. Svjesna da ima pravo na život i liječenje, pokrenula je sudski postupak protiv nadležnih kojim traži &ndash; refundaciju tro&scaron;kova.
Mikić je za Pobjedu iznijela detalje životne borbe kako bi ohrabrila sve ljude koji se suočavaju sa zdravstvenim problemima, koje je i ona imala, da ne odustaju i da se bore. Ona je ranije tražila od države da joj pomogne, žalila se da se muči, da ne može da podnosi dijalizu na kojoj je bila vi&scaron;e od četiri godine, ali nije dobila pozitivan odgovor da će joj iko od institucija u tom smislu podržati i refundirati tro&scaron;kove operacije.
Mikić je odlučila da pokrene sudski spor kako bi dobila &scaron;to smatra da je sljeduje. Ona navodi primjere da su jo&scaron; neki pacijenti pokrenuli sudske sporove kojima traže refundaciju tro&scaron;kova. Među njima je i jedan koji je prodao kuću kako bi spasio život i obezbijedio novac za transplantaciju.
&ldquo;Nepravda je da nam se ne plati liječenje i transplantacija. U to vrijeme nije bilo ugovora za transplantacije, ali, ponavljam, imam pravo na život i na liječenje. Znam da imam to pravo. To su ljudska prava. Ja sam bila životno ugrožena. Nije fer &scaron;to nijesmo imali podr&scaron;ku države, Fonda za zdravstveno osiguranje. To je diskriminacija. Koliko je mladih ljudi koji su zavr&scaron;ili život, jer nijesu mogli da finansiraju transplantaciju&rdquo;, ističe Mikić.
Mučenje
Na dijalizu koja je trajala četiri godine i dva mjeseca gleda na period patnje. Prisjeća se da je nije dobro podnosila, te da joj je izazivala zdravstvene komplikacije. Mikić kaže da joj se konkretno kupila voda na pluća, krvarila su joj pluća, pucali su joj krvni sudovi, dobijala je trombozu&hellip;
&ldquo;Otkad sam krenula na dijalizu 11 puta sam imala operacionu intervenciju. Borila sam se za život, preživljavala sam. Tražila sam da me po&scaron;alju na transplantaciju, ali država mi nije odobrila&rdquo;, kaže ona.
Mikić je, kako dodaje, od komisije Kliničkog centra Crne Gore tražila da joj dozvole liječenje u Bjelorusiji, ali, prema njenim riječima, konzilijum joj ni&scaron;ta nije odgovorio, odnosno vratio joj je dokumentaciju. Država je, međutim, od pro&scaron;le godine, od ljeta sklopila ugovor sa tamo&scaron;njom klinikom u Minsku i omogućava građanima besplatne transplantacije.
Ona je precizirala da nije razmi&scaron;ljala o negativnom odgovoru koji je tada dobila od nadležnih, već da je preovladala želja da želi da spasi život i da se ne muči vi&scaron;e.
&ldquo;Poželjela sam samo to. To su stra&scaron;ni bolovi bili. Krvarenja, gnoj na plućima, nemoć, gubljenje svijesti. To me je pratilo i nijesam mogla ni da primim dijalizu do kraja. Tu terapiju su mi prekidali&rdquo;, prisjeća se ona.
Navodi slučaj sugrađanke Rose Knežević, koja se prva operisala u Bjelorusiji, te da je za transplantaciju dvije godine skupljala novac. Mikić kaže da je Knežević hrabrila da i ona krene tim putem.
&ldquo;Sjećam se da mi je pričala da ne odustajem, da ću ja moći to da izguram, isto kao i ona. Razmi&scaron;ljala sam o svemu, koliko se mučim i odnijela sam odluku &ndash; boriću se&rdquo;, ističe Mikić.
Istakla je da je bila životno ugrožena, da joj je u Crnoj Gori odrađena tipizacija za podudarnost tkiva, ali da je znala da ovdje neće dočekati transplantaciju. Bila je, kako kaže, primorana da traži hitno rje&scaron;enje.
&ldquo;U tome mi je pomogao moj sin i moji pravi prijatelji da istrajem. Malo nas ima koji smo stavili sami taj teret da platimo tro&scaron;kove. U tom periodu je bila korona i to je bio jedan od ,,kamena spoticanja&ldquo;&rdquo;, rekla je ona.
&ldquo;Ponovno rođenje&rdquo;
Počela je da skuplja novac i uz pomoć porodice prikupila je 6.000 eura. Trebalo joj je oko 70.000 i do&scaron;la je i do tog iznosa uz pozajmice.
Mikić se sjeća da je sedmicama bila zdravstveno lo&scaron;e do transplantacije. Čim su na&scaron;li odgovarajući bubreg pozvali su je. Nije je bilo strah te operacije, jer je znala da ako ima gdje da se spasi &ndash; do&scaron;la je na pravo mjesto. Kaže da je jedva do&scaron;la na transplantaciju koja je obavljena u decembru 2021. godine.
&ldquo;Lo&scaron;e mi je bilo stanje kad sam stigla u Bjelorusiju. Moj sin je rekao da se ne mogu živa vratiti ako se ne zavr&scaron;i transplantacija i ja sam isto bila za to. Oti&scaron;la sam na tu operaciju. Desilo se da mi je otkazalo srce, pa su me reanimirali. Ostala sam 32 dana u bolnici, a trebalo je manje, nedjelju dana. Na kraju svega &ndash; osjetila sam novo rođenje&rdquo;, priča Mikić, uz osmijeh.
Kaže da se dobro osjeća, ima 65 godina, ide na razne izlete, te da vodi sasvim drugačiji život u odnosu na onaj kakav je bio dok je bila na dijalizi.
&ldquo;Srećna sam, a kako da ne budem. Normalno sada živim. Imam manje snage, jer mi je oduzela bolest&rdquo;, kaže ona.
Mikić dodaje da pije tablete za održavanje bubrega, te kaže da je država zaradila na njoj, jer su tablete i sve povoljnije od dnevne cijene dijalize.
&ldquo;Svi pacijenti nek pođu na transplantaciju kako znaju i umiju, tako da se spa&scaron;avaju. Odrađuju se pripreme za operaciju i zna se ko može da se operi&scaron;e, a ko ne. Ko može nek ne ide dan na dijalizu&rdquo;, zaključuje Mikić.

Mikić: Srce mi je bilo otkazalo, a danas sam srećna žena

PACIJENTKINJA IZ NIKŠIĆA MEĐU PRVIMA 2021. OBAVILA TRANSPLANTACIJU BUBREGA U BJELORUSIJI

Dan nakon &scaron;to objavljen tekst o četrnaestogodi&scaron;njoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biolo&scaron;ku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu &bdquo;Zlatica&ldquo;, portal ETV&nbsp; kontaktirala je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da &bdquo;nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada&ldquo;.
Reagovala je i Za&scaron;titnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
&ndash; Obja&scaron;njeno mi je iz Biolo&scaron;ke ambulante da pripremaju pisano izja&scaron;njenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti &scaron;to se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama poku&scaron;ala da dobijem vi&scaron;e informacija &ndash; kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saop&scaron;tila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da &bdquo;nije bila redovna&ldquo; i da je imala &bdquo;nevažeći nalog&ldquo;.
Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja
Miranović obja&scaron;njava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, &scaron;to često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
&ndash; Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi &ndash; to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati &ndash; navodi Za&scaron;titnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju &bdquo;pored problema sa nalogom, postojala i nesta&scaron;ica lijeka&ldquo;, &scaron;to, kako tvrdi, &bdquo;nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma&ldquo;.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je pro&scaron;le sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer &bdquo;nije imao ko da joj da terapiju&ldquo; &ndash; sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odgađanja terapije.
Organizacioni haos postaje pravilo
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izja&scaron;njenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo ne&scaron;to u organizacionom smislu da se bolje funkcioni&scaron;e kada je u pitanju apliciranje biolo&scaron;ke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvje&scaron;taju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biolo&scaron;ku terapiju &ndash; od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
&ndash; Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere &ndash; zaključila je Za&scaron;titnica.
Dijete kao žrtva sistema
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
&ndash; Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom &ndash; i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti &ndash; kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Za&scaron;titnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Ota&scaron;ević, koja je povrdila navode Za&scaron;titnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

„NIJE NORMALNO DA MOJE DIJETE MORA ČEKATI MEDIJSKU OBJAVU DA BI DOBILO LIJEČENJE"

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda sa hidrometeorologiju, prijepodne će biti uglavnom suvo, dok se u drugom dijelu dana, a naročito tokom noći, mjestimično očekuje ki&scaron;a u južnim predjelima, a mogući su i pljuskovi sa grmljavinom.
Vjetar će biti južni, u sjevernim predjelima i na primorju povremeno umjeren do pojačan.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 22 stepena.

Danas oblačno, poslije podne mjestimično kiša

DO 22 STEPENA

Direktor Fonda za zdravstvo Vuk Kadić kazao je da je inicijativa za njegovu smjenu političkog karaktera. Istakao je da je izvje&scaron;taj o radu Fonda za 2024. godinu usvojio i Upravni odbor fonda i Vlada, te da se u njemu nalaze svi ugovori Fonda sa regionalnim medicinskim centrima, koji sada problematizuje prije svega ministar zdravlja preko svojih ljudi u Upravnom odboru.
Ukoliko ga do tada ne smijene, Kadić najavljuje da će sam podnijeti ostavlu u slučaju da ne prođe njegov predlog budžeta Fonda za narednu godinu, koji je težak 525 miliona eura. Za Fajzer vakcine kaže da ih nije plaćao on, nego upravo ministar finansija Novica Vuković.
Kadić je kazao da do dana&scaron;njeg dana ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun nikada nije imao zamjerku na njegov rad. Naglasio je da su imali korektnu komunikaciju, te da ga je potez o smjeni iznenadio.
"Targetirao sam ja i ministra i predsjednika Upravnog odbora zato &scaron;to je to direktno politička direktiva. Ovaj slijed događaja je za mene iznenađujući u smislu da ni u jednom trenutku nije iznio bilo kakve zamjerke na funkcionisanje Fonda za zdravstveno osiguranje, a onda odjednom njegov predstavnik, predsjednik Upravnog odbora pokreće inicijativu", kazao je Kadić u emisiji "Okvir" na TVCG.
Kadić nije smijenjen na sjednici Upravnog odbora 20. oktobra, jer je ustanovljeno da je tom upravljačkom tijelu mandat istekao jo&scaron; u februaru ove godine. Istakao je da članove Upravnog odbora bira Vlada i da je svaki član dužan da zna kad mu ističe mandat. Uprkos tome &scaron;to ih je obavijestio da im je istekao mandat, predsjednik UO FZO Marko Toma&scaron;ević, tvrdi Kadić, je insistirao da nastave i smijene direktora Fonda.
"Gospodin Toma&scaron;ević i gospođa Roganović (Milena) su insistirali da se pokrene inicijativa o mojoj smjeni iako sam ih ja obavijestio da im je istekao mandat. Gospodin Toma&scaron;ević je svesno htio da obmane ostale članove Upravnog odbora da uđu u krivično djelo", rekao je on.
Kadić: Vlada i UO usvojili Izvje&scaron;taj u kom su bili svi ugovori s regionalnim centrima
Odgovarajući na optužbe da su svi ugovori sa regionalnim medicinskim centrima nezakonito potpisivani, Kadić je kazao da se svi oni nalaze u Izvje&scaron;taj o radu Fonda za 2024. godinu koji je usvojio i Upravni odbor i Vlada.
"To je kontinuitet koji traje 20 godina. Ako nikada ne&scaron;to nije opovrgnuto, to je onda saglasnost", kazao je on.
Objasnio je da je targetirao ministra zdravlja jer smatra da se dokazao nedostojnim funkcije. Dodao je da Ministarstvo zdravlja nikada nije dalo saglasnost za ugovor sa bjeloruskom klinikom za transplantaciju organa, već da se to radi na osnovu dogovora.
"Oni su trebali da daju saglasnost iako nema ugovora jer to predstavlja sigurnost za pacijente i može da bude prekinuto kad na primjer ja odem sa ove funkcije", rekao je Kadić.
Kadić je kazao da je on već najavljivao da planira da se povuče sa pozicije iz različith razloga, ali da će predlog budžeta od 525 miliona eura odrediti da li ostaje na poziciji.
"Apsolutno ću podnijeti samu ostavku i to se ne postavlja kao pitanje, jer ovdje je najmanje bitan Vuk Kadić već želja da na neki način zdravstveni sistem učinimo dostupnijim svima", rekao je on.
Poručio je da su spremni na budžetsku i sve druge inspekcije.
"Javnost mora da zna da FZO ne učestvuje ni u jednoj nabavci ljekova, ne pravi ugovore sa veledrogerijama. Montefarm nabavlja sve to. Ministar finansija ne razumije kako funkcioni&scaron;e zdravstveni sistem čim on priču o zloupotrebu sredstavi, neracionalnu potro&scaron;nju i Fajzer poku&scaron;ava da pripi&scaron;e Fondu za zdravstvo", odlučan je Kadić.
"Nijesam potpisao ugovor sa Moj lab, od ASK-a dobio dozvolu da radim"
Rekao je da prema njegovim saznanjima nema prijava na njegov račun zbog ugovora sa klinikom Hipokrat.
Komentari&scaron;ući navode da prima 7.000 eura mjesečno iz poliklinike Moj Lab, on je kazao da se to možda desilo u jednom jesecu, te da je sve to transparentno.
"Nijesam potpisao u ime FZO ugovor sa Moj Lab. na ugovorima koji su potpisani ne samo sa tom poliklinikom, nego sa sa jo&scaron; dvije su potpisani 28.12.2023., a na njima stoji potpis zpomoćnice direktora Andrijane Garić, a sve u skladu sa odlukom Agencije za sprečavanje korupcije", rekao je Kadić.
Objasnio je da je pitao ASK da li može da radi privatno u trenutku kada je izabran za VD direktora, te da li može da radi u klinici Moj Lab, za &scaron;ta je dobio odobrenje.
"Novac za Fajzer vakcine uplatio ministar Vuković"
Odgovarajući na optužbe ministra finansija da je kriv za uni&scaron;tenje Fajzer vakcina vrijednosti 1,5 miliona eura, Kadić je kazao da je spreman za svaku budžetsku inspekciju.
"Vlada Crne Gore je zaključkom na sjednici donijela odluku da se Fajzeru uplate ta sredstva, a ja sam insistirao i nijesam dozvolio da FZO plati ta sredstva. Vlada je iz budžetske rezerve izdvojila taj milion i po eura i uplatila. Posljednja rata uplaćena je 21. decembra 2023. godine i uplatio je ministar Vuković"; kazao je Kadić.
Naglasio je da su iz FZO ministru &Scaron;imunu poslali obavje&scaron;tenje u kojem su ga upozorili da se preispita dalje trebovanje vakcina, budući da ih ni jedna zdravstvena ustanova nije tražila, te da su tražili dodatna sredstva ukoliko ministarstvo ipak insistira na dodatnoj nabavci.

Kadić: Ako me ne smijene političkom hajkom, daću ostavku ukoliko se ne usvoji budžet FZO

SAOPŠTIO DIREKTOR FONDA ZA ZDRAVSTVO

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skup&scaron;tine Crne Gore saslu&scaron;aće na sjednici koja je zakazana za treći novembar dvojicu ministara i direktore Fonda za zdravstveno osiguranje i Montefarma.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno, na dnevnom redu biće konsultativno saslu&scaron;anje na temu &bdquo;Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nesta&scaron;icu ljekova&ldquo;
"Odbor je odlučio da se, u cilju prikupljanja potrebnih informacija i stručnih mi&scaron;ljenja, na predmetno konsultativno saslu&scaron;anje pozovu sljedeća lica: dr Vojislav &Scaron;imun, ministar zdravlja, Novica Vuković, ministar finansija, dr Vuk Kadić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i mr Aleksandar Bogavac, direktor Apoteke Crne Gore - Montefarm", navode iz Skup&scaron;tine.&nbsp;
&nbsp;

Zbog nestašice ljekova: Odbor će saslušati Šimuna, Vukovića, Kadića i Bogavca

SJEDNICA ZAKAZANA ZA TREĆI NOVEMBAR

Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici naimenovala novi -stari Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO). Ponovo su izabrani dosada&scaron;nji članovi: predsjednik Marko Toma&scaron;ević, njegova zamjenica Milena Roganović, kao i članovi Mira Kljajević, Slobodan Mikavica i Željko Leovac. Za člana odbora naimenovan je i Željko Burić, koji će zastupati interese sindikata, prenosi portal RTCG.
Direktor Fonda zdravstva Vuk Kadić, medijima je početkom sedmice dostavio informaciju da je dosada&scaron;nji, kako je naveo, nezakoniti Upravni odbor zakazao elektronsku sjednicu na kojoj je planirano njegovo razrje&scaron;enje.
Tada je javnost obavijesto da im mandat nije važeći jo&scaron; od februara ove godine.
Kadić je ranije saop&scaron;tio da mu članovi odbora zamjeraju &scaron;to je, bez saglasnosti Ministarstva zdravlja, potpisao ugovore sa određenim inostranim klinikama, među kojima se nalazi i Institut za onkologiju Vojvodine.

Izabrani članovi UO Fonda za zdravstveno osiguranje

NA DANAŠNJOJ ELEKTRONSKOJ SJEDNICI vlade

Prijestonicu je sinoć zahvatilo nevrijeme koje je bilo praćeno jakim vjetrom i obilnim padavinama. Zbog jakog vjetra oborena grana o&scaron;tetila je jedno vozilo, prenosi RTV Cetinje.
Kako pi&scaron;e taj medij, usljed nepovoljnih vremenskih uslova, gradske službe imale su vi&scaron;e intervencija na terenu.
&ldquo;Ekipe komunalne službe su od ranih jutarnjih sati na terenu i rade na uklanjanju oborenih stabala i grana na vi&scaron;e lokacija u gradu&rdquo;, rekao je za Radio Cetinje direktor DOO Komunalno Cetinje Bo&scaron;ko Dragutinović.
U parkovima (13. jul i Njego&scaron;evom) su usljed jakog vjetra oborena dva stabla, ali nije pričinjena materijalna &scaron;teta, kazao je Dragutinović i dodao da je na Studentskom trgu grana kestena pala na automobil koji je bio parkiran ispred zgrade studentskog doma, koju su uklonili.
&ldquo;Najvi&scaron;e problema izazvale su oborene grane, o&scaron;tećena vozila i kratkotrajni prekidi u snabdijevanju električnom energijom. Mi smo od ranih jutrarnjih sati na terenu i ulažemo maksimalne napore kako bi &scaron;to prije uklonili sve posljedice nevremena. Moram reći da je angažovano kompletno na&scaron;e ljudstvo i mehanizacija. Za sada smo uklonili veće grane koje su predstavljale problem, a uskoro će i sve gradske povr&scaron;ine biti oči&scaron;ćene i dovedene u uredno stanje&rdquo;, kazao je Dragutinović.
On je rekao da su na gradskim ulicama i trgovima angažovane čistilice i ljudstvo koje rade na uklanjanju li&scaron;ća.
&ldquo;Nadležne službe su reagovale blagovremeno i situacija je već sada stabilizovana, kazao je Dragutinović.

Cetinje pogodilo nevrijeme: Vjetar obarao grane, oštećen automobil

GRADSKE SLUŽBE IMALE SU VIŠE INTERVENCIJA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti umjeren do jak južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 16, najvi&scaron;a dnevna od 11 do 21 stepen.

Danas kiša, do 21 stepen