Izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković rekao je da je jedino trajno rješenje za zagađeni vazduh u Pljevljima završetak projekta toplifikacije i ekološke rekonstrukcije, ističući da će tim završetkom građani dobiti kvalitetniji život uz ogromno smanjenje zagađenja.

On je rekao da kotlarnice i individualna ložišta već decenijama najviše utiču na kvalitet vazduha.

Povodom prekomjernog zagađenja vazduha u Pljevljima, izvršni direktor Rudnika uglja, Nemanja Laković, kazao je u emisiji "Link" da se ono što se dešava u Pljevljima dešava se u proteklih 30 godina, te da su ekstremna zagađenja postala rutina.

"Moramo reagovati što prije. Najveći zagađivači su kotlarnica u Skerlićevoj, individualna ložišta, pa i TE. Ono što treba da vidimo jeste koje mjere sprovodi Vlada i sve što možemo lično da uradimo da unaprijedimo životnu sredinu u Pljevljima", rekao je Laković.

Laković je rekao da je trenutno aktuelno da je završena prva faza toplifikacije, dok druga i treća faza ulaze u pregovarački postupak koji sprovodi Ministarstvo javnih radova, a postupak je u toku.

"Kada se završe toplifikacije druge i treće faze, kotlarnice u centru grada biće isključene sa mreže i prestaće taj izvor zagađenja. Ono što treba da se radi, a u šta treba da bude uključena Opština Pljevlja, jeste projektovanje sekundarne mreže toplifikacije koja će isključiti što veći broj individualnih ložišta, kojih trenutno ima između 4 i 5 hiljada u gradu, i preko 20–30 kolektivnih ložišta", rekao je Laković.

"Kada se sve to uradi, možemo da očekujemo bolji zdravstveni bilten u Pljevljima i manju zagađenost, tako da to moramo ubrzavati koliko god možemo. Vlada radi sve što može da ubrza rješenje u Pljevljima, koje već 30 godina ugrožava naš grad", kazao je on.

Laković je rekao da je u saradnji sa Agencijom za životnu sredinu, naručena još jedna mjerna stanica koja će biti postavljena u centru grada, kod hotela Pljevlja.

"Ne želimo da bilo koju informaciju krijemo od građana Pljevalja. Problem moramo da ogolimo do kraja da bismo ga riješili i nadam se da ćemo to brzo učiniti", rekao je Laković.

On je rekao da je neosporno da ekološka rekonstrukcija još nije završena i podsjetio da je u februaru ove godine potpisan aneks ugovor sa kineskim partnerima i kompanijom Bemaks, kojima je dat rok do maja da završe ekološku rekonstrukciju, tako da je sada kotao u probnom periodu.

"U Pljevljima znamo da je zagađenje vazduha konstantno i da su najveći zagađivači kotlarnice i individualna ložišta. Mi smo za to da se utvrdi koliko zagađenja dolazi iz TE i da dobijamo sve tačne podatke, ne skrivajući ništa od građana, i da reagujemo onako kako ekološka inspekcija nalaže, jer je zdravlje građana prioritet", rekao je on.

Laković je kazao da je Rudnik uglja i Termoelektrana čine jedinstven sistem. Jedna od interventnih mjera koju je jeste gašenje kotlarnice u Skerlićevoj i zabrana prodaje uglja za individualna ložišta.

"Mi smo apsolutno spremni da zabranimo prodaju uglja, ali treba da utvrdimo kako to implementirati u zakonske norme. Ta mjera je kasnila za ovu godinu jer su svi koji su htjeli već nabavili ugalj, jer smo u sredini grejne sezone. Ja sam za to da sljedeće godine napravimo plan i kroz subvencije građanima, koje dobijaju iz Eko fonda, nađemo alternativne modele grijanja u Pljevljima", rekao je on.

Komentarišući izjavu predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša, koji je rekao da se hitno moraju smanjiti individualna ložišta na minimum, a s druge strane, trebalo bi za Pljevljake dati subvencije za električnu energiju i do 50%, kako bi to bio dio rješenja, Laković je kazao da su subvencije aktuelne tri godine od strane EPCG.

"Sada Svjetska banka radi studiju koja će uključivati popis individualnih ložišta u Pljevljima. Grijanje na struju za čitav grad nije moguće, jer mreža ne može da primi dodatne trafostanice. Dio građana jedino može da se grije na struju", rekao je Laković.

On je istakao da je jedino trajno rješenje završetak projekta toplifikacije.

"Kada se taj projekat završi, kotlarnice će biti ugašene, individualna ložišta će biti preusmjerena na struju ili alternativno grijanje. Kada se završi ekološka rekonstrukcija i sve profunkcioniše, Pljevlja će imati znatno manju zagađenost. Žao mi je što to nije urađeno na vrijeme, jer bi TE minimalno doprinosila zagađenju u Pljevljima", rekao je Laković.

Nakon 30 godina neaktivnosti, Pljevlja konačno doživljavaju projekte i realizaciju

Izvršni direktor Rudnika uglja je napomenuo da su Pljevljaci pesimistični zbog toga što su im se tokom trideset godina pričale priče koje nikada nisu ostvarene. Sada, kako je rekao, imamo realizaciju prvi put u trideset godina.

"Prvi put vidimo da je završena prva faza toplifikacije, vidimo da su otvorene neke firme i da se plan oporavka Pljevalja sprovodi. Završeno je idejno rješenje Crmča–Pljevlja i brze ceste, počinje izgradnja nove bolnice u investiciji od 38 miliona eura. Počinje projekat Borovičkog jezera, koji će postati novi turistički centar, završava se prebacivanje Doma vojske u vlasništvo Opštine Pljevlja, a Ministarstvo kapitalnih projekata predvidjelo je 12 miliona eura za Centar za sportske pripreme u Pljevljima. Završeno je i idejno rješenje za bazen u Pljevljima", kazao je on.

Kako je naveo, apsolutno se radi "punom parom i dešava se nešto".

"Da smo u proteklom periodu imali bar idejna rješenja, bar projekte, mnogo bi išlo brže. Mi, nakon 30 godina neaktivnosti, gdje ništa nije urađeno, sada radimo. Vlada radi sve što može i ubeđen sam da ćemo do kraja mandata ove vlade neke projekte početi, a neke i završiti", rekao je Laković.

Narednih dana Ćehotina ponovo teče svojim tokom

Pitanje je dana kada će rijeka Ćehotina, nakon otvaranja brane u Durutovićima, ponovo teći starim pravcem svog prirodnog toka.

"Projekat je završen poslije skoro osam mjeseci. Trenutno radimo na proceduri puštanja rijeke. Imamo veliki problem jer je voda na visokom nivou. U narednom periodu ćemo pustiti rijeku u korito, u pitanju su dani", rekao je Laković.

On je rekao da su ekološke službe trebale da izvuku ribu iz starog korita i tunela, te da su pokušali to dva puta, ali da zbog visokog vodostaja nisu uspjeli.

"Čekamo da to završe, poslije čega ćemo otvoriti donji temeljni ispust, gdje će rijeka krenuti da teče novim koritom. Ono što moramo da sačekamo jeste da se nivo vode spusti ispod trenutnog tunela kroz koji ide voda, i tada će biti stvoreni uslovi da se zatvori stari tok rijeke", pojasnio je.

Istakao je da se mora ući u zonu starog korita rijeke Ćehotine ako želimo da obezbjedimo stabilan rad Termoelektrane u narednom periodu.

Podsjetio je da je urađen i prostor za buduću malu hidroelektranu snage 2,2 megavata i dodao:

"Na lokalitetu Grevo dobili smo urbanističke uslove za izgradnju solarne elektrane snage između 60 i 80 megavata, koja će biti jedna od najvećih solarnih elektrana. Tender za izradu biće raspisan vrlo brzo", kazao je on.