Društvo

Otac učenice petog razreda jedne osnovne &scaron;kole podnio je pritužbu zbog navodnog &scaron;amara koji je njegova ćerka dobila od učiteljice, tvrdeći da je dijete pretrpjelo stres i strah od odlaska u &scaron;kolu. Nakon sprovedenog postupka, Za&scaron;titnik &nbsp;ljudskih prava i sloboda je utvrdio da je &scaron;kola preduzela određene mjere, ali je preporučio dodatni savjetodavni rad, unapređenje saradnje sa roditeljima i edukaciju nastavnog kadra.
Otac učenice V razreda podnio je pritužbu zbog, kako tvrdi, &scaron;amara koji je njegova ćerka dobila od učiteljice 30. januara 2026. godine, smatrajući da su djetetu povrijeđena prava na za&scaron;titu od nasilja u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.
U pritužbi je naveo da je djevojčica nakon incidenta doživjela stres, počela da se pla&scaron;i odlaska na nastavu i da je trpjela zdravstvene posljedice, zbog čega jedno vrijeme nije dolazila u &scaron;kolu. Istakao je da je protiv učiteljice podnio krivičnu prijavu nadležnom tužila&scaron;tvu, o slučaju obavijestio direktoricu &scaron;kole, Ministarstvo prosvjete, Prosvjetnu inspekciju i Centar za socijalni rad, te da &scaron;kola, uprkos urgencijama, nije preduzela adekvatne mjere za&scaron;tite djeteta.
Iz Prosvjetne inspekcije je saop&scaron;teno da je 6. februara 2026. izvr&scaron;en inspekcijski nadzor, tokom kojeg je obavljen uvid u zapisnike &scaron;kolskih organa i izjavu učiteljice.
&bdquo;Učiteljica je u izjavi navela da je na času nespretno dodirom poku&scaron;ala da usmjeri pažnju učenice, te da nije bilo osnova za pokretanje upravnih mjera iz nadležnosti inspekcije&ldquo;, navodi se u izja&scaron;njenju.
U postupku je utvrđeno da je do&scaron;lo do kontakta učiteljice sa učenicom, &scaron;to je kod djevojčice izazvalo osjećaj povrijeđenosti i nesigurnosti, ali da je &scaron;kola po prijavi preduzela aktivnosti na utvrđivanju činjenica i za&scaron;titi prava djeteta.
&bdquo;&Scaron;kola je preduzimala radnje i mjere u cilju ispitivanja navoda, obavljeni su razgovori sa djetetom i roditeljima, uspostavljena saradnja sa Centrom za socijalni rad, a pokrenut je i postupak utvrđivanja odgovornosti učiteljice&ldquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju ombudsmana koje potpisuje zamjlenica za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežana Miju&scaron;ković.
Etički odbor &scaron;kole podržao je odluku direktorice da se pokrene disciplinski postupak protiv učiteljice, u kojem će biti utvrđene sve činjenice i okolnosti događaja.
U dokumentaciji se navodi i da je djevojčica ranije bila oslobođena nastave fizičkog vaspitanja zbog povrede glave, &scaron;to je dodatno pojačalo zabrinutost roditelja za njeno zdravlje i bezbjednost.
Za&scaron;titnik je ukazao da postupanje učiteljice, iako, kako je navela, nije imalo namjeru da povrijedi dijete, pokazuje potrebu za dodatnom edukacijom nastavnog kadra i unapređenjem metoda rada.
&bdquo;Potrebne su kontinuirane edukacije prosvjetnih radnika na jačanju kompetencija za realizovanje interaktivne nastave i adekvatno motivisanje djece&ldquo;, ističe se u mi&scaron;ljenju.
Takođe je nagla&scaron;ena važnost saradnje porodice i &scaron;kole, uz ocjenu da je u ovom slučaju komunikacija između roditelja i učiteljice bila nedovoljna, te da je trebalo razmotriti i &scaron;kolsku medijaciju kako bi se prevazi&scaron;li nesporazumi.
&ldquo;Prema navodima &scaron;kole, djevojčica se nakon nekoliko dana vratila na nastavu i saop&scaron;tila da je situacija stabilizovana, dok je u toku izrada individualnog plana podr&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Za&scaron;titnik je preporučio &scaron;koli da dodatno radi sa roditeljima i učenicom kroz savjetodavni rad, unaprijedi saradnju roditelja i razredne starje&scaron;ine, razmotri sprovođenje medijacije, te u saradnji sa Zavodom za &scaron;kolstvo obezbijedi dodatne edukacije za nastavnike.
&Scaron;kola je obavezna da u roku od 30 dana dostavi izvje&scaron;taj o preduzetim mjerama i realizaciji preporuka.

Prijava protiv učiteljice zbog šamara učenici: Zaštitnik dao preporuke školi

„UČITELJICA JE U IZJAVI NAVELA DA JE NA ČASU NESPRETNO DODIROM POKUŠALA DA USMJERI PAŽNJU UČENICE"

Stručnjaci gojaznost prepoznaju kao složenu hroničnu bolest, koja sve vi&scaron;e ugrožava zdravlje djece u Crnoj Gori, gdje, prema posljednjem istraživanju, prekomjernu težinu ima 30 odsto sedmogodi&scaron;njaka. Gojaznost, kako upozoravaju ljekari, može dovesti do obolijevanja od dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava danas, posvećen je zdravlju mladih.
Cilj istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori 2022. godine bilo je planiranje aktivnosti usmjerenih na zaustavljanje trenda porasta prekomjerne težine i gojaznosti u najranijem uzrastu stanovni&scaron;tv. Studija je pokazala da je ovaj problem veći nego u vrijeme sprovođenja prethodnog istraživanja. Crna Gora se priključila Evropskoj inicijativi za praćenje dječije gojaznosti u toku četvrte runde istraživanja 2016. godine, a rezultati su objavljeni 2017.
Ciljna grupa su bili sedmogodi&scaron;njaci. Kod 1.689 sedmogodi&scaron;njaka mjerene su antropometrijske karakteristike, a od roditelja su dobijeni podaci o navikama u ishrani, fizičkoj aktivnosti i socioekonomskim karakteristikama porodice. Uprava &scaron;kole je popunjavala &scaron;kolski upitnik koji je obuhvatao podatke o statusu urbanizacije &scaron;kole, načinu ishrane u &scaron;koli i organizaciju fizičke aktivnosti.
Podaci koji su tada dobijeni predstavljaju prve standardizovane podatke u vezi sa dječijom gojazno&scaron;ću u Crnoj Gori, s obzirom da podaci o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama &scaron;kolske djece nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Crnoj Gori, dok se podaci sa redovnih sistematskih pregleda ne prikupljaju na standardizovan način.
Primjetno je da se broj gojaznih dječaka (19,3 odsto) u odnosu na prethodnu rundu istraživanja (16,1 odsto) povećao, a da je pogre&scaron;na percepcija roditelja o uhranjenosti djece ostala i dalje na približno istom nivou. Primjećuje se da vi&scaron;e djece sa gojazno&scaron;ću živi u urbanom nego u ruralnom i suburbanom području. Kada su u pitanju navike u ishrani, prema izjavama roditelja, ono &scaron;to je primijetno jeste da se povrće i voće ne konzumiraju dovoljno, dok broj sati provedenih pred ekranima znatno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima.
U istraživanju sprovedenom 2022., dobijeni su podaci koji pokazuju da vi&scaron;e od trećine djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili je gojazno (34,5 odsto). Djevojčice skoro u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok su skoro svaki peti dječak (19,4 odsto) i svaka deseta djevojčica (10,3 odsto) gojazni.
Autori studije upozoravaju da je dječija gojaznost prepoznata kao složena hronična bolest, koja ima negativne implikacije na fizičko zdravlje i psihosocijalno blagostanje, uključujući povezanost sa rezistencijom na insulin, povećanim mehaničkim stresom na zglobove, o&scaron;tećenom kardiovaskularnom funkcijom i lo&scaron;im socijalnim funkcionisanjem. Kako ističu, ova složena i često progresivna bolest takođe može predisponirati djecu za mnoga druga hronična oboljenja, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
&ndash; Većina djece odrasta u okruženju koja podstiče gojaznost i ne pogoduje gubitku težine. "Energetska neravnoteža", nastala konzumiranjem vi&scaron;e kalorija nego &scaron;to tijelo može efikasno koristiti, rezultat je promjene u vrsti hrane, dostupnosti, pristupačnosti i marketingu, kao i u padu fizičke aktivnosti, s tim &scaron;to se vi&scaron;e slobodnog vremena tro&scaron;i na sedentarne aktivnosti. Praksa konzumiranja hrane sa visokom količinom soli, &scaron;ećera, masti ili kalorija i sa malim sadržajem hranjivih sastojaka najvi&scaron;e doprinose takvom trendu. Laka dostupnost i pristup nezdravoj hrani u &scaron;kolama i njenoj blizini doprinose dječjoj gojaznosti &ndash; ukazano je u istraživanju.
<div class="se-ad se-ad--articletext position_item_center_03_top">
<div class="se__title">
Fizičku aktivnost uskladiti sa godinama i zdravstvenim stanjem
</div>
<div class="se__text">
Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježen je juče, a ovogodi&scaron;nja tema "Pokreni se! Za kondiciju, za zdravlje!" ukazuje na to da svaki pokret doprinosi vitalnosti, boljem zdravlju i kvalitetnijem životu.
Preporučuje se da fizička aktivnost bude usklađena sa zdravstvenim stanjem pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolje rezultate, posebno u starijoj životnoj dobi. Za djecu i adolescente preporučuje se najmanje 60 minuta umjerene aerobne aktivnosti svaki dan, odraslima 150&ndash;300 minuta umjerene aktivnosti nedjeljno ili 30&ndash;60 minuta dnevno tokom pet dana (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, ples, plivanje, sport). Za osobe u kondiciji preporučuje se 75&ndash;150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta nedjeljno. Starijim osobama preporučuje se između 150 i 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično.
</div>
CAZAS: Mladi moraju imati pristup stručnim informacijama
Povodom 7. aprila &ndash; Svjetskog dana zdravlja, NVO CAZAS poručuje da zdravlje mladih mora biti zasnovano na znanju, provjerenim informacijama, dostupnim servisima i sistemskoj podr&scaron;ci. U vremenu preplavljenom različitim porukama, dezinformacijama i povr&scaron;nim sadržajima, posebno je važno da mladi imaju pristup stručnim, pravovremenim i razumljivim informacijama o zdravlju, kao i direktan kontakt sa institucijama i profesionalcima koji im mogu biti oslonac, ističu iz te nevladine organizacije.
CAZAS će, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i Domom zdravlja Glavni grad, danas, u 10 sati, na Trgu nezavisnosti u Podgorici organizovati Omladinski pult kao javni prostor za informisanje, povezivanje i razgovor sa građanima, a naročito sa mladima. Istog dana biće organizovane i konsultacije sa mladima u Podgorici, u okviru procesa izrade ProGLAS-a mladih o zdravlju, od 12 do 15 sati u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović".
<div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-boks">
<div class="se__title">&nbsp;</div>
</div>
</div>
&nbsp;

Trećini sedmogodišnjaka prijete hronične bolesti zbog gojaznosti

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA, KOJI SE OBILJEŽAVA DANAS, POSVEĆEN JE ZDRAVLJU MLADIH

Vlada je donijela odluku o podr&scaron;ci međunarodnih ljetnjih muzičkih festivala za ovu godinu čime su, kako su saop&scaron;tili, stvoreni uslovi da Crna Gora postane novi dom EXIT festivala.
&bdquo;Organizacija dva velika međunarodna muzička događaja pod zajedničkim nazivom &ldquo;EXIT to Montenegro&rdquo; u Ulcinju u prvoj polovini jula i Sea Dance festivala u Budvi krajem avgusta, ima potencijal da generi&scaron;e mjerljive ekonomske koristi za turističku privredu i &scaron;iru ekonomiju, uz veoma snažan promotivni efekat na globalnom nivou&rdquo;, navodi se u Informaciji.
Prema procjenama, očekuje sa da oba događaja zajedno generi&scaron;u najmanje 210.000 noćenja i preko 40 miliona eura direktne turističke potro&scaron;nje, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Kako dalje navode, predložena javna podr&scaron;ka iznosi 1,5 milion eura iz državnog budžeta, uz dodatnu podr&scaron;ku od op&scaron;tina Budva i Ulcinj.
"Realizacijom ovog projekta Crna Gora ima namjeru da se pozicionira kao jedan od lidera manifestacionog turizma u Evropi, turističke grane koja već sada generi&scaron;e vi&scaron;e od 100 milijardi eura godi&scaron;nje globalno", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Vlada: EXIT od ove godine u Crnoj Gori

"REALIZACIJOM OVOG PROJEKTA CG IMA NAMJERU DA SE POZICIONIRA KAO JEDAN OD LIDERA MANIFESTACIONOG TURIZMA U EVROPI"

&nbsp;Svi sudovi u Crnoj Gori su tokom pro&scaron;le godine, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju, nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, kazao je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, dodajući da pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.
Korać je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Izvje&scaron;taj o radu i ukupnom stanju u sudstvu za pro&scaron;lu godinu, naglasio potrebu daljeg unaprjeđenja organizacije rada i jačanja kapaciteta sudova, ali i izmjena pojedinih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka.
On je kazao da je Sudski savjet tokom pro&scaron;le godine održao 37 sjednica, odlučivao o vi&scaron;e od 300 pitanja iz svoje nadležnosti, ali i jačao međunarodnu saradnju.
Prema riječima Koraća, crnogorskom pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.
&bdquo;U Crnoj Gori bi, prema važećim odlukama, trebalo da bude 335 sudija i predsjednika sudova, a trenutno ih je 298. Nedostaje 37 nosilaca funkcija - 35 sudija i dva predsjednika&ldquo;, kazao je Korać, navodeći da je najveći deficit u osnovnim sudovima.
On je rekao da je Sudski savjet od avgusta 2022. do kraja 2025. godine izabrao ukupno 166 sudija (novoizobrane sudije i one koje su napredovale u instaciono vi&scaron;i sud), a da je u istom periodu funkciju napustilo 82 sudija, od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog odlaska u penziju.
Korać je dodao da je u sistemu trenutno 25 kandidata na obuci za sudije osnovnih sudova.
Govoreći o radu sudova, on je rekao da su u pro&scaron;lu godinu u&scaron;li sa 74.683 nerije&scaron;ena predmeta, primili vi&scaron;e 91,3 hiljade novih, a rije&scaron;ili 93.511.
&bdquo;Na kraju godine ostalo je nerije&scaron;eno 70.358 predmeta, odnosno 42,93 odsto&ldquo;, precizirao je Korać.
Prema njegovim riječima, ukupna ažurnost sudova iznosila je 102 odsto, dok je efikasnost procijenjena na 84 odsto.
&bdquo;Osnovni sudovi ostvarili su ažurnost od 97 odsto, vi&scaron;i 93 odsto, Privredni sud 112, Apelacijani sud 99 odsto, dok je Upravni sud imao čak 156 odsto&ldquo;, rekao je Korać.
On je ukazao i na stabilan trend priliva predmeta.
&bdquo;Zanimljivo je da se već deset godina broj primljenih predmeta kreće između 90 i 100 hiljada godi&scaron;nje, uz manja odstupanja tokom pandemije korona virusa. Bilo bi zanimljivo ispitivati taj fenomen&ldquo;, naveo je Korać.
Kada je riječ o kvalitetu sudskih odluka, Korać je kazao da je procenat ukinutih odluka smanjen sa 19 na 18 odsto, a da je od ukupnog broja odluka po žalbama, 73 odsto potvrđeno, dok je 18,38 odsto ukinuto.
On je naglasio i da je ka&scaron;njenje u izradi odluka minimalno, odnosno da je samo 1,34 odsto odluka u složenim predmetima izrađeno nakon zakonskog roka.
Govoreći o trajanja postupaka, Korać je kazao da se vi&scaron;e od polovine složenih predmeta zavr&scaron;ava u roku do tri mjeseca, dok 27,7 odsto traje duže od godinu.
On je ukazao na opterećenost sudija, navodeći da sudija osnovnog suda u prosjeku ima 712 predmeta godi&scaron;nje, dok sudije za prekr&scaron;aje i sudije Upravnog suda u radu imaju i preko dvije hiljade predmeta.
Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici, Korać je istakao značajno unapređenje efikasnosti nakon povećanja broja sudija sa sedam na 12.
Kako je naveo, broj primljenih predmeta smanjen je sa 68 na 62, ukupan broj rije&scaron;enih predmeta povećan je sa 43 na 66, odnosno za skoro 53,5 odsto, a stopa ažurnosti porasla je sa 63 na 106 odsto, &scaron;to znači da je rije&scaron;eno vi&scaron;e predmeta nego &scaron;to ih je primljeno.
"Imajući u vidu da se radi o predmetima koji obuhvataju najteža krivična dijela i složene dokazne postupke, ovi pokazatelji predstavljaju značajan pozitivan pomak. Povećanje kadrovskih kapaciteta, smanjen priliv predmeta i znatan rast broja rije&scaron;enih predmeta doprinio je stabilizaciji i postepenom smanjenju zaostatka, kao i ukupnoj efikasnosti", kazao je Korać.
On je upozorio na rast udjela nerije&scaron;enih starih predmeta u periodu od 2023. do 2025. godine.
"U 2023. godini broj nerije&scaron;enih starih predmeta u odnosu na ukupno nerije&scaron;ene predmete je bio 8,69 odsto, u 2024. godini se povećao 9,25 odsto, a pro&scaron;le godine 11,77 odsto, &scaron;to ukazuje na povećanje broja dugotrajnih postupaka&ldquo;, rekao je Korać.
On je dodao da se bilježi kontinuirani rast udjela rije&scaron;enih starih predmeta, koji je dostigao 15 odsto u 2025. godini, &scaron;to, kako je naveo, pokazuje pojačanu usmjerenost sudova na smanjenje zaostataka.
Korać je rekao da najveći broj nerije&scaron;enih starih predmeta čine oni koji su stari od tri do pet godina, navodeći da se to može dovesti u vezu sa njihovom složeno&scaron;ću, čestim promjenama postupajućih sudija, potrebom za ponavljanje dokaznog postupka i pribavljanjem nalaza i mi&scaron;ljenja vje&scaron;taka.
On je kazao da je analizom rada sudova u Crnoj Gori tokom 2025. godine evidentno da su svi sudovi nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, uprkost izazovima sa kojima se suočavaju.
Korać je ukazao na potrebu daljeg unapređenja organizacije rada, jačanja kapaciteta sudova i kontinuirano sprovođenje mjera koje bi dodatno doprinijele pobilj&scaron;anju efikasnosti sudskog sistema.
"Potrebno je usvojiti izmene i dopune nekih procesnih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka sa ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova", naveo je Korać.
On je istakao da sudovi moraju usmjeriti aktivnosti na povećanje ukupne efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostataka u predmetima kroz ciljne mjere.
Korać je upozorio da su i dalje prisutni izazovi u radu sudova, uključujući nedostatak pravne kulture, po&scaron;tovanje procesnih odredbi i pravnih ljekova, kao i na kadrovska, infrastrukturna i budžetska ograničenja.
&bdquo;Pred pravosuđem su brojni izazovi, ali za njih se mogu naći rje&scaron;enja kroz &scaron;iru infrastrukturnu podr&scaron;ku. Efikasnost sudova u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek nije zadovoljavajuća. Sudovi treba da učine sve &scaron;to je u njihovoj moći da pobolj&scaron;aju efikasnost i obezbijede suđenje u razumnom roku&ldquo;, naveo je Korać.
On je naglasio da izvr&scaron;na i zakonodavna vlast treba da u pobolj&scaron;anju normativne, materijalne, prostorno-tehničke i kadrovske uslove za povećanje efikasnosti sudija i sudova.
&bdquo;Stvaranje &scaron;iroke baze kvalitetnih i stručnih kadrova, jačanje transparentnosti i odgovornosti, te digitalizacija pravosuđa, doprinijeće efikasnosti i vraćanju povjerenja u pravosuđe&ldquo;, ocijenio je Korać.
Sudski savjet će, kako je naglasio, nastaviti sa izborom sudija i popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima.
&bdquo;Očekuje se da će u 2026. godini biti popunjen značajan broj nedostajućih sudija, posebno u sudovima sa najvećim brojem slobodnih mjesta. Nastavićemo sa jačanjem nezavisnosti pravosuđa i obezbjeđivanjem efikasne primjene strate&scaron;kog i zakonodavnog okvira, posebno u dijelu odgovornosti&ldquo;, rekao je Korać.
On je istakao da sudska vlast ima posebnu odgovornost u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, nagla&scaron;avajući značaj za&scaron;tite ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
&bdquo;Iako nezavisnost sudskog sistema možda nije u potpunosti ostvarena, nezavisnost sudija mora biti apsolutno za&scaron;tićena. Sudska vlast mora pružiti podr&scaron;ku postupajućim sudijama radi za&scaron;tite od pritisaka i dono&scaron;enja odluka u skladu sa zakonom&ldquo;, poručio je Korać.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je, odgovarajući na pitanja novinara da li su preduzeti neki koraci u vezi sa uslovima za penzionisanje sudija kako bi se izbjegla nova blokada pravosuđa i koliko sudija bi, ukoliko problem ostane nerije&scaron;en, moglo napustiti sistem ove godine, kazala da je Ministarstvo pravde zavr&scaron;ilo rad na posebnom zakonu koji se tiče statusnih pitanja sudija, uključujući definisanje starosne granice.
&bdquo;Očekuje se da predlog bude nominovan od Vlade i da po hitnom postupku bude usvojen u Skup&scaron;tini do kraja aprila&ldquo;, rekla je Pavličić.
Korać je, odgovarajući na isto pitanje, naglasio da vi&scaron;e sudija napu&scaron;ta funkciju na lični zahtjev nego &scaron;to odlazi u penziju po sili zakona.
On je kao dodatan razlog za nedostak kadra, a koji je ujedno i problematizovao, naveo to &scaron;to sada sudije mogu iskoristiti zakonsku mogućnost da godinu prije sticanja uslova za penziju napuste funkciju, a pritom primaju zaradu sa svim povećanjima koja bi im pripadala da su nastavili raditi.
&bdquo;Vi&scaron;i funkcioneri se biraju na određeno vrijeme i mogu biti smijenjeni iz političkih razloga, dok nosioci sudskih funkcija birani na neodređeno ne bi trebalo da primaju naknadu ako napu&scaron;taju funkciju na lični zahtjev&ldquo;, smatra Korać.
On je kazao da ni novo zakonsko rje&scaron;enje ne tretira ovaj problem, a da to pitanje nije u nadležnosti Sudskog savjeta.
Na pitanje da li se reagovalo na vrijeme u slučaju koji se tiče predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, Pavličić i Korać su kazali da su reagovali promptno, odnosno predsjednica Vrhovnog suda onog trenutka kada je zaprimila pisanu pritužbu, dok je Sudski savjet odmah po prijemu predloga nastavio postupak.
Na konferenciji je predstavljen i novi logo Sudskog savjeta koji, prema riječima Koraća, kroz moderan dizajn simbolizuje pravdu, državnost i spoj tradicije i savremenog izraza.
Korać je istakao da logo vizualno komunicira nezavisnost i profesionalnost sudija, dok stilizovana vaga u centru simbolizuje ravnotežu i nepristrasnost koje su temeljne vrijednosti pravosudnog sistema.

Korać: Nedostaje 37 nosilaca funkcija – 35 sudija i dva predsjednika

SUDSKI SAVJET PREDSTAVIO GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU TOG TIJELA I UKUPNOM STANJU U SUDSTVU ZA 2025.

Na području op&scaron;tine Nik&scaron;ić trenutno su aktivne zarazne bolesti kod životinja i to kju groznica i ptičji grip.
Kju groznica potvrđena je na osam gazdinstava, a ptičji grip na dva.
Nadležne službe preduzimaju mjere kako bi se spriječilo &scaron;irenje zaraze.
Veterinarski inspektor Bal&scaron;a Blečić za RTNK je kazao da kada je riječ o kju groznici u tri slučaja su u pitanju krupna grla stoke, a u pet sitna stoka - ovce i koze.
&ldquo;Na nekim gazdinstvima urađene su po dvije analize, na nekim su tek počela analiziranja. Uglavnom analize se ponavljaju navrh 21 i 30 dana. U ovom momentu mogu da kažem da su do sada eutanazirana dva grla krupne stoke i 23 grla ovaca i koza&rdquo;, kazao je Blečić dodajući da imaju slučajeva i obolijevanja stoke od plavog jezika.
Veterinar Petko Mikić za RTNK kaže da su početkom marta u Nik&scaron;iću potvrđeni slučajevi ptičjeg gripa.
Bolest je potvrđena na dva gazdinstva.
&nbsp;&ldquo;Jedan slučaj je potvrđen kod domaće živine - kod koko&scaron;ke, a drugi je kod divlje ptice-svrake&rdquo;, kazao je Mikić.
Kako je pojasnio, oba slučaja su u prigradskom naselju Nik&scaron;ića, koje je, rekao je Mikić, inače migrantska ruta ptica zbog blizine dva jezera.

Nikšić: Kju groznica potvrđena na osam gazdinstava, ptičji grip na dva

SAOPŠTIO VETERINARSKI INSPEKTOR

&nbsp;Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) nije nadležna da postupa u predmetima u kojima video nadzor vr&scaron;e fizička lica na privatnoj imovini, saop&scaron;tili su iz te institucije.
Oni su to kazali <a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/uprava-policije-azlp-da-ukloni-nezakonito-postavljene-nadzorne-kamere-koje-snimaju-javne-povrsine-05-04-2026-22-25-50">reagujući na saop&scaron;tenje Uprave policije</a> u kojem su u nedjelju pozvali AZLP da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ukloni nadzorne kamere koje snimaju javne povr&scaron;ine.
Iz AZLP su pozvali Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova da, umjesto, kako su naveli, pogre&scaron;nog informisanja javnosti, preuzme odgovornost za rje&scaron;avanje pitanja iz svoje nadležnosti.
Kako su istakli iz AZLP, Zakonom o za&scaron;titi podataka o ličnosti izričito je propisano da se taj zakon ne primjenjuje na fizička lica kada vr&scaron;e video nadzor na svom privatnom posjedu.
"U skladu sa navedenom zakonskom normom, Savjet Agencije je jo&scaron; 17. novembra 2017. godine zauzeo jasan stav da Agencija nije nadležna da postupa u predmetima u kojima video nadzor vr&scaron;e fizička lica na privatnoj imovini", kazali su iz AZLP, prenosi agencija Mina.
Kako su naveli, AZLP je, polazeći od navedenog, u vi&scaron;e navrata, upravo prema Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova i Upravi policije, jasno, precizno i argumentovano ukazivala na granice svoje nadležnosti.
"Uprkos tome, i dalje se u javnim istupima implicira nadležnost Agencije u ovim slučajevima, čime se stvara prostor za prebacivanje odgovornosti", kazali su iz AZLP.
Oni su ukazali i na to da je AZLP, dopisom od 08. aprila pro&scaron;le godine, inicirala održavanje sastanka sa predstavnicima Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (Uprava policije Crne Gore - načelnici regionalnih centara), upravo sa ciljem da se spriječe takve situacije i obezbijedi zakonito i koordinisano postupanje u slučajevima iz nadležnosti Agencije.
Na taj poziv, kako su naglasili, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova nije odgovorilo.
"Smatramo krajnje neprimjerenim da se, umjesto institucionalne saradnje i rje&scaron;avanja problema u okviru zakonom propisanih nadležnosti, javnosti plasiraju informacije kojima se Agenciji poku&scaron;ava pripisati odgovornost za postupanja koja nijesu u njenoj nadležnosti", ocijenili su iz AZLP.
Oni su, kako su podsjetili, u sličnom kontekstu, obavijestili Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Cetinju o svojoj nenadležnosti u tim predmetima, &scaron;to potvrđuje neselektivno postupanje.
"Pozivamo Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova da umjesto pogre&scaron;nog informisanja javnosti, u okviru svojih zakonskih ovla&scaron;ćenja, preuzme odgovornost za rje&scaron;avanje pitanja iz svoje nadležnosti", naveli su iz AZLP.
Oni, kako su kazali, ostaju otvoreni za saradnju, ali isključivo na osnovu zakona, međusobnog uvažavanja i jasno definisanih nadležnosti.
&nbsp;

AZLP: Nijesmo nadležni za predmete video nadzora na privatnoj imovini

REAGOVALI NA SAOPŠTENJE UPRAVE POLICIJE

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) produžilo je do 20. aprila rok do kojeg osobe iz Ukrajine mogu podnijeti zahtjev za produženje privremene za&scaron;tite.
Iz MUP-a su apelovali na sve osobe iz Ukrajine u Crnoj Gori čija je isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta, a koje namjeravaju da i dalje borave u Crnoj Gori po osnovu privremene za&scaron;tite, da do 20. aprila podnesu zahtjev za produženje privremene za&scaron;tite i preuzmu novu ispravu.&nbsp;
To je, kako su rekli iz tog Vladinog resora, uslov za nesmetan boravak u Crnoj Gori i ostvarivanje prava iz domena privremene za&scaron;tite, jer će se u suprotnom njihov boravak u Crnoj Gori smatrati nezakonitim.
&bdquo;Ukazujemo na važnost blagovremenog podno&scaron;enja zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite za lica iz Ukrajine u Crnoj Gori koja namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom za&scaron;titom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori sa pomenutim statusom i za ostvarivanje prava koja proističu iz tog statusa&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz MUP-a su kazali da nakon isteka novoodređenog roka za podno&scaron;enje zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite 20. aprila, neće biti daljeg prolongiranja rokova u navedenu svrhu.

Do 20. aprila produžen rok za zahtjeve za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine

SAOPŠTENO IZ MUP-A

Direktor podgoričkog gradskog preduzeća &ldquo;Vodovod i kanalizacija&rdquo; Aleksandar Ni&scaron;avić kazao je da je u toku izgradnja najvažnijih djelova sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu i da je zavr&scaron;eno oko 20 odsto projekta.
&ldquo;Do kraja godine biće izgrađeni svi objekti u &lsquo;sivoj fazi&rsquo;, nakon toga će biti ugrađivana oprema i izvođeni radovi u skladu sa predviđenom dinamikom, kako bi sve bilo zavr&scaron;eno do predviđenog roka &ndash; sredine 2028. godine&rdquo;, rekao je Ni&scaron;avić u &ldquo;Bojama jutra&rdquo; na TV Vijesti.
Kaže da je na gradili&scaron;tu svakog dana 20 do 30 radnika, da je aktivno oko 10 ma&scaron;ina, a da će narednih sedmica biti značajno veći broj radnika na terenu.
&ldquo;Procjena da će biolo&scaron;ki bazen biti zavr&scaron;en do kraja sedmice, sami iskopi biće zavr&scaron;eni do kraja nedjelje, dok se uporedo radi na iskopima na drugim segmentima postrojenja, na segmentima koji podrazumijevaju obradu mulja&rdquo;, rekao je, pojasniv&scaron;i da je bazen najveći objekat na postrojenju.
Ni&scaron;avić je, govoreći o sastanku gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića sa mje&scaron;tanima, kazao kako vjeruje da je sve &scaron;to je obećano, kada su u pitanju zahtjevi Botunjana, moguće izvesti u rokovima u kojima je rečeno.
Rekao je da se jo&scaron; ne zna ko je zapalio ma&scaron;inu na gradili&scaron;tu, te da je &ldquo;Vodovod&rdquo; dao sve neophodne podatke policiji.
Ni&scaron;avić je ukazao da će se kvalitet vazduha i ispu&scaron;tenih voda mjeriti u realnom vremenu i da bi postrojenje u slučaju prekoračenja prestalo sa radom, odnosno s ispu&scaron;tanjem otpadnih voda. Predviđena su dva bazena u kojima bi se, u tom slučaju, smje&scaron;tale otpadne vode, a &ldquo;tek nakon rje&scaron;avanja problema otpadne vode se vraćaju i sistem i nastavlja s njihovom obradom&rdquo;.
Kazao je da trenutno postrojenje obrađuje 40 odsto otpadnih voda, a da 60 odsto otpadnih voda nepreči&scaron;ćeno odlazi u rijeku Moraču.
&ldquo;Posebno su ugroženi mje&scaron;tani koji koriste vodu iz bunara, iz rijeke Morače, koji se bave ribolovom i svim onim &scaron;to je vezano za same vode koje prolaze iz te rijeke kroz njihove krajeve&rdquo;, istakao je Ni&scaron;avić.
Naglasio je da, izgradnjom novog postrojenja u Botunu, nijedan litar nepreči&scaron;ćene vode neće ići u Moraču.
Vjeruju da se mogu naći nova izvori&scaron;ta
Ni&scaron;avić je, na pitanje da li će novo postrojenje imati kapaciteta da opsluži i buduće naselje Velje brdo, kazao da su razmatrali to pitanje i do&scaron;li do rje&scaron;enja da se Velje brdo priključi na sistem.
Pojasnio je da je postrojenje projektovano na 230.000 stanovnika, a da je oko 130.000 priključeno na postojeće.
&ldquo;U tom smislu smo u&scaron;li u revidiranje projekta izgradnje kolektora pet, koji prolazi kroz naselje Tolo&scaron;i, kako bismo uključili ovo naselje (Velje brdo) i povećanjem dimenzija i pro&scaron;irenjem mreže za 1,2 kilometra omogućićemo da se Velje brdo, u prvoj fazi, kako je predviđeno, priključi na buduće postrojenje&rdquo;.
Cijeli projekat novog sistema ko&scaron;taće oko 95 miliona &ndash; 47,5 za izgradnju samog postrojenja u Botunu, a za &scaron;irenje mreže &ldquo;40 i ne&scaron;to miliona eura&rdquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Rekao je da, na osnovu preliminarnih analiza, konsultant vjeruje da se mogu naći nova izvori&scaron;ta za snabdijevanje Veljeg brda, odnosno da ima nekoliko lokacija na kojima se mogu pronaći dovoljne količine vode neophodne za prvu fazu naselja &ndash; nekih 14.000 stanovnika i 5.000 zaposlenih.
Voda neće poskupiti
Direktor podgoričkog &ldquo;Vodovoda&rdquo; je rekao da do kraja godine neće biti poskupljenja vode.
&ldquo;Neka je pretpostavka da će cijena u narednoj godini biti na istom nivou ili smanjena&rdquo;, rekao je on.

Nišavić o postrojenju u Botunu: Završeno oko 20 odsto projekta

SAOPŠTIO I DA JOŠ NIJE UTVRĐENO KO JE ZAPALIO MAŠINU NA GRADILIŠTU

Savr&scaron;eno tijelo postalo je imperativ modernog doba. Pod pritiskom dru&scaron;tvenih mreža i okoline, mladi sve če&scaron;će traže brze rezultate, pa čak i po cijenu zdravlja. U Institutu za javno zdravlje upozoravaju da se dominantno koriste steroidni hormoni testosteroni, a posljedice mogu biti ozbiljne, dugotrajne, pa čak i fatalne.
&ldquo;Izazivate pad sopstvene produkcije testosterona, ispoljavaju se neželjena dejstva zbog unosa visokih doza, to počinje sa povećanim krvnim pritiskom, poremećaja rada bubrega, kod dugoročnije primjene i ozbiljnijih unosa može doći do fatalnih ishoda koji se manifestuju kao posljedica povećani pritisak, moždani i srčani udar&ldquo;, naveo je specijalista sanitarne hemije Mitar Delević.
Anabolički steroidi su dozvoljeni ukoliko ih ljekar zbog zdravstvenog stanja prepi&scaron;e pacijentu, ali zloupotreba ili doping je zabranjen Zakonom o sportu Crne Gore. Uprkos tome, prema istraživanju ESPAD-a iz 2019. godine, CG je prva u Evropi po broju maloljetnika koji ih koriste. Podaci pokazuju da oko 3% dječaka koristi ove supstance, dok ih koristi i jedna od 50 djevojčica. Delević navodi da su mnogo teže posljedice kod mladih osoba čiji je organizam u procesu razvoja.
&ldquo;Iz razloga &scaron;to će sintetički testosteron da smanji proizvodnju prirodnog testosterona u organizmu, a njegova dugoročnija primjena može da dovede i do potpune obustave, odnosno prestanka proizvodnje testosterona &scaron;to će za rezultat imati problem sa infertilitetom, a nekad i sterilitet kod mu&scaron;karaca&ldquo;, naglasio je Delević.
Sportisti često ne znaju, dodaje Delević, da pored anaboličkog, testosteron ima i androgeni efekat.
&ldquo;Kad vi povećeno uzimate, osim &scaron;to smanjuje prirodno umanjivanje, na&scaron; organizam se brani tako &scaron;to prevodi testosteron u estrogen koji je ženski polni hormon pa ćete kod sportista imati spu&scaron;tene grudi, iako uzimaju mu&scaron;ke polne hormone&ldquo;, navodi Delević.
Kod žena, zbog povećanog unosa mu&scaron;kih polnih hormona smanjuje se sinteza estrogena, dolazi do hormonalnog disbalansa, do izostanka ciklusa pa i do &scaron;tetnog efekta po reproduktivno zdravlje. Delević navodi da nisu sigurni ni dijetetski suplementi koji se reklamiraju kao prirodni stimulatori rasta mi&scaron;ićne mase.
&ldquo;Treba istaći podatak da na nivou EU u prethodnih pet godina za &scaron;ta postoji evidencija namjerno dodavanje farmaceutskih aktivnih supstanci, odnosno suplemente, 50 odsto ide na dodavanje steroidnih hormona u dijatetske suplemente na bazi bilja. To je zabranjeno, i dodavanje ljekova nije dozvoljeno&ldquo;, ističe Delević.
A u Crnoj Gori ne postoji laboratorija koj ispituje da li dijetetski suplementi sadrže steroide, &scaron;to, kako navodi Delević otvara prostor za zloupotrebe. O uticaju na mentalno zdravlje, Delević kaže da mogu da ispolje ozbiljne promjene raspoloženja od depresivne epizode do manije koja se de&scaron;ava u nekoliko sati.
Do ovih supstanci se dolazi lako. Na brojnim forumima se dijele savjeti na koji način se mogu nabaviti. Poput određenih instagram profila, kao i fitnes instruktora. A ako poznajete radnike u određenim apotekama, možete dobiti steroide i bez recepta. Brojni fitnes instruktori ih kupuju i sami prave steroide koje prodaju svojim klijentima, ekipa TV Podgorica je preko svojih izvora do&scaron;la do cjenovnika anaboličkih steroida, peptida koji se na ilegalnom trži&scaron;tu u zavisnosti od gramaže kreću od 30 pa do 13 hiljada eura. &nbsp;
&nbsp;

Crna Gora prva u Evropi po broju maloljetnika koji koriste steroide

U NAŠOJ DRŽAVI  NE POSTOJI LABORATORIJA KOJA ISPITUJE DA LI DIJETETSKI SUPLEMENTI SADRŽE STEROIDE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz slab lokalni razvoj oblačnosti tokom dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus dva do 12 stepeni, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 24 stepena.

Danas do 24 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano.
Na sjeveru promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima ponegdje moguća kratkotrajno ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna 12 do 24 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 24 stepena