Društvo

Od nadležnih institucija Crne Gore tražimo da nosioci iseljeničkih knjižica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se za&scaron;tite na&scaron;e porodične i kulturne veze, kao i da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje, saop&scaron;teno je iz&nbsp;Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj (Balikesir- Burhanije).
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
&ldquo;Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, na&scaron;i korijeni, na&scaron;a sjećanja i na&scaron;e srce su u Crnoj Gori.
Za nas Crna Gora nije samo država &ndash; ona je ognji&scaron;te na&scaron;ih predaka, amanet na&scaron;ih djedova, ali i zemlja u kojoj počivaju na&scaron;i najmiliji. Volimo sve ljude Crne Gore: Crnogorce, Bo&scaron;njake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je na&scaron; brat i sestra.
Privremena obustava bezviznog režima koja je uvedena od strane crnogorske Vlade za državljane Republike Turske je vijest koja nas nije obradovala. Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj će morati da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju.
Ovo nije samo pitanje putovanja. Ovo je pitanje porodice, identiteta i duboke povezanosti sa Crnom Gorom. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: &bdquo;Vi ste na&scaron;a djeca i dio na&scaron;eg naroda.&ldquo;

Zato pitamo da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognji&scaron;te njihovih predaka? Na&scaron; zahtjev nije privilegija - na&scaron; zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava.
Od nadležnih institucija Crne Gore tražimo: da nosioci iseljeničkih knjižica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se za&scaron;tite na&scaron;e porodične i kulturne veze, kao i da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
U Turskoj postoji između pet i &scaron;est hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore &scaron;irom Turske.
Izolovani incidenti i pogre&scaron;na tumačenja ne smiju naru&scaron;iti prijateljstvo izmedju naroda Turske i Crne Gore. Mi smo zajednica koja promovi&scaron;e Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca.
Crna Gora je na&scaron;a prađedovina, i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo. Nastavićemo da radimo za jačanje prijateljstva, po&scaron;tovanja i saradnje između na&scaron;e dvije države".

Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj: Nosioci iseljeničkih knjižica da imaju pravo ulaska bez vize

"NAŠ ZAHTJEV NIJE PRIVILEGIJA"

Povodom Dana Republike Turske, most Milenijum večeras sija u boji turske zastave, objavljeno je na zvaničnoj FB stranici Glavnog grada.&nbsp;
<div class="storyFull fix ">
Dan Republike Turske obilježava se 29. oktobra.&nbsp;
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FglavnigradPg%2Fposts%2Fpfbid02uLw297n7NubUoP27hcNPMLFmiXGcVZp1aJggWkZPJcdUBhmN36mReM4FtF7KFbLil&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="556" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
</div>
<div id="mediaListContainerDesktop"></div>
<div class="appFollowWrapper">
<div class="downloadAppWrapper">&nbsp;</div>
</div>

Milenijum u boji turske zastave

POVODOM DANA REPUBLIKE TURSKE

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu mje&scaron;tana Botuna na elaborat o procjeni uticaja životne sredine koji je radila Agencija za za&scaron;titu životne sredine za gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Očekuje se da i Op&scaron;tina Zeta od Ministarstva dobije odgovor na njihovu žalbu na isti elaborat. Radi se dakle, o dva odvojena žalbena procesa.
 Pravno veću težinu ima žalba Op&scaron;tine Zeta jer se ona vezuje za proces izdavanja građevinske dozvole koji je u toku. 
U ime mje&scaron;tana žalbu je predao Slavko Vukčević koji je, između ostalog, naveo da je tendenciozno i namjerno lo&scaron;e urađen dio studije koji se odnosi na kumulativni uticaj kroz ignorisanje postojećeg stanja zagađenja, selektivnu analizu kumulativnih uticaja i umanjenje uticaja na ljude i naselja, kao i da su povrijeđene Direktive o otpadu, Direktive o industrijskim emisijama, te da su povrijeđena i osnovna prava iz Arhuske konvencije koja nalaže uče&scaron;će javnosti u odlučivanju. 
U žalbi mje&scaron;tana navodi se i da je prije svega potrebno sanirati crveni mulj, pa te onda planirati nova postrojenja, kao i da je potrebno da se uradi nova satudija uz uvažavanje stvarnih kumulativnih uticaja i pava javnosti da učestvuje u odlučivanju. 
Iz Ministarstva ekologije rečeno je da je prvostepeni organ pravilno i zakonito postupio, te da je žalba neosnovana. Oni su naveli i da su ispo&scaron;tovane odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu koja se tiče postupka davanja saglasnosti na elaborat, odnosno uče&scaron;ća javnosti u postupku odlučivanja. 
Ministarstvo navodi i da je cjelokupni postupak procjene uticaja na životnu sredinu prvostepeni organ sproveo u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, a odluka je donesena na zakonit i pravno valjan način.

Ministarstvo ekologije odbilo žalbu mještana Botuna, kolektor neće narušiti životnu sredinu

OČEKUJE SE DA I OPŠTINA ZETA OD MINISTARSTVA DOBIJE ODGOVOR NA NJIHOVU ŽALBU

Protesti u Podgorici u utorak popirimili su razmjere masovnog izražavanja pojave koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam, ocijenili su iz Institucije Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda, upozoravajući da će te pojave imati nesagledive posljedice za cijelu Crnu Goru kao dru&scaron;tvo i državu.
Iz Institucije Za&scaron;titnika su, konstatujući da nijesu prihvaćeni brojni apeli za smirivanje tenzija nakon ranjavanja mladića na Zabjelu, poručili da je potrebno zaustaviti rasističku histeriju.
"Jo&scaron; jednom ističemo da su životi i zdravlje svakoga ko boravi u Crnoj Gori najveći državni interes, a borba protiv svih oblika kriminaliteta jedan od načina kako se taj cilj ostvaruje", navodi se u saop&scaron;tenju Ombudsmana.
Oni su podsjetili da pravo na slobodu okupljanja jeste način slobodnog izražavanja stavova u demokratskom dru&scaron;tvu, ali da scene kojima smo sinoć svjedočili prijete da diskredituju sve ono za &scaron;ta bi građansko dru&scaron;tvo trebalo da se zalaže.
"Protiv negativnih dru&scaron;tvenih pojava, u koje spada i nasilje, ne može se boriti nasiljem, već snagom države i njenih institucija", naglasili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
Kako su dodali, evidentno je da su sinoćni protesti popirimili razmjere masovnog izražavanja pojave, koja se u najboljem slučaju može definisati kao rasizam.
"U njima je učestvovao veliki broj mladih ljudi koji tek treba da daju svoj doprinos izgradnji države i dru&scaron;tva", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Insititucije Za&scaron;titnika su poručili da svako generalizovanje i/ili povezivanje bilo koje nacije ili etničke grupe sa najgorim i najlak&scaron;im oblicima nasilja i nasilnicima u zajednici ili na znatno &scaron;irem nivou jeste rasizam, već u samom korijenu opisa takve pojave.
"A da ne govorimo o tome da se u odnosu na sve državljane Turske najavljivalo ili pozivalo na nasilje i protjerivanje", kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je to nedopustivo iz najmanje dva razloga.
"Prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, &scaron;to će ove pojave imati nesagledive posljedice - ne na pojedinu etničku grupu ili zajednicu - već na cijelu Crnu Goru kao dru&scaron;tvo i državu", upozorili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
U saop&scaron;tenju Ombudsmana navodi se da će slike koje su po&scaron;le u javnost sigurno biti iskori&scaron;tene da se država okarakteri&scaron;e kao ksenofobna, a možda i rizična za strance koji u nju dolaze, u njoj žive ili u njoj obavljaju djelatnost.
"Uz sve ovo podsjećanje da smo zbog sličnih stvari već platili danak događajima koji su se desili u Danilovgradu mnogo godina unazad, ali i nekim de&scaron;avanjima koja su zabilježena na sportskim priredbama u Crnoj Gori", pojasnili su iz Institucije Za&scaron;titnika.
Kako su dodali, ukoliko nam je zaista stalo do ugleda države i nas koji za nju vezujemo svoju budućnost ova histerija mora odmah prestati.
"A sigurno je da sve poruke ka državi i njenom aparatu mogu biti upućene na bitno drugačiji i ni&scaron;ta manje efikasan način, kako to priliči građanskom dru&scaron;tvu", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ombudsman: Zaustaviti rasističku histeriju

"PROTIV NEGATIVNIH DRUŠTVENIH POJAVA, NE MOŽE SE BORITI NASILJEM"

Procjenjuje se da u na&scaron;oj zemlji godi&scaron;nje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, kazala je povodom 29. oktobra Svjetskog dana borbe protiv te te&scaron;ke neurolo&scaron;ke bolesti direktorica Klinike za neurologiju Kliničkog centra i predsjednica Crnogorskog udruženja za moždani udar dr Sandra Vujović.
"Nažalost, i smrtnost je visoka. Procijenjeno je da je na nivou 2024. godine bila oko 20%. Akutni moždani udar je prvo stanje hitnosti. U 85% slučajeva nastaje kao posljedica začepljenja krvnog suda i to je ishemijski moždani udar. Hemoragijski je uzrokovan pucanjem krvnog suda. Izuzetno je važno prepoznati simptome moždanog udara i pacijenta hitno dovesti u bolnicu, u kojoj je dostupan neurolog", nagla&scaron;ava Vujović.
Kako je naglasila u emisiji Link na Radiju Crne Gore, najče&scaron;ći simptomi su oduzetost ruke ili noge, naglo nastali gubitak govora, asimetrija lica. U principu, bilo koji naglo nastali gubitak neurolo&scaron;ke funkcije je razlog da se oboljeli odmah javi neurologu.
To je, kaže, jako bitno, jer su dostupne terapije čija uspje&scaron;nost zavisi od toga je li pacijent na vrijeme doveden u zdravstvenu ustanovu. 
Dr Vujović ističe da je najbolji lijek za moždani udar prevencija.
"Korekcija vaskularnih faktora rizika je od ogromnog značaja. U prvom redu, to je regulacija krvnog pritiska. Neophodno je pažljivo ga mjeriti i po potrebi mijenjati terapiju. Drugo, korekcija hiperglikemije, kao i masnoća.
Ne treba dugo čekati na uključivanje terapije koja je specifična za spu&scaron;tanje, posebno tih lo&scaron;ih masti u krvi. Potrebno je i liječiti atrijalnu fibrilaciju, vrstu aritmije koja povećava rizik od moždanog udara. Potom je važno promijeniti način života. Savjetuje se apsolutni prestanak konzumiranja duvana. Isto tako i alkohola ili ga makar smanjiti na minimum, recimo neke tri do četiri jedinice nedjeljno", istakla je dr Vujović.
Podsjeća da je jako bitna i ishrana. Za prevenciju moždanog udara preporučuje se mediteranski tip ishrane.
"To podrazumijeva &scaron;to vi&scaron;e svježeg povrća, &scaron;to vi&scaron;e ribe, maslinovog ulja, kao i svih namirnica koje sadrže visoki procenat omega tri nezasićenih masnih kisjelina. Pored toga, treba izbjegavati mesne prerađevine i visoko koncentrovane ugljene hidrate. I ono &scaron;to nikome u ishrani nije potrebno, jeste dosoljavanje hrane, koje je direktno povezano sa povećanjem krvnog pritiska, a time i sa većom učestalo&scaron;ću moždanog udara. Veoma je važno obratiti pažnju na redovan san, san od &scaron;est do osam sati u toku dana, ali i redovan odmor. I fizička aktivnost je prijeko potrebna. Dobro je imati &scaron;to vi&scaron;e aktivnosti sa porodicom, sa prijateljima. Preporučuje se 45 minuta do sat, minimum tri puta nedjeljno", nagla&scaron;ava Vujović.
Korisno je &scaron;to vi&scaron;e sprovoditi aerobne aktivnosti i ukoliko je moguće, upražnjavati ih u prirodi.
Radinović: Mehanička trombektomija na raspolaganju pacijentima 24 sata
Načelnik Odjeljenja interventne radiologije dr Darko Radinović obja&scaron;njava da je mehanička trombektomija jedan od načina liječenja moždanog udara.
Riječ je o revolucionarnoj metodi koja je endovaskularna i minimalno invazivna. Ukoliko se primijeni na vrijeme, pacijenti koji dožive moždani udar uzrokovan začepljenjem velikog krvnog suda, imaju &scaron;ansu da se oporave.
"Mehanička trombektomija se najče&scaron;će radi pod lokalnom anestezijom, rjeđe u op&scaron;toj anesteziji. Ova procedura ima jako visok procenat uspje&scaron;nosti, &scaron;to se tiče rekanalizacije, to jest otvaranja krvnih sudova, koje ide i do 90%. Izvodi se poput kateterizacije srca, dakle, punkcijom butne arterije. Rijetko se koristi neki drugi pristup. Zatim se kateterskim sistemom i na&scaron;im interventnim žicama dolazi do mjesta gdje je arterija začepljena i uz pomoć određenih uređaja, vr&scaron;i se ekstrakcija tromba.Tromb se vadi bilo aspiracijom (usisavanjem), bilo uz upotrebu stenta. Moguće su i određene komplikacije, ali benefit je daleko veći u odnosu na rizik koji nosi sama intervencija", objasnio je dr Radinović.
Navodi da su u Kliničkom centru pro&scaron;le godine urađene 53 mehaničke trombektomije, &scaron;to je najveći broj od 2018. kada je počela primjena te intervencije.
"Najmlađi pacijent je imao 17 godina, a najstariji 93 godine. Sve to obavlja multidisciplinarni tim. U sali su, pored ljekara, i na&scaron;e desne ruke - rendgen tehničari i intrumentari. Naravno, najvažnija prva instanca je neurolog u Urgentnom centru, koji prvi pregleda pacijenta i upućuje ga dalje na dijagnostiku, na skener. Zatim radiolog postavlja dijagnozu. Slijedi konsultacija i dogovor neurologa i interventnog radiologa, da li je taj pacijent kandidat za mehaničku trombektomiju ukoliko je u pitanju veliki krvni sud. Ako je riječ o zapu&scaron;enju manjeg krvnog suda, onda se daje trombolitička terapija, ali, i ona se primjenjuje samo u određenim situacijama", naglasio je dr Radinović.
Posebno je značajno &scaron;to je mehanička trombektomija usluga koja je pacijentima u Crnoj Gori dostupna 24 sata, 365 dana u godini. To je, prema riječima dr Radinovića, veliki uspjeh za ovako mali centar, jer u nekim mnogo većim centrima, to nije praksa.

Vujović: U Crnoj Gori godišnje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, smrtost velika- oko 20 odsto

SAOPŠTILA DIREKTORICA KLINIKE ZA NEUROLOGIJU KLINIČKOG CENTRA

Država Crna Gora mora da za&scaron;titi ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su osobe koje su učestvovale u ranjavanju Podgoričanina bile uhap&scaron;ene, vjerovatno ne bi do&scaron;lo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali: &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo;.
&bdquo;Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi do&scaron;lo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se de&scaron;ava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad de&scaron;ava ovo &scaron;to nam se de&scaron;ava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva de&scaron;avanja crnogorsko dru&scaron;tvo i država ne smiju da podcijene&ldquo;, rekao je Janju&scaron;ević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janju&scaron;ević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
&bdquo;Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su po&scaron;teni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Za&scaron;to to nije urađeno &ndash; njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna&ldquo;, poručio je Janju&scaron;ević.
Janju&scaron;ević je podsjetio i na vi&scaron;egodi&scaron;nju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najvi&scaron;e krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
&bdquo;Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutra&scaron;njih poslova podnijeli su ostavke. &Scaron;ta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji&ldquo;, zaključio je Janju&scaron;ević.

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

"MENE OVO ASOCIRA NA POVRATAK DEVEDESETIH"

Protest omladine je opravdan, policija je onemoćala, a država utihnula, poručio je Momir Joksimović sa protesta protiv migracija, koji je večeras održan ispred zgrade Vlade u Podgorici.
Protest je organizovan nakon &scaron;to je u subotu Podgoričanina M.J. na Zabjelu napala i ranila grupa turskih i azerbejdžanskih državljana.
&ldquo;Moramo gajiti kuturni i civilizacijski odnos sa drugim narodima. Izgredi pojedinaca nijesu izgredi države, zato gajimo odnos prijateljstva, ali moramo razumjeti i nezadovoljstvo ove omladine, jer ona pokazuje strah, jer se ovo de&scaron;ava vi&scaron;e nego jednom&rdquo;, kazao je Joksimović novinarima ispred Vlade, prenosi Portal RTCG.&nbsp;
On je naveo da &ldquo;imamo napad na djecu u Budvi, u Danilovgradu se siluju na&scaron;a djeca&rdquo;.
Jokosimović je rekao da narod očekuje pravdu i da država funkcioni&scaron;e u skladu sa zakonima i Ustavom.
&ldquo;A ne da gledamo kako nam žene nestaju, omladina bez posla. Za&scaron;to se čeka da se prime novi policajci koji su pro&scaron;li sve testove, policija nam je onemoćala, a država utihnula&rdquo;, kazao je Joksimović.
On je pozvao okupljene da budu prisebni, a državne organe da rade svoj posao u skladu sa zakonom.
Okupljeni su istakli transparente &ldquo;Kupuju, dolaze uz povlastice svake, i za sedam uboda tjelesne lake?&rdquo;, &ldquo;Branimo se od dalje migracije, bodenja, silovanja, okupacije!&rdquo;. Uzvikivali su &ldquo;Turci napolje&rdquo; i &ldquo;Ko ne skače - taj je Turčin&rdquo;.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/gQ_Lgxr7ti8?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Prethodnih dana u Crnoj Gori zabilježeni su napadi na državljane Turske kao i na njihove lokale.&nbsp;

Održan protest protiv migranata: Okupljeni skandirali "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin"...

ISPRED VLADE

Moralnog okvira čojstva i juna&scaron;tva odavno nema u Crnoj Gori jer je država na njega pljunula na raznorazne načine i mnogo puta i ostao je samo kao neka isprazna istorijska po&scaron;tapalica, ocijenio je&nbsp;istoričar i univerzitetski profesor u penziji dr Srđa Pavlović, govoreći o talasu ksenofobije koji je zapljusnuo Crnu Goru.
- Dugo vremena je kreirana klima i generacije su obrazovane u jednom kontekstu mržnje i netrpeljivosti, u kontekstu gdje su nepoželjni drugi, bili oni njihove kom&scaron;ije druge vjere, druge nacije&hellip; Ovo &scaron;to se desilo u Podgorici je kulminacija tog procesa i &scaron;iri se. Neće se to zaustaviti dok ga država ne zaustavi. &Scaron;ta će se desiti u Pljevljima, &scaron;ta će se desiti u Hrceg Novom, &scaron;ta će se desiti u Plavu, Gusinju, Beranama, Nik&scaron;iću...? Imate jednu zapaljivu retoriku ljudi koji su grozomorne narative homogenizacione počeli već odavno da promovi&scaron;u. Nedjeljama smo imali Neboj&scaron;u Medojevića i Milana Kneževića koji govore o neoosmanizaciji. Znači jo&scaron; jedna priča o strahu, jo&scaron; jedna priča o mržnji da bi se ostalo politički relevantno &ndash; kazao je Pavlović u Drugačijoj radio vezi na Anteni M.
On je dodao da sada imamo apsurd da lider DNP-a Milan Knežević poziva na mir, apsurd jer su njegovi sljedbenici uradili ovo &scaron;to su uradili.
- To su savremeni crnogorski skvadristi kakve je imao Musolini. Kad razmi&scaron;ljate o toj vrsti mržnje i nacionalne homogenizacije i netrpeljivosti, nema nikakve razlike između ubij, ubij Srbina, ubij &Scaron;iptara, ubij Tučina, Hrvata, Crnogorca... Jer je to transferzala kojom se ide&ndash; kazao je Pavlović.
On je ocijenio da smo do&scaron;li u u tačku u kojoj poziv na nasilje postaje potpuno prihvatljiv.
&nbsp;

Pavlović: Crna Gora izgubila moralni kompas - država pljunula na čojstvo i junaštvo

"SADA IMAMO APSURD DA LIDER DNP-A MILAN KNEŽEVIĆ POZIVA NA MIR"

Prema podacima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine iz juna ove godine, Glavni grad Podgorica ima najvi&scaron;e predatih zahtjeva za legalizaciju i to 14.185, zatim slijede Op&scaron;tine Bar &ndash; 10.384, Herceg Novi &ndash; 5.520, Budva &ndash; 5.302 i Ulcinj &ndash; 5.060, dok je najmanje zahtjeva podnijeto u op&scaron;tinama &Scaron;avnik &ndash; 54, Plužine &ndash; 66, Petnjica &ndash; 63 i Andrijevica &ndash; 105, pi&scaron;e Pobjeda.
Od početka primjene prvog zakona iz 2018. godine, u Crnoj Gori je evidentirano 62.495 bespravnih objekata, dok je do kraja juna 2025.&nbsp; legalizovano svega 3.589.
Najveći broj legalizovanih objekata ima Podgorica &ndash; 670, dok Zeta bilježi samo jedan. Kada je riječ o prihodima od komunalnih naknada, od ukupno 12,2 miliona eura obračunatih komunalija, naplaćeno je 10,97 miliona eura. Najveće prihode ostvarila je Podgorica &ndash; 4,05 miliona eura, dok je najmanje naplaćeno u op&scaron;tini &Scaron;avnik &ndash; svega 227 eura.
Ministarstvo na polugodi&scaron;njem nivou prikuplja podatke o legalizaciji bespravnih objekata od nadležnih organa lokalne uprave. Posljednji podaci su iz juna mjeseca tekuće godine, prije usvajanja Zakona o legalizaciji bespravnih objekata.
&ldquo;Naredni podaci biće na raspolaganju u januaru naredne godine, pa ćemo tek tada imati podatke koji se tiču postupka legalizacije nakon stupanja na snagu Zakona i to od 14. avgusta ove godine&rdquo;, kazali su Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rokovi
Prema Zakonu, u najboljem slučaju, ukoliko je dostavljena sva dokumentacija propisana Zakonom, rok za dono&scaron;enje rje&scaron;enja o legalizaciji je 105 dana od dana podno&scaron;enja zahtjeva.
Da li su se pojavili administrativni, tehnički ili pravni problemi jo&scaron; nije poznato.
&ldquo;Jo&scaron; nemamo te informacije od nadležnih organa lokalne uprave. Međutim, kako satelitski i aerofotogrametrijski snimak nije postavljen na Geoportal i kako očekujemo izmjene i dopune Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti koji se odnose na legalizaciju, proces legalizacije je usporen. Očekujemo da će proces nesmetano krenuti da se odvija tokom novembra&rdquo;, rekli su iz vladinog resora na čijem je čelu Slaven Radunović.
Rok za zatvaranje postupka legalizacije, kako su kazali, ne postoji.
&ldquo;Taj rok ne postoji. Postupci legalizacije su upravni postupci, tako da se pored rokova koji su dati u Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata, primjenjuju i rokovi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku&rdquo;, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta, donosi niz izmjena u odnosu na prethodno rje&scaron;enje iz 2018. godine, a glavni cilj mu je pojednostavljivanje procedura, socijalna pravednost i stvaranje povoljnijih uslova za građane koji žele da uvedu svoje objekte u zakonske tokove.
Nadležnosti
Prema novom zakonu, nadležnost za legalizaciju objekata do 500 kvadrata preuzimaju organi lokalne uprave, dok će Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, biti nadležna za objekte veće povr&scaron;ine, one u za&scaron;tićenim zonama, kao i za turističke rizorte i naselja sa četiri i pet zvjezdica. Vlada ima rok od 120 dana da osnuje Upravu.
Građani koji posjeduju nelegalne objekte dužni su da u roku od &scaron;est mjeseci podnesu zahtjeve za upis u Katastar nepokretnosti, dok su op&scaron;tine obavezne da u istom roku uspostave evidenciju bespravnih objekata. Novi zakon uvodi i satelitske i aerofotogrametrijske snimke kao osnov za legalizaciju, umjesto ranijih orto-foto snimaka.Legalizacija će biti moguća za sve objekte koji nijesu izgrađeni u za&scaron;tićenim zonama ili na parcelama predviđenim za infrastrukturne objekte od op&scaron;teg interesa, poput saobraćajnica, &scaron;kola, bolnica ili vrtića.
Precizirane su i procedure &ndash; od formiranja komisije i pregleda objekta do otkupa uzurpiranog državnog zemlji&scaron;ta i načina utvrđivanja naknade za urbanu sanaciju. Posebno se ističe i uvođenje zabrane upisa u katastar objekata koji nijesu vidljivi na satelitskom snimku, &scaron;to bi trebalo da spriječi dalju bespravnu gradnju.
Postupak i procedure
Vlasnici nelegalnih objekata moraju u roku od &scaron;est mjeseci od stupanja zakona na snagu pokrenuti upis objekta u katastarsku evidenciju. Ukoliko to ne učine, inspektor za&scaron;tite prostora donosi rje&scaron;enje o uklanjanju objekta.
Postupak legalizacije pokreće se podno&scaron;enjem zahtjeva uz koji se prilaže elaborat premjera izvedenog stanja, fotografije svih fasada i dokaz o zabilježbi objekta u katastarskoj evidenciji. Kod kolektivnih objekata, dovoljan je zahtjev makar jednog etažnog vlasnika.
Za objekte koji su već u postupku legalizacije, građani neće morati ponovo da predaju dokumentaciju &ndash; op&scaron;tine će po službenoj dužnosti obnoviti te predmete u skladu sa novim zakonom, ako je to povoljnije za podnosioca.

Proces legalizacije usporen, satelitski snimci još nijesu postavljeni na Geoportal

JOŠ NEMA PODATAKA KOLIKO JE ZAHTJEVA PREDATO ZA LEGALIZACIJU NAKON STUPANJA NA SNAGU NOVOG ZAKONA

Sajt Vlade Crne Gore juče je u popodnevnim satima bio meta DDoS napad uslljed čega je privremeno bio nedostupan, saop&scaron;teno je iz Ministarstva javne uprave.
Kako dalje navode, tokom redovnog praćenja mrežnog saobraćaja u Operativnom centru Vlade za sajber incidente (GSOC) juče je u poslijepodnevnim satima registrovan je neuobičajeno veliki broj malicioznih zahtjeva usmjerenih prema domenu gov.me.
"Službenici Operativnog centra u Ministarstvu javne uprave pravovremeno su preduzeli mjere za&scaron;tite i sprječavanja potencijalne kompromitacije sistema, zahvaljujući čemu nije do&scaron;lo do ugrožavanja bezbjednosti informacionih servisa. Na osnovu sprovedene analize, navedene aktivnosti su klasifikovane kao DDoS napad, koji je u periodu od 16:40 do 17:49 časova izazvao povremenu nedostupnost Portala Vlade Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako napominju, taj sajber napad u ovom trenutku ne može se dovesti ni na koji način u vezu sa aktuelnim događajima, a vezano za incident sa turskim državljanima u Crnoj Gori.
"Prema dostupnim informacijama, napadi su potekli sa globalnih IP adresa, iz vi&scaron;e zemalja svijeta, &scaron;to ukazuje na tipičan obrazac DDoS napada. Takođe, važno je istaći da su ovakve vrste napada relativno česte, te da službenici GSOC-a kontinuirano sprovode mjere mitigacije i uspje&scaron;no odgovaraju na slične incidente, koji su se ranije de&scaron;avali u manjem intenzitetu od ovog.
Ministarstvo javne uprave, nastavlja sa praćenjem situacije i primjenom mjera za&scaron;tite, u cilju očuvanja stabilnosti i dostupnosti digitalnih servisa Vlade Crne Gore", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

MJU: Sajt Vlade juče bio meta sajber napada, ne postoji veza sa aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori

"PREMA DOSTUPNIM INFORMACIJAMA, NAPADI SU POTEKLI SA GLOBALNIH IP ADRESA"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, tokom jutra, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar slab do umjeren, južni, krajem dana i tokom noći mjestimično umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura od minus dva do deset, najvi&scaron;a dnevna 12 do 22 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 22 stepena