Društvo

Hladniji dani donose i povratak sezonskih infekcija &ndash; od obične prehlade i gripa, do bronhiolitisa i laringitisa. Ambulante su pune, a mnogi građani, vođeni starim navikama, iako je uglavnom riječ o virusnim oboljenjima, posežu za antibioticima bez ljekarskog recepta.
Antibiotici se u Crnoj Gori i dalje koriste kao &bdquo;lijek za sve&ldquo;, &scaron;to, prema riječima stručnjaka, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinca i zajednice.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Neboj&scaron;a Kavarić, u razgovoru za Portal Analitika upozorava da neracionalna primjena antibiotika vodi ka rastućoj otpornosti bakterija i da je odgovorna upotreba tih ljekova jedan od najvećih izazova savremene medicine.
Antibiotik djeluje samo protiv bakterija
 &bdquo;Antibiotici su ljekovi koji djeluju isključivo protiv bakterijskih infekcija &ndash; ciljano uni&scaron;tavaju ili zaustavljaju rast bakterija&ldquo;, obja&scaron;njava dr Kavarić.
Ne djeluju na viruse, pa samim tim, kaže, nemaju nikakav efekat kod gripa, prehlade, COVID-a, virusnog bronhiolitisa, virusnog laringitisa i sličnih virusnih oboljenja.
Dodaje da svaki antibiotik ima jasno definisano mjesto u terapiji, vrijeme djelovanja i potencijalne nuspojave, te da se mora birati prema vrsti i osjetljivosti bakterije.
&bdquo;Upotreba &ldquo;za svaki slučaj&rdquo; nema nikakvog medicinskog opravdanja &ndash; naprotiv, vodi u otpornost bakterija i slabljenje prirodne mikrobiote organizma&rdquo;, nagla&scaron;ava dr Kavarić.
Prema riječima sagovornika Analitike, antibiotik je opravdan samo kada je jasno potvrđeno ili vrlo vjerovatno da se radi o bakterijskoj infekciji.
&bdquo;To su, na primjer, gnojna angina uz potvrdu streptokoknog uzročnika, bakterijska upala pluća, infekcija mokraćnih puteva sa potvrđenim nalazom u urinu, kao i bakterijski otitis media ili sinusitis koji traje vi&scaron;e dana uz visoku temperaturu i gust sekret&rdquo;, dodaje on.
S druge strane, kada su u pitanju virusne infekcije, antibiotik, podvlači, ne pomaže.
&bdquo;Ne skraćuje tok bolesti, ne smanjuje simptome, niti sprečava komplikacije &ndash; naprotiv, može izazvati nuspojave, o&scaron;tetiti crijevnu mikrofloru i stvoriti rezistentne bakterije koje kasnije postaju problem i za pacijenta i za zdravstveni sistem&rdquo;, obja&scaron;njava dr Kavarić.
Antibiotici i dalje dostupni bez recepta
Iako je zakonom zabranjeno izdavanje antibiotika bez recepta, praksa samoinicijativnog uzimanja u Crnoj Gori i dalje postoji.
&bdquo;Ljudi se često vode preporukom kom&scaron;ije, poznanika ili iskustvom od pro&scaron;le zime. To ukazuje na nedovoljno povjerenje u zdravstveni sistem, ali i nedostatak edukacije o razlikama između virusnih i bakterijskih infekcija&ldquo;, kaže dr Kavarić.
Antibiotik, ističe on, ne smije biti &ldquo;brza pomoć&rdquo;.
&bdquo;To je ozbiljan lijek koji mora biti propisan uz tačnu indikaciju, dozu i trajanje terapije. Zato je važno da se javnost kontinuirano edukuje, a propisi dosljedno sprovode&rdquo;, precizira sagovornik Analitike.
Antimikrobna rezistencija, upozorava doktor, jedan je od najvećih javno-zdravstvenih problema dana&scaron;njice.
&bdquo;Procjene međunarodnih autoriteta pokazuju da bi do 2050.&nbsp; vi&scaron;e ljudi moglo umirati od infekcija rezistentnim bakterijama nego od malignih bolesti, ukoliko se ne preduzmu odlučne mjere&rdquo;, poručuje.
Ni Crna Gora nije izuzetak &ndash; već se bilježi porast otpornosti kod bakterija koje izazivaju infekcije mokraćnih puteva, respiratornog i gastrointestinalnog trakta.
&bdquo;Ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se suočiti sa situacijom da antibiotici koje danas uzimamo zdravo za gotovo vi&scaron;e ne djeluju. To znači duže hospitalizacije, teže infekcije i veći rizik od smrtnog ishoda i kod naizgled jednostavnih oboljenja&rdquo;, poja&scaron;njava na&scaron; sagovornik.
Najče&scaron;će gre&scaron;ke pacijenata
Pacijenti, kaže Kavarić, često prave gre&scaron;ke tokom terapije antibioticima.
&bdquo;Najče&scaron;će su samoinicijativno uzimanje bez pregleda, prekidanje terapije čim se osjete bolje, pogre&scaron;no doziranje, kombinovanje sa alkoholom ili drugim ljekovima, kao i čuvanje &ldquo;ostatka&rdquo; antibiotika za sljedeći put&rdquo;, navodi doktor.
Posljedice su ozbiljne &ndash; bakterije preživljavaju i postaju otpornije, bolest se vraća u težem obliku, a crijevna mikroflora se naru&scaron;ava, &scaron;to dodatno slabi imunitet.
Negativni efekti na organizam
&bdquo;Antibiotici &scaron;irokog spektra naru&scaron;avaju prirodnu ravnotežu mikroorganizama u crijevima, &scaron;to se odražava na imuni sistem, probavu i op&scaron;te zdravlje&ldquo;, ukazuje Kavarić.
Najče&scaron;će nuspojave su dijareja, gljivične infekcije, alergijske reakcije i smanjena otpornost zbog gubitka &ldquo;dobrih bakterija&rdquo; koje &scaron;tite organizam.
Prema novijim istraživanjima, neracionalna upotreba antibiotika može uticati i na mikrobiom djece u razvoju, povećavajući rizik od alergija, gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.
&Scaron;ta treba mijenjati
Rje&scaron;enje, kako ističe sagovornik Analitike, leži u promjenama na tri nivoa &ndash; zdravstvenom, obrazovnom i sistemskom.
&bdquo;U praksi moramo po&scaron;tovati smjernice, edukovati ljekare o racionalnom propisivanju i redovno raditi antibiograme. U obrazovanju &ndash; potrebno je da građani, od &scaron;kolskog uzrasta, razumiju razliku između virusa i bakterija. U kontroli &ndash; moramo sprovoditi zakone koji propisuju izdavanje antibiotika samo uz recept&rdquo;, obja&scaron;njava dr Kavarić.
Posebno nagla&scaron;ava ulogu Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, koja kroz edukaciju roditelja i djece doprinosi promjeni kulture upotrebe ljekova.
Alternativa antibioticima
Kod virusnih infekcija, kako ističe, cilj liječenja je olak&scaron;anje simptoma i podr&scaron;ka imunom sistemu, a ne uni&scaron;tavanje virusa antibioticima.
&bdquo;Važno je unositi dovoljno tečnosti, odmarati, kontrolisati temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom, uzimati probiotike, vitamine D, C i cink, i balansirano se hraniti&ldquo;, navodi dr Kavarić.
Pomažu i fiziolo&scaron;ki rastvori, inhalacije, te biljni preparati poput ehinacee, propolisa i meda &ndash; uz oprez kod djece.
&bdquo;Ako se stanje ne pobolj&scaron;ava nakon nekoliko dana, ne treba čekati &ndash; već potražiti ljekarsku pomoć i uraditi laboratorijske analize&rdquo;, nagla&scaron;ava on.
Kako ojačati imunitet
Za jačanje otpornosti u jesenjem i zimskom periodu, doktor Kavarić preporučuje fizičku aktivnost, boravak na svježem vazduhu, smanjen unos &scaron;ećera, dovoljno sna i raznovrsnu ishranu bogatu vitaminom D, voćem, povrćem i ribom.
&bdquo;Ljekarsku pomoć treba obavezno potražiti ako temperatura traje duže od tri dana, ako se jave znaci te&scaron;kog disanja, bolova u grudima, dehidratacije, ili ako dijete odbija tečnost, ima povraćanje, pospanost ili osip. Tek tada ljekar, na osnovu analiza krvi i urina, može procijeniti da li se radi o bakterijskoj infekciji i da li je antibiotik zaista potreban&rdquo;, zaključuje sagovornik Analitike.

Kavarić: Antibiotik nije lijek “za svaki slučaj”, samoinicijativno uzimanje uvećava rizik od smrtnosti i kod jednostavnih oboljenja

"OZBILJAN LIJEK KOJI MORA BITI PROPISAN UZ TAČNU INDIKACIJU, DOZU I TRAJANJE TERAPIJE"

Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekada&scaron;njih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mje&scaron;ovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bo&scaron;njačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je pro&scaron;le sedmice govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da rije&scaron;e pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tada&scaron;nja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena jo&scaron; davne 2014. godine.
Uz ovo, HNV traži da se rije&scaron;e i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina pro&scaron;log vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine &bdquo;inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori&ldquo;.
&ldquo;Op&scaron;te je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina &bdquo;Boka&ldquo; (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke &scaron;kole &bdquo;Vida Matjan&ldquo; (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla)&rdquo;, rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je &bdquo;zalutao&ldquo; među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se rije&scaron;e u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.
Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasni&scaron;tvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema na&scaron;oj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
Restitucija
Kako bi se moglo razlučiti &scaron;to su želje, a &scaron;to mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, Pobjeda je odgovore potražila direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
&ldquo;Bez obzira na tu okolnost, informi&scaron;emo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice&rdquo;, istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se &bdquo;restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasni&scaron;tvo nadležnih crkvenih vlasti&ldquo;.
&ldquo;Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rje&scaron;avaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mje&scaron;ovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rje&scaron;enja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje&rdquo;, pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rje&scaron;avaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mje&scaron;ovite komisije.
&ldquo;Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mje&scaron;ovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice&rdquo;, dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da &bdquo;nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekada&scaron;njih crkvenih objekata na području Boke Kotorske&ldquo;, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
&ldquo;Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mje&scaron;ovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice&rdquo;, naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora poku&scaron;ava da rije&scaron;i sa Hrvatskom, kako bi &scaron;to prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
&ldquo;Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena za&scaron;titi prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je na&scaron;a zemlja prepoznata u regionu&rdquo;, zaključuju iz MVP.
Zahtjevi
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosada&scaron;nji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na novi &bdquo;kamen spoticanja&ldquo;.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna pro&scaron;le godine, kada je u Skup&scaron;tini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno &bdquo;zao&scaron;trili retoriku&ldquo;, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra pro&scaron;le godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije &bdquo;zeleno svjetlo&ldquo; za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi &bdquo;pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata&ldquo;, te da ona podrazumijeva &bdquo;sveobuhvatnu naknadu za sve logora&scaron;e&ldquo;.
Traženo je da se potvrdi vlasni&scaron;tvo Republike Hrvatske nad &Scaron;kolskim brodom &bdquo;Jadran&ldquo;, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekada&scaron;nje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, po&scaron;to je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima &bdquo;treba obezbijediti za&scaron;titu i očuvanje identiteta&ldquo;, a pripadnici te manjine moraju imati &bdquo;zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja&ldquo;, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje &bdquo;otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države&ldquo; &ndash; konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rje&scaron;avanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, &scaron;to je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je nerije&scaron;eno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekada&scaron;njeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni &bdquo;poku&scaron;aji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta&ldquo; u smislu &bdquo;prekrajanja istorije te zemlje&ldquo;, pozivajući se na kampanju uoči popisa u na&scaron;oj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rje&scaron;avanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture &bdquo;Josip Marković&ldquo; u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamo&scaron;nja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon &scaron;to je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom &Scaron;kolskog broda &bdquo;Jadran&ldquo; i najava njegove za&scaron;tite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekada&scaron;nji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala &bdquo;podizanjem uloga&ldquo;. Na pregovaračkom stolu tako su se na&scaron;la od&scaron;teta &ndash; vi&scaron;e od 17 miliona eura &ndash; logora&scaron;ima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored poku&scaron;aja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, &bdquo;pridruže&ldquo; podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, po&scaron;to je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

MVP O NADLEŽNOSTI ZA POVRAT VJERSKIH OBJEKATA U BOKI KOTORSKOJ

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredbi dva zakona koji propisuju ko se sve smatra da je povezana osoba sa javnim funkcionerom, pa samim tim podliježe obavezi vođenja podataka o njegovoj ličnosti bez date saglasnosti, saop&scaron;teno je iz tog Suda.
Predmet ocjene ustavnosti su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakon o sprečavanju korupcije.
"Prvim zakonom je propisano da se za politički eksponirana lica smatraju članovi uže porodice funkcionera, između ostalih, srodnici u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Drugi zakon, kako navode, predviđa da funkcioner, prilikom predaje imovinskog kartona, dostavlja lične podatke za povezana lica, među kojima se smatraju srodnici do drugog stepena srodstva, po tazbinskoj liniji do prvog stepena srodstva, kao i osobe sa kojima je uspostavio poslovni, politički ili lični odnos.
"Osnovano se postavlja pitanje da li je ovakvim zakonskim rje&scaron;enjima postignuta pravična ravnoteža između, s jedne strane potrebe da se za&scaron;titi nacionalna bezbjednost, ekonomska dobrobit zemlje, moral i spriječi kriminal i, sa druge strane da se za&scaron;titi pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života kao i pravo na za&scaron;titu podataka o ličnosti, ne samo javnog funkcionera nego i drugih osoba", saop&scaron;rili su iz Ustavnog suda.
Ustavni sud ocjenjuje i da se osnovano postavlja pitanje da li je zakonodavac, time &scaron;to je propisao da se za politički eksponirano lice smatra i srodnik funkcionera &ldquo;do bilo kojeg stepena srodstva&rdquo;, odredio &scaron;iri krug lica iz reda srodnika koji se smatraju članovima uže porodice od onog koji propisuje Direktiva o za&scaron;titi ličnih podataka Evropske unije.
"Kako je Crna Gora u procesu pristupanja EU, uvažavanje evropskog prava od državnih organa, pa i od Ustavnog suda, predstavlja instrument za usklađivanje domaćeg prava.
Ustavni sud je odbacio kao nesnovanu inicijativu u dijelu u kojem su sudije Vrhovnog suda tvrdile da ne pripadaju politički eksponiranim licima, odnosno da je neustavno da budu obuhvaćene ovim antikorupcijskim zakonima", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud ocjenjuje dokle seže privatnost porodica funkcionera

PREDMET OCJENE USTAVNOSTI SU DVA ZAKONA

Usljed nedavnih navoda iz diskusija poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore i medijskih natpisa, Klinički centar Crne Gore obavje&scaron;tava javnost da u ustanovi ne nedostaju ljekovi, te da su svi pacijenti uredno zbrinuti, saop&scaron;tili su iz te zdravstvene ustanove.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/onkoloski-pacijenti-pitaju-ministarstvo-zdravlja-cuti-a-fzo-kaze-da-nemaju-novca-za-lijecenje-svih-17-10-2025-08-17-30">Onkolo&scaron;ki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih</a>
"Posebno nagla&scaron;avamo da su svi onkolo&scaron;ki pacijenti obezbijeđeni adekvatnom terapijom i da se liječenje odvija nesmetano, u skladu sa propisanim protokolima.
KCCG u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje, preduzima sve mjere kako bi se kontinuitet u snabdijevanju ljekovima i pružanju zdravstvene za&scaron;tite održao na najvi&scaron;em nivou", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

KCCG: Ljekova ima, pacijenti zbrinuti

REAGOVANJE

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je&nbsp; Predlog zakona o visokom obrazovanju.Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, a niko nije bio protiv niti uzdržan.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović kazala je u Skup&scaron;tini obrazlažući Predlog zakona, da će novo zakonsko rje&scaron;enje omogućiti mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe trži&scaron;ta rada.
Novim modelom, kako je navela, omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&bdquo;Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama trži&scaron;ta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita&ldquo;, saop&scaron;tila je Jak&scaron;ić Stojanović.

Usvojen Zakon o visokom obrazovanju

PONOVO OMOGUĆENE OSNOVNE STUDIJE OD 180 KREDITA

Ministarstvo zdravlja je saop&scaron;tilo da snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom je kontinuirano i ne dovodi se u pitanje,&nbsp;saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora. Podsjećaju da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 15. oktobra dala saglasnost za pokretanje postupka nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka &ldquo;Montefarm".
"Na osnovu odluke Vlade, predviđeno je da se pokrene nabavka u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, radi obezbjeđivanja urednog i stabilnog snabdijevanja javnih zdravstvenih ustanova i apoteka neophodnim ljekovima, medicinskim materijalom i pomagalima do kraja 2025. godine.
Dakle, snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom je kontinuirano i ne dovodi se u pitanje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, sve aktivnosti sprovode se planski i koordinisano, kako bi građanima bile dostupne sve neophodne terapije i zdravstvene usluge
Postupak nabavke sprovodi JZU Apoteke Crne Gore &ldquo;Montefarm&rdquo;, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Ministarstvom zdravlja, u skladu sa važećim propisima i zaključcima Vlade", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
- Montefarm uredno nastavlja proces nabavke i isporuke ljekova svojim apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama. Prema informacijama iz ove ustanove, do kraja tekuće godine se ne očekuju zastoji u nabavci. Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama, uvijek preduzimaju sve potrebne mjere kako bi zdravstvene ustanove u Crnoj Gori bile redovno snabdjevene, a građanima dostupne sve neophodne terapije i medicinska sredstva, zaključili su.

Ministarstvo: Snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom kontinuirano i stabilno

"SVE AKTIVNOSTI SPROVODE SE PLANSKI I KOORDINISANO"

Nakon pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao je za "Dan" da je njihov stav da Ustavni sud treba da ocijeni da li je GKU u saglasju sa ostalim zakonima.
Inicijativu je podnio Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i ona je prije dva dana prihvaćena na sjednici Ustavnog suda.
Božović i ministarka prosvjete Anđela Jak&scaron;ić Stojanović potpisali su 23. septembra 2024.godine izmjene GKU, kojim se uvećavaju plate u prosvjeti, u skladu sa odlukom Vlade.
Božović ističe da je zarada prosvjetnih radnika obračunavana isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu, tako &scaron;to se osnovni koeficijent množi sa minulim stažom. On podsjeća da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguli&scaron;e GKU, &scaron;to je i urađeno.
&ldquo;Međutim, sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao &scaron;to ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru. Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se granskim kolektivnim ugovorima može dati vi&scaron;e prava radnicima nego &scaron;to je to propisano zakonima i da ako ne&scaron;to ne pi&scaron;e u zakonima ne znači da je i zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona&rdquo;, rekao je Božović.
U Sindikatu su ubijeđeni da će sve sudije Ustavnog suda postupati isključivo u skladu sa pravom i principima prava.
Iz Ustavnog suda je prekjuče saop&scaron;teno da su pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredaba Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, jer se osnovano postavlja pitanje njihove usagla&scaron;enosti sa Ustavom i zakonom.
&ldquo;Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom vi&scaron;e pravne snage &ndash; Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Radi preciznosti, ocijeniće se ustavnost i zakonitost čl. 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete&rdquo;, saop&scaron;teno je iz tog suda.
Kako su naglasili, Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Op&scaron;ti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon.
&ldquo;Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva i dostavljanje rje&scaron;enja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete, kako bi dali odgovore na iznijete navode, pa na osporene odredbe granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima&rdquo;, objasnili su iz Ustavnog suda.
Do kraja oktobra trebalo bi da budu zavr&scaron;eni pregovori Sindikata i ministarstava finansija i prosvjete o izmjenama GKU, na čemu si prosvjetari mjesecima insistirali, prije početka centralizovanog obračuna zarada. Zbog novog načina obračuna zarada, plate u prosvjeti umanjene su do 50 eura, jer im u zaradu nijesu u&scaron;li dodaci garantovani GKU. Novi obračun zarada prvo je prije tri mjeseca primijenjen za zaposlene u osnovnim &scaron;kolama, kada je i najavljeno da će uslijediti i za ostale nivoe obrazovanja.

Božović: Nije zabranjeno ono što ne piše u zakonima

USTAVNI SUD OCJENIVAĆE USTAVNOST GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA OBLAST PROSVJETE

Onkolo&scaron;ki pacijenti požalili su se Pobjedi da su danima bez terapije i izrazili duboku zabrinutost za tok svoga liječenja.
&ldquo;Možete li vi, po&scaron;to ja nemam mogućnosti, da pitate ministra zdravlja čemu služe odobrenja i saglasnosti njegovog ministarstva, kad onkolo&scaron;ki pacijenti ovih dana ne dobijaju svoju terapiju, jer ministarstvo nije izmirilo obaveze prema Montefarmu&rdquo;, navedeno je u pismu koje je dobila redakcija Pobjede.
Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koja je postavio ovaj pacijent. Redakcija je tražila poja&scaron;njenje situacije: koliko se novca duguje i kome, kako je do&scaron;lo do toga da građani, koji su među najtežim pacijentima, ostanu bez važnih terapija, te da li je u pitanju nedostatak novca u FZO-u ili ne&scaron;to drugo.
Dok resor kojim upravlja ministar dr Vojislav &Scaron;imun ćuti, iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) stigli su odgovori koji ne ulivaju optimizam &ndash; ne samo oboljelima od raka, već ni ostalim građanima sa zdravstvenim problemima.
Iz Fonda su Pobjedi kazali da je budžet FZO-a određen Odlukom Skup&scaron;tine Crne Gore i da su iz tih sredstava nabavljane terapije, ljekovi, medicinski potro&scaron;ni materijal i pomagala, neophodni za liječenje građana.
&ldquo;Nažalost, opredijeljena sredstva nijesu bila dovoljna za zadovoljenje svih potreba za liječenje građana Crne Gore&rdquo;, istakli su iz FZO-a.
Nakon &scaron;to je Pobjeda prije dva dana pitala Ministarstvo zdravlja, FZO i Montefarm o problemu, juče je nezvanično rečeno da su ljekovi nabavljeni i da se do kraja godine ne očekuju nikakvi prekidi.
Iz Fonda su dodali da uredno izmiruju sve obaveze prema ZUA Montefarm i da trenutno ne postoje dospjele, a neizmirene obaveze prema toj ustanovi.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio iznos od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona. Direktor FZO-a dr Vuk Kadić upozorio je u septembru da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, te da očekuje da će potro&scaron;nja biti između 490 miliona i pola milijarde eura.
Vi&scaron;e pacijenata i ljekara KCCG potvrdilo je Pobjedi informaciju da terapija nema i da je u pitanju kvota koju je Ministarstvo finansija odredilo Fondu, a koja je prema&scaron;ena.
Pobjeda, kao i drugi mediji, često izvje&scaron;tava o nesta&scaron;ici ljekova, posebno onih za onkolo&scaron;ke pacijente. U posljednje dvije godine vi&scaron;e puta je pisano da fali preko deset ljekova i da su pacijenti vraćani sa Onkolo&scaron;ke klinike bez terapije.
Nije bilo ljekova &bdquo;keytrude&ldquo;, &bdquo;phesgo&ldquo;, &bdquo;bevacizumaba&ldquo;, &bdquo;nivolumaba&ldquo;, &bdquo;alvelumaba&ldquo;, &bdquo;cetuximaba&ldquo;, kao ni pojedinih citostatika, a neke terapije su stizale u manjim količinama.
Nesta&scaron;ice ljekova i terapija za onkolo&scaron;ke pacijente de&scaron;avaju se često, o čemu je Pobjeda pisala vi&scaron;e puta tokom pro&scaron;le godine. Osim brige za zdravlje i liječenje, onkolo&scaron;ki pacijenti su nerijetko bili primorani da ljekove kupuju u privatnim apotekama ili da čekaju na poziv, pla&scaron;eći se da bi preskočena terapija mogla pogor&scaron;ati njihovo stanje.
Problemi sa nabavkom nijesu uvijek rezultat nedostatka novca &ndash; ponekad dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek zbog problema u proizvodnji. U takvim situacijama dolazi do zastoja u isporuci ugovorenih količina, &scaron;to rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Montefarm, kao državna apotekarska ustanova, ima veoma ograničena ovla&scaron;ćenja. Za razliku od privatnih distributera, ona ne može direktno kupiti lijek i uvesti ga, već mora po&scaron;tovati Zakon o javnim nabavkama i raspisivati tender za svaki lijek ili medicinsko sredstvo. Te procedure produžavaju vrijeme nabavke, a na tendere se mogu javiti samo ovla&scaron;ćeni dobavljači. Ukoliko dobavljač nema određeni lijek, Montefarm ga ne može ni dobiti.
Vlada je juče objavila da je usvojila informaciju u kojoj je navedeno da se FZO obratio Ministarstvu zdravlja zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala ZUACG Montefarm.

Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih

LJEKOVA NEMA JER SE PROBIJAJU MJESEČNE „KVOTE“ KOJE JE PROPISALO MINISTARSTVO FINANSIJA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, a povremeno će padati kisa.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vi&scaron;e padavina očekuje se u južnim, nego u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju povremeno jak, pretežno istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura četiri do 15, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom

DO 19 STEPENI

Goran Mugo&scaron;a, poljoprivredni proizvođač iz podgoričkog naselja Donja Gorica, mlijeko neće prosipati &ndash; radije će ga, kaže, pokloniti.
&ldquo;Ko god hoće, neka dođe na farmu, pet litara, deset litara, punoga srca, neka dođe sa bidonom, ja ću mu napuniti, neka nosi, ali ga prosipati neću. Jer mislim da je to grehota. Ja se mučim, radim ovdje, praktično sam 24 sata na farmi &ndash; ja sam i veterinar, i radnik, i muzač&rdquo;, kazao je Mugo&scaron;a za Boje jutra na Televiziji Vijesti.
Na svojoj porodičnoj farmi ima oko 40 grla stoke sa podmlatkom, a mljekara sa kojom sarađuje najavila je obustavu otkupa mlijeka od sjutra.
&ldquo;Iznenađeni smo pozivom direktora mljekare &ndash; juče nas je pozvao i rekao da jo&scaron; dva dana može da otkupi mlijeko jer mu je puna komora. Mi ne znamo &scaron;ta radimo. Znači, ja sam zatečen, ne mogu da razmislim, ne mogu da nađem sistem, &scaron;ta da radim&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Dnevno proizvede i do 350 litara domaćeg crnogorskog mlijeka, a kao dugoročno rje&scaron;enje ne vidi predlog Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede da trgovinski lanci otkupe mlijeko.
&ldquo;Nije rje&scaron;enje da ga mi rije&scaron;imo tri dana, četiri dana, taj vi&scaron;ak, nego je rje&scaron;enje dugoročno da se to zavr&scaron;i, da kažemo da smo zavr&scaron;ili, da nemamo problem. Jer ovo su svakodnevni stresovi. Ja mislim da trgovinski lanci to ne mogu da rije&scaron;e.
Ne mogu na&scaron;e sirovo mlijeko da otkupe, jer oni nemaju gdje s njim. Znači, mora da se preradi pa onda da ga otkupe. Ali oni ga ne otkupljuju, nego kupuju uvozno. I uvozno imate na rafovima, a na&scaron;e domaće nema. Kako može da bude fre&scaron;kije i bolje ono iz uvoza nego na&scaron;e? Ne može biti jasno. Ali na&scaron; narod kupuje to uvozno zato &scaron;to je jeftinije. Treba staviti domaće jednu cijenu, a ono &scaron;to je uvozno &ndash; skuplje&rdquo;, obja&scaron;njava Mugo&scaron;a.
Pored problema s otkupom, Mugo&scaron;a ukazuje i na ličnu cijenu bavljenja poljoprivredom. Iza svakog litra mlijeka, kaže, stoje godine rada, ogromna ulaganja i stres koji, priznaje, te&scaron;ko podnosi.
&ldquo;Ovim poslom ne možete da se bavite danas, pa sjutra da se ne bavite. Ovaj posao se radi godinama, godinama ulažemo. Ja sam, na primjer, uložio 300.000 eura u mehanizaciju, podigao sam kredit od 100.000, zavr&scaron;io, stavio kuću na hipoteku, stavio imanje na hipoteku. Ne znam da li to mogu ja da izdržim na duži period, da budem normalan, da ostanem psihički stabilan, da se ne razbolim zbog takvih stvari&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Goran Mugoša neće da prosipa mlijeko, pokloniće ga: Ko god hoće, neka dođe na farmu…

POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČ IZ PODGORIČKOG NASELJA DONJA GORICA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje sa ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u jutarnjim satima, na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 23 stepena.
<div class="entry-meta mb-2">&nbsp;</div>

Danas pretežno oblačno, ponegdje moguća kiša