Društvo

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredbi dva zakona koji propisuju ko se sve smatra da je povezana osoba sa javnim funkcionerom, pa samim tim podliježe obavezi vođenja podataka o njegovoj ličnosti bez date saglasnosti, saop&scaron;teno je iz tog Suda.
Predmet ocjene ustavnosti su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakon o sprečavanju korupcije.
"Prvim zakonom je propisano da se za politički eksponirana lica smatraju članovi uže porodice funkcionera, između ostalih, srodnici u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Drugi zakon, kako navode, predviđa da funkcioner, prilikom predaje imovinskog kartona, dostavlja lične podatke za povezana lica, među kojima se smatraju srodnici do drugog stepena srodstva, po tazbinskoj liniji do prvog stepena srodstva, kao i osobe sa kojima je uspostavio poslovni, politički ili lični odnos.
"Osnovano se postavlja pitanje da li je ovakvim zakonskim rje&scaron;enjima postignuta pravična ravnoteža između, s jedne strane potrebe da se za&scaron;titi nacionalna bezbjednost, ekonomska dobrobit zemlje, moral i spriječi kriminal i, sa druge strane da se za&scaron;titi pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života kao i pravo na za&scaron;titu podataka o ličnosti, ne samo javnog funkcionera nego i drugih osoba", saop&scaron;rili su iz Ustavnog suda.
Ustavni sud ocjenjuje i da se osnovano postavlja pitanje da li je zakonodavac, time &scaron;to je propisao da se za politički eksponirano lice smatra i srodnik funkcionera &ldquo;do bilo kojeg stepena srodstva&rdquo;, odredio &scaron;iri krug lica iz reda srodnika koji se smatraju članovima uže porodice od onog koji propisuje Direktiva o za&scaron;titi ličnih podataka Evropske unije.
"Kako je Crna Gora u procesu pristupanja EU, uvažavanje evropskog prava od državnih organa, pa i od Ustavnog suda, predstavlja instrument za usklađivanje domaćeg prava.
Ustavni sud je odbacio kao nesnovanu inicijativu u dijelu u kojem su sudije Vrhovnog suda tvrdile da ne pripadaju politički eksponiranim licima, odnosno da je neustavno da budu obuhvaćene ovim antikorupcijskim zakonima", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud ocjenjuje dokle seže privatnost porodica funkcionera

PREDMET OCJENE USTAVNOSTI SU DVA ZAKONA

Usljed nedavnih navoda iz diskusija poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore i medijskih natpisa, Klinički centar Crne Gore obavje&scaron;tava javnost da u ustanovi ne nedostaju ljekovi, te da su svi pacijenti uredno zbrinuti, saop&scaron;tili su iz te zdravstvene ustanove.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/onkoloski-pacijenti-pitaju-ministarstvo-zdravlja-cuti-a-fzo-kaze-da-nemaju-novca-za-lijecenje-svih-17-10-2025-08-17-30">Onkolo&scaron;ki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih</a>
"Posebno nagla&scaron;avamo da su svi onkolo&scaron;ki pacijenti obezbijeđeni adekvatnom terapijom i da se liječenje odvija nesmetano, u skladu sa propisanim protokolima.
KCCG u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje, preduzima sve mjere kako bi se kontinuitet u snabdijevanju ljekovima i pružanju zdravstvene za&scaron;tite održao na najvi&scaron;em nivou", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

KCCG: Ljekova ima, pacijenti zbrinuti

REAGOVANJE

Ministarstvo zdravlja je saop&scaron;tilo da snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom je kontinuirano i ne dovodi se u pitanje,&nbsp;saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora. Podsjećaju da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 15. oktobra dala saglasnost za pokretanje postupka nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka &ldquo;Montefarm".
"Na osnovu odluke Vlade, predviđeno je da se pokrene nabavka u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, radi obezbjeđivanja urednog i stabilnog snabdijevanja javnih zdravstvenih ustanova i apoteka neophodnim ljekovima, medicinskim materijalom i pomagalima do kraja 2025. godine.
Dakle, snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom je kontinuirano i ne dovodi se u pitanje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, sve aktivnosti sprovode se planski i koordinisano, kako bi građanima bile dostupne sve neophodne terapije i zdravstvene usluge
Postupak nabavke sprovodi JZU Apoteke Crne Gore &ldquo;Montefarm&rdquo;, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Ministarstvom zdravlja, u skladu sa važećim propisima i zaključcima Vlade", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
- Montefarm uredno nastavlja proces nabavke i isporuke ljekova svojim apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama. Prema informacijama iz ove ustanove, do kraja tekuće godine se ne očekuju zastoji u nabavci. Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama, uvijek preduzimaju sve potrebne mjere kako bi zdravstvene ustanove u Crnoj Gori bile redovno snabdjevene, a građanima dostupne sve neophodne terapije i medicinska sredstva, zaključili su.

Ministarstvo: Snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom kontinuirano i stabilno

"SVE AKTIVNOSTI SPROVODE SE PLANSKI I KOORDINISANO"

Nakon pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao je za "Dan" da je njihov stav da Ustavni sud treba da ocijeni da li je GKU u saglasju sa ostalim zakonima.
Inicijativu je podnio Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i ona je prije dva dana prihvaćena na sjednici Ustavnog suda.
Božović i ministarka prosvjete Anđela Jak&scaron;ić Stojanović potpisali su 23. septembra 2024.godine izmjene GKU, kojim se uvećavaju plate u prosvjeti, u skladu sa odlukom Vlade.
Božović ističe da je zarada prosvjetnih radnika obračunavana isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu, tako &scaron;to se osnovni koeficijent množi sa minulim stažom. On podsjeća da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguli&scaron;e GKU, &scaron;to je i urađeno.
&ldquo;Međutim, sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao &scaron;to ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru. Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se granskim kolektivnim ugovorima može dati vi&scaron;e prava radnicima nego &scaron;to je to propisano zakonima i da ako ne&scaron;to ne pi&scaron;e u zakonima ne znači da je i zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona&rdquo;, rekao je Božović.
U Sindikatu su ubijeđeni da će sve sudije Ustavnog suda postupati isključivo u skladu sa pravom i principima prava.
Iz Ustavnog suda je prekjuče saop&scaron;teno da su pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredaba Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, jer se osnovano postavlja pitanje njihove usagla&scaron;enosti sa Ustavom i zakonom.
&ldquo;Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom vi&scaron;e pravne snage &ndash; Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Radi preciznosti, ocijeniće se ustavnost i zakonitost čl. 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete&rdquo;, saop&scaron;teno je iz tog suda.
Kako su naglasili, Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Op&scaron;ti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon.
&ldquo;Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva i dostavljanje rje&scaron;enja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete, kako bi dali odgovore na iznijete navode, pa na osporene odredbe granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima&rdquo;, objasnili su iz Ustavnog suda.
Do kraja oktobra trebalo bi da budu zavr&scaron;eni pregovori Sindikata i ministarstava finansija i prosvjete o izmjenama GKU, na čemu si prosvjetari mjesecima insistirali, prije početka centralizovanog obračuna zarada. Zbog novog načina obračuna zarada, plate u prosvjeti umanjene su do 50 eura, jer im u zaradu nijesu u&scaron;li dodaci garantovani GKU. Novi obračun zarada prvo je prije tri mjeseca primijenjen za zaposlene u osnovnim &scaron;kolama, kada je i najavljeno da će uslijediti i za ostale nivoe obrazovanja.

Božović: Nije zabranjeno ono što ne piše u zakonima

USTAVNI SUD OCJENIVAĆE USTAVNOST GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA OBLAST PROSVJETE

Onkolo&scaron;ki pacijenti požalili su se Pobjedi da su danima bez terapije i izrazili duboku zabrinutost za tok svoga liječenja.
&ldquo;Možete li vi, po&scaron;to ja nemam mogućnosti, da pitate ministra zdravlja čemu služe odobrenja i saglasnosti njegovog ministarstva, kad onkolo&scaron;ki pacijenti ovih dana ne dobijaju svoju terapiju, jer ministarstvo nije izmirilo obaveze prema Montefarmu&rdquo;, navedeno je u pismu koje je dobila redakcija Pobjede.
Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koja je postavio ovaj pacijent. Redakcija je tražila poja&scaron;njenje situacije: koliko se novca duguje i kome, kako je do&scaron;lo do toga da građani, koji su među najtežim pacijentima, ostanu bez važnih terapija, te da li je u pitanju nedostatak novca u FZO-u ili ne&scaron;to drugo.
Dok resor kojim upravlja ministar dr Vojislav &Scaron;imun ćuti, iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) stigli su odgovori koji ne ulivaju optimizam &ndash; ne samo oboljelima od raka, već ni ostalim građanima sa zdravstvenim problemima.
Iz Fonda su Pobjedi kazali da je budžet FZO-a određen Odlukom Skup&scaron;tine Crne Gore i da su iz tih sredstava nabavljane terapije, ljekovi, medicinski potro&scaron;ni materijal i pomagala, neophodni za liječenje građana.
&ldquo;Nažalost, opredijeljena sredstva nijesu bila dovoljna za zadovoljenje svih potreba za liječenje građana Crne Gore&rdquo;, istakli su iz FZO-a.
Nakon &scaron;to je Pobjeda prije dva dana pitala Ministarstvo zdravlja, FZO i Montefarm o problemu, juče je nezvanično rečeno da su ljekovi nabavljeni i da se do kraja godine ne očekuju nikakvi prekidi.
Iz Fonda su dodali da uredno izmiruju sve obaveze prema ZUA Montefarm i da trenutno ne postoje dospjele, a neizmirene obaveze prema toj ustanovi.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio iznos od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona. Direktor FZO-a dr Vuk Kadić upozorio je u septembru da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, te da očekuje da će potro&scaron;nja biti između 490 miliona i pola milijarde eura.
Vi&scaron;e pacijenata i ljekara KCCG potvrdilo je Pobjedi informaciju da terapija nema i da je u pitanju kvota koju je Ministarstvo finansija odredilo Fondu, a koja je prema&scaron;ena.
Pobjeda, kao i drugi mediji, često izvje&scaron;tava o nesta&scaron;ici ljekova, posebno onih za onkolo&scaron;ke pacijente. U posljednje dvije godine vi&scaron;e puta je pisano da fali preko deset ljekova i da su pacijenti vraćani sa Onkolo&scaron;ke klinike bez terapije.
Nije bilo ljekova &bdquo;keytrude&ldquo;, &bdquo;phesgo&ldquo;, &bdquo;bevacizumaba&ldquo;, &bdquo;nivolumaba&ldquo;, &bdquo;alvelumaba&ldquo;, &bdquo;cetuximaba&ldquo;, kao ni pojedinih citostatika, a neke terapije su stizale u manjim količinama.
Nesta&scaron;ice ljekova i terapija za onkolo&scaron;ke pacijente de&scaron;avaju se često, o čemu je Pobjeda pisala vi&scaron;e puta tokom pro&scaron;le godine. Osim brige za zdravlje i liječenje, onkolo&scaron;ki pacijenti su nerijetko bili primorani da ljekove kupuju u privatnim apotekama ili da čekaju na poziv, pla&scaron;eći se da bi preskočena terapija mogla pogor&scaron;ati njihovo stanje.
Problemi sa nabavkom nijesu uvijek rezultat nedostatka novca &ndash; ponekad dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek zbog problema u proizvodnji. U takvim situacijama dolazi do zastoja u isporuci ugovorenih količina, &scaron;to rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Montefarm, kao državna apotekarska ustanova, ima veoma ograničena ovla&scaron;ćenja. Za razliku od privatnih distributera, ona ne može direktno kupiti lijek i uvesti ga, već mora po&scaron;tovati Zakon o javnim nabavkama i raspisivati tender za svaki lijek ili medicinsko sredstvo. Te procedure produžavaju vrijeme nabavke, a na tendere se mogu javiti samo ovla&scaron;ćeni dobavljači. Ukoliko dobavljač nema određeni lijek, Montefarm ga ne može ni dobiti.
Vlada je juče objavila da je usvojila informaciju u kojoj je navedeno da se FZO obratio Ministarstvu zdravlja zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala ZUACG Montefarm.

Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih

LJEKOVA NEMA JER SE PROBIJAJU MJESEČNE „KVOTE“ KOJE JE PROPISALO MINISTARSTVO FINANSIJA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, a povremeno će padati kisa.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vi&scaron;e padavina očekuje se u južnim, nego u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju povremeno jak, pretežno istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura četiri do 15, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom

DO 19 STEPENI

Goran Mugo&scaron;a, poljoprivredni proizvođač iz podgoričkog naselja Donja Gorica, mlijeko neće prosipati &ndash; radije će ga, kaže, pokloniti.
&ldquo;Ko god hoće, neka dođe na farmu, pet litara, deset litara, punoga srca, neka dođe sa bidonom, ja ću mu napuniti, neka nosi, ali ga prosipati neću. Jer mislim da je to grehota. Ja se mučim, radim ovdje, praktično sam 24 sata na farmi &ndash; ja sam i veterinar, i radnik, i muzač&rdquo;, kazao je Mugo&scaron;a za Boje jutra na Televiziji Vijesti.
Na svojoj porodičnoj farmi ima oko 40 grla stoke sa podmlatkom, a mljekara sa kojom sarađuje najavila je obustavu otkupa mlijeka od sjutra.
&ldquo;Iznenađeni smo pozivom direktora mljekare &ndash; juče nas je pozvao i rekao da jo&scaron; dva dana može da otkupi mlijeko jer mu je puna komora. Mi ne znamo &scaron;ta radimo. Znači, ja sam zatečen, ne mogu da razmislim, ne mogu da nađem sistem, &scaron;ta da radim&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Dnevno proizvede i do 350 litara domaćeg crnogorskog mlijeka, a kao dugoročno rje&scaron;enje ne vidi predlog Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede da trgovinski lanci otkupe mlijeko.
&ldquo;Nije rje&scaron;enje da ga mi rije&scaron;imo tri dana, četiri dana, taj vi&scaron;ak, nego je rje&scaron;enje dugoročno da se to zavr&scaron;i, da kažemo da smo zavr&scaron;ili, da nemamo problem. Jer ovo su svakodnevni stresovi. Ja mislim da trgovinski lanci to ne mogu da rije&scaron;e.
Ne mogu na&scaron;e sirovo mlijeko da otkupe, jer oni nemaju gdje s njim. Znači, mora da se preradi pa onda da ga otkupe. Ali oni ga ne otkupljuju, nego kupuju uvozno. I uvozno imate na rafovima, a na&scaron;e domaće nema. Kako može da bude fre&scaron;kije i bolje ono iz uvoza nego na&scaron;e? Ne može biti jasno. Ali na&scaron; narod kupuje to uvozno zato &scaron;to je jeftinije. Treba staviti domaće jednu cijenu, a ono &scaron;to je uvozno &ndash; skuplje&rdquo;, obja&scaron;njava Mugo&scaron;a.
Pored problema s otkupom, Mugo&scaron;a ukazuje i na ličnu cijenu bavljenja poljoprivredom. Iza svakog litra mlijeka, kaže, stoje godine rada, ogromna ulaganja i stres koji, priznaje, te&scaron;ko podnosi.
&ldquo;Ovim poslom ne možete da se bavite danas, pa sjutra da se ne bavite. Ovaj posao se radi godinama, godinama ulažemo. Ja sam, na primjer, uložio 300.000 eura u mehanizaciju, podigao sam kredit od 100.000, zavr&scaron;io, stavio kuću na hipoteku, stavio imanje na hipoteku. Ne znam da li to mogu ja da izdržim na duži period, da budem normalan, da ostanem psihički stabilan, da se ne razbolim zbog takvih stvari&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Goran Mugoša neće da prosipa mlijeko, pokloniće ga: Ko god hoće, neka dođe na farmu…

POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČ IZ PODGORIČKOG NASELJA DONJA GORICA

Nekada&scaron;nji direktor FZO Sead Čirgić poručuje da je potrebno &scaron;to prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako ka&scaron;njenje u reakciji, kako nagla&scaron;ava, ugroziće pravo na zdravstvenu za&scaron;titu onih koji su za isti najvi&scaron;e vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
&ldquo;Izjavu gospodina Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije &scaron;to je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić već najavio neophodnost dono&scaron;enja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, &scaron;to upućuje do kada će sistem imati novca&rdquo;, ocjenjuje za Antenu M nekada&scaron;nji direktor FZO Sead Čirgić.
Podsjetimo, tokom skup&scaron;tinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno poja&scaron;njavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
&ldquo;Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovje&scaron;taje problema u zdravstvenom sistemu. Ono &scaron;to se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potro&scaron;nje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema zavr&scaron;nom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura&rdquo;, smatra sagovornik Antene M.
Svako ka&scaron;njenje u reakciji, kako nagla&scaron;ava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu za&scaron;titu onih koji su za isti najvi&scaron;e vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
&ldquo;Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je jo&scaron; jedan test brige države za svoje građane. I umjesto &scaron;to se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi&rdquo;, poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saop&scaron;tio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je poku&scaron;ala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog poja&scaron;njenja zabrinjavajućih podataka, ali smo za komentar ostali uskraćeni.Odgovoreno je kako nijesu u mogućnosti da izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura

"OVO JE JOŠ JEDAN TEST BRIGE DRŽAVE ZA SVOJE GRAĐANE"

Pet pacijenata zatražilo je od Fonda za zdravstveno osiguranje da im refundiraju tro&scaron;kove koji se tiču transplantacije bubrega u Bjelorusiji, ali su odbijeni. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje kazali su Pobjedi da se ti zahtjevi za refundaciju tro&scaron;kova odbijaju na osnovu - izvje&scaron;taja konzilijuma nefrologa.
Pacijenti su obavili transplantacije u Bjelorusiji prije nego &scaron;to je država uspostavila saradnju sa tamo&scaron;njom klinikom. Ugovor o saradnji potpisan je pro&scaron;le godine, kada je pacijentima omogućeno da operacije budu besplatne.
Tri pacijenta su tražila refundaciju tro&scaron;kova za obradu, odnosno proces pripreme prije operacije koju su obavili u Minsku, a dva pacijenta zahtjevala su refundaciju za transplantaciju koja je obavljena u Gomelju.
- Kada je u pitanju obrada, to je iznos od oko 6.900 eura, a sama transplantacija oko 60.000 eura &ndash; kažu iz Fonda.
Na pitanje da li Fond refundira tro&scaron;kove za transplantaciju bubrega pacijentima u nekim drugim zemljama koje obave o svom tro&scaron;ku, odgovaraju da to ne čine.
- Ne, upravo iz razloga &scaron;to se Konzilijum nefrologa izja&scaron;njava da nije u pitanju hitna procedura, već je transplantacija elektivna procedura liječenja, a osiguranici koji se obraćaju za refundaciju isto sprovode suprotno propisanoj proceduri upućivanja na liječenje van Crne Gore (bez pribavljenog izvje&scaron;taja Konzilijuma nefrologa i Konzilijuma za upućivanje na liječenje van Crne Gore, kao i odluke nadležne Komisije Fonda) &ndash; ističu iz Fonda.
Upozorenje
Nedavno je Ustavni sud Crne Gore usvojio ustavnu žalbu jednog građanina S. Č. i utvrdio da su mu Upravni i Vrhovni sud povrijedili pravo na život, jer nijesu adekvatno razmotrili njegov zahtjev za refundaciju tro&scaron;kova transplantacije jetre koje je sam snosio.
Ustavni sud je u ovom slučaju ukinuo odluku Vrhovnog suda iz 2022. godine i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
S. Č. je od 2012. do 2015. godine liječen u Kliničkom centru Crne Gore zbog ciroze jetre sa pratećim oboljenjima, nakon čega su iz KBC Rebro &ndash; Zagreb odbili da urade transplantaciju jetre od njegove sestre, navodeći da bi bila previ&scaron;e rizična. Pacijent je nakon toga samoinicijativno, u posljednjem stadijumu bolesti, oti&scaron;ao u Tursku gdje mu je uspje&scaron;no transplantirana jetra, a tro&scaron;kovi liječenja su iznosili nepunih 70.000 eura.
Pacijent je od nadležnih tražio da mu refundiraju dio sredstava koje je platio za liječenje, odnosno onoliko koliko bi transplantacija ko&scaron;tala da je urađena u nekoj bolnici koja ima zaključen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja, a potom i Upravni i Vrhovni sud, odbili su zahtjev za refundaciju tro&scaron;kova liječenja kao neosnovan. Naveli su da se nije radilo o hitnom slučaju, da nije pribavio izvje&scaron;taj Konzilijuma ljekara KCCG-a i da nije upućen preko Komisije Fonda zdravstva na liječenje u inostranstvo, već je po sopstvenom izboru obavio liječenje u Turskoj.
Kritika
Irena Čabarkapa iz NVO ,,Hrabro u novi život&ldquo;, organizacije koja se bori za prava ovih pacijenata, kaže Pobjedi da odluka Ustavnog suda pokazuje da je pravda spora, ali dostižna i daje vjeru pacijentima da ih država ipak razumije. Ona ističe da su pacijenti spa&scaron;avajući živote prodavali nekretnine i podizali kredite koje i dalje vraćaju.
- Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prethodnih mjeseci redom odbija da refundira tro&scaron;kove transplantacije bubrega u Bjelorusiji pacijentima koji su je uradili prije uspostavljanja saradnje sa Bjelorusijom u avgustu 2024. godine &ndash; navela je ona.
Čabarkapa podsjeća da je saradnja sa Bjelorusijom u pogledu transplantacije bubrega uspostavljena na osnovu člana 8 stav 2 Pravilnika o načinu i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje van Crne Gore, koji je bio važeći, kroz nekolike verzije pravilnika, najmanje osam godina prije njegove pune primjene.
- Dakle, svi pacijenti koji su u tom roku obavili transplantaciju bubrega u Bjelorusiji istu su morali sami platiti jer, prvo, Ministarstvo zdravlja nije davalo zeleno svjetlo Kliničkom centru Crne Gore, zatim konzilijumi nefrologa Kliničkog centra Crne Gore nijesu davali pozitivna mi&scaron;ljenja o potrebi upućivanja na transplantaciju bubrega van Crne Gore, i u krajnjem, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je odbijao, a i sada odbija da im nadoknadi te tro&scaron;kove &ndash; rekla je ona.
Kako Crna Gora nema razvijen sistem doniranja organa i kako ni na jedan drugi način nije mogla da obezbijedi izlječenje pacijenta u svom zdravstvenom sistemu, ista je bila dužna da uputi pacijenta u inostranstvo gdje svoj problem može da rije&scaron;i, poručuje Čabarkapa.
- Postojao je i navedeni pravni osnov u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji se nije primjenjivao godinama, iz kog razloga mnogi pacijenti, prikupljajući novac, transplantaciju nijesu ni dočekali, među kojima su i mladi ljudi &ndash; navela je Čabarkapa.
Kadaverične transplantacije su omogućene u Bjelorusiji, a transplantacije od srodnog donora se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore i klinikama u Turskoj sa kojima država ima potpisan ugovor.
Država je od pro&scaron;le godine omogućila pacijentima da obavljaju transplantacije u Bjelorusiji, a nakon &scaron;to su organizovali proteste i zaprijetili da će prekinuti terapiju, odnosno dijalizu ukoliko im donosioci odluka ne omoguće operacije koje spa&scaron;avaju njihove živote.
U klinici u Minsku, u Bjelorusiji, uspje&scaron;no je obavljeno devet transplantacija bubrega crnogorskih pacijenata. Nažalost, kako je saop&scaron;teno nedavno, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga.

FZO odbio refundaciju troškova za transplantaciju bubrega pet pacijenata jer nije hitna procedura

"ZAHTJEVI ODBIJENI NA OSNOVU IZVJEŠTAJA KONZILIJUMA NEFROLOGA"

U Crnoj Gori prijepodne će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena, a u drugom dijelu dana ili tokom noći očekuje se jače naoblačenje.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru na sjeveru u nižim predjelima mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Ki&scaron;a je u južnim predjelima mogućaje već krajem dana, a tokom noći i u većini ostalih predjela.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus jedan do 12, najvi&scaron;a dnevna od 12 do 24 stepena.

Promjenljivo, krajem dana moguća kiša

DO 24 STEPENA

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je&nbsp; Predlog zakona o visokom obrazovanju.Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, a niko nije bio protiv niti uzdržan.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović kazala je u Skup&scaron;tini obrazlažući Predlog zakona, da će novo zakonsko rje&scaron;enje omogućiti mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe trži&scaron;ta rada.
Novim modelom, kako je navela, omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&bdquo;Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama trži&scaron;ta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita&ldquo;, saop&scaron;tila je Jak&scaron;ić Stojanović.

Usvojen Zakon o visokom obrazovanju