Društvo

&Scaron;efica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović je istakla da iako je nedavno generalni direktor te organizacije proglasio epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo i u Ugandi, epidemiolo&scaron;ki rizik kada je riječ o Evropi je nizak.
Kako je Brajović kazala radi se o jednoj ozbiljnoj epidemiji, i SZO procjenjuje da je rizik u ove dvije zemlje visok kao i na nivou čitavog regiona Afrike.
"Međutim, epidemiolo&scaron;ki rizik je niskog nivoa kada je riječ o Evropi. Činjenica da je generalni direktor proglasio ovu epidemiju kao događaj koji predstavlja prijetnju po javno zdravlje na globalnom nivou, zapravo je bio način da Svjetska zdravstvena organizacija sa zemljama članicama podstakne bržu i intenzivniju koordinaciju, veću transparentnost, kao i mobilizaciju resursa", kazala je Brajović.
Kako dodaje, SZO do sada je već mobilisala značajne resurse da pruži podr&scaron;ku pogođenim zemljama u smislu osnaživanja njihovih kapaciteta za nadzor, ali takođe njihovih kapaciteta za praćenje kontakata, liječenje, logistiku i kriznu komunikaciju.
"Prema na&scaron;im raspoloživim podacima imamo za sada registrovano oko 900 suspektnih slučajeva i 220 potvrđenih slučajeva sa smrtnim ishodom, da se radi o epidemiji koju je izazvao poseban soj virusa koji se nije pojavio prvi put, da smo posljednji put ovakvu epidemiju imali u Ugandi 2007., 2008. godine, dok je, recimo, u Demokratskoj Republici Kongo bila zabilježena 2012. Inače, radi se o virusu koji izaziva oboljenje. Definitivno je hemoragijska groznica koju izaziva jedan poseban soj virusa i smrtnost je izuzetno visoka. Nema vakcine i nema lijekova. Tu je zapravo stopa smrtnosti veoma visoka od trideset do pedeset, procenata", naglasila je Brajović.
Usprkos svim ovim okolnostima, SZO ne preporučuje uvođenje ograničenja u putničkom saobraćaju i trgovini.
"Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za osobe koje planiraju da putuju u Afriku jeste da vode računa o tome da se ebola prenosi kroz direktni kontakt sa tjelesnim tekućinama ili sa inficiranim životinjama, da se ne prenosi putem vazduha i da je jako važno da vode računa o higijeni, pogotovo o higijeni ruku i da izbjegavaju kontakt sa osobama za koje vide da imaju određene simptome ili da se ne osjećaju dobro, a pogotovo da izbjegavaju kontakte sa nekim tjelesnim tekućinama ili, recimo, potencijalno kontaminiranim predmetima, stvarima, odjećom i slično", objasnila je Brajović.

Brajović: Rizik od epidemije ebole u Evropi nizak, svi koji moraju da putuju u Afriku da budu oprezni

SAOPŠTILA ŠEFICA KANCELARIJE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U CRNOJ GORI

Ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista &bdquo;Dan&ldquo;, Du&scaron;ka Jovanovića, ostaje jedno od najtežih otvorenih pitanja vladavine prava i medijskih sloboda u Crnoj Gori, smatra u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
&nbsp;Jovanović je ubijen je na dana&scaron;nji dan prije 22 godine ispred redakcije Dana.
Saradnik na programima CGO-a Nikola Obradović, kazao je da vi&scaron;e od dvije decenije nakon zločina koji je trajno obilježio crnogorsku medijsku i političku istoriju, javnost i dalje nema potpune i uvjerljive odgovore o nalogodavcima, pozadini i odgovornosti za ubistvo Du&scaron;ka Jovanovića.
On je ocijenio da odsustvo institucionalnog epiloga nastavlja da opterećuje demokratski kredibilitet države, ali i povjerenje građanstva u sposobnost i spremnost institucija da rasvijetle slučajeve od javnog značaja.
"Iako nadležne institucije navode da istraga formalno traje i da ne postoji opasnost od zastare predmeta, činjenica da je predmet otvoren ne može biti zamjena za vidljiv i uvjerljiv institucionalni napredak", rekao je Obradović, prenosi agencija Mina.
On je dodao da je zabrinjavajući i ograničen nivo transparentnosti i odsustvo jasnijih informacija o konkretnim rezultatima dosada&scaron;njih aktivnosti, &scaron;to dodatno produbljuje sumnje i nepovjerenje javnosti.
Iz CGO su istaklida protok vremena ne umanjuje značaj ovog slučaja već da dodatno pojačava potrebu za institucionalnom odgovorno&scaron;ću i djelovanjem koje će pokazati da država ima kapacitet da rasvijetli najteže napade na slobodu medija i javni interes.
Prema Obradovićevim riječima, slučaj Du&scaron;ka Jovanovića danas prevazilazi pojedinačni krivični predmet i predstavlja test institucionalne zrelosti države, njenog odnosa prema slobodi medija, bezbjednosti novinara i novinarki i vladavini prava.
"Demokratski uređeno dru&scaron;tvo ne može graditi povjerenje u institucije ukoliko najteži napadi na novinare ostaju bez adekvatnog pravnog i dru&scaron;tvenog epiloga",&nbsp; smatra Obradović.
On je kazao da je napredak u oblasti vladavine prava, slobode medija i institucionalne odgovornosti jedna od ključnih obaveza Crne Gore u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24.
"Zato nerazrije&scaron;eni slučajevi napada na novinare ostaju ozbiljno opterećenje ne samo za unutra&scaron;nji demokratski razvoj države, već i za njen evropski kredibilitet", ističe Obradović.
Iz CGO-a su upozorili da godi&scaron;njice, poput ove, ne smiju ostati svedene na formalna podsjećanja i saop&scaron;tenja bez stvarnog institucionalnog sadržaja.
"Odgovornost države ne može se iscrpljivati proceduralnim formulacijama, već konkretnim rezultatima koji potvrđuju kapacitet i spremnost institucija da rasvijetle politički i dru&scaron;tveno osjetljive slučajeve. Istovremeno, važno je izbjeći svaku dnevno-političku instrumentalizaciju ovog slučaja", rekao je Obradović.
CGO će, kako je poručio, nastaviti da insistira na kompletnom rasvjetljavanju ovog slučaja, jer bez istine, odgovornosti i povjerenja u institucije nije moguće graditi demokratski zrelo i evropski uređeno dru&scaron;tvo.
"Napredak Crne Gore ne mjeri samo se samo usvajanjem zakona i formalnim ispunjavanjem obaveza, već sposobno&scaron;ću institucija da, uprkos protoku vremena i političkoj osjetljivosti, rasvijetle i najteže napade na u oblasti slobode medija", zaključio je Obradović.

CGO: Ubistvo Duška Jovanovića jedno od najtežih otvorenih pitanja

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK DANA UBIJEN JE NA DANAŠNJI DAN, PRIJE 22 GODINE

Muslimanski vjernici &scaron;irom svijeta danas obilježavaju prvi dan Kurban-bajrama, jednog od dva najvažnija islamska praznika.
Praznik se zove Kurban bajram jer se na taj dan prinosi žrtva - kurban (ovca ili goveče), &scaron;to znači približavanje Bogu približavanjem ljudima. Prino&scaron;enje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred obavljaju svi koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso od kurbana dijeli sirotinji, kom&scaron;ijama i rodbini. Kurban bajram se naziva i hadžijski zato &scaron;to se toga dana zavr&scaron;ava glavno godi&scaron;nje hodoča&scaron;će Kabe u Meki. Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza za punoljetne pripadnike islamske vjere, ukoliko oni mogu finansirati tro&scaron;kove hodoča&scaron;ća, a da ne dovedu u pitanje opstanak i normalan život porodice. Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta. Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram "pada" dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog Bajrama.
<section id="article-body" class="relative mt-10 ui-article">
<div class="ng-star-inserted">
Kurban-bajram traje četiri dana.
</div>
</section>
<div id="div-article-body-02" class="flex justify-center w-full my-8" data-google-query-id="CJK-9fPq2JQDFZKh_QcdLg83Rg">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-02_2__container__"></div>
</div>

Muslimani obilježavaju Kurban-bajram

JEDAN OD DVA NAJVAŽNIJA ISLAMSKA PRAZNIKA

Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje na dana&scaron;njoj sjednici suspendovao je direktora Vuka Kadića, a za v.d. direktorice imenovana je Ružica Milutinović Đuri&scaron;ić.
Kadić je rekao da takva odluka predstavlja nastavak nezakonitog djelovanja na koje upozorava već duže vrijeme i najavio da će iskoristiti sva pravna sredstva i podnijeti nove krivične prijave.
"Prvi put je suspendovan starje&scaron;ina jedne institucije suprotno odredbama Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, koji izričito propisuje da odluku o suspenziji može donijeti isključivo direktor, a ne Upravni odbor", saop&scaron;tio je on "Vijestima".
Ocijenio da se ovdje ne radi o njemu lično, već o poku&scaron;aju destabilizacije institucije koja je, uprkos svim izazovima, bila oslonac zdravstvenog sistema i servis građana kojima je pomoć najpotrebnija.
Kako je kazao ne zna kome može biti u interesu da se Fond dovede u stanje institucionalnog haosa, ali je očigledno da neko želi da oslabi ili potpuno uru&scaron;i instituciju koja je u službi pacijenata.
Najavio je da će iskoristiti sva pravna sredstva, podnijeti nove krivične prijave i nastaviti borbu za za&scaron;titu zakonitosti.
Predsjednik Upravnog odbora FZO Marko Toma&scaron;ević kazao je da je na dana&scaron;njoj sjednici donijeta odluka o suspenziji direktora FZO do okončanja disciplinskog postupka i izja&scaron;njenja Državne disciplinske komisije.
Za vr&scaron;ioca dužnosti direktorice imenovana je Ružica Đuri&scaron;ić Milutinović iz reda visoko-rukovodnog kadra Fonda, koja će obavljati tu funkciju do zavr&scaron;etka postupka i dono&scaron;enja konačnog mi&scaron;ljenja nadležnih organa o Kadiću.

Upravni odbor FZO suspendovao Vuka Kadića, on najavio nove krivične prijave

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović saop&scaron;tila je nakon održanih konsultacija, na konferenciji za medije da je podnijela ostavku.
&bdquo;U javnosti je već mjesecima poznato da je u Skup&scaron;tini Glavnog grada do&scaron;lo do nove političke situacije. Predstavnici većine, kao i ostali politički akteri, konstatovali su da danas u parlamentu postoje tri političke grupacije, vladajuća koalicija, koja je pobijedila na izborima 2024. godine, zatim opozicija koju čine stranke biv&scaron;eg režima, kao i DNP, koji je napustio vlast i pre&scaron;ao u opozicione redove&ldquo;, kazala je Jelena Borovinić Bojović.
Međutim, kako navodi, novonastala situacija nije dobila i formalnu potvrdu, jer nije do&scaron;lo do novih političkih dogovora.
&bdquo;Na taj način stvoren je politički vakuum, pa i nakon izvjesnog vremena i dalje imamo &bdquo;pat poziciju&ldquo;, navela je ona.
Kako je istakla, &bdquo;ovakve okolnosti otvorile su prostor za različite oblike političkih opstrukcija, manipulacija, sabotaža i nagađanja, u kojima su stranačke taktike stavljene ispred interesa građana i redovnog rada Skup&scaron;tine&ldquo;.
&bdquo;Opozicija je u tome prepoznala priliku da sistematski iscrpljuje političku scenu i dodatno usložnjava funkcionisanje lokalnog parlamenta&ldquo;, poručila je Borovinić Bojović.
Dodaje da smo vidjeli i iskazanu namjeru da opozicija postane dio vlasti.
&bdquo;Vidjeli smo i iskazanu namjeru da bez izbora postanu dio vlasti, za &scaron;ta nemaju ni moju, niti podr&scaron;ku vladajuće koalicije. Javnost može da posvjedoči da je parlamentarna dinamika sada na udaru raznih trikova, zatrpavanja inicijativama i svakodnevnih de&scaron;avanja koja su vi&scaron;e usko stranačkog nego građanskog karaktera&ldquo;, navela je ona.
Kako je istakla, razumije da je iz ugla stranaka koje takve procese pokreću, odnosno opozicije, to politički legitimno, &bdquo;ali je legitimno i da se mi prema toj činjenici postavimo odgovorno i zrelo prema građanima i građankama Podgorice&ldquo;.
&bdquo;U skladu sa novom realno&scaron;ću, razgovorima i konsultacijama koje sam obavila unutar vladajuće koalicije sa mojim kolegama i koleginicama, u namjeri da ne dozvolim da se za vrijeme ovog mandata i predsjedavanja gradskim parlamentom pravi cirkus i prostor za političke trikove, a u cilju ra&scaron;či&scaron;ćavanja situacije, obavje&scaron;tavam javnost da podnosim ostavku na mjesto predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada&ldquo;, poručila je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović podnijela ostavku na funkciju predsjednice Skupštine Glavnog grada

NAKON ODRŽANIH KONSULTACIJA

Danas, od 16 sati, &scaron;oping centar Mall of Montenegro biće domaćin omiljene dječije manifestacije &bdquo;Puzzlijada&ldquo;. Ovaj tradicionalni događaj, u organizaciji Dječijeg edukativnog centra &bdquo;Pčelica&ldquo;, ugostiće mali&scaron;ane uzrasta od 4 do 13 godina.
Zabava, učenje, nagrade
Kako ističu organizatori, glavni cilj ove manifestacije jeste podsticanje porodica na kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Kroz igru, djeca razvijaju socijalne vje&scaron;tine, uče se timskom radu, ali i tome kako da se zajedno raduju pobjedi i dostojanstveno prihvate poraz.
Osim takmičenja, posjetioce očekuje i bogat kulturno-umjetnički program. Za sjajnu atmosferu i koreografije inspirisane na&scaron;im krajevima pobrinuće se:
Plesni klubovi: Jet Set, Sonrisa, Dream i Beauty.
Folklorne grupe: Ramadan &Scaron;arkić, Iskra i Podgorica.
Brojni prijatelji i sponzori manifestacije obezbijedili su poklone za najuspje&scaron;nije takmičare, navedeno je u saop&scaron;tenju

Danas "Puzzlijada" u Mall of Montenegro: Dan rezervisan za igru, učenje i porodicu

PRAVI IZBOR ZA KVALITETNO PROVEDENO VRIJEME

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je od sredine dana ponegdje moguća ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura devet do 22 stepena, najvi&scaron;a dnevna 21 do 32 stepena.

Danas do 32 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Pojedina rje&scaron;enja iz zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutra&scaron;njim poslovima nose ozbiljne koruptivne i institucionalne rizike, ocijenili su iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), navodeći da su jedan od ključnih rizika &scaron;iroka diskreciona ovla&scaron;ćenja rukovodilaca.
ASK je, kako se navodi u saop&scaron;tenju objavljenom na sajtu te institucije, donio mi&scaron;ljenja na Zakon o ANB-u i Zakon o unutra&scaron;njim poslovima, imajući u vidu njihov poseban značaj za domaću javnost, ali i pažnju koju tim propisima posvećuje Evropska komisija.
U mi&scaron;ljenju ASK-a o Zakonu o ANB-u navodi se da je opravdana primjedba civilnog sektora da taj zakon predstavlja &bdquo;korak unazad&rdquo; u pogledu sudske kontrole ANB-a, &scaron;to se može smatrati pravno utemeljenim, jer novi Zakon značajno pro&scaron;iruje operativna ovla&scaron;ćenja Agencije.
Dodaje se da ta ovla&scaron;ćenja uključuju kori&scaron;ćenje lažnih identiteta i isprava, osnivanje fiktivnih firmi, prikrivanje vlasni&scaron;tva i prikriveno kori&scaron;ćenje imovine i usluga, bez istovremenog jačanja nezavisne sudske kontrole nad primjenom tih mjera.&nbsp;
&bdquo;Umjesto jačanja spoljnog nadzora, zakon predviđa da pravila sprovođenja ovih mjera donosi direktor ANB-a uz saglasnost Vlade, čime kontrola ostaje unutar kruga izvr&scaron;ne vlasti&ldquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju ASK-a.
Ističe se da takvo rje&scaron;enje može biti problematično sa aspekta za&scaron;tite ljudskih prava i evropskih standarda.
&bdquo;Jer &scaron;irenje tajnih ovla&scaron;ćenja bez proporcionalnog jačanja sudskog nadzora povećava rizik od zloupotreba, posebno imajući u vidu da su podaci o primjeni ovih mjera označeni stepenom tajnosti, zbog čega građani često nemaju saznanje da su bili predmet nadzora, niti mogućnost da traže sudsku za&scaron;titu&ldquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju ASK-a, prenosi agencija Mina.
Navodi se da je raniji Zakon uspostavljao stroži model prethodne sudske kontrole za klasične mjere nadzora, dok novi pro&scaron;iruje operativna ovla&scaron;ćenja tajnog djelovanja bez proporcionalnog jačanja nezavisne sudske kontrole.
Ističe se da, prema novom Zakonu o ANB-u, u hitnim slučajevima direktor Agencije može privremeno sam odobriti primjenu mjera, ali mora odmah tražiti sudsko odobrenje.&nbsp;
&bdquo;Ako sud u roku od 48 časova ne odobri mjeru, ona se obustavlja i svi prikupljeni podaci se uni&scaron;tavaju, o čemu se dostavlja zapisnik sudu&ldquo;, dodaje se u mi&scaron;ljenju.
Iz ASK-a su istakli da se jedan od ključnih rizika odnosi se na &scaron;iroku diskreciju u odlučivanju.&nbsp;
&bdquo;Ovla&scaron;ćenje za odobravanje mjera zasniva se na op&scaron;tim i nedovoljno preciziranim kriterijumima, poput &bdquo;osnova sumnje&rdquo; i &bdquo;ugrožene nacionalne bezbjednosti&rdquo;. Takva formulacija ostavlja značajan prostor za subjektivno tumačenje, &scaron;to može dovesti do neujednačene prakse i potencijalnih zloupotreba&ldquo;, naveli su iz ASK-a.
U zaključnim ocjenama ASK-a o Zakonu o ANB-u navodi se da bi u članu 21 bilo korisno dodatno precizirati zakonske kriterijume za odobravanje mjera.
&bdquo;Kod člana 31 Zakona opravdano je razmotriti dodatno jačanje institucionalne i funkcionalne nezavisnosti specijalnog kontrolora, uključujući &scaron;iri pristup informacijama i dodatne kapacitete za efikasno vr&scaron;enje nadzora. Istovremeno bi bilo korisno preciznije urediti diskreciona ovla&scaron;ćenja direktora Agencije u postupku po pritužbama, radi smanjenja rizika od neujednačene prakse&ldquo;, naveli su iz ASK-a.
Kako su kazali, u članu 39 Zakona predlog o ograničenju broja uzastopnih mandata direktora Agencije predstavlja rje&scaron;enje koje bi dodatno osnažilo institucionalnu ravnotežu i umanjilo rizik od dugoročne koncentracije funkcije.&nbsp;
Iz ASK-a su rekli da je u Zakonu potrebno razmotriti uvođenje javnog ogla&scaron;avanja kao osnovnog principa zapo&scaron;ljavanja, uz jasno definisane izuzetke, a potrebno je i jačanje transparentnosti i kontrolnih mehanizama u toj oblasti.
&bdquo;Kod člana 83 Zakona otvorenim ostaje pitanje primjene osnovnih principa javnih nabavki u oblastima koje nijesu od bezbjednosnog karaktera, ili preciznijeg normiranja posebnog režima uz očuvanje ključnih elemenata transparentnosti i kontrole&ldquo;, dodali su iz ASK-a.
U mi&scaron;ljenju ASK-a na Zakon o unutra&scaron;njim poslovima navodi se da su, na osnovu analize člana 30 koji uređuje sastav i imenovanje Etičkog odbora, identifikovani institucionalni koruptivni rizici, prije svega zbog činjenice da ministar ima odlučujuću ulogu u imenovanju predsjednika i svih članova Odbora.
&bdquo;To može otvoriti prostor za politički uticaj na rad tijela koje bi trebalo da bude nezavisno u nadzoru primjene Kodeksa policijske etike&ldquo;, dodaje se u mi&scaron;ljenju.
Zakonom je propisano da po pritužbi na rad policijskog službenika policija ima obavezu da odgovori najkasnije u roku od 30 dana, a ukoliko podnosilac nije zadovoljan odgovorom ili ga ne dobije, može podnijeti prigovor Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova, o kojem odlučuje ministar.
&bdquo;U ovakvom normativnom okviru prepoznaju se rizici, naročito zbog koncentracije odlučivanja kod ministra kao političkog organa&ldquo;, ističe se u mi&scaron;ljenju.
Iz ASK-a su naveli da i određeni aspekti normi koje uređuju uslove za zasnivanje radnog odnosa policijskih službenika, uključujući op&scaron;te, posebne i bezbjednosne kriterijume, mogu otvoriti prostor za potencijalne koruptivne rizike.&nbsp;
&bdquo;Iako član 127 taksativno nabraja bezbjednosne smetnje, zavr&scaron;na formulacija kojom se predviđa da &bdquo;postoje druge okolnosti koje osobu čine nedostojnom za rad u policijskom zvanju&rdquo; ostaje nedovoljno precizna. Takva otvorena norma omogućava &scaron;iroko diskreciono tumačenje, &scaron;to može dovesti do neujednačene i subjektivne primjene u postupku bezbjednosnih provjera&ldquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Iz ASK-a su naveli da je analiza člana 128 Zakona pokazala da odredbe koje uređuju sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao i eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskih službenika, moraju biti precizno normirane kako bi se obezbijedila puna predvidljivost i pravna sigurnost, uključujući garantovanje djelotvorne sudske za&scaron;tite, pravo na obrazloženu odluku i mogućnost da se odbrana zasniva na relevantnim i dostupnim informacijama.
&bdquo;Međutim, važeći zakon ove standarde ne ispunjava u dovoljnoj mjeri. Postojeće normativno rje&scaron;enje karakteri&scaron;e visok stepen koncentracije ovla&scaron;ćenja u rukama ministra, koji istovremeno obrazuje Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji, imenuje njene članove, kao i posebnu komisiju za provjeru tih članova&ldquo;, kazali su iz ASK-a.
Kako su rekli, takva koncentracija ovla&scaron;ćenja stvara izražen rizik od političkog ili ličnog uticaja, čime se može ugroziti nezavisnost i objektivnost rada komisija.&nbsp;
U zaključnim ocjenama o Zakonu o unutra&scaron;njim poslovima navodi se da je neophodno ojačati institucionalnu nezavisnost Etičkog odbora kroz smanjenje diskrecionih ovla&scaron;ćenja ministra u postupku imenovanja, posebno u dijelu izbora predsjednika i članova Odbora.
&bdquo;Preporuka kod člana 32 Zakona bila bi u pravcu smanjenja koruptivnih rizika, jačanja institucionalne nepristrasnosti i povećanja povjerenja javnosti u postupanje po pritužbama na rad policijskih službenika, na način da odlučivanje po prigovorima ne bude u isključivoj nadležnosti ministra kao političkog funkcionera, već da se povjeri nezavisnom i stručnom tijelu odnosno komisiji&ldquo;, ističe se u mi&scaron;ljenju.
Navodi se da bi, između ostalog, bilo poželjno i uvođenje jasnih i obavezujućih mehanizama nadzora nad upravljanjem i uni&scaron;tavanjem snimaka, uključujući precizno propisane sankcije za nepostupanje u skladu sa rokom od 90 dana.&nbsp;
&bdquo;Takođe je potrebno normativno ojačati kontrolne mehanizme (internu i eksternu) kako bi se spriječilo neovla&scaron;ćeno zadržavanje, selektivna upotreba ili zloupotreba snimljenog materijala, čime bi se povećala transparentnost i za&scaron;tita prava građana, a sve to u skladu sa međunarodnim pravilima&ldquo;, dodaje se u mi&scaron;ljenju.
Iz ASK-a su preporučili i dopunu člana 93 Zakona u pravcu preciznog određivanja nadležnog organa i odgovornih lica za brisanje prikupljenih podataka, kao i uvođenje jasnih procedura nadzora nad tim postupkom.&nbsp;
&bdquo;Preporučuje se izmjena člana 127 Zakona o unutra&scaron;njim poslovima u pravcu preciznijeg i restriktivnijeg definisanja bezbjednosnih smetnji, uz brisanje ili detaljno normiranje neodređene formulacije &bdquo;druge okolnosti koje lice čine nedostojnim za rad u policijskom zvanju&rdquo;&ldquo;, naveli su iz ASK-a.
Oni su preporučili i izmjenu člana 128 u pravcu jačanja nezavisnosti i objektivnosti Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, kroz smanjenje koncentracije ovla&scaron;ćenja ministra u postupku njenog formiranja i imenovanja članova.&nbsp;
&bdquo;Kod članova 133, 133a, 133b i 133v Zakona preporučuje se preciznije normiranje diskrecionih ovla&scaron;ćenja ministra kroz uvođenje jasnih, objektivnih, mjerljivih i transparentnih kriterijuma za izbor kandidata i pokretanje posebnog postupka zapo&scaron;ljavanja&ldquo;, navodi se mi&scaron;ljenju.&nbsp;
Iz ASK-a su u zaključcima, između ostalog, naveli i da bi posebno važno bilo usklađivanje članova 206 i 207 Zakona sa osnovnim principima, Zakona o javnim nabavkama, naročito u dijelu jačanja transparentnosti, konkurentnosti i kontrole nad izuzecima od redovnih procedura, bilo posebno važno.&nbsp;

ASK: Postoje koruptivni i institucionalni rizici u zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima

NAVEDENO U MIŠLJENJU AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Saobraćaj na magistralnom putu M-3 Nik&scaron;ić - Plužine od danas će, do zavr&scaron;etka radova, biti privremeno obustavljan svakodnevno u terminu od 11 do 17 sati, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
"Saobraćaj se obustavlja zbog asfaltiranja kolovoza na lokalitetu Zaborje - Jasenovo Polje, u okviru rekonstrukcije ove saobraćajnice.
Uprava za saobraćaj apeluje na sve učesnike u saobraćaju da po&scaron;tuju postavljenu signalizaciju i planiraju putovanja u skladu sa privremenim režimom saobraćaja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Privremena obustava saobraćaja na putu Nikšić - Plužine

U TERMINU OD 11 DO 17 SATI

U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu, higijensko-epidemiolo&scaron;ke službe i Institut za javno zdravlje procjenjuju rizike i predlažu epidemiolo&scaron;ke mjere, dok formalne odluke o zdravstvenom nadzoru, izolaciji ili karantinu donosi zdravstveno-sanitarna inspekcija &ndash; kazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja i saop&scaron;tili da se gotovo svake kruzing sezone sprovode epidemiolo&scaron;ki nadzor i kontrola, te da je Crna Gora vi&scaron;e puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima u skladu s međunarodnim pravilima i preporukama.
Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius, i dalje je u karantinu, dok broj potvrđenih slučajeva hantavirusa na tom brodu raste. Kao &scaron;to je Pobjeda ranije objavila, infekcija kod nje nije potvrđena, a Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) prati njeno zdravstveno stanje u skladu s međunarodnim preporukama. Taj slučaj aktuelizovao je pitanje koje dobija na težini s približavanjem kruzing sezone - ko i kako &scaron;titi crnogorske luke od uno&scaron;enja zaraznih bolesti s mora i koji je tačno lanac nadležnosti kada brod uplovljava s bolesnim putnikom ili članom posade na palubi?
Luke Kotor i Bar godi&scaron;nje ostvaruju vi&scaron;e od 500 uplovljavanja kruzera i posjetu vi&scaron;e stotina hiljada putnika, kazali su iz Ministarstva pomorstva Pobjedi. Samo u Luku Bar ove sezone treba da stigne 128. 000 turista krizerima, dok je za narednu najavljen dolazak čak 190.000, saop&scaron;tio je direktor kompanije Port of Adria Sedat Kara.
Lanac nadležnosti
Iz Ministarstva zdravlja obja&scaron;njavaju da u zdravstvenoj kontroli brodova koji uplovljavaju u crnogorske luke ključnu ulogu imaju zdravstveno-sanitarna inspekcija, nadležne higijensko-epidemiolo&scaron;ke službe (HES) i IJZCG. Sanitarna inspekcija vr&scaron;i sanitarni nadzor nad brodovima, izdaje potvrde o slobodnom saobraćaju brodova ili zahtijeva sanitarne sertifikate, određuje zdravstveni nadzor putnika i članova posade te po potrebi nalaže mjere izolacije, karantina, dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i dekontaminacije. HES sprovodi epidemiolo&scaron;ko ispitivanje, procjenjuje zdravstveno stanje putnika i posade i predlaže mjere kontrole, dok IJZCG koordinira na nacionalnom nivou, prati epidemiolo&scaron;ku situaciju u svijetu i Evropi, izrađuje stručne smjernice i komunicira sa SZO.
&bdquo;U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu, HES i IJZCG vr&scaron;e procjenu rizika i predlažu odgovarajuće epidemiolo&scaron;ke mjere, dok formalne odluke o zdravstvenom nadzoru, izolaciji ili karantinu donosi zdravstveno-sanitarna inspekcija&ldquo;, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravlja Pobjedi.
Kada događaj ima potencijal međunarodnog značaja, koordinaciju preuzima Ministarstvo zdravlja, a informacije se preko Nacionalne fokalne tačke dostavljaju SZO u skladu sa IHR procedurama.
Deklaracija i slobodna luka
Na pitanje da li zapovjednici brodova imaju obavezu podno&scaron;enja zdravstvene deklaracije prije uplovljavanja, Ministarstvo pomorstva je Pobjedi potvrdilo da zapovjednici imaju obavezu dostavljanja Maritime Declaration of Health - zdravstvene deklaracije o stanju putnika i posade kako je to propisano međunarodnim zdravstvenim pravilima, odnosno kada postoji sumnja na zaraznu bolest ili drugi javnozdravstveni rizik.
Odobrenje za slobodnu komunikaciju broda s obalom, tzv. free pratique, izdaje sanitarna inspekcija na osnovu procjene zdravstvenog rizika, dostavljene dokumentacije i eventualnih epidemiolo&scaron;kih indikatora.
Ministarstvo pomorstva je Pobjedi potvrdilo i da Crna Gora primjenjuje IHR 2005 u oblasti međunarodnog pomorskog saobraćaja kroz saradnju zdravstvenih organa, sanitarne inspekcije, lučkih kapetanija i drugih nadležnih organa, u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.
U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu primjenjuju se procedure koje uključuju obavezno obavje&scaron;tavanje nadležnih organa, procjenu zdravstvenog rizika i koordinaciju zdravstvenih i pomorskih službi, uz eventualno preduzimanje epidemiolo&scaron;kih i sanitarnih mjera.
Protokoli se unapređuju
Pravni osnov za postupanje definisan je Zakonom o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, kojim su uređene mjere prevencije, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti, epidemiolo&scaron;ki nadzor i nadležnosti institucija, uključujući sprovođenje međunarodnih obaveza iz IHR-a, za čiju primjenu je nadležno Ministarstvo zdravlja. Nacionalna fokalna tačka za primjenu tog pravilnika uspostavljena je 2009. godine, mreža sektorskih fokalnih tačaka u septembru iste godine, a prvi akcioni plan za implementaciju IHR-a usvojen je 2010. za period 2010&ndash;2012. Revidirani plan za period 2016&ndash;2018. usvojen je 2016. godine.
U novembru 2025. IJZCG je u saradnji s njemačkim Institutom Robert Koch izradio Smjernice za pripremljenost za javnozdravstveni odgovor na graničnim prelazima u Crnoj Gori, s jasno definisanim ulogama svih relevantnih institucija u ranom otkrivanju, procjeni i kontroli javnozdravstvenih prijetnji. Istovremeno je održana radionica o kori&scaron;ćenju lične za&scaron;titne opreme uz uče&scaron;će predstavnika IJZCG, HES-a, zdravstveno-sanitarne inspekcije, granične policije i aerodroma.
Iz Ministarstva zdravlja navode da je planirana i posebna radionica usmjerena na jačanje kapaciteta u lukama.
Crna Gora je 2019. godine dobrovoljno sprovela Zajedničku eksternu evaluaciju (JEE), tokom kojih je analizirano 19 tehničkih oblasti i identifikovano 70 prioriteta za unapređenje sistema, na osnovu kojih je izrađen Nacionalni akcioni plan za zdravstvenu sigurnost (NAPHS). Sistem se kontinuirano unapređuje kroz saradnju s Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), Globalnom mrežom za uzbunu i odgovor na izbijanje bolesti (GOARN) i Institutom Robert Koch, uz primjenu pristupa &bdquo;Jedno zdravlje&ldquo; i razvoj sistema ranog upozoravanja.
Iz Ministarstva zdravlja navode da se gotovo svake kruzing sezone, po dobijanju informacija koje ispunjavaju kriterijume za notifikaciju, sprovodi epidemiolo&scaron;ki nadzor i potrebne kontrolne mjere, &scaron;to potvrđuje, kako kažu, da je Crna Gora vi&scaron;e puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima u skladu s međunarodnim pravilima i preporukama.
Prema godi&scaron;njem izvje&scaron;taju o radu Ministarstva zdravlja za 2025. godinu, sanitarna inspekcija je sa 27 postupajućih inspektora obavila 8.071 pregled i utvrdila 3.474 nepravilnosti, uz naplaćene kazne od 1.332.330 eura. Isti izvje&scaron;taj bilježi i konkretan presedan aktiviranja zdravstvenog nadzora na graničnom prelazu: na Aerodromu Podgorica 135 putnika iz Saudijske Arabije stavljeno je pod zdravstveni nadzor.
Rizik nizak, ali sistem na probi
Hantavirus koji je pogodio MV Hondius identifikovan je kao Andes virus, jedini poznati hantavirus koji se, za razliku od ostalih vrsta, može prenositi s čovjeka na čovjeka, ali samo nakon bliskog i dugotrajnog kontakta s oboljelom osobom. SZO procjenjuje da je rizik za globalnu populaciju nizak.
&bdquo;Ovo nije novi kovid&ldquo;, poručio je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejisus, dodajući da rizik za javnost ostaje nizak i da nema razloga za paniku.
Virusi redovni na kruzerima
Slučaj MV Hondius nije izolovana pojava. Prema podacima Programa sanitarnog nadzora plovila (Vessel Sanitation Program) Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), objavljenim u februaru 2026. godine, broj evidentiranih epidemija gastrointestinalnih bolesti na kruzerima dostigao je u 2025. godini 23 - najvi&scaron;e od kada se ti podaci sistematski prikupljaju, od 1994. Od tog broja, norovirus je bio uzročnik u 17 slučajeva, dok u tri uzročnik nije ni utvrđen.
Brodska sredina je po prirodi visokorizična, jer putnici iz različitih zemalja dijele zatvoreni prostor sedmicama, a epidemije se mogu prenijeti s jedne plovidbe na drugu putem posade koja ostaje na brodu. Posjete lukama pri tome nisu jednosmjerne - brod može unijeti bolest u priobalne zajednice isto kao &scaron;to ih priobalna zajednica može unijeti na brod, upozorava CDC u svojoj publikaciji za zdravstvene radnike CDC Vessel Sanitation Program, &bdquo;Earlier Outbreaks on Cruise Ships in VSP's Jurisdiction&ldquo;, koji je ažuriran 23. februara 2026.
CDC evidentira epidemije samo na brodovima čije rute uključuju američke luke, &scaron;to znači da stvarni globalni broj epidemija na kruzerima prema&scaron;uje i ove podatke.

Crna Gora više puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima

HANTAVIRUS OTVORIO PITANJA ZDRAVSTVENE KONTROLE PUTNIKA I POMORACA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo.
U drugom dijelu dana slab do umjeren, a u sjevernim predjelima ponegdje i pojačan razvoj oblačnosti, ali uglavnom bez ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od sedam do 21 stepen, najvi&scaron;a dnevna od 22 do 34 stepena.

Danas do 34 stepena