Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu saslušao je danas još četiri kandidata za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Na pitanja poslanika o stanju u pravosuđu i kako unaprijediti rad Sudskog savjeta odgovarali su Elvis Duraković, Miodrag Iličković, Marko Ivanović i Ivan Kadić.

Sjednica će biti nastavljena sjutra, kada će pred Odborom biti saslušani Fikret Kurgaš, Dražen Medojević i Miloš Vukčević.

Sjednicu ste mogli da pratite uživo na našem portalu:

Završeno je saslušanje kandidata Ivana Kadića

"Potpuna nezavisnost sudije podrazumijeva finansijsku nezavisnost"

Kadić smatra da je Osnovni sud u Nikšiću jedan od boljih sudova u Crnoj Gori što se tiče rada, odnosa sudija i postupanja po procesnim zakonima.

"Mislim da je stanje na zadovoljavajućem nivou, nemam primjedbi na osnovu suđenja kojima prisustvujem svakodnevno jer imam slučajeva i u mnogim drugim sudovima i znam kakvo je stanje", istakao je Kadić.

Zalaže se za normiranje finansiranja stanarine, posebno onim sudijama koje nemaju riješeno stambeno pitanje.

"Da im se dodijeli određena stanarina na osnovu zakonskih uslova ili da im se riješi stambeno pitanje. Potpuna nezavisnost sudije podrazumijeva finansijsku nezavisnost", istakao je Kadić.

"Dok sam bio sudija, predsjednici sudova nisu sudili najteže referate"

"Dok sam ja bio sudija, predsjednici sudova nisu sudili najteže referate, naprotiv. Postupali su u referatima gdje nema glavnog pretresa i rasprava, kao što su ostavine", rekao je Kadić.

On je to izjavio na pitanje da li pamti da su predsjednici sudova birali lakše predmete, umjesto da suđenjem u najtežim predmetima steknu autoritet pred ostalim sudijama.

Naveo je da bi mijenjao Zakon o upravnom sporu, jer je stava da ima nekih spornih članova.

"Kontrola rada sudija je jedan od najvećih problema u sudskom sistemu", izjavio je.

Upitan ima li nade da se kroz Sudski savjet suzbije arogantno ponašanje pojedinih sudija i uspostavi kultura dijaloga između sudija i građana, Kadić je odgovorio potvrdno.

"Potrebno je malo više volje i želje, kao i da Sudski savjet i sudije rade svoj posao", rekao je Kadić.

"Formalno-pravno ustavne izmjene iz 2013. bile kvalitetne, nedostaje politička volja"

Kadić je kazao da je 2018. na lični zahtjev napustio sudijsku funkciju jer je smatrao da mnoge stvari ne funkcionišu i da nije nailazio na razumijevanje najviših predstavnika sudske vlasti.

"Nikad nisam otkazao ročište zbog odlaska na seminar ili usavršavanje. Da biste otišli dva dana na neki seminar morate odgoditi najmanje deset ročišta ili pretresa, vratiti 50 ljudi da čekaju", kazao je Kadić pa dodao:

"Imam osjećaj da to nije zanimalo one koje je trebalo da zanima i one koji su najodgovorniji u sudstvu. Smatrao sam da se moj rad i trud ne cijene na adekvatan način".

Sa formalno-pravnog aspekta ustavne izmjene iz 2013. su bile kvalitetne, ali je naveo da ne postoji politička volja političkih subjekata za postizanje kvalifikovane većine za izbor nedostajućih funkcionera.

Kadić: Pojedine sudije ne poštuju zakonske rokove i zbog toga ne snose nikakve sankcije Sudskog savjeta

Četvrti kandidat na današnjoj sjednici bio je diplomirani pravnik iz Nikšića Ivan Kadić. On je i ranije aplicirao na konkursu za člana Sudskog savjeta.

"Imam podatak da je Upravni sud od Nove godine do danas poništio čak osam odluka Sudskog savjeta, što je vrlo problematično i ukazuje na lošiji rad", rekao je on, napominjući da je Sudski savjet najviši organ sudske vlasti po Ustavu.

"Pojedine sudije ne poštuju zakonske rokove i zbog toga ne snose nikakve sankcije Sudskog savjeta. Zbog toga nastavljaju sa tom nezakonitom praksom", izjavio je Kadić.

Mišljenja je da su zarade sudija nedopustivo niske i da su materijalni problemi veliko opterećenje za sudije, naročito u nižestepenim sudovima.

"Isti ili veći koeficijent zarada po Zakonu o zaradama u javnom sektoru od pojedinih sudija ima pomoćnik sekretara nekog sekretarijata ili sekretar Socijalnog savjeta, što je za mene neprihvatljivo. Ukoliko želimo vladavinu prava neophodno je poboljšati materijalno stanje sudija", kazao je Kadić.

Završeno je saslušanje kandidata Marka Ivanovića

Omogućiti da se predlože dva ili tri kandidata za predsjednika Vrhovnog suda

Momo Koprivica je zatražio komentar o načinu izbora predsjednika Vrhovnog suda.

"Opšta sjednica svih sudija Vrhovnog suda predlaže jednog kandidata Sudskom savjetu, koji ga kasnije bira dvotrećinskom većinom. Mislim da je tu problem, možda bi trebalo omogućiti da se predlože dva ili tri kandidata, pa da Sudski savjet ima mogućnost izbora", kazao je Ivanović.

"Zbog sudijskih seminara advokatima se konstantno odgađaju suđenja"

Borisa Mugošu interesovalo je šta kandidat misli o probijanju zakonskih rokova u sudskim procesima i odgađanjima suđenja, kao i o inicijativi za ocjenu ustavnosti zakona o restriktivnim mjerama.

"Tačno je da se vrlo često ne poštuju rokovi, iz raznoraznih razloga. Zbog sudijskih seminara nama advokatima se konstantno odgađaju suđenja, obavijeste nas ili kad dođemo na zakazano ročište ili dan prije. Sudski savjet bi mogao da utiče kroz svoje ingerencije", kazao je Ivanović.

Podsjetio je na zakonom propisanu odredbu da se Sudski savjet stara o edukaciji sudija.

"Kod nas na svake dvije-tri godine sudije nižestepenih sudova napreduju, što je normalno, ali onda treba odrediti novog sudiju, pa dok se on upozna sa predmetima po nekoliko puta se odgađaju ročišta. Ja i brojne moje kolege imamo predmete koji traju po šest godina jer se izmijenjalo dvoje ili troje sudija u tim slučajevima", poručio je Ivanović.

Bio je potpisnik pomenute inicijative za ocjenu ustavnosti zakona o restriktivnim mjerama zbog dva člana, koja su po njegovom mišljenju neustavna jer se odnose na blokiranje imovine i računa svim građanima Ruske Federacije u skladu sa sankcijama EU.

"To može da se podvede pod nacionalnu diskriminaciju ili političku, kada vi svim pripadnicima jedne nacije blokirate sredstva i imovinu. Drugo su neki oligarsi", kazao je Ivanović.

"Kvantitet i kvalitet presuda da bude osnovni kriterijum za ocjenjivanje rada sudija"

Svaki član ima mogućnost da predloži dnevni red sjednice Sudskog savjeta i u tome vidim mogućnost da pojedinac nešto učini, rekao je Ivanović

"Tri člana imaju mogućnost da zatraže vanrednu sjednicu i predlože dnevni red", dodao je.

Ivanović je saopštio da u nekim uporednim sistemima postoje rješenja i odredbe ko kontroliše rad predsjednika i članova Vrhovnog suda, te da to treba precizirati u zakonskim rješenjima.

"Ocjenjivanje sudija se često vrši na osnovu pohađanja seminara, što se često svede na puku brojku. Sudije idu pro forme na seminare i tu može biti zloupotreba. Kvantitet i kvalitet presuda treba da bude osnovni kriterijum za ocjenjivanje rada sudija", rekao je Ivanović.

Smatra da treba povećati nivo odgovornosti i u sudovima i u Sudskom savjetu.

"Sudski savjet ima zadatak da bira kvalitetne i nezavisne predsjednike sudova", istakao je.

Saglasan je da treba ograničiti prohodnost za sudske funkcije na tri ili pet godina unazad od dana stupanja nekadašnjim članovima partija, a da predsjednici sudova uopšte ne bi smjeli da budu u partijama.

Ivanović: Predugo da obuka kandidata za nižestepene sudove traje 18 mjeseci

Marko Ivanović prijavio se na konkurs kao advokat iz Podgorice. Izjavio je da nije član nijedne partije i da se čuvao političkog uticaja.

Predrag Bulatović ga je pitao da detaljnije prokomentariše nacrt izmjena zakona o Sudskom savjetu i sudijama i zakona o oduzimanju imovine.

Ivanović je rekao da postoji kontradiktornost pojedinih članova i stavova predloženog Zakona o Sudskom savjetu. Nejasna mu je odredba da član iz reda uglednih pravnika može biti ponovo izabran ali nakon isteka najmanje četiri godine od isteka prvog mandata, budući da neko u v.d. stanju može ostati član bez ikakvog izbora ili reizbora, kao što je slučaj sa aktuelnim sastavom Sudskog savjeta u kojem su neki članovi od 2014. godine.

"Po meni je predugo da obuka kandidata za nižestepene sudove, poput osnovnih, traje 18 mjeseci", rekao je Ivanović dodajući da se kandidati izlažu riziku da ostanu bez posla i u tom sudu i u nekoj advokatskoj kancelariji.

Smatra da u takvim situacijama ocjena rada i obuke kandidata dosta zavisi od subjektivne volje mentora, zbog čega postoji prostor za zloupotrebe.

Završeno je saslušanje kandidata Miodraga Iličkovića

"Ostaviti slobodu sudijama da sude po svojoj savjesti"

Predsjednik Odbora Momo Koprivica pitao je kako poboljšati stanje u sudskom sistemu i u Sudskom savjetu. Zatražio je od Iličkovića da prokomentariše određene devijacije iz ranijeg perioda u pravosuđu.

"U pravu ste. Nešto izmišljeno je da neko ko je bio predsjednik Ustavnog suda nakon isteka mandata bude biran na nepostojeću funkciju predsjedavajućeg. Ali to je odlučila većina glasanjem. Pa se ta većina nakon 11 mjeseci predomislila i odlučila da je to, ipak, neustavno. To je zaista jedna velika mrlja", rekao je Iličković.

Podržao je ideju, koja ima utemeljenje i u zakonu, da sjedište Ustavnog suda bude na Cetinju kao Prijestonici.

"Treba ostaviti slobodu sudijama da sude po svojoj savjesti. Sudije treba da budu svjesne koju čast oni na svojim plećima nose, ako to doživljavaju tako, da izgovaraju presude u ime države Crne Gore. Tu čast su im povjerili država i narod", smatra Iličković.

"Ustavni sud jeste politički sud jer štiti Ustav koji je politički akt"

Ustavni sud jeste politički sud jer štiti Ustav koji je politički akt, izjavio je Iličković dodajući da to što je politički ne znači i da je partijski sud.

"Moja izdvojena mišljenja bila su moj stav. Ne mogu se složiti da je kvorum od 17 šest, niti da poštujemo Evropsku povelju o ljudskim pravima, a nismo donijeli odluku u slučaju bivših radnika 'Radoja Dakića'", rekao je Iličković odgovarajući na pitanja Danijela Živkovića.

Izjavio je da je u Ustavnom sudu bilo loših odluka u periodu dok je on bio jedan od sudija, zbog čega je nekoliko puta izdvajao mišljenja iz odluka, uz još jednog sudiju.

"Ustavni sud brani nekome da pređe granicu koju mu je Ustav dao. Ako nekome branite da pređe tu granicu, onda je konflikt potpuno prirodan", dodao je.

"Pravosuđe treba pročistiti da bismo krenuli sa nečim čistim"

Predrag Bulatović (DF) pitao je Iličkovića da li je u kontekstu člana 95 Ustava moguće i da li je ustavno da predsjednik Crne Gore ne predloži Skupštini mandatara za sastav vlade.

"Moramo podijeliti poslove. Ja ću, ukoliko me izabrete za člana Sudskog savjeta, biti zadužen za sprovođenje zakona, dok vi kao političar i poslanik treba da donosite zakone", kazao je Iličković ističući da će to cijeniti Ustavni sud kada bude kompletiran.

Ponovio je da su obje strane krive za postojeći interregnum i da se uz dozu razumijevanja mogao pozvati Miodrag Lekić na razgovor kod predsjednika i eventualno dobiti mandat za sastav vlade.

"Kao što narod kaže 'kuku kad se so pokvari'. Zato ja insistiram na provjeri... šta da radimo kad se sudije pokvare? Ta so, to je pravosuđe koje treba pročistiti, možda je gruba riječ, ali da bismo krenuli sa nečim čistim", izjavio je Iličković.

"Mislim da je Ustav prekršen izmjenama Zakona o predsjedniku"

Poslanik Papović je i od Iličkovića zatražio mišljenje o izmjenama Zakona o predsjedniku koje je nazvao "ustavnim pučem".

"Jedini ko je mjerodavan da saopšti da li je prekršen Ustav je Ustavni sud. Ali ako izaberete troje, pa da bude šestoro sudija Ustavnog suda, onda će rezultat prilikom glasanja biti tri - tri. Ja imam mišljenje da je Ustav time prekršen", rekao je Iličković

Smatra i da su obje strane trebale da imaju više razumijevanja.

"Da li je neko predao potpise uveče ili ujutru...", rekao je on aludirajući na potpise podrške poslanika za predlog mandatara za sastav nove vlade koji su upućeni predsjedniku države.

Iličković je na drugo pitanje kazao da se ne smatra "žrtvom" odluke o penzionisanju sudija, već da je otišao u penziju u skladu sa Ustavom i zakonom.

"Ne smatram se oštećenim niti da je nada mnom sprovedena neka nepravda", rekao je on.

"Veliki sam pobornik amandmana iz 2013. i istrajavam na tome"

Andriju Nikolića zanimalo je da li ustavna rješenja iz 2013. godine omogućavaju veći politički uticaj na izbor najodgovornijih funkcija u sudskoj u tužilačkoj organizaciji, te da li će Skupština ubrzo morati da razmotri te izmjene.

"Bio sam veliki pobornik amandmana iz 2013. i istrajavam na tome", rekao je Iličković napominjući da je njima tada skraćen mandat i da su morali da budu reizabrani kao sudije Ustavnog suda.

"Dvotrećinska većina je bila pokušaj da se obezbijedi da svaka vlast mora postići dogovor sa opozicijom oko izbora tako važnih ljudi. Dogovor u parlamentu je važna stvar. Izbor tako odgovornih funkcija mora biti proizvod zajedničke svijesti", naveo je on.

Iličković je kazao da i dalje vjeruje u kompromise.

"Politika je tada shvatila da će se moć preliti u pravosuđe, da će pravosuđe postati jedna ozbiljna organizacija. Zato je politika napravila određene kontrakcije", izjavio je Iličković.

"Nisam za reizbor sudija, treba ispitati imovinsko stanje svih sudija i tužilaca"

Branka Bošnjak imala je nekoliko pitanja koja su se odnosila na zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, odgovornosti sudija koje su prihvatile stanove pod povoljnim uslovima i šta se dešava ako Ustavni sud proglasi neustavnom odluku o izdvajanju Zete kao posebne opštine, posebno u kontekstu lokalnih izbora u Podgorici.

Iličković je saopštio da nije pročitao predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, već se informisao putem medija.

"Podržavam intenciju da treba vratiti nešto što su ljudi nezakonito stekli. Moramo dovesti jednu granu vlasti u red. Nisam za sprovođenje reizbora sudija. To nije dobro rješenje ni dobra praksa. Ali jesam da se ispita kompletno imovinsko stanje svih sudija u tužilaca, da pretresemo cijelo pravosuđe", kazao je Iličković.

Veting i bezbjednosnu provjeru sudija i tužilaca za koje postoji osnovana sumnja takođe treba provjeriti, izjavio je Iličković dodajući da to treba učiniti pod međunarodnom kontrolom.

"Neka sudije prođu kroz rigoroznu kontrolu prije nego što budu izabrane, ali neka budu stalne sudije nakon toga", rekao je.

Smatra da treba provjeriti i stil i način života sudija.

Kada je riječ o Opštini Zeta Iličković je podsjetio na pasus iz Zakona o teritorijalnoj organizaciji da se u izbornoj godini ne vrše teritorijalne izmjene.

On je, ističe, imao pozitivno mišljenje o svrsi odluke ali smatra da je trebalo da ranije bude donijeta.

"Dobiti nekoliko stanova ili kredita po proceduri po kojoj su ih dobijali je nemoralno. Sudije moraju biti časni i moralni ljudi", istakao je Iličković.

Smatra da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nema institucionalnih kapaciteta da provjeri sve slučajeve i eventualno pokrene postupke.

Iličković: Ženama ostaviti mogućnost da biraju da li će u penziju sa 64 ili sa 66 godina

Boris Mugoša (SD) zatražio je mišljenje Iličkovića o odluci Sudskog savjeta da se konstatuje prestanak sudijske funkcije zbog navršenih godina, u najvećem broju sutkinjama.

Iličković je kazao da ne voli da komentariše ranije odluke Ustavnog suda.

"Ustavni sud je u nekim slučajevima potencirao diskriminaciju. Sudski savjet je potom donio odluku o konstatovanju penzionisanja sudija, potpuno suprotno onome što je bila inicijativa", rekao je Iličković navodeći da je na to možda uticala promjena u sastavu tog organa.

Podsjetio je da je Upravni sud donio dvije suprotne odluke u slučajevima penzionisanja sudija.

"Moj stav je bio da žene mogu da biraju da li će ići u penziju sa 64 ili sa 66 godina. Stvar nije crno-bijela. Ženama treba ostaviti pravo izbora. Nisu sve žene sudije i neke žele da odu u penziju ranije", pojasnio je Iličković.

Preporučio je svojevremeno da se uputi inicijativa Skupštini da još jednom razmotri tu pravnu normu uvažavajući stav Ustavnog suda, ali nije bilo potrebne većine da bi se njegova inicijativa poslala u Skupštinu.

"Cijela stvar je sada u rukama Ustavnog suda. On će sa novim sudijama morati da donese odluku, stvar nije dovedena do kraja", rekao je Iličković.

"Ako imate Ustavni sud koji će raditi kao redovan sud, onda ne treba da postoji"

Vuksanović Stanković pitala je Iličkovića da li bi nešto mijenjao u Zakonu o sudijama, posebno u dijelu o potrebnim kvalifikacijama za napredovanje u sudijskoj profesiji.

"Ako imate Ustavni sud koji će raditi kao redovan sud, onda on ne treba da postoji. Ustavni sud treba da širi vidike, posebno oko ljudskih prava", smatra Iličković

Naveo je primjer Njemačke gdje je jedan slikar izabran za sudiju Ustavnog suda, što je dio stručne i laičke javnosti smatrao deprofesionalizacijom toga suda.

Iličković: Od tri grane vlasti dvije funkcionišu sa ograničenim kapacitetom

Drugi kandidat na današnjem nastavku sjednice bio je Miodrag Iličković, bivši sudija Ustavnog suda i bivši poslanik u Skupštini.

Ukazao je na generalno loše stanje u državnim institucijama, brojna v.d. stanja, nefunkcionalan Ustavni sud, Vladu u tehničkom mandatu, formalnu parlamentarnu većinu koja ne može da se dogovori o novoj vladi, nepotpun Sudski savjet... Iličković je iznio mišljenje da pregovori sa EU stagniraju još od 2018. godine.

Kazao je da je u dosadašnjim konkursima pred skupštinskim odborima saslušano od 120 do 150 pravnika, te smatra da Crna Gora nema toliko kvalifikovanih ljudi.

"Od tri grane vlasti dvije funkcionišu sa ograničenim kapacitetom. Smatram da je pravosuđe u v.d. stanju", istakao je Iličković.

Naglasio je važnost osposobljavanja sudske grane vlasti izborom nedostajućih sudija u svim sudovima jer, kako je istakao, mora postojati arbitar povodom dešavanja u državi.

"Moramo više voljeti Crnu Goru nego što mrzimo svoje političke neprijatelje", poručio je.

Završeno je saslušanje kandidata Elvisa Durakovića

"Da sam želio da se bavim politikom ne bih ušao u sudstvo"

Dragutin Papović (DPS) ukazao je na to da kandidat nema ni 15 godina radnog iskustva u pravnim poslovima, a prijavio se iz reda uglednih pravnika. Pitao ga je šta misli o izmjenama Zakona o predsjedniku, da li su usklađene sa Ustavom ili ne.

"Imamo na nekim važnim funkcijama ljude koji sebe smatraju vrsnim pravnicima, ali nemamo odgovornosti", kazao je Duraković.

Povodom izmjena Zakona o predsjedniku rekao je da ima svoj stav, ali nije pozvan da ga iznosi.

"Ne bih zauzimao stavove političke prirode, da sam želio da se bavim politikom ne bih ušao u sudstvo", izjavio je Duraković.

"Sudska vlast je suva stručna vlast"

Na pitanje Branke Bošnjak (PzP) da li među sudijama ima esnafske solidarnosti i koliko ona utiče na sudijske odluke i ocjenjivanje rada, Duraković je odgovorio da solidarnost postoji među svim profesijama.

"Sudski savjet je dužan da daje odgovore na takva pitanja. Treba shvatiti da je sudska vlast suva stručna vlast", rekao je.

Povodom stava Apelacionog suda da poslanici imaju imunitet samo u plenarnoj sali, Duraković je kazao da je svaka odluka podložna kritici i provjeri, ali da zavisi od toga da li je riječ o mišljenju ili sudijskoj odluci.

Reagovala je Draginja Vuksanović Stanković (SDP) rekavši da nije sporan funkcionalni imunitet sudija, već da neko u konkretnom slučaju ne umije ili neće da tumači pravnu normu koja se odnosi na poslanički imunitet, stoga ne zaslužuje da bude sudija.

"Kada bi to značilo da sudija može u presudi da napiše šta god hoće, onda bi i obični građani mogli da budu sudije", izjavila je Vuksanović Stanković.

Duraković: Napustio sam sudijsku funkciju jer je to više predstavljalo pritisak nego profesionalizam

Milosava Paunović (SNP) pitala je kandidata Elvisa Durakovića koji su po njegovom mišljenju najveći propusti i problemi u postupanuju crnogorskih sudova i sudija.

On je kazao da tu postoji više problema, počevši od elementarnih uslova u kojima sudije rade.

"Da li mi zapravo imamo uslova u složenim postupcima da izvedemo dokaze i vodimo sudski postupak", istakao je Duraković i naveo da se dešavalo da je morao da "izbacuje" prisutne iz sudnice zbog malih prostorija i nemogućnosti da se suđenje odvija kako treba.

Ukazao je na nemotivisanost pripravnika da ostanu u sudnicama nakon pripravničkog staža, jer ne žele da rade osam sati nešto što niko ne cijeni, iako obavljaju odgovoran posao.

"Napustio sam sudijsku funkciju jer je to više predstavljalo pritisak nego profesionalizam", rekao je Duraković koji je bivši sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Pomenuo je neophodnost zaštite sudija od medijskih napada i pritisaka, kao i da je bio uvrijeđen kada je jedna njegova koleginica u kotorskom sudu bila privedena prije nekoliko godina.

"Velika većina sudija su izuzetno časne i profesionalne osobe, ali ljudi ne žele da im oproste ni najmanju grešku", izjavio je Duraković dodajući da je tu ključna uloga Sudskog savjeta - da zaštiti sudije, ali i da zatraži njihovu odgovornost.

Saopštio je da je on dok je bio sudija zatražio intervenciju Sudskog savjeta, ali mišljenja je da je taj zahtjev završio "u nekoj fioci" i da vjerovatno nije ni zaveden.

"Splet tih manjih okolnosti i uslova predstavlja veliki problem", kazao je on odgovarajući na pitanje šta utiče na lošiji rad i motivisanost nekih sudija.

"Morate imate slobodnog čovjeka u sudijskoj togi. Na takvog ne možete uticati. Država je odgovorna da pruži sudiji takvu zaštitu da neko ne bi smio da se usudi da dovede čast i poštenje tog sudije u pitanje", smatra Duraković.

Postoji kvorum za održavanje sjednice.

Danas će Odbor saslušati Elvisa Durakovića, Marka Ivanovića, Ivana Kadića i Miodraga Iličkovića.

Podsjećamo, juče su saslušana četiri kandidata i to: Danilo Ćupić, Ilija Darmanović, Dragoljub Strugar i Ivan Drobnjak.