Politika

Delegacija Odbora za budžetsku kontrolu Evropskog parlamenta, boraviće u Crnoj Gori u utorak 16. septembra kako bi procijenila funkcionisanje plana reformi i rasta. Uoči posjete, predsjedavajući odbora Niklas Herbst kazao je za TVCG da je posao Odbora da se brine o pravilnom tro&scaron;enju sredstava EU.
&ldquo;Pažljivo ćemo razmotriti fond rasta za Zapadni Balkan. Kao &scaron;to znate, on se sastoji od 6 milijardi eura u grantovima i kreditima. Tek je počeo s primjenom pro&scaron;le godine i pažljivo ćemo razmotriti kako se sprovodi, posebno kada je u pitanju sistem revizije, ali i sistem za borbu protiv prevara. To nas veoma zanima&rdquo;, kazao je Herbst.
Podsjeća da je Crnoj Gori do sada iz ovog mehanizma isplaćeno 38 miliona eura.
&ldquo;Dakle, tek se počinje s primjenom i pažljivo ćemo pogledati kako je sistem revizije funkcionisao sa ovim novcem, koliko je već dobar. I naravno, daćemo savjete kako to da se unaprijedi. Sastaćemo se sa na&scaron;im kolegama iz Parlamenta. Takođe ćemo posjetiti ministra finansija, Vrhovnog državnog tužioca i naravno, Državnu revizorsku instituciju, koja je veoma važna za rad na terenu&rdquo;, ističe Herbst.
Nagla&scaron;ava da njegov odbor ne posjećuje samo zemlje kandidate, već i države članice EU kako bi se uvjerio kako fukcioni&scaron;e finansiranje zasnovano na učinku.
&ldquo;Nedavno smo bili i u Ukrajini. Kandidati za članstvo su izuzetno važni jer su oni temelj sistema revizije. Dakle, to je za nas veoma zanimljivo i zaista se radujemo. I moram ponovo da naglasim, Instrument za reforme i rast je ne&scaron;to veoma posebno, veoma važno za budućnost cijele EU&rdquo;, dodaje Herbst.
Herbst ističe da je primarni cilj parlamentarnog odbora za budžetsku kontrolu da se uvjeri na koji način se tro&scaron;i novac evropskih poreskih obveznika.
&ldquo;To je ne&scaron;to o čemu ćemo razgovarati sa na&scaron;im kolegama, a na kraju ove posjete ćemo imati i praćenje i izvje&scaron;taj. Mi, kao Odbor za budžetsku kontrolu, ne usredsređujemo se samo na reforme, to je stvar drugih eksperata, već posebno na reviziju, na način na koji se novac tro&scaron;i, arhitekturu za borbu protiv prevara. Naravno, rad na borbi protiv korupcije je izuzetno važan. A na&scaron; posao je da osiguramo da se novac poreskih obveznika EU tro&scaron;i na veoma mudar i adekvatan način&rdquo;, zaključuje Herbst.
Delegacija Evropskog parlamenta će nakon Crne Gore posjetiti i Albaniju.

Delegacija EP dolazi u Podgoricu kako bi procijenila na koji način se troši EU novac

SJUTRA ĆE OCIJENITI FUNKCIONISANJE PLANA REFORMI I RASTA

Pitanje izbora sudije Ustavnog suda je već duži vremenski period veoma kompleksno i vrlo problematično sa stanovi&scaron;ta generalnog pristupa političkih elita, ocjenjuje za Antenu M profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;U ovom trenutku, sa stanovi&scaron;ta Udruženja pravnika, postoji jedno prethodno pitanje na koje se moramo vratiti, a to je činjenica da su politički lideri vlasti i opozicije, prije svega premijer, a onda i lideri opozicije, potpisali sporazum o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, koje do danas apsolutno nijesu sprovedene.
Ne preuzimaju se bilo kakve aktivnosti i pored vi&scaron;e puta ponovljenog obećanja i premijera i ministra pravde. Tako da to dodatno kontaminira proces i izaziva nepovjerenje, jer ukoliko ne važi potpis i dogovor u prisustvu gospodina Johana Satlera, kako vjerovati bilo kakvom političkom dogovoru u bilo kojem budućem procesu&ldquo;, nagla&scaron;ava Radulović.
Sve je sada, kako dodaje, u rukama dnevne, odnosno gole politike, a postrani su ostavljeni i kvalitet kandidata i dru&scaron;tveni i javni interes da postoje funkcionalne, nezavisne i kredibilne institucije.
Predsjednik države je, ističe, saglasno svojim ustavnim nadležnostima i kompetencijama ispunio sve svoje obaveze, te je sada sve u rukama parlamenta.
&bdquo;Svedeni smo na pitanje vjerovati ili ne vjerovati, &scaron;to zapravo nije dobar pristup, iz prostog razloga &scaron;to država Crna Gora na putu evroatlantskih integracija mora imati kredibilne, snažne i pouzdane institucije.
Činjenica da je već od prvog dana proces izbora ove sutkinje, kao i prethodni postupci, kontaminiran političkim izjavama, zaista ne nudi neku pretjeranu vjeru da u Crnoj Gori, u njenom političkom establi&scaron;mentu, postoji jedno snažno uvjerenje da pitanje kapacitivnosti Ustavnog suda jeste pitanje i na&scaron;e ukupne evropske budućnosti i vladavine prava&ldquo;, jasan je Radulović.
Crna Gora, navodi na&scaron; sagovornik, ima bogato iskustvo sa ovom situacijom. Podsjeća da se, u trenutku kada je trebalo ubrzati proces evropskih integracija u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, premijer usmjerio na potpisivanje Temeljnog ugovora, a poslanica Suada Zoronjić čak 18 puta bila uzdržana.&nbsp;
"&Scaron;to zapravo govori da vrlo često politički establi&scaron;ment i najodgovorniji jednostavno nemaju svijest prioriteta i značaja odlučivanja. Dakle, &scaron;to se tiče samog Udruženja pravnika, mi znamo da u ovom trenutku samo kompletiranje Ustavnog suda znači pravilnu i odgovornu odluku. Međutim, ovdje je riječ o isključivo političkom odlučivanju parlamenta, a na nama ostaje da vidimo kako će se politički subjekti ponijeti prema tome, a već imamo jasne naznake da pojedini politički subjekti već u startu daju poruke da ovog puta takođe neće dati podr&scaron;ku izboru sudije Ustavnog suda&ldquo;, kaže Radulović.
Podsjetimo, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić sazvao je, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda.
Mandat sutkinji Desanki Lopičić po sili Ustava prestaje krajem godine, a ako se to dogodi bez pravovremene zamjene, Sud će ostati sa svega troje sudija.

Radulović o izboru sudije Ustavnog suda: Sada je sve u rukama gole politike, preporuke Venecijanske komisije do danas nijesu sprovedene

OCJENJUJE PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PRAVNIKA CRNE GORE

&nbsp;Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć, već da bi &scaron;titio državu, građane i pravdu, a njegova sudbina je finalni test za političke partije i evropsku budućnost Crne Gore, poručili su iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;
Oni su podsjetili da je Milatović, u skladu sa ustavnim ovla&scaron;ćenjima, zatražio sazivanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore za 15. septembar sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda.
&bdquo;Ova odluka je institucionalni odgovor na vi&scaron;emjesečnu ustavnu krizu i nedvosmisleni poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Dodaje se da je Milatović jo&scaron; u maju predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
&bdquo;Skup&scaron;tina, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila&ldquo;, kazali su iz kabineta.&nbsp;
Kako su dodali, tokom proteklih mjeseci, kabinet predsjednika je u vi&scaron;e navrata pozivao Skup&scaron;tinu da postupi po Ustavu i razrije&scaron;i ustavnu krizu.&nbsp;
&bdquo;Umjesto toga, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu &scaron;tetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju (EU)&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz Milatovićevog Kabineta su istakli da Ustavni sud funkcioni&scaron;e sa svega četiri od sedam sudija, podsjećajući da do kraja godine jo&scaron; jednom od preostalih sudija ističe mandat.&nbsp;
&bdquo;Time Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona. Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najvi&scaron;a pravna instanca u zemlji, postaće - sud bez glasa&ldquo;, naveli su iz kabineta.&nbsp;
Kako su ocijenili, za građane to znači da niko neće moći da za&scaron;titi njihova prava, da postoji opasnost primjene neustavnih zakona, a to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti.
Iz Milatovićevog Kabineta su podsjetili da aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene jo&scaron; od ljeta pro&scaron;le godine.&nbsp;
&bdquo;Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije vi&scaron;e od godinu dana, i Skup&scaron;tina od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru pro&scaron;le godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije rije&scaron;ena&ldquo;, podsjetili su iz kabineta.&nbsp;
Kako su ukazali, ta odluka je izazvala o&scaron;tru reakciju Milatovića čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije.
&bdquo;U institucionalnom vakuumu koji je nastao - ne postoji neutralna pozicija. Svako dalje čekanje je politička odluka da se održi status quo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU&ldquo;, ocijenili su iz kabineta.
Prema njihovim riječima, takav odnos Skup&scaron;tine prema Ustavnom sudu ne samo da naru&scaron;ava unutra&scaron;nje povjerenje u institucije, već &scaron;alje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim.
&bdquo;Zbog svega navedenog, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost Milatovića, već njegova politička i demokratska obaveza&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako se dodaje, taj datum je sada tačka razgraničenja između dvije politike.
&bdquo;Ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u pro&scaron;losti, nesigurnosti i obmani. Od tog izbora zavisi da li će na&scaron;a zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili jo&scaron; jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ističe se da Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć.&nbsp;
&bdquo;Postoji da bi &scaron;titio državu, građane i pravdu! Ko to ne razumije - ne razumije ni su&scaron;tinu demokratije, ni države niti EU kojoj težimo&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Kabinet Milatovića: Sudbina Ustavnog suda finalni test za političke partije i EU budućnost Crne Gore

"USTAVNI SUD NE POSTOJI DA BI ČUVAO PARTIJSKU MOĆ"

Dosada&scaron;nji potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav &Scaron;ćekić potvrdio je Radiju Crne Gore da je u toku formiranje nove političke stranke koja će se zvati Pokret narodnog povjerenja. Na pitanje o njegovom ostanku na poziciji ministra, &Scaron;ćekić ocjenjuje da je njegovo ministarstvo postiglo značajne rezultate i dalo značajan doprinos radu Vlade. Siguran je da tako razmi&scaron;lja i premijer Spajić i da neće povlačiti poteze koji utiču na kvalitetno funkcionisanje Vlade.
"Da, tačno je da osnivam pokret sa dosta ljudi koji su bili zainteresovani da je u ovom momentu Crnoj Gori i političkoj sceni potreban jedan pokret koji će se baviti problemima građana, odnosno narodni pokret", naglasio je &Scaron;ćekić.
Kako je dodao, u Crnoj Gori, a i &scaron;ire u regionu, povjerenje među građanima, povjerenje u političke subjekte, povjerenje u političare, značajno je palo i na niskom je nivou.
"Smatramo da mi u ovom momentu treba da krenemo sa takvim pokretom koji će institucije sistema u budućem periodu približiti narodu, odnosno biti ono &scaron;to je njihova svrha, na usluzi narodu. Jezgro samog pokreta čini upravo narod. Nama nisu potrebne elite, nisu nam potrebni pojedinci koji isključivo razmi&scaron;ljaju o svom interesu, o svojim karijerama, već oni ljudi koji su spremni da svojom odgovorno&scaron;ću, svojim znanjem, svojim pregala&scaron;tvom daju jedan novi zamah sistemu Crne Gore", poručio je &Scaron;ćekić.
Ističe da su dobili značajnu podr&scaron;ku građana i u narednom periodu će kroz potpise i formalno zavr&scaron;iti osnivanje i najavio konferenciju za &scaron;tampu gdje će se i konkretno predstaviti građanima.
"Pitanje moga opstanka u Ministarstvu, odnosno u Vladi, za mene je to prije svega pitanje koje treba postaviti isključivo premijeru kao nekom ko sastavlja svoj tim i ko predlaže vladu i ministra u vladi.
Jedno mogu da kažem da sam svojim radom i radom svojih saradnika postigao ozbiljne rezultate i da u tom pravcu uop&scaron;te nemam razmi&scaron;ljanje da li treba da budem ministar u Vladi gospodina Milojka Spajića", naglasio je &Scaron;ćekić.

Šćekić: Osnivam Pokret narodnog povjerenja, ne očekujem da Spajić smjenama naruši kvalitet Vlade

"U NAREDNOM PERIODU ĆE KROZ POTPISE I FORMALNO ZAVRŠITI OSNIVANJE"

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), rezoluciju u kojoj se Tramp i Rubio pozivaju na tijesnu saradnju sa Vladom Crne Gore pripremili su republikanac Majk Tarner i demokrata &Scaron;eli Pingri.
Dokument je sredinom jula proslijeđen na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podr&scaron;ke ističe se da Podgorica "igra strate&scaron;ku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
Ukazuje se i na podr&scaron;ku crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije.
U dokumentu se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja.
Poseban naglasak je u rezoluciji je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
"Sjedinjene Američke Države &nbsp;podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu", pi&scaron;e u predlogu dokumenta.
Biv&scaron;i crnogorski &scaron;ef diplomatije i ambasador u Va&scaron;ingtonu Srđan Darmanović ocijenio je za RSE da bi podr&scaron;ka rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO-u i zato &scaron;to SAD podržavaju politiku pro&scaron;irenja.
"Sve &scaron;to dolazi iz Va&scaron;ingtona &ndash; bez obzira koja je administracija u pitanju &ndash; je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima pro&scaron;irenja EU, ta politika se nije mijenjala", istakao je Darmanović.
Darmanović je rekao da su predlagači dokumenta "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".

Rezolucija američkih kongresmena o podršci prijemu Crne Gore u EU

PODNIJETA AMERIČKOM PREDSJEDNIKU I DRŽAVNOM SEKRETARU

Cilj ustavnih izmjena koje je predložila Vlada su &bdquo;jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU&ldquo;, ali dio vlasti zbog političkih interesa želi da &bdquo;progura&ldquo; i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa pro&scaron;logodi&scaron;njim &bdquo;Barometrom 26&ldquo; niti ovogodi&scaron;njim sporazumom premijera sa opozicijom, kazao je za Pobjedu advokat i profesor Milo&scaron; Vukčević.
Crna Gora mora vrlo brzo izmijeniti svoj Ustav, ali to ne znači da će biti usvojeni svi prijedlozi koje su proteklih mjeseci stizali iz stranaka oba politička pola.
Insistiranje na promjenama teksta najvi&scaron;eg državnog pravnog akta prati ba&scaron; svaku vlast. No, sa formiranjem 44. Vlade na čijem je čelu lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, te ulaskom predstavnika stranaka srpske provenijencije iz Koalicije &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo; i nacionalnih partija Bo&scaron;njaka i Albanaca, počela je i potraga za podr&scaron;kom mnogo &scaron;iroj izmjeni i Ustava, i određenih njegovih kategorija definisanih posebnim zakonima.
Krajem novembra pro&scaron;le godine, čelnici izvr&scaron;ne vlasti iz PES-a su predstavili Platformu &bdquo;Barometar 26&ldquo; u kojoj se kao prioritet ističe da do kraja naredne godine budu zatvorena sva pregovaračka poglavlja na putu ka punopravnom članstvu na&scaron;e zemlje u Evropskoj uniji. Taj dokument danas, međutim, niko ne pominje. Platforma je prateći dio koalicionog sporazuma vladajućih stranaka rekonstruisane Vlade na koju su, navodno, pristali svi njeni članovi.
- Osjetljiva, dru&scaron;tveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice, odnosno pitanja koja bi odvukla fokus sa procesa pristupanja EU - neće se aktuelizovati u parlamentarnom diskursu bez &scaron;irokog dru&scaron;tvenog konsenzusa koji se može artikulisati kroz mehanizam razrje&scaron;enja &ndash; navodi se u pomenutoj platformi.
Takođe, vi&scaron;emjesečna kriza s kraja pro&scaron;le i početka ove godine, koja je nastala kao posljedica odbijanja opozicije da učestvuje u radu Skup&scaron;tine Crne Gore i blokade cijelog parlamenta zbog nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, izrodila je jo&scaron; jedan sporazum. Potpis na taj tekst stavili su Spajić u ime vladajućih partija, a Danijel Živković (Demokratska partija socijalista), Damir &Scaron;ehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) kao predstavnici opozicije. I u njemu se, kroz niz zajednički definisanih sugestija, insistira na &bdquo;političkom konsezusu o evropskim integracijama Crne Gore&ldquo; u prevazilaženju krize. Uz dogovor da će prihvatiti svako mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o spornom penzionisanju sutkinje, te roku od samo sedam dana da Skup&scaron;tina implementira preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope, jo&scaron; jednom je potcrtana obaveza svih strana &bdquo;na potpunu posvećenost ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu pridruživanja EU&ldquo;.
- Potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog op&scaron;teg političkog konsenzusa, neće predlagati rje&scaron;enja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava Crne Gore i Zakona o crnogorskom državljanstvu &ndash; stoji u ovom dokumentu, kojeg su u međuvremenu praktično zaboravili svi njegovi potpisnici.
Ipak, najveći uticaj imale su poruke upućene direktno iz Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji su zvaničnoj Podgorici stalno ukazivali na činjenicu da na putu ka EU nema ni napretka, ni značajnih sredstava ako se ne zaokruži reforma izbornih zakona koja uključuje i promjene Ustava. I onda su se stvari ponovo pokrenule sa mrtve tačke, ali ovoga puta s tendencijom da prerastu u lavinu politički isprovociranih odluka...
Najavljene promjene
O tome koje su stvarne obaveze na&scaron;e zemlje kada je riječ o ustavnim promjenama, advokat i profesor Milo&scaron; Vuković za Pobjedu precizira dvije ključne odrednice na kojima insistiraju evropske institucije.
Prva se odnosi na izmjene najvi&scaron;eg pravnog akta, čime bi se depolitizovao Sudski savjet. Upravo je to jedno od su&scaron;tinskih zahtjeva za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 &ndash; Pravosuđe i temeljna prava.
- Vlada je ove godine utvrdila Prijedlog za promjenu Ustava, odnosno njenih amandmana VIII i IX, kojim bi se učinile tri ključne stvari. Na osnovu tih izmjena, ministar pravde izlazi iz Sudskog savjeta, većinu tog tijela čine sudije koje biraju sudije, a članovi koji nijesu sudije biraju se po objektivnim i mjerljivim kriterijumima integriteta i referenci &ndash; istakao je na&scaron; sagovornik.
On ukazuje da je cilj ovih izmjena &bdquo;jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU&ldquo;, te podsjeća da je prijedlog davno upućen Skup&scaron;tini, a tekst je javno dostupan.
- EK u izvje&scaron;tajima o vladavini prava za 2024/2025. godinu i akcionim planovima za 2023/2024, traži jačanje nezavisnosti i disciplinske odgovornosti. Uz to, Venecijanska komisija godinama preporučuje depolitizaciju Sudskog savjeta. Uz to, ovaj paket ustavnih promjena je usklađen sa Reformskom agendom 2024&ndash;2027. Rok za ove ustavne izmjene bio je jun ove godine &ndash; precizirao je Vukčević glavne razloge zbog čega su ove promjene jedan od glavnih uslova za pristupanje EU.
U trenutku kada je za 15. septembar zakazana vanredna sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se odlučivati o (eventualnom) imenovanju advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića, od posebnog su značaja izmjene Ustava koje se odnose na definisanje prestanaka mandata sudijama ovog suda. Konkretno, riječ je o preciziranju starosne granice, kao i o samoj proceduri.
- To nije formalno Vladin amandman, ali je Venecijanska komisija dala mi&scaron;ljenje povodom sporenja o ranijem okončanju mandata zbog godina. Ovim izmjenama treba da bude potvrđeno da su sigurnost mandata i nerazre&scaron;ivost temelj nezavisnosti sudstva &ndash; ukazao je Vukčević.
Kako je dodao, u sugestijama evropskih institucija takođe se upozorava na &scaron;tetnost brzih, odnosno retroaktivnih promjena starosne dobi.
- Nagla&scaron;ava se da Ustavni sud sam treba da utvrđuje postojanje razloga za prestanak funkcije, a ne da to rade politička tijela. To je sada standard koji treba pretočiti u jasno zakonodavstvo, kao i u ustavnu praksu &ndash; naveo je sagovornik Pobjede, podsjećajući na činjenicu da je sutkinja Đuranović bila razrije&scaron;ena odlukom većine na Ustavnom odboru kojim predsjedava Jelena Božović (Nova srpska demokratija), a zatim je to odobrio i &scaron;ef parlamenta iz iste stranke, Andrija Mandić.
Želje dijela vlasti
Ustavne izmjene koje se moraju čim prije okončati, sobom i ovog puta vuku neke &bdquo;neželjene reakcije&ldquo;, naročito iz vladajuće većine. Vukčević potcrtava da dio vlasti zbog političkih interesa želi da &bdquo;progura&ldquo; i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa pro&scaron;logodi&scaron;njim &bdquo;Barometrom 26&ldquo; niti ovogodi&scaron;njim sporazumom Spajića sa opozicijom. Prva u nizu bila bi izmjena zakona kojima se (re)defini&scaron;e mogućnost dobijanja dvojnog državljanstvo, posebno u odnosima sa Srbijom.
- Crna Gora trenutno ne dopu&scaron;ta op&scaron;te dvojno državljanstvo, osim ako je stečeno prije 3. juna 2006. godine ili ako postoji bilateralni sporazum, kojih trenutno nema. Vi&scaron;e aktera biv&scaron;eg Demokratskog fronta sada &bdquo;gura&ldquo; otvaranje pitanje dvojnog državljanstva kroz ideje poput &bdquo;plave karte&ldquo; i političke najave &ndash; kazao je on.
Kao glavne argumente, iz ovih stranaka se navode potrebe vezane za demografske trendove i odnose sa dijasporom. S druge strane, kritičari takvih izmjena upozoravaju na posljedice koje bi se u prvom redu odrazile na izborne procese, a zatim i na identitetska pitanja.
- EU ne propisuje model državljanstva, jer je tako ne&scaron;to isključiva nadležnost država. Uz to, poslanici EP i političke analize upozoravaju da bi nagle promjene u ovom dijelu mogle imati značajne političke posljedice &ndash; dodao je Vukčević.
Vukčević je takođe naveo da je pripadnost građanina EU izvedena upravo iz nacionalne pripadnosti nekoj državi.
U istom pravcu ide i &bdquo;identitetski paket&ldquo;, odnosno izmjene svih stavki kojima se defini&scaron;u nacionalni simboli, jezik i prateća pitanja.
- U javnosti se periodično otvaraju prijedlozi izmjena identitetskih pitanja. Tako su, na primjer, postojale ideje koje se odnose na zastavu i jezike. S druge strane, stigle su kritike da bi to služilo političkim ciljevima, posebno zajedno sa &scaron;irim aranžmanima zakonskih izmjena o državljanstvu. Takve teme donose samo političke potrese, a ne doprinose zatvaranju poglavlja i, konačno, mogu skretati fokus sa vladavine prava i EU integracija &ndash; zaključuje Vukčević.
Kako se bliži 1. oktobar i početak redovnog, jesenjeg zasijedanja crnogorskog parlamenta, izvjesno je da će se ubrzavati dono&scaron;enje odluka o nastavku izborne reforme i promjenama Ustava. S obzirom na ne ba&scaron; stabilne odnose članica vladajuće većine, vjerovatno će ovo biti novi razlog za &bdquo;potrese&ldquo; unutar te koalicije.
A uvod u sve to moglo bi biti zasijedanje Skup&scaron;tine u ponedjeljak, jer pitanje najvi&scaron;eg pravnog akta i Ustavnog suda uvijek predstavlja inspiraciju za sve druge teme.
EU nas ne uslovljava vetingom u sudstvu
Kako ističe Vukčević, u unutra&scaron;njoj debati &bdquo;veting&ldquo; se često predstavlja kao &bdquo;obaveza zbog pristupanja EU&ldquo;.
- Ali, EU i EK ne traže &bdquo;op&scaron;ti&ldquo; tip vetinga u Crnoj Gori. Traži se efikasna disciplinska odgovornost, provjera imovine, integriteta i praćenje postupanja. Sve se to može postići i bez &bdquo;lex specialis veting&ldquo;-a &ndash; dodao je on.
Takođe je mi&scaron;ljenja da bi otvaranje vetinga sada moglo da uspori zatvaranje Poglavlja 23.
- Venecijanska komisija generalno dozvoljava veting, ali samo kao izuzetnu, vremenski ograničenu mjeru. I to uz strogu pravnu proceduru i puno po&scaron;tovanje pravičnog postupka. Uz to, u Crnoj Gori preporučuje oprez i neselektivnost. Drugim riječima, veting može, ali to nije uslov koji je stigao iz EU. A brzopleti model bi bio kontraproduktivan za EU integracije Crne Gore &ndash; zaključio je Vukčević.

Vukčević: EU nas ne uslovljava vetingom u sudstvu,  brzopleti model bi bio kontraproduktivan za naš evropski put

PROFESOR PRAVA OBJAŠNJAVA ŠTA SE SVE POKUŠAVA DA SE „PROGURA“ KROZ REFORMSKU AGENDU

Izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda neće biti prije razgraničenja sa Podgoricom odluka je Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta. I dok iz opozicije kažu da je aktulena vlast imala vremena da rije&scaron;i probleme, predstavnici vlasti poručuju da je upravo DPS podržao taj projekat.
Du&scaron;an Radonjić iz DPS-a kritikovao je amandman.
"Usvajate ovaj apsolutno populistički i bespredmetni amandman koji ste podnijeli jer on automatski ukida mogućnost da op&scaron;tina Zeta dođe do bilo kakvog makar i privremenog razgraničenja", rekao je on.&nbsp;
Predsjednik op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović pojasnio je stav vlasti.
"Dosta pravnika je imalo mi&scaron;ljenje da, ukoliko bi oni usvojili ovu odluku samo za razgraničenje, a ne ovo &scaron;to oni sigurno neće, da se ne gradi kolektor&hellip; Evo, vi ste rekli da mi je gospođa Mara&scaron; dala savjet da nas neće ugroziti amandman, već da će, ako oni usvoje ovaj dio, važeće biti i ovo", istakao je on.&nbsp;
Luka Krstović iz Demokrata je istakao da nije bilo makar prećutnog amina DPS-a da se gradi postrojenje, od ove priče ne bi bilo ni&scaron;ta.
Nezavisni odbornik Nikola Rajović ocijenio je da su građani Zete i Botuna prevareni "i DPS i trenutna vlast oslobađaju se odgovornosti, postoji samo jedna riječ &ndash; prevarili su građane Zete i Botuna."
Na kraju, odbornici DPS-a su ostali uzdržani, dok su ostali članovi Skup&scaron;tine poručili da će i dalje podržavati mje&scaron;tane i neće dozvoliti izgradnju dok se ne postigne konačno razgraničenje.

SO Zeta: Gradnje u Botunu prije razgraničenja sa Podgoricom nema

ODLUKA SA DANAŠNJE SJEDNICE

Opozicija u Skup&scaron;tini Glavnog grada uputila je inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada, saop&scaron;tio je odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
"Smatramo da je neophodno da odbornici, a time i građani, budu informisani o brojnim pitanjima od neposrednog značaja za funkcionisanje Glavnog grada. Među njima se posebno izdvajaju pitanja u vezi sa izgradnjom i funkcionisanjem postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, realizacijom ključnih infrastrukturnih projekata, kao i odgovornim upravljanjem javnim resursima i sredstvima kojima Glavni grad raspolaže", naveo je Ma&scaron;ković u objavi na mreži X.
Na ovaj korak su se, kaže, odlučili jer sjednica, koju je gradonačelnik Mujović najavio za početak septembra, nije zakazana.
"Očigledno je da se to de&scaron;ava zbog aktuelne političke krize između partija koje čine vlast u Podgorici", smatra Ma&scaron;ković.
Inicijativu za zakazivanje sjednice potpisali su odbornici Klubova odbornika Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, kao i odbornici Stranke evropskog progresa i Građanskog pokreta URA.

Opozicija traži posebnu sjednice Skupštine Glavnog grada

UPUTILI INICIJATIVU

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u SO Nik&scaron;ić Boris Muratović kaže da je nejasno za&scaron;to su u gradu pod Trebjesom i dalje na snazi restrikcije vode.
"Imajući u vidu da je u Nik&scaron;iću za 12 sati palo 203 litra ki&scaron;e po metru kvadratnom, pitamo opet JP Vodovod i kanalizacija, za&scaron;to su i danas na snazi restrikcije u snabdijevanju vodom.
Ako je sve tehnički ispravno, sve pumpe i bunari, a ki&scaron;e bilo u izobilju, onda je logično pitanje građana za&scaron;to su u pojedinim djelovima grada i prigradskih naselja i danas česme suve.
Reklo bi se da neko prećutkuje istinu", napisao je Muratović u objavi na mreži X.
Nik&scaron;ićkom Vodovodu ni ki&scaron;a ne pomaže, zaključuje Muratović.

Muratović: Za 12 sati palo 203 litra kiše po metru kvadratnom, a u Nikšiću i dalje restrikcije vode

"REKLO BI SE DA NEKO PREĆUTKUJE ISTINU"

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić uvažio je zahtjev predsjednika Crne Gore Jakov Milatović i zakazao vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o prijedlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
Sjednica je zakazana za 15. septembar, s početkom u 11 sati, saop&scaron;teno je iz Skup&scaron;tine.
Na dnevnom redu je, kako su naveli, prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
&nbsp;

Mandić zakazao sjednicu: Skupština o sudiji Ustavnog suda naredne sedmice

UVAŽIO ZAHTJEV PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao je za danas vanrednu sjednicu na čijem dnevnom redu je predlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Sjednica je zakazana za 11 sati.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ranije je uputio zahtjev Mandiću za zakazivanje sjednice na kojoj će biti razmotren njegov predlog da Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
&nbsp;

Danas vanredna sjednica Skupštine o izboru sudije Ustavnog suda