Politika

Vlada Crne Gore uputiće Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu podatke o ugovoru koje je sklopila prethodna izvr&scaron;na vlast na čelu sa Dritanom Abazovićem vrijedne 350.000 eura, potvrđeno je nezvanično portalu Pobjeda iz Vlade.
Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila Informaciju o kori&scaron;ćenju usluga lobiranja za potrebe Vlade Crne Gore od kompanije Bipartizan Solution Inc. iz Va&scaron;ingtona.
Radi se o ugovoru koji je Abazović, 13. decembra 2022. godine, zaključio bez saglasnosti Vlade, sa kompanijom američko-izraelskog političkog analitičara Mičela Baraka. Ovaj ugovor, 43. Vlada raskinula ije, skori&scaron;tiv&scaron;i klauzulu koja je predviđala da se on može raskinuti u tom periodu.
U Vladi Milojka Spajića su nedavno naveli da nedostaje akt koji bi predstavljao osnov zaključivanja ugovora sa pravnim dejstvom u odnosu na Vladu, te da nije ispo&scaron;tovan ni Zakon o javnim nabavkama. Zaključuje se da je do&scaron;lo do pogre&scaron;ne primjene obavezujućih pravnih propisa prilikom pristupanja ovom pravnom poslu.
Zakon o lobiranju u članu dva propisuje da je &bdquo;lobiranje djelatnost kojom se vr&scaron;i uticaj na organe zakonodavne i izvr&scaron;ne vlasti na državnom, odnosno lokalnom nivou, organe državne uprave, nezavisna tijela, regulatorna tijela, javne ustanove, javna preduzeća i druga pravna lica koja vr&scaron;e javna ovla&scaron;ćenja, odosno djelatnosti od javnog interesa ili su u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu&ldquo;.
"Zakon o lobiranju propisuje uslove za lobiste i odobrenje i uslove za registraciju za poslove lobiranja u Crnoj Gori, dok ne zabranjuje da se strana firma koja je registrovana u matičnoj državi kao lobista angažuje. S tim &scaron;to je shodno članu 29 Zakona o lobiranju (podatke o naručiocu lobiranja) obaveza firme iz SAD-a informi&scaron;e Agenciju za sprječavanje korupcije, u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora o lobiranju", navodi se u Vladinom dokumentu.
Uzimajući u obzir da se radi o lobiranju za Vladu Crne Gore, dovodi se u pitanje validnost ugovora o lobiranju koji zaključuje Vlada jer ona shodno Ustavu Crne Gore vr&scaron;i izvr&scaron;nu vlast, dok poslove državne uprave vr&scaron;e ministarstva i drugi organi uprave.
U Vladi ističu da je ovim prekr&scaron;en i Zakon o javnim nabavkama jer za ovu uslugu nije raspisivam tender.
"Zakon o javnim nabavkama pravi izuzeća za nabavku usluga i takođe izdvaja jednostavne nabavke ali se iznos od 350.000 eura nije mogao sprovesti kroz jednostavne nabavke već je postupak nabavke usluga trebalo ići shodno Zakonu o javnim nabavkama", kazali su u Vladi.

Vlada šalje SDT-u podatke o Abazovićevom ugovoru o lobiranju vrijednom 350.000 eura?

U VLADI MILOJKA SPAJIĆA SMATRAJU DA JE TIM UGOVOROM PREKRŠEN ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici ponovo razrije&scaron;ila Artana Kurtija, sa pozicije generalnog inspektora u ANB, potvrđeno je portalu RTCG u Vladi.
To je učinjeno nakon &scaron;to je trećeg aprila ove godine, Upravni sud usvojio Kurtijevu tužbu protiv Vlade i poni&scaron;tio rje&scaron;enje o njegovoj smjeni.
Kurti je razrije&scaron;en devetog novembra pro&scaron;le godine, uz ocjenu da nije adekvatan izbor za poziciju generalnog inspektora ANB-a, uz napomenu da ga je naimenovala Vlada Dritana Abazovića - sa čijom procjenom u novom sazivu izvr&scaron;ne vlasti nijesu saglasni.
Obrazlažući smjenu, Vlada je navela da Kurti nema pet godina iskustva rada u bezbjednosnom sektoru, &scaron;to je bio uslov za pokrivanje te pozicije.

Vlada ponovo razriješila Artana Kurtija

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Bo&scaron;njačka stranka (BS) pozvala je &scaron;efove klubova poslanika parlamentarne većine da iz procedure povuku predlog za izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine Crne Gore čiji je cilj, kako su kazali, nametanje potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda manjinskih partija.
Parlamentarna većina predložila je izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine, kojom je predviđeno da kandidata za potpredsjednika Skup&scaron;tine može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub poslanika tih stranaka ili manjinska parlamentarna partija.
Iz Kluba poslanika BS-a su u pismu podnosiocima predloga naveli da su poslanici vladajuće većine namjerili da oduzmu postojeće pravo manjinskih poslanika, da sami određuju ko će u njihovo ime biti potpredsjednik Skup&scaron;tine.
"Predlogom odluke o izmjeni Poslovnika grubo se kr&scaron;e ključna načela Okvirne konvencije Savjeta Evrope o za&scaron;titi prava manjina, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, kao i naru&scaron;avaju ustaljene dobre demokratske prakse u Skup&scaron;tini Crne Gore&rdquo;, naveli su iz Kluba poslanika BS-a.
Oni su podsjetili da su manjinski narodi Poslovnikom iz 2020. godine, stekli pravo da se jedan potpredsjednik Skup&scaron;tine bira iz reda poslanika manjinskih partija, na predlog svih poslanika tih stranaka.
Kako su istakli iz Kluba poslanika BS-a, cilj te norme bio je da se poslanicima manjinskih partija omogući da, bez obzira na to jesu li u vlasti ili u opoziciji, imaju potpredsjednika Skup&scaron;tine iz svojih redova kojeg oni predlože, odnosno oko kojeg se oni među sobom dogovore.
Iz BS-a su pitali kolege iz vladajuće većine da li su odlučili da je par godina tih &bdquo;finih manira&ldquo; i &ldquo;glumljenja po&scaron;tovanja manjinskih prava&rdquo; bilo dosta i da je vrijeme da ipak oni odlučuju ko će predstavljati manjine.
&ldquo;Po logici da su manjine dobre samo ako su po va&scaron;em izboru ili koalicionom sporazumu&rdquo;, naveli su iz BS-a.
Upitali su parlamentarnu većinu da li je zaboravila da je ustaljena demokratska praksa uvijek bila da se Poslovnik Skup&scaron;tine donosi i mijenja konsenzusom svih, a ne vladajuće većine, jer uređuje pravila rada svih poslanika.
&ldquo;Jeste li pomislili da je neprimjereno da pet poslanika koji nisu poslanici manjinskih partija prepravljaju normu Poslovnika kojom se obezbjeđuju prava poslanika manjinskih partija, zajedno sa samo jednim od ukupno 11 poslanika manjinskih partija i to onim u čijem se interesu ta izmjena vr&scaron;i?&rdquo;, pitali su poslanici BS-a.
Oni su naveli da je vladajuća većina predlažući ovu izmjenu prekr&scaron;ila ključne principe koji su promovisani u članu 15 Okvirne Konvencije o za&scaron;titi prava manjina, kao i člana 26 Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se država obavezuje da obezbjedi uče&scaron;će manjinskih naroda u procesu dono&scaron;enja i predlaganja odluka koje su od interesa za ostvarivanje prava manjinskih naroda.
Iz Kluba poslanika BS-a su pitali kolege iz vlasti da li smatraju da je nepristojno da predlog kojim oduzimaju njihovo pravo da sami biraju između svojeg predstavnika, nazovu doprinosom pluralizmu.
&ldquo;Je li nova definicija pluralizma &ndash; &bdquo;svi se samopredložite, pa ćemo mi izabrati po na&scaron;oj volji?&rdquo;, upitali iz poslanici BS-a.
Interesuje ih i o kakvom deblokirajućem mehanizmu je riječ.
&ldquo;O kakvom deblokirajućem mehanizmu govorite kad znate da je u Ustavu deblokirajući mehanizam kad nakon 54 poslanika odlučuje 49, a Vi hoćete da o manjinama umjesto 11 poslanika odlučuje jedan?&rdquo;, naveli su iz BS-a.
Iz te partije su podsjetili da u Skup&scaron;tini ima 11 manjinskih poslanika od kojih devet nije konsultovano prilikom predlaganja izmjene.
&ldquo;Izmjene kojom se direktno zadire u na&scaron;a prava, s namjerom da se ona oduzmu i predaju vladajućoj većini, čime ste prekr&scaron;ili i međunarodne i na&scaron;e standarde u za&scaron;titi prava manjina&rdquo;, dodali su iz Kluba poslanika BS-a.
Oni su pozvali parlamentarnu većinu da povuče taj Predlog iz skup&scaron;tinske procedure.
&ldquo;Te da zatim otvorimo dijalog o temama &bdquo;va&scaron;e naprasne zabrinutosti za usporeno popunjavanje funkcije potpredsjednika iz reda manjinskih naroda&rdquo;, navodi se u pismu.
Iz Kluba poslanika BS-a su istakli da devet potpisnika iz manjinskih partije ima usagla&scaron;en predlog za potpredsjednika Skup&scaron;tine.
&ldquo;Koji nije procesuiran samo zbog toga &scaron;to nedostaje potpis onoga ko se potpisao s Vama, jer mu je draže da s Vama izabere sebe, nego da s nama podrži onog koga nas devet predlažemo&rdquo; rekli su poslanici BS-a.
Kako su naveli, jedini deblokirajući mehanizam koji je u skladu sa demokratskim načelima može biti da, u slučaju izostanka konsenzusa o kandidatu za potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda poslanika manjinskih partija, o kandidatu odlučuje većina od ukupnog broja poslanika manjinskih partija, a da ostali poslanici glasaju za tog kandidata.
Iz Kluba poslanika BS-a su kazali da će o navedenom obavijestiti međunarodne partnere, prije svih Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, ambasade prijateljskih država, kao i druge relevantne međunarodne institucije.
Pismo je upućeno poslanicima Pokreta Evropa sad Vasiliju Čarapiću, Nove srpske demokratije Slavenu Radunoviću, Demokrata Borisu Bogdanoviću, Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću, Socijalističke narodne partije Bogdanu Božoviću i Albanske alijanse Nikoli Camaju.

BS: Povući iz procedure predlog o izmjeni Poslovnika

UPUTILI PISMO PARLAMENTARNOJ VEĆINI

Odbornički klub DPS-a u Podgorici danas je organizovao press konferenciju povodom godine rada gradske vlasti, a &scaron;ef kluba DPS-a Andrija Klikovac kazao je da je proteklih dvanaest mjeseci obilježila potpuno nefunkcionalna gradska uprava, ali i bahat odnos vlasti prema opoziciji.
"To pokazuje i činjenica da ovom pressu ne prisustvuje Gradska televizija. To je jasan dokaz političkog uticaja na rad lokalnog javnog emitera", istakao je Klikovac.
Klikovac je podsjetio da su gradske službe i preduzeća u proteklih godinu donijeli niz odluka kojima su podigli cijene usluga koje pružaju građanima.
"U mnogim gradskim preduzećima nijesu uplaćivani porezi i doprinosi, a broj zaposlenih partijskih aktivista naglo je porastao", rekao je on.
Kako navodi Klikovac opozicija ne može doći do detaljnijih saznanja o funkcionisanju gradskih preduzeća.
"Sva lokalna preduzeća su ostvarila nove dugove", naveo je Klikovac.
"Umjesto tramvaja i autobusa, građani dobili stubiće"
Na konferenciji za medije govorio je i odbornik Stefan Ćulafić koji je istakao da su partije iz vlasti uoči izbora obećavale tramvaje i nove autobuse, a od svega građani Podgorice dobili su stubiće.
"Umjesto toga, dobili smo stubiće po bulevarima", rekao je Ćulafić.
Ćulafić navodi da je nabavka novih autobusa, koja je trebalo da bude do kraja ove godine, jo&scaron; jedno neispunjeno obećanje gradske vlasti.
"Ako danas raspi&scaron;u tender, procedura traje od &scaron;est do devet mjeseci", istakao je on, dodajući da su imali druga očekivanja, te da u imali nadu da će se stvari "pomjeriti sa nule".
Prethodna vlast je u Boke&scaron;koj ulici napravila pje&scaron;ačku zonu koju je trenutna gradska uprava uni&scaron;tila kako bi napravila parking, rekao je Ćulafić.
Kako navode i nastavak gradnje Jugozapadne obilaznice nije urađen.
"Injac ne želi da se zamjera jer čuva fotelju"
Odbornik Vladan Arsović navodi da je gradska administracija učinila sve kako se ne bi u&scaron;lo u gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
"Dobili smo obećanje Milana Kneževića da postrojenje tamo nikada neće biti građeno. Milojko Spajić pao je pod Kneževićev uticaj, a gradonačelnica Olivera Injac ne želi da se zamjera jer čuva fotelju", rekao je Arsović.
Odbornica Ksenija Aranitović podsjetila je na obećanje vlasti kako će se voditi principom meritokratije.
"Vidimo da od obećanja nema ni&scaron;ta. Samo u Sportskim objektima u ovom periodu je zaposleno vi&scaron;e od 100 ljudi. Sve &scaron;to se de&scaron;ava pokazuje da ovo nije ozbiljna politika. Kakva god rekonstrukcija ne vjerujemo da će se ne&scaron;to promijeniti", kazala je Aranitović.
Klikovac je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao da jedino gradska preduzeća kojim posluju kadrovi biv&scaron;e vlasti svoj posao obavljaju kako treba i pozitivno.&nbsp;
"Čini se da je SDT vrlo pristrasno kada je riječ o gradonačelnici Injac", istakao je Klikovac.

DPS: Godinu dana rada gradske uprave obilježilo neispunjavanje obećanja i bahatost

"UMJESTO TRAMVAJA I AUTOBUSA, GRAĐANI DOBILI STUBIĆE"

Sva vrata za partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) otvorena su, poručio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. On se sastao sa ministrom finansija Novicom Vukovićem u Stejt departmentu, a prilikom sastanka su razgovarali o ekonomskom dijalogu SAD-a i Crne Gore i potencijalima za bilateralni strate&scaron;ki dijalog, koji bi stimulisao interesovanje za ključne razvojne sektore Crne Gore kao &scaron;to su trgovina, energetika, IT i akademski sektor.
Eskobar je kazao i da je 44. Vlada uspjela da izgradi reputaciju Crne Gore kao kredibilnog partnera, ukazav&scaron;i na važnost da se takvi napori nastave. Poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju posvećenost Crne Gore evropskim integracijama. Vuković je zahvalio na otvorenoj podr&scaron;ci i partnerstvu SAD-a, istakav&scaron;i da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji apsolutni spoljnopolitički prioritet Vlade čiji je član, kao i da će, uz punu posvećenost resora kojim rukovodi, dati doprinos njegovom ostvarenju.

Eskobar Vukoviću: Sva vrata otvorena za partnerstvo Crne Gore i SAD-a

SASTANAK U STEJT DEPARTMENTU

Crna Gora je i zvanično pred svima u Savjetu Evrope pokazala da nema proevropsku vladu jer je ona duboko konfuzna oko najvažnijih strate&scaron;kih pravaca crnogorske spoljne politike, a to su pored članstva u NATO i EU, prije svega, nezavisno Kosovo, po&scaron;tovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i na kraju dobrosusjedski odnos sa Hrvatskom, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Bal&scaron;a Božović.
Heterogenost u stavovima unutar Pokreta ,,Evropa sad&ldquo; najbolje se oslikava na primjeru podr&scaron;ke ulasku Kosova u Savjet Evrope. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je poručila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, ali je njen partijski kolega, poslanik PES-a Vasilije Čarapić bio uzdržan prilikom glasanja o ovom prijedlogu u Parlamentarnoj skup&scaron;tini Savjeta Evrope u Strazburu prije dva dana.
Tužna slika
Čarapić je uoči glasanja podržao amandman dijela poslanika Italije koji podrazumijeva da se prvo formira zajednica srpskih op&scaron;tina, pa tek nakon toga donosi odluka o prijemu Kosova u Savjet Evrope.
Gotovo istovremeno, premijer Milojko Spajić pohvalio se u Briselu rezultatima 44. Vlade na polju evropskih integracija, ističući snažnu posvećenost spoljnopolitičkim ciljevima.
Božović, međutim, smatra da je Vlada Crne Gore promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa onim &scaron;to su pretenzije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
"Tužno je gledati vladajuću većinu u Crnoj Gori koja je prestra&scaron;ena od Vučića. Premijer Crne Gore je zajedno sa ostalim koalicionim partnerima u Vladi i u Skup&scaron;tini Crne Gore, tu mislim i na predsjednika Crne Gore, odlučio da ne podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope. Dakle, Vlada Crne Gore je promijenila prioritete svoje spoljne politike u skladu sa Vučićevim interesima", kazao je Božović.
To sve, kako ističe, odgovara Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Moskvi.
" I dok vladajuća većina kroji spoljnu politiku prema Beogradu i Moskvi, na unutra&scaron;njem planu se brani kampanjom političkog revan&scaron;izma ba&scaron; kao &scaron;to je i Aleksandar Vučić to radio Demokratskoj stranci kada je nakon 2012. do&scaron;ao na vlast. Brutalni progoni, prijetnje, otpu&scaron;tanja i hap&scaron;enja", naglasio je Božović.
Cilj je, ističe on, isti &ndash; ubiti demokratiju u Crnoj Gori, &scaron;to se najbolje ogleda u primjeru &Scaron;avnika.
"Nakon toga namjera je zakopati u hladnu zemlju sve &scaron;to je politički demokratsko, antifa&scaron;ističko, multietničko i na kraju evropsko i crnogorsko. Gledao sam već taj film u Srbiji", zaključio je Božović.
Crnogorski diplomata Željko Perović kazao je da je u najmanju ruku začuđujuće i razočaravajuće glasanje poslanika PES Vasilija Čarapića.
&nbsp;

Božović: Vlada promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa interesima Vučića

"CRNA GORA ZVANIČNO PRED SAVJETOM EVROPE POKAZALA DA NEMA PROEVROPSKU VLAST"

Iako za sada, &scaron;to je potvrđeno iz Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, tokom pretresa u Agenciji za sprečavanje korupcije niko nije uhap&scaron;en, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutra&scaron;nju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić pozdravio je hap&scaron;enje direktorice te institucije Jelene Perović.
Tako je potpredsjednik Vlade, reagujući na pojedine medijske navode, uputio čestitke na vi&scaron;e adresa povodom "realizovane akcije".
&ldquo;Izuzetno pohvaljujem jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu operaciju Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije i SDT-a...Ovo hap&scaron;enje je jasan signal i poruka da ćemo nastaviti sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta. Kao potpredsjednik Vlade za bezbjednost i koordinator organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora, obećavam da ću učiniti sve &scaron;to je u mojoj moći da 44. Vlada Crne Gore obezbijedi optimalne uslove za efikasno i profesionalno obavljanje dužnosti. U na&scaron;oj zemlji ima mjesta samo za one koji vjeruju u pravdu i čistotu institucija&rdquo;, dio je iz op&scaron;irne čestitke Bečića.
Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) pretresaju prostorije Agencije za sprečavanje korupcije po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT).
Tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić kazao je agenciji Mina da u akciji niko nije uhap&scaron;en.
&bdquo;U ovom trenutku niko nije li&scaron;en slobode. Pretresanje je u toku&ldquo; rekao je Radonjić.

Dok SDT tvrdi da niko nije uhapšen, Bečić pozdravlja hapšenje Perović

POTPREDSJEDNIK VLADE UPUTIO ČESTITKE  POVODOM "REALIZOVANE AKCIJE"

Saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić kaže da "PES nema ni glavu ni rep", odnosno da je sastavljen od ljudi sa različitih ideolo&scaron;kih svjetonazora, komentari&scaron;ući to &scaron;to predstavnik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić nije glasao za ulazak Kosova u Savjet Evrope kao i njegovu podr&scaron;ku amandmanu Italije koji podrazumijeva prvo ispunjenje uslova oko zajednice srpskih op&scaron;tina, pa tek nakon toga prijem Kosova u Savjet Evrope.&nbsp;
&bdquo;Mene apsolutno zabrinjava da mladi ljudi u politici nemaju otklon od ovakvih nastupa i od ovako, da kažemo, vrlo hrabrih istupa i na međunarodnoj, odnosno na evropskoj i međunarodnoj sceni pokazujući da iza toga ne stoji apsolutno ni&scaron;ta, nego stoji zapravo jedno kalkulisanje i slanje poruke za unutra&scaron;nju publiku. Dakle, ovaj istup Čarapića je slanje poruke u velikoj mjeri crnogorskim građanima i građankama da oni ne bi uzdrmali onaj dio glasača koji dolazi iz tzv. srpskog nacionalnog korpusa i dvostruko ne razmi&scaron;ljajući zapravo o efektima koje to može da ima na sliku Crne Gore pred evropskom i međunarodnom zajednicom&ldquo;, kaže Savić u izjavi za portal Antena M.
Potez Čarapića rezultat je nepromi&scaron;ljanja kada je u pitanju političko djelovanje ne samo na domaćoj već i na međunarodnoj sceni, ocijenio je Savić.
&bdquo;To na vi&scaron;e nivoa, razmi&scaron;ljajući samo usko o onome &scaron;to mogu biti partijski dobici kada su u pitanju ove teme, odnosno da se ovakvim pona&scaron;anjem želi izvagati, odnosno izbalansirati njihov položaj između dva nacionalna korpusa&ldquo;, kaže Savić.
Dio manipulacije glasanjem, napominje Savić, je i taj da se plasira informacija da je to amandman Italije, a zapravo je amandman sedam od 18 poslanika koji predstavljaju Italiju.
"Dakle, u kontekstu prijema Kosova u SE i istupa ministarke Gorčević, glasanje Čarapića je, ponavljam, relativizatorsko, i namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES koji se izja&scaron;njavaju kao Srbi.
Usko partitokratski bez puno udubljivanja u ono &scaron;to je spoljnopolitička orijentacija Crne Gore i zvanično priznanje Kosova. U skladu sa istim kontekstom se može analizirati i ćutanje MVP o rezoluciji o Srebrenici u UN&ldquo;, dodaje Savić.&nbsp;
Ne stoji tvrdnja Spajića da je ruski uticaj u Crnoj Gori nikad manji&nbsp;
Komentari&scaron;ući izjavu premijera Milojka Spajića da ruski uticaj u Crnoj Gori nije bio nikad manji, Savić kaže da smo navikli da od premijera dobijamo neznavene izjave kao &scaron;to je ta.
&bdquo;To znači da možda gospodin Spajić raspolaže određenim podacima kojima može to da nam dokaže, jer različite vrste uticaja se mogu mjeriti na različite načine. Po&scaron;to je to usko moja tema naučnog bavljenja ruskim uticajem na Zapadnom Balkanu, ja mogu reći da on naravno te&scaron;ko se mjeri, ali nije nemjerljiv i da je daleko od toga da je najmanji nikad.
Ovo je jedan vid relativizacije na osnovu onog narativa koji on već duže plasira, a to je da mi ne treba vi&scaron;e da razgovaramo o, između ostalog, i ovim stvarima, dakle o ruskom uticaju, nego da treba da se bavimo ekonomijom i socijalnim pitanjima. Nažalost, to je dio jednog populističkog pristupa koji odbija da se bavi temama koje imaju značajan uticaj&ldquo;, napominje Savić.
Ocjenjuje da je ruski direktni uticaj zamagljen na Zapadnom Balkanu iz jednostavnog razloga, zato &scaron;to je, kako kaže, Srbija kao najznačajniji proksi Rusije na Zapadnom Balkanu preuzela, zapravo ulogu generatora svih ideja, ruskih ideja i ruskog uticaja prema gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana.
&bdquo;To radi nesumnjivo koristeći instrumente i ekonomske prirode, ali i one slabije, mjerljive, odnosno one koje je teže izmjeriti kao &scaron;to su uticaj kroz medije, kroz plasiranje narativa, kroz manipulaciju informacijama, kroz utoči&scaron;te ruskim medijima koji su centri ruske propagande u ovom dijelu Evrope, tako da apsolutno ne stoji da je ruski uticaj u Crnoj Gori nikad manji&ldquo;, zaključuje Savić.&nbsp;

Savić: Glasanje Čarapića namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES-a koji se izjašnjavaju kao Srbi

"PES NEMA NI GLAVU NI REP"

Poku&scaron;aj predsjednika države Jakova Milatovića da relativizuje uspjeh aktuelne Vlade, &scaron;to javno potvrđuju evropski partneri nastavak je kampanje koju sprovodi na&scaron; nekada&scaron;nji funkcioner, poručuju iz Pokreta Evropa sad.&nbsp;
"Dok je bio u PES-u, a prije nego je postao predsjednik, Milatović je javno i otvoreno optuživao Abazovića da pravi savez sa onima koji su odgovorni za ekonomsko i moralno posrnuće države", saop&scaron;tili su iz PES-a.
Podsjećaju da je sada&scaron;nji predsjednik osmog avgusta 2022. upravo optužio Abazovićevu Vladu da je "neevropska", navodeći pet razloga zbog kojih takvoj Vladi treba izglasati nepovjerenje.&nbsp;
"Vlada je potpuno usporila proces opipljivih evropskih integracija, a na važnim pozicijama upravljanja, uz neviđeni politički revan&scaron;izam, naimenovala problematične partijske kadrove i korumpirane vedete prethodnog DPS režima", podsjećaju na tada&scaron;nju izjavu Milatovića.
Iz PES-a ističu i da velike uspjehe aktuelne Vlade za veoma kratko vrijeme ne osporavaju najznačajnije evropske adrese.
"Pa, dobronamjerno sugeri&scaron;emo predsjedniku države da se primarno bavi svojim poslom, umjesto &scaron;to preuzima ulogu za&scaron;titnika Abazovićeve Vlade, koju je kao član PES-a o&scaron;tro kritikovao i optuživao za zastoj evropskih integracija, &scaron;to je potvrđeno i u izvje&scaron;taju Evropske komisije", poručuju iz PES-a.

PES: Milatović da se primarno bavi svojim poslom, umjesto što preuzima ulogu zaštitnika Abazovićeve Vlade

"MILATOVIĆ KAO ČLAN PES-A OPTUŽIVAO ABAZOVIĆEVU VLADU ZA ZASTOJ EVROPSKIH INTEGRACIJA"

Spoljnopolitički odbor američkog Senata odobrio je juče prijedlog zakona o Zapadnom Balkanu i poslaće ga na izja&scaron;anjavanje pred puni sastav gornjeg doma Kongresa, javlja Glas Amerike.
Zakon je Senatu u maju pro&scaron;le godine podnijela demokratska senatorka Džin &Scaron;ahin, predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podr&scaron;ku kolega iz obje političke stranke. U pisanoj izjavi za Glas Amerike, &Scaron;ahin je u naglasila da je odobravanjem zakonskog prijedloga, spoljnopolitički odbor "poslao poruku o obnovljenoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana".
"Napisala sam ovaj zakonski prijedlog da bi se usredsredili na prilike da se osnaži na&scaron;a posvećenost i investicije u regionu, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, i da bi se poo&scaron;trili američki mehanizmi da se rije&scaron;i pitanje malignog uticaja, korupcije i drugih napora kojima se poku&scaron;avaju podriti demokratske aspiracije regiona. Najvažnije je to &scaron;to će, ako bude potpisan, zakon kodificirati uredbe o rje&scaron;evanju koruptivnog i anti-Dejtonskog pona&scaron;anja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu. Radujem se saradnji sa jednim od autora zakonskog prijedloga, senatorom (Rodžerom) Vikerom na usvajanju zakona ", poručila je &Scaron;ahin.
Zakonski prijedlog, između ostalog, predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvr&scaron;ne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.
U tekstu zakonskog prijedloga se, između ostalog, navodi da je korupcija i dalje problem na Zapadnom Balkanu i da je jedna od najvećih prepreka ekonomskom i političkom razvoju regiona, te da kampanje dezinformacija podrivaju kredibilnost demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zapadnobalkanskih zemalja.
Ukazuje se i na zavisnost Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva, &scaron;to "ometa njihove aspiracije za evropskim integracijama", i poručuje da je smanjenje te zavisnosti u nacionalnom interesu SAD. Upozorava se i na sve veći uticaj Kine na Zapadnom Balkanu koji bi "takođe mogao da ima &scaron;tetan uticaj po strate&scaron;ku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom".
Ocjenjuje&nbsp; se i da je u obostranom interesu SAD i zemalja regiona da promovi&scaron;u stabilni i održivi ekonomski rast i razvoj u regionu, da su reforme i integracija sa Evropskom unijom doveli do značajnog demokratskog i ekonomskogh napretka, ali da su stopa siroma&scaron;tva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veći nego u susjednom članicama EU i da odlazak građana, naročito mladih, utiče na demografsku sliku svake zemlje. Dodaje se da postojeći regionalni ekonomski napori, kao &scaron;to su Zajedničko regionalno trži&scaron;te, Berlinski proces i Otvoreni Balkan, imaju potencijal da pobolj&scaron;aju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu.
U zakonskom prijedlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se "usklade napori &scaron;to je vi&scaron;e moguće" da bi se pokazala jasna posvećenost po&scaron;tovanju demokratskih principa.
Navedeno je i da je neophodno da Amerika poveća napore da se suprostavi ruskim malignim kampanjama &scaron;irenja uticaja i "drugim destabilizujućim i remetilačkim aktivnostima čija je meta Zapadni Balkan", kroz saradnju sa vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim dru&scaron;tvom i poslovnim liderima (industry leaders).
U zakonskom prijedlogu se poziva i na podr&scaron;ku ubrzanoj integraciji zemalja u EU i NATO, za one koje to žele i ispunjavaju uslove. Traži se i nastavak američke podr&scaron;ke razvoju civilnih dru&scaron;tva, nezavisnih medija, političke stabilnosti i modernih trži&scaron;nih ekonomija.
Sjedinjene Države bi trebalo da daju "prioritet partnerstvima i programima za zemljama Zapadnog Balkana koje pokazuju posvećenost jačanju demokratija i po&scaron;tuju ljudska prava", navodi se u prijedlogu američkog zakona u kojem se ističe da je region ključan za mir, stabilnost i prosperite evropskog kontinenta.
U izmijenjenom tekstu prijedloga zakona, objavljenom na sajtu Spoljnopolitičkog odbora, između ostalog se izražava duboka zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.
Region Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija.
Da bi zakonski prijedlog bio usvojen, mora prvo da ga odobri puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego &scaron;to ga potpi&scaron;e predsjednik Džo Bajden. Jo&scaron; nije poznato kad bi Senat mogao da se izjasni o prijedlogu zakona o Zapadnom Balkanu.

Senatski odbor odobrio zakonski prijedlog o Zapadnom Balkanu

"KORUPCIJA NA ZAPADNOM BALKANU JEDNA JE OD NAJVEĆIH PREPREKA EKONOMSKOM I POLITIČKOM RAZVOJU REGIONA"

Portparol Evropske komisije Peter Stano saop&scaron;tio je da je Evropska unija pohvalila transparentnost Skup&scaron;tine u intervjuisanju kandidata za Ustavni sud.
"EU nastavlja da prati proces i poziva političke aktere da grade konsenzus o tom ključnom pitanju vladavine prava, krucijalnom za put EU, funkcionisanje države i za sve građane&rdquo;, naveo je Stano u objavi na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Montenegro:🇪🇺commends Parliament&rsquo;s transparency in interviewing candidates for the Constitutional Court.🇪🇺continues to monitor the process,calls on political actors to build consensus on this key rule of law matter,crucial for EU path,functioning of state &amp; for all citizens. <a href="https://t.co/7GrrEujILK">https://t.co/7GrrEujILK</a>
&mdash; Peter Stano (@ExtSpoxEU) <a href="https://twitter.com/ExtSpoxEU/status/1618698326370848769?ref_src=twsrc%5Etfw">January 26, 2023</a></blockquote>

Stano: EU pohvalila transparentnost Skupštine u intervjuisanju kandidata za Ustavni sud