Politika

Sjednicu Generalne skup&scaron;tine Ujedinjenih nacija, koja je zakazana za 23. maj, a na čijem dnevnom redu je predlog rezolucije &bdquo;Međunarodni dan sjećanja i pomena na genocid u Srebrenici 1995.&ldquo;, kao &scaron;to je uobičajeno, pratiće diplomate iz Stalne misije Crne Gore pri UN-u sa sjedi&scaron;tem u Njujorku, saop&scaron;teno je CdM-u iz Ministarstva vanjskih poslova MVP u odgovoru na pitanje da li će i ko iz Vlade Crne Gore prisustvovati toj sjednici.
&ldquo;Praćenje zasijedanja GS UN-a, na kojima se usvajaju rezolucije, sastavni su dio redovnih aktivnosti Stalne misije Crne Gore pri UN-u&rdquo;, kazali su iz MVP-a na čijem čelu je Filip Ivanović.
Članovi Misije Crne Gore u Njujorku su ambasador Vladimir Vučinić, I savjetnik Damir &Scaron;abanović i treća sekretarka Jovana Bubanja su članovi Misije Crne Gore u Njujorku.

MVP: Iz Vlade niko ne putuje u Njujork, zasijedanje o Rezoluciji o Srebrenici pratiće diplomate iz Stalne misije

SJEDNICU GENERALNE SKUPŠTINE UJEDINJENIH NACIJA ZAKAZANA JE  ZA 23. MAJ

Dalji razvoj demokratije, unapređenje stanja vladavine prava i održiv ekonomski razvoj paralelni su procesi koji zahtijevaju potrebu najvećeg angažovanja svih dru&scaron;tvenih činilaca, ocijenio je predsjednik Jakov Milatović povodom godine od stupanja na dužnost.
On je rekao da je vizija razvoja građanske i evropske Crne Gore, kakvu je predstavio na početku mandata, oblikovala njegovo djelovanje presudno uticala na odluke u prethodnih godinu.
Milatović je naglasio da je težio da kao faktor pomirenja i zajedni&scaron;tva, a na korist dru&scaron;tva u cjelini posvećeno radi na usmjeravanju dru&scaron;tvenih procesa ka daljoj demokratizaciji Crne Gore.
On je dodao da su u prethodnoj godini napravljeni značajni koraci ka ispunjavanju mjerila koji će Crnu Goru približiti članstvu u Evropsku uniju (EU) i da je na taj način posle godina zastoja napravljen značajan pomak na evropskom putu.
&ldquo;U danima kada proslavljamo punoljetstvo obnove nezavisnosti, nalazimo se u važnoj istorijskoj etapi od čijeg će uspje&scaron;nog okončanja zavisiti kvalitet života na&scaron;e, ali i generacija koje dolaze&rdquo;, poručio je Milatović.
U tom smislu, kako je naveo, dalji razvoj demokratije, unaprjeđenje stanja vladavine prava i održiv ekonomski razvoj tri su paralelna procesa koji zahtijevaju potrebu najvećeg angažovanja svih dru&scaron;tvenih činilaca, jer EU nije sama po sebi cilj, već vrijednosno opredjeljenje kojem Crna Gora pripada.
Milatović je istakao da je kroz intenzivnu diplomatsku aktivnost ojačan međunarodni ugled zemlje, potvrđeno strate&scaron;ko partnerstvo sa SAD-om i ključnim evropskim državama i unaprijeđena kredibilnost NATO članstva i iskazana posvećenost regionalnoj saradnji.
&ldquo;Na unutra&scaron;njem planu u fokus su vraćene temeljene vrijednosti kao &scaron;to su obrazovanje, nauka i kultura, na taj način stvarajući uslove za izgradnju dru&scaron;tva jednakih &scaron;ansi&rdquo;, smatra Milatović.
On je naveo i da je brojnim aktivnostima ukazao na značaj njegovanja međuvjerskog i međunacionalnog sklada, sagledavajući različitosti kao dio bogate kulturne riznice crnogorskog građanskog dru&scaron;tva.
Milatović je podsjetio da je suočavanje sa pro&scaron;lo&scaron;ću bila obaveza i dug prema onima koji su, zbog drugačijeg nacionalnog, vjerskog ili političkog opredjeljenja, podnijeli žrtvu koja je decenijama ignorisana od države.
On je kazao da je uvjeren da je Crna Gora kao dru&scaron;tvo uspjela da prepoznamo važnost aktuelnog trenutka, kako bi svi zajedno nastavili da gradimo prosperitetniju budućnost na&scaron;e zemlje.

Milatović: Prepoznati važnost aktuelnog trenutka kako bi zajedno nastavili da gradimo prosperitetniju budućnost

PORUKA PREDSJEDNIKA DRŽAVE POVODOM GODINE OD STUPANJA NA DUŽNOST

Svi elementi uključeni u Reformsku agendu, koju je Vlada Crne Gore dostavila Evropskoj komisiji, biće predmet sporazuma sa EU. To je Pobjedi saop&scaron;teno iz Evropske komisije na pitanje da li je Brisel tražio od crnogorskih vlasti da do kraja 2024. kao uslov za dobijanje sredstava iz Plana rasta, dođe i do izmjena Ustava.
Skup&scaron;tina Crne Gore, tačnije Kabinet predsjednika, tražio je od Vlade da u plan Reformske agende, kojim predviđa da dobije sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan, uvrsti i izmjene Ustava do decembra 2024. godine. To proizilazi iz plana Reformske agende, u koji je Pobjeda imala uvid. Vlada Crne Gore dostavila je Evropskoj komisiji plan Reformske agende, u kojem je navedeno da će do decembra 2024. godine biti izmijenjen Ustav &bdquo;u skladu sa pravnom tekovinom EU&ldquo;.
Ova finansijska pomoć je od ključnog značaja za ubrzanje regionalne ekonomske integracije sa jedinstvenim trži&scaron;tem Unije, za ubrzanje socio-ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana sa EU, kao i za ubrzanje EU integracija podsticanjem reformi &ndash; navela je portparolka EK Ana Pisonero u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
U reformama, koje planira Vlada, navodi se da je rok da se do decembra 2024. &bdquo;izmijeni Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka država Savjeta za borbu protiv korupcije (GRECO): konsultacije i izrada ustavnih amandmana&ldquo;. Do istog datuma, navodi se, predviđeno je i usvajanje ustavnih amandmana dvotrećinskom većinom u Skup&scaron;tini.
Iz Evropske komisije nijesu direktno odgovorili da li su oni tražili da se izvr&scaron;e izmjene Ustava do određenog datuma. Umjesto toga, kazali su da se Instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan, sa finansijskim okvirom od &scaron;est milijardi eura, dijeli na kredite i grantove.
"Ova finansijska pomoć je od ključnog značaja za ubrzanje regionalne ekonomske integracije sa jedinstvenim trži&scaron;tem Unije, za ubrzanje socio-ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana sa EU, kao i za ubrzanje EU integracija podsticanjem reformi", navela je portparolka EK Ana Pisonero u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
Uplate sredstava su, prema njenim riječima, povezane sa sprovođenjem socio-ekonomskih reformi i reformi koje se odnose na osnove procesa pro&scaron;irenja.
"Svaka zemlja Balkana trenutno priprema svoje reformske agende u kojima se navodi lista prioritetnih reformi, fokusirajući se na su&scaron;tinske reforme za konvergenciju i proces integracije. Svi elementi uključeni u Reformsku agendu Crne Gore biće predmet sporazuma sa EU", zaključila je Pisonero.
Mandićeva inicijativa, kojom je tražio izmjene Ustava, problematična je i za biv&scaron;u ministarku evropskih poslova Jovanu Marović. Ona je tim povodom podsjetila ,,da je mjerilo zbog kojeg se navodno do kraja godine mijenja Ustav uslov za dobijanje IBAR-a, da Vlada očekuje IBAR u junu i da je već obavijestila EK da to mjerilo neće biti ispunjeno&ldquo;.
"Zbog toga, izmjenama Ustava treba pristupiti studiozno, mijenjati ga na kraju procesa pregovora i uključiti sve neophodne izmjene", navela je Marović.
Mandićeva inicijativa, kojom je tražio izmjene Ustava, problematična je i za biv&scaron;u ministarku evropskih poslova Jovanu Marović. Ona je tim povodom podsjetila ,,da je mjerilo zbog kojeg se navodno do kraja godine mijenja Ustav uslov za dobijanje IBAR-a, da Vlada očekuje IBAR u junu i da je već obavijestila EK da to mjerilo neće biti ispunjeno&ldquo;
Ona smatra da ovo nije rizičan potez samo zbog potencijalnih komplikacija u procesu pregovora, već i za stabilnost političkih prilika, a posebno je, kako navodi, bespotrebno i rizično uslovljavati povlačenje EU sredstava izmjenama Ustava.
"Izmjene Ustava ne treba da budu dio Reformske agende. Izmjena Ustava je komplikovana tema da bi se ovako na brzinu tome pristupilo i to na inicijativu Skup&scaron;tine. Da ponovim jo&scaron; jednom i koliko je problematično usloviti dobijanje EU sredstava izmjenama Ustava", napisala je Marović na Tviteru.

EK: Reforme koje je predstavila Crna Gora biće predmet sporazuma sa EU

BRISEL NE ODGOVARA DIREKTNO DA LI SU OD CRNOGORSKIH VLASTI TRAŽILI DA SE REFORMSKOM AGENDOM MIJENJA USTAV I KADA

Žalosno je da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neprimjerenim riječima obraća i govori o Crnoj Gori i tako nesrećne formulacije ne mogu biti pozdravljene iz na&scaron;e zemlje, kazao je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović. Poručio je da Crna Gora ne želi da kvari odnose ni sa kim od susjeda.
&ldquo;Predsjednik Vučić je prije nekoliko dana bio u Crnoj Gori, bio je upoznat sa sadržinom amandmana koji su poslati UN-u i nije na taj način komentarisao, već je govorio kako Srbija neće govoriti Crnoj Gori kako da glasa. To su nesrećne formulacije i te&scaron;ko da mogu biti pozdravljene iz Crne Gore&rdquo;, kazao je Ivanović za TVCG.
Na pitanje da li bi glasanje moglo da ugrozi odnose dvije zemlje on je kazao da treba raditi na saradnji.
&ldquo;I kada prođe 23. maj Crna Gora i Srbija će biti jedna pored druge, i dalje će neke stvari možda sagledavati različito, ali će biti jo&scaron; mnogo vi&scaron;e pitanja i tema koje ih zbližavaju i na kojima treba zajedno da radimo. Crna Gora ne želi da kvari odnose ni sa kim od susjeda&rdquo;, rekao je Ivanović, a prenosi portal RTCG.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je mu je bila &ldquo;odvratna igra&rdquo; oko amandmana koje je Crna Gora podnijela na Predlog Rezolucije o Srebrenici, dodajući da je to neko radio da bi sopstvenu savjest mogao da opere za&scaron;to će da glasa za Rezoluciju.
On je za Televiziju Pink kazao nije to prvi put, da je Crna Gora priznala i nezavisno Kosovo.
&ldquo;Umjerena doza moje agresivnosti je to &scaron;to sam rekao da se ne mije&scaron;amo u unutra&scaron;nje stvari Crne Gore. Mi po&scaron;tujemo i međunarodno pravo i na&scaron;e susjede. Po&scaron;tujemo sve&rdquo;, naveo je Vučić.

Ivanović: Žalosno je što se Vučić ovako obraća Crnoj Gori, to su nesrećne formulacije

PORUČIO MINISTAR VANSKIH POSLOVA

Amandmani koje je Crna Gora uputila predlagačima Rezolucije o Srebrenici, imaju za cilj da doprinesu otklanjanju iskrivljenih i pogre&scaron;nih interpretacija i spriječe nerazumijevanje i dalju politizaciju ovog pitanja, saop&scaron;teno je iz Kabineta premijera Milojka Spajića.
Ponavljaju da su amandmani Crne Gore na Rezoluciju Međunarodni dan sjećanja i pomena genocida u Srebrenici 1995. su prihvaćeni &scaron;to predstavlja veliki uspjeh crnogorske diplomatije i pobjedu za sve narode u regionu.
Podsjeća se da je Spajić, kazao i da je u konačnom tekstu su&scaron;tina amandmana sačuvana, i da vjeruje da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bo&scaron;njaka i svih drugih naroda na Balkanu.
Podsjećaju da je Crna Gora kroz intenzivnu diplomatsku korespondenciju i značajne napore uspjela da usaglasi dvije amandmanske formulacije kojima se nedvosmisleno ističe da je krivična odgovornost pod međunarodnim pravom individualizovana i ne može biti pripisana nijednoj etničkoj ili vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini.
Navedeno je da se amandmanima ističe da je nepokolebljiva posvećenost očuvanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.
&ldquo;Napori i djelovanje na&scaron;e diplomatije utemeljeni su isključivo na prijateljskom i pomiriteljskom pristupu. Uvjereni smo da rezultati koje postižemo, kako na unutra&scaron;njem tako i na vanjskopolitičkom planu, jasno odražavaju na&scaron;u proaktivnost i posvećenost napretku Crne Gore i cijelog regiona&rdquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Kabinet premijera: Amandmani Crne Gore sprečavaju dalju politizaciju i nerazumijevanje

"DODATNI DOPRINOS REGIONALNOM POMIRENJU"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pozvao je Vladu da utiče na povlačenje Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu iz skup&scaron;tinske procedure.
Vuković je, na konferenciji za novinare, ocijenio da premijer Milojko Spajić trulim političkim kompromisima poku&scaron;ava da pacifikuje partnere &ndash; lidere koalicije Za budućnost Crne Gore Andriju Mandića i Milana Kneževića.
&ldquo;Aktuelna većina, umjesto državnih, slijedi političke interese režima Aleksandra Vučića i zbog toga na mjesec dana od dobijanja IBAR-a predlaže usvajanje rezolucije koja ru&scaron;i dobrosusjedske odnose sa jednom od država članica Evropske unije (EU) i dovodi u pitanje proces evropske integracije&rdquo;, rekao je Vuković, prenosi Pobjeda.
On je naveo da je Crna Gora jedina država kandidat koja ima realnu &scaron;ansu da u narednih nekoliko godina postane članica EU.
&ldquo;Da bi se to desilo svih 27 država članica mora dati zeleno svjetlo, među njima i na&scaron;a susjedna, prijateljska zemlja Hrvatska, koja je bila vrlo glasna u promociji ideje daljeg pro&scaron;irenja EU&rdquo;, naveo je Vuković.
Kako je kazao, ono &scaron;to radi aktuelna vladajuća većina jeste da predlaže usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu kako bi se spriječio bilo kakav oblik revizionizma u odnosu na užase koji su se de&scaron;avali u tom logoru smrti.
&ldquo;Da li ste ikog čuli u Crnoj Gori da negira to &scaron;to se desilo u Jasenovcu, da relativizuje zločinački karakter Nezavisne države Hrvatske i nacifa&scaron;ističku prirodu usta&scaron;ke ideologije, da dovodi u pitanje sistematsko ubijanje Srba, jevreja, Roma i drugih. Te istorijske činjenice su prihvaćene i niko sa njima ne polemi&scaron;e&rdquo;, naglasio je Vuković.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina Srbije dva puta odbila da podrži sličnu rezoluciju, koja se danas, prema riječima Vukovića, servira Crnoj Gori zbog trulih političkih kompromisa.
&ldquo;Jasno je da ovo služi tome da se namiruju računi unutar vladajuće koalicije, a na &scaron;tetu državnih interesa i evropske perpektive Crne Gore, to jest služi tome da Spajić i njegov Pokret Evropa sad po&scaron;to-poto sačuvaju političku podr&scaron;ku da ostanu na vlasti u Crnoj Gori&rdquo;, rekao je Vuković.
Kako je kazao, služi tome da eksponenti zvanične politike u Beogradu, unutar vladajuće većine, opravdaju to &scaron;to i dalje podržavaju Vladu Crne Gore i nakon najave da će Crna Gora u Generalnoj skup&scaron;tini UN podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju su prethodno okarakterisali kao anti-srpski dokument.
Rezolucija o Jasenovcu, prema riječima Vukovića, služi i da se isprovocira jo&scaron; o&scaron;trija reakcija Hrvatske i stopira put Crne Gore ka EU i tako se potvrdi priča Vučića sa Samita u Kotoru da nijedna država Zapadnog Balkana neće ući u EU prije Ukrajine.
&ldquo;Ako su premijer i članovi njegovog kabineta iskreni kada govore o ulasku Crne Gore u EU kao o najznačajnijem zadatku na&scaron;e zemlje i ako su svjesni posljedica koje bi izazvalo usvajanje ovog dokumenta, onda s punim pravom zahtijevamo i očekujemo da će Vlada uticati na to da se ovaj prijedlog povuče iz skup&scaron;tinske procedure&rdquo;, naveo je Vuković.
On je istakao da Vlada mora naći način da se odupre uticaju retrogradnih, destruktivnih politika koji se kreiraju izvan granica na&scaron;e države&rdquo;, poručio je Vuković.
Komentari&scaron;ući navode Vučića da su amandmani na rezoluciju o Srebrenici &ldquo;odvratna igra i perfidni trik&rdquo; Vlade Crne Gore, Vuković je rekao da je to najbolje pitanje za ljude u izvr&scaron;noj vlasti.
&ldquo;Oni su prethodnih dana i nama i crnogorskoj javnosti dokazivali da su podno&scaron;enjem tih amandmana postigli vanredni diplomatski uspjeh i uspjeli da sačuvaju doborsusjedske odnose sa Srbijom&rdquo;, naveo je Vuković.
Kako je kazao, upozoravali su ljude iz PES-a i Vlade u parlamentu, da moraju razumjeti da problem u državnim odnosima Crne Gore i Srbije nije bio vezan za DPS i Mila Đukanovića, već za to &scaron;to tada&scaron;nja državna politika nije skretala sa kursa koji je bio zacrtan 2006. godine.
Vuković je naglasio da nijesu htjeli da prave trule kompromise na &scaron;tetu državnih interesa.
On je ponovio da Vlada mora ostati fokusirana na državne interese.
&ldquo;Previ&scaron;e smo tuđih bitaka vodili kroz istoriju. Mi smo u opoziciji potpuno na stanovi&scaron;tu da sve &scaron;to Vlada predloži i uradi, a u interesu je evropskih integracija, imaće na&scaron;u podr&scaron;ku. Ne zanima nas političko profiterstvo, ne bismo u ovakvu Vladu u&scaron;li ni da nam neko plati&rdquo;, poručio je Vuković.
Kako je rekao, DPS zanima samo da Crna Gora ne propusti ovu priliku, jer ona može biti posljednja kad je proces evropskih integracija u pitanju.

Vuković: Spajić zbog trulih kompromisa pacifikuje Mandića i Kneževića, povući Predlog rezolucije o Jasenovcu

"AKTUELNA VEĆINA, UMJESTO DRŽAVNIH, SLIJEDI POLITIČKE INTERESE REŽIMA ALEKSANDRA VUČIĆA"

Svima je jasno da sa ovom ekipom nema ulaska u EU i da slijede te&scaron;ki dani za Crnu Goru", naveo je potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Jevto Eraković u objavi na mreži X
Kako je istakao, Milojko Spajić zvanično je prisutan u politici od 2020. kada je pod pokroviteljstvom SPC i Zdravka Krivokapića u&scaron;ao u vladu.
"Sve je isto samo su mjesto Krivokapića preuzeli Mandić i Knežević", poručio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Svima je jasno da sa ovom ekipom nema ulaska u EU i da slijede teški dani za Crnu Goru

OCJENJUJE POSLANIK DPS-A

Prihvatanje amandmana Crne Gore na nacrt rezolucije o Srebrenici veliki je uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona, kazao je za TVCG premijer Milojko Spajić.
"Činjenica da su amandmani usvojeni poslije formalnog roka, kada smo imali finalnu verziju rezolucije, pokazuje koliko je to bio težak zadatak i koliki je uspjeh crnogorske diplomatije", rekao je Spajić.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to su amandmani usvojeni nakon dorade, Spajić je istakao da je riječ o tehničkim promjenama.
"Su&scaron;tina amandmana koje smo poslali je tu i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bo&scaron;njaka i svih drugih naroda na Balkanu", poručio je Spajić.

Spajić: Prihvatanje amandmana veliki uspjeh crnogorske diplomatije

PORUČIO PREMIJER

Podno&scaron;enje Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu mjesec pred očekivano usvajanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) nerazuman je potez zbog kog se može desiti da Hrvatska Crnoj Gori blokira dobijanje pozitivnog IBAR-a, upozorila je biv&scaron;a ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je u intervjuu agenciji MINA podsjetila da je Hrvatska na najavu Rezolucije o Jasenovcu Crnoj Gori uputila protestnu notu i dodala da postoji mogućnost da Hrvatska blokira evropski put i pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom (EU).
Marović je, komentari&scaron;ući napredak Crne Gore u integracijama, kazala da, u procesu pro&scaron;irenja EU, države članice moraju biti uvjerene da ih nova članica neće destabilizovati, ni politički, ni ekonomski, jer svaka od njih može da uloži veto.
Ona je istakla da davanje veta u ruke desničarskoj Vladi nove države članice nije korak na koji se lako odlučiti.
&ldquo;Crna Gora može postati članica 2028. godine samo uz političku odluku s EU nivoa i to znači da treba da nam se ba&scaron; progleda kroz prste zbog nivoa reformi u državi&ldquo;, rekla je Marović.
Ona je podsjetila da je u posljednjoj samoprocjeni o ispunjenosti mjerila u svim poglavljima iz oktobra 2023. godine navedeno da je posljednje mjerilo u poglavlju 27 moguće ispuniti tokom 2028. godine.
&ldquo;Sve je to moguće rije&scaron;iti &bdquo;mapama puta&ldquo; gdje bi Crna Gora jasno navela kako planira da tretira sve one oblasti u kojima postoji manjak kapaciteta i ponudi prelazne rokove&ldquo;, rekla je Marović.
Prema njenim riječima, da bi EU tako brzo donijela odluku da primi novu državu članicu moraju biti ispunjeni i drugi uslovi, a oni su, kako je naglasila, brojni, &bdquo;a brojne su i prepreke&ldquo;.
&ldquo;Crna Gora ne može ekonomski da destabilizuje Uniju i Jedinstveno evropsko trži&scaron;te, ali davanje veta u ruke desničarskoj Vladi nove države članice nije korak na koji se lako odlučiti&ldquo;, ocijenila je Marović.
Ona je rekla da postoji vi&scaron;e razloga zbog kojih Crna Gora nema pravo na gre&scaron;ku i zbog kojih mora, i na političkom i na tehničkom nivou, da pokaže spremnost i uvjeri države članice da zaslužuje da zauzme 28. mjesto u EU koje je upražnjeno nakon izlaska Ujedinjenog kraljevstva i nije potrebna institucionalna reforma u EU da bi bilo popunjeno.
Obja&scaron;njavajući te razloge, Marović je navela da, od imenovanja 44. Vlade, nijesmo vidjeli da je Vladi stalo do vladavine prava.
&bdquo;Iako smo od naimenovanja 44. Vlade vidjeli novu dinamiku u ispunjavanju obaveza na na&scaron;em EU putu, nismo vidjeli da je Vladi stalo do vladavine prava&ldquo;, rekla je Marović.
Ona je ukazala na nezakonitu smjenu direktora Uprave, nezakonit izbor novog, ali i to &scaron;to, kako je navela, direktor Javnog servisa, uz podr&scaron;ku Vlade, ostaje na toj funkcijiuprkos odlukama sudova.
Prema njenim riječima, Vlada je nastavila sa partijskim zapo&scaron;ljavanjem, a počela je i da se spotiče u održavanju vanjsko-političkog kursa.
Ističući da članstvo u EU nije samo pitanje ispunjavanja kriterijuma i dostizanja standarda, već i vrijednosno pitanje, Marović je kazala da je heterogenost Vlade, koja se često ističe kao prednost, zapravo prepreka u zauzimanju čvrstog i jasnog proevropskog i građanskog kursa.
&ldquo;Vladavina prava je u sredi&scaron;tu procesa pregovora i ovakve stvari ne smiju da se de&scaron;avaju&ldquo;, naglasila je Marović.
Ukazala i na govor predsjednika Francuske Emanuela Makrona i poruke da EU može primiti nove države članice jednom kada bude reformisana i snažnija.
&ldquo;EU bezuspje&scaron;no poku&scaron;ava da se reformi&scaron;e od Mastrihta 1992. godine i smanji demokratski deficit na nadnacionalnom nivou&ldquo;, objasnila je Marović.
Na pitanje koliko je Crna Gora zapravo napredovala u integracijama, Marović je kazala da su imenovanja u pravosuđu samo jedno od mjerila koje je (bilo) potrebno ispuniti za dobijanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), kao i da je Vlada intenzivno radila, uz komunikaciju sa Evropskom komisijom, na ispunjavanju preostalih mjerila.
&ldquo;U aprilu je Evropska komisija obavije&scaron;tena o zaključcima/aktivnostima koji neće biti realizovani, a određena zakonska rje&scaron;enja na kojima se radilo u proteklom periodu nisu garant da će u tim oblastima stanje zaista i biti unaprijeđeno&ldquo;, kazala je Marović.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori ostaje i dosada&scaron;nji problem jačanja isključivo zakonskog okvira, dok sprovođenje zakona nikada nije bilo na zadovoljavajućem nivou i neselektivno.
&ldquo;Svakako treba pohvaliti upravu i danonoćni rad i napore koji su uloženi da se u kratkom roku pripremi veliki broj dokumenata, a &bdquo;redovnim obavezama&ldquo; iz procesa je pridodata i Reformska agenda u okviru Plana rasta&ldquo;, navela je Marović.
Ona je istakla da je momentum u pro&scaron;irenju nastao zbog geopolitičke situacije, a &scaron;ansa da Crna Gora dobije IBAR, uprkos tome &scaron;to neće ispuniti sva mjerila, zbog toga &scaron;to predstoje izbori za Evropski parlament nakon kojih će biti imenovani čelnici EU institucija.
&ldquo;Pa su se EU zvaničnici &bdquo;sjetili&ldquo; da ba&scaron; ne mogu da se pohvale rezultatima na Zapadnom Balkanu&ldquo;, objasnila je Marović.
Kazala je da dobijanje IBAR-a jeste korak ka zatvaranju pregovora, ali je on, kako je istakla, i dalje samo tehnički korak i proces u su&scaron;tinskom smislu tek treba zaokružiti.
&ldquo;Zbog toga, najozbiljniji dio posla predstoji nakon dobijanja ovog izvje&scaron;taja o ispunjenosti mjerila i, poslije toga, zavr&scaron;nih mjerila&ldquo;, naglasila je Marović.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, u momentu kada se vode intenzivni pregovori sa Unijom, nosilac liste Pokreta Evropa sad (PES) na lokalnim izborima u Budvi, Marović je naglasila da bi pozicija glavnog pregovarača trebalo da bude oslobođena političkog uticaja.
&ldquo;Zbog toga je izuzetno problematično &scaron;to je PES &bdquo;privatizovao&ldquo; i ovo mjesto, ali i posebno &scaron;to je ovo važan trenutak u procesu evropske integracije i trebalo bi da uđemo u zavr&scaron;nu fazu procesa pregovora, a glavni pregovarač ima &bdquo;važniji posao&ldquo;&ldquo;, kazala je Marović.
Prema njenim riječima, okolnosti su nametnule jun kao vremenski okvir kada bi trebalo preskočiti stepenicu do &bdquo;novog nivoa&ldquo; u procesu pregovora, pa bi, kako je navela, trebalo da glavni pregovarač bude u potpunosti posvećen tom cilju, umjesto &scaron;to vodi kampanju na lokalnom nivou.
&ldquo;Bez obzira na konačan ishod epizode &bdquo;dobijanje IBAR-a&ldquo; jo&scaron; jednom se pokazalo da su partijski interesi iznad svega&ldquo;, kazala je Marović.
Ona je dodala da je priča o &bdquo;nestranačkoj ličnosti&ldquo; mogla da prođe kod imenovanja za glavnog pregovarača, a nakon &scaron;to je Zenović postavljen za nosioca političke liste ona &bdquo;pada u vodu&ldquo;.
Komentari&scaron;ući poruke koje iz različitih konstituenata Vlade i parlamentarne većine dolaze po pitanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, nezavisnosti Kosova i članstvu te države u Savjetu Evrope, odnosa sa Bosnom i Hercegovinom i rukovodstvom entiteta Republika Srpska, Marović je rekla da je za očekivati da će se ovakve situacije de&scaron;avati kada su u vlasti partije koje ne dijele iste vrijednosti, principe, ni stavove o pitanjima koja su u osnovi procesa integracije.
&bdquo;A koja su dio na&scaron;ih međunarodnih preuzetih obaveza, pa i civilizacijska obaveza&ldquo;, rekla je Marović.
Kako je dodala, to je nedopustivo i zbog evropske perspektive Crne Gore, ali i za očuvanje karaktera građanske države.
&bdquo;Vlada mora čuvati na&scaron;u vanjsko-političku orijentaciju, na&scaron; imidž građanske države u kojoj se po&scaron;tuju prava svih i ne smije biti kalkulacija, kompromisa i dvosmislenih izjava&ldquo;, naglasila je Marović.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to u Crnoj Gori dio političara podržava članstvo Crne Gore u EU, ali ne i sve vrijednosti na kojima se Unija zasniva, Marović je kazala da se stiče utisak da oni u EU vide samo ekonomski boljitak, ali da bi rado izbjegli određene obaveze.
&bdquo;S obzirom na to da sve partije u Crnoj Gori, makar na papiru, podržavaju članstvo u EU, kao i da 80 odsto građanki i građana želi to isto, a da istovremeno imaju problem sa određenim praksama, pravima, stavovima i principima, onda se stiče utisak da oni u EU vide samo ekonomski boljitak, ali da bi rado izbjegli određene obaveze&ldquo;, kazala je Marović.
Ona je ponovila da EU nije samo priča o standardima, već i o vrijednostima, kao i da je to neodvojivo.
Odgovarajući na pitanje o konzistentnosti crnogorske soljne politike, Marović je ocijenila da je očigledno da se Vlada suočava sa brojnim problemima u održavanju vanjsko-političkog kursa. &bdquo;Koji će, ako se zadrži ovakav sastav parlamentarne većine, biti sve očigledniji i sve komplikovaniji&ldquo;, kazala je Marović.
Prema njenim riječima, potrebno je da se iz Vlade ne čuju &scaron;umovi, ne daju različite i kontradiktorne izjave, da se po&scaron;tuje sve ono &scaron;to je u sredi&scaron;tu Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU.
&ldquo;Ako želite postati članica određenog kluba, morate i da po&scaron;tujete njegova pravila&ldquo;, naglasila je Marović.
Na pitanje &scaron;ta bi mogli biti glavni problemi Crne Gore u u kontekstu dobijanja IBAR-a, ali i kasnije u daljem procesu pristupanja, Marović je naglasila da Crna Gora nema nezavisno pravosuđe i jake institucije, kao i da je pravda i dalje selektivna.
&bdquo;To su bili i ostaće najveći izazovi i prije i poslije dobijanja IBAR-a&ldquo;, zaključila je Marović.

Marović: Hrvatska može da blokira Crnoj Gori dobijanje pozitivnog IBAR-a

"PREDLOG REZOLUCIJE O JASENOVCU U OVOM TRENUTKU NERAZUMAN POTEZ"

Vlada Crne Gore postigla je u kratkom periodu zapažene rezultate, poručio je premijer Milojko Spajić, dodajući da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze.
On je to kazao na svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti.
Kako prenosi Portal RTCG, Spajić je rekao da oni koji sada žive u Crnoj Gori treba da razmi&scaron;ljaju kako da budu dobri preci i kako da se buduće generacije ponose njima i njihovim djelima.
&ldquo;Jedino ako ostavimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne&rdquo;, rekao je Spajić.
Navodeći da je pro&scaron;lo ne&scaron;to vi&scaron;e od pola godine otkako je dobio povjerenje i zadatak da Crnu Goru sa Vladom vodi putem daljeg napretka, Spajić je podsjetio da su postavili tri ključna prioriteteta koja se, kako je kazao, odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava.
&ldquo;Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta&rdquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece, dodajući da će, osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.
&ldquo;U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rje&scaron;avanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura i Vlada je dužna da to obezbijedi&rdquo;, rekao je Spajić.
On je podsjetio da se u junu očekuje pozitivan Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) &scaron;to, kako je kazao, daje novu nadu crnogorskoj evropskoj perspektivi.
&ldquo;Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali na&scaron;im napredovanjem na planu približavanja Evropskoj uniji (EU) dat je novi vjetar u leđa i na&scaron;im susjedima, a ideja evropejizma na velika vrata se vraća&rdquo;, rekao je Spajić.
Kako je dodao, ideja evropeizma se vraća čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu.
&ldquo;Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podr&scaron;ka na&scaron;im najbližim susjedima da prevazilaze pro&scaron;lost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka&rdquo;, istakao je Spajić.
On je poručio da će ostati posvećen napretku Crne Gore &ldquo;svakog dana svog mandata i svog života&rdquo;.
&ldquo;Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna&rdquo;, kazao je Spajić.
Prijemu u Vili Gorica prisustvovali su političari, predstavnici diplomatskog kora, poslanici i članovi Vlade, ali i vodeće ličnosti u državnom tužila&scaron;tvu i predstavnici nevladinog sektora.

Spajić: Za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze

PRIJEM POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

Vlada na dana&scaron;njoj sjednici nije raspravljala o Rezoluciji Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici, kazao je premijer Milojko Spajić.
"Nije se raspravljalo. Nema potrebe za raspravom", rekao je Spajić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Upitan da li to znači da to pitanje neće uskoro biti na sjednici Vlade, on je rekao da će javnost biti upoznata kada bude na dnevnom redu.
Na pitanje o zahtjevu lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića da premijer do petka dostavi predlog rezolucije o Jasenovcu, Spajić je rekao da je to politička rezolucija, vi&scaron;e nego tehnička.
On smatra da je svojstvenije da se to desi u Skup&scaron;tini i da parlamentarna većina napravi neki predlog rezolucije.
&bdquo;Mi kao Vlada ne bježimo od odgovornosti i posla, tako da - dogovorićemo se&ldquo;, rekao je Spajić.

Spajić: Vlada nije raspravljala o Rezoluciji o Srebrenici