Politika

Evropska unija (EU) očekuje da Ustavni sud bude kompletiran do početka ljetnje pauze, odnosno da se do tada parlament usaglasi i donese odluke, rekao je &scaron;ef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je u intervjuu Televiziji Crne Gore rekao da se od Crne Gore očekuju konkretni rezultati rada pravosuđa kroz pravosnažne presude.
Satler je, kako prenosi Portal RTCG, istakao pozitivan pomak kroz manje političkog uticaja na sudstvo i vi&scaron;e imenovanja na osnovu profesionalnih zasluga.
On očekuje da se do ljetnje pauze zatvore tri ili četiri poglavlja, a međuvladine konferencije organizuju če&scaron;će u narednom periodu kako bi se postigao cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja godine.
&ldquo;Već je dosta toga urađeno, ali, želimo da vidimo jo&scaron;. Poglavlje 23 podrazumijeva ustavne promjene, za to je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu. Moramo vidjeti imenovanja. Postoje članovi Sudskog savjeta koji treba da budu izabrani kvalifikovanom većinom&rdquo;, rekao je Satler.&nbsp;
On je kazao da je potrebno i da budu izabrane i sudije Ustavnog suda.&nbsp;
&ldquo;Dakle, postoje i drugi parametri, mjerila koja treba da vidimo zajedno sa rezultatima u pogledu presuda i daljeg napretka u tom lancu. Zaista očekujem da prije ljetnje pauze dođe do pomaka i da se parlament usaglasi i donese odluke", dodao je Satler.
Odgovarajući na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora zatvoriti sva poglavlja do kraja godine i ukoliko se to ne desi, proces uđe u 2027, koje su moguće posljedice, Satler je rekao da je preostalo jo&scaron; osam mjeseci do kraja godine.
&ldquo;Tako da mislim da je to glavna stvar. Takođe, sa strane Evropske komisije, u velikoj mjeri podržavamo ambiciju ove vlade da zavr&scaron;i posao do kraja godine. I trenutno vidimo dobar tempo&rdquo;, kazao je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoje neke stvari koje se ne mogu predvidjeti, s obje strane.&nbsp;
&ldquo;Nije kraj svijeta ako uđemo u narednu godinu. Jedna stvar za koju vjerujem da će biti drugačija od sljedeće godine jeste da ulazite u izborni ciklus, a to uvijek ima posljedice na rad parlamenta, na atmosferu&rdquo;, naveo je Satler.

Satler: Očekujemo izbor sudija Ustavnog suda prije ljetnje pauze

SAOPŠTIO ŠEF DELEGACIJE EU

Crna Gora mora računati na mogućnost da se politička klima u pojedinim državama članicama Evropske unije promijeni, zbog čega je važno da svaki mjesec do kraja pristupnih pregovora bude iskori&scaron;ten za konkretne i vidljive rezultate, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona u razgovoru za Pobjedu nagla&scaron;ava da je vijest o počinjanju izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore odlična, te da za na&scaron;u zemlja predstavlja značajan uspjeh i to &scaron;to je, kako je rekla, istrgnuta iz regionalnog paketa u koji je gurana.
- A koji, nažalost, trenutno nema očekivani progres u procesu evropske integracije. Ulagani su ogromni napori da se Crna Gora veže za manje napredne zemlje i čeka da se one najlo&scaron;ije opredijele za evropsku perspektivu. Takav scenario je značio potpuni krah mogućnosti da se postigne uspjeh &ndash; kaže Bajramspahić.
Obja&scaron;njava da izrada Ugovora o pristupanju može trajati koliko god je Evropskoj uniji potrebno da ocijeni da je Crna Gora sazrela za članstvo.
- Idealno bi bilo da se prve verzije drafta ponude državama članicama već tokom rane jeseni, ali nije izvjesno da li će Komisija, Savjet i Parlament biti podjednako entuzijastični oko finalizacije Ugovora. Ratifikacija koja bi uslijedila nakon potpisivanja takođe nije puka formalnost, već veoma izazovan proces tokom kojeg će Crna Gora i dalje biti pod budnom prismotrom &ndash; upozorava Bajramspahić.
Ističe da je pred Crnom Gorom i dalje &bdquo;ogroman posao&ldquo; i da početak rada na izradi Ugovora o pristupanju ne smije da izazove opu&scaron;tanje i usporavanje.
- Sad nije vrijeme da se odahne, već upravo suprotno. Trenutak je da se intenzivira rad na ispunjavanju obaveza &ndash; nagla&scaron;ava ona.
Bajramspahić dodaje i da je kraj pregovora daleko od izvjesnog. U tom kontekstu podsjeća da je Crnoj Gori ostalo čak 19 nezatvorenih poglavlja, a da sa potencijalnim zatvaranjem jo&scaron; najvi&scaron;e četiri u prvoj polovini godine, apsolutno ne izgleda kao da smo uhvatili zalet.
 - Preostalih 15 bi moralo da se zatvori tokom četiri posljednja mjeseca u godini, &scaron;to je zabrinjavajuće ako se sagleda trenutna dinamika. Činjenica je da ne zatvaramo poglavlja onoliko brzo koliko smo se nadali. Vladin interni plan je bio da se u prvih pola godine zatvori deset poglavlja i jo&scaron; deset u drugoj polovini godine. Zastoji su očigledni &ndash; ističe Bajramspahić i dodaje kako je Vlada dužna da javnosti redovno polaže račune o tome &scaron;ta je urađeno, &scaron;ta kasni i ko je za ka&scaron;njenja odgovoran.
Ona nagla&scaron;ava da je nesporan interes Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine zbog čega, nagla&scaron;ava ona, svi progresivni činioci u dru&scaron;tvu treba da daju doprinos da se to i desi.
- Prolongiranje pregovora i gubljenje momentuma je nepovoljno, vodi nas u jo&scaron; dublju neizvjesnost, posebno sa zakazanim parlamentarnim i lokalnim izborima i sa regionalnim akterima koji sabotiraju proces. Institucije ne smiju da kalkuli&scaron;u i da budu selektivne u ispunjavanju zadataka, već da demonstriraju stvarnu posvećenost ispunjenju cilja &ndash; kaže Bajramspahić.
U tom kontekstu nagla&scaron;ava da su izborna reforma i imenovanja sudija Ustavnog suda i dalje u kolapsu, a da ni zakonodavna funkcija Skup&scaron;tine nije intenzivna kao &scaron;to se to najavljivalo.
- Imenovanja u pravosuđu ne smiju biti tretirana kao partijski plijen, jer upravo od kredibiliteta pravosudnih institucija zavisi da li će države članice vjerovati da Crna Gora može samostalno braniti vladavinu prava nakon ulaska u EU. U parlamentu i dalje dominiraju populistički obračuni umjesto rada na reformama &ndash; ističe ona.
Upozorava i na važnost toga da vlast ne zloupotrebljava aktuelni trenutak i podmeće usvajanje zakonskih rje&scaron;enja koja nijesu dio evropske agende.
- Povjerenje je s razlogom naru&scaron;eno &ndash; smatra Bajramspahić.
Kada je riječ o samoj sadržini budućeg Ugovora o pristupanju Crne Gore, Bajramspajić ističe kako su sve inovacije o kojima se u tom smislu razgovara zapravo u korist na&scaron;ih građana.
- Evropska unija planira da ugradi za&scaron;titne mehanizme kojima bi mogla da reaguje u slučaju da dođe do demokratskog nazadovanja budućih članica. To je interes i građana Crne Gore. Sve &scaron;to može pomoći da se spriječe autoritarne tendencije svake buduće vlasti, treba podržati. Za&scaron;titni mehanizmi treba da traju koliko god je potrebno da dođe do demokratske konsolidacije države. Takođe treba da budu jasni, pravno predvidljivi i jednako primjenjivi &ndash; kaže Bajramspahić.
Nagla&scaron;ava, međutim, da je za Crnu Goru apsolutno neprihvatljivo odricanje od ravnopravnog prava glasa.
- Crna Gora je pregovarala po najsveobuhvatnijoj metodologiji u istoriji Evropske unije i za punopravno članstvo, a ne za članstvo drugog reda &ndash; poručuje Bajramspahić.
Podsjeća, takođe, da izrada Ugovora sa Crnom Gorom ima &scaron;ire implikacije, da može izazvati eurooptimizam u &scaron;irem regionu Zapadnog Balkana, te da &scaron;alje pozitivan impuls Ukrajini i Moldaviji.
- Uspjeh Crne Gore bio bi pokazatelj da obećanja o pro&scaron;irenju nijesu fikcija već realna mogućnost. Nastavak demokratizacije regiona bi imao pozitivan uticaj i na Crnu Goru, koja ima jo&scaron; poprilično posla kada je u pitanju profesionalizacija i depolitizacija javnog sektora &ndash; ističe Bajramspahić.
Promjene u Mađarskoj takođe, dodaje ona, doprinose pozitivnosti u Evropskoj uniji i mobilisanju progresivnih snaga koje žele da vide jo&scaron; integrisaniju Evropu. To, navodi Bajramnspahić, djeluje i obeshrabrujuće za lokalne autoritarne lidere koji su u Viktoru Orbanu vidjeli svoj ideal i model kako mogu rovariti u EU iznutra.
- Takve iluzije su sada raspr&scaron;ene &ndash; nagla&scaron;ava Bajramspahić.
Ona konstatuje da je Crna Gora bliže članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije, ali i da je upravo zato prostor za gre&scaron;ke manji nego ranije.
- U zavr&scaron;nici pregovora vi&scaron;e neće biti dovoljno oslanjati se na geopolitički značaj pro&scaron;irenja, niti na činjenicu da smo najnapredniji kandidat. Presudno će biti da institucije pokažu da razumiju ozbiljnost trenutka, da političke partije prestanu da zaloupotrebljavaju evropsku agendu i da građani vide konkretne dokaze da se država mijenja na bolje. Evropska unija je otvorila vrata, ali Crna Gora jo&scaron; mora dokazati da je sposobna da kroz njih prođe kao funkcionalna, demokratska i ravnopravna članica &ndash; zaključila je Bajramspahić.
Crna Gora se mora pripremiti za članstvo
Crna Gora pred zatvaranje poglavlja mora mnogo ozbiljnije otvoriti pitanje pripreme za samo članstvo u Evropskoj uniji, smatra sagovornica Pobjede.
- U javnoj debati jo&scaron; uvijek nedostaje ozbiljan razgovor o ekonomskim implikacijama članstva, o konkurentnosti domaćih kompanija, kapacitetu poljoprivrede, trži&scaron;tu rada, kori&scaron;ćenju evropskih fondova i spremnosti op&scaron;tina da upravljaju mnogo većim finansijskim sredstvima &ndash; navodi Bajramspahić.
Utisci sa kojima će politički vrh EU 5. juna otići iz Crna Gore uticaće na okončanje pregovora
Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će biti održan 5. juna u Tivtu, kruna je 14 godina pristupnih pregovora Crne Gore, navodi Bajramspahić, ali i upozorava da će taj događaj pred ozbiljne izazove staviti skromne koordinacione, organizacione i logističke kapacitete crnogorske administracije.
- Ne radi se o protokolarnom događaju, već o ogledalu države i testu sposobnosti zemlje da organizuje složene međunarodne procese, koordinira međusobno netrpeljive institucije i pokaže političku zrelost pred najvažnijim evropskim akterima. Veoma je važno da se razumije da će utisci sa kojima će politički vrh Evropske unije otići odavde, i te kako uticati na njihovo viđenje spremnosti Crne Gore da okonča pregovore &ndash; upozorila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Izrada Ugovora o pristupanju može trajati dok god EU ne procijeni da je Crna Gora zrela za članstvo

UPOZORAVA DA POZITIVNI SIGNALI IZ BRISELA NIJESU TRENUTAK ZA OPUŠTANJE, VEĆ ZA JOŠ NAPORNIJI RAD

Predstavnici Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića neće doći na za danas najavljeni sastanak podgoričke opozicije na koji ih je pozvala Stranka evropskog progresa (SEP), a na kom bi trebalo da se priča o tome ko bi mogao da bude kandidat za potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada.
&Scaron;ef odborničkog kluba DNP-a u Vladimir Bulatović, rekao je "Vijestima" da se oni neće odazvati pozivu SEP-a, te da će se o inicijativama i "potencijalno usagla&scaron;enim stavovima ostatka opozicije" - izjasniti ukoliko ti predlozi dođu na dnevni red podgoričkog parlamenta.
Iz SEP-a su, kako je juče objavio "Dan", rekli da su na sastanak, koji je zakazan za danas u podne, pozvali &scaron;efove klubova odbornika i predsjednike op&scaron;tinskih odbora Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza, Građanskog pokreta (GP) URA, Preokreta i DNP-a, koji je nedavno napustio gradsku i državnu vlast.
"Poziv smo uputili kako bismo razgovarali o stanju u Glavnom gradu, zajedničkom opozicionom djelovanju i poku&scaron;ali da se usaglasimo oko predloga nekog imena kojeg bismo predložili za potpredsjednika. Ukoliko bismo do&scaron;li do imena, taj predlog bismo uputili predsjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović... jer po Poslovniku - samo je ona ta koja može predložiti potpredsjednika. Vjerujem da će se brzo doći do imena oko kojeg će se svi složiti", saop&scaron;tio je on, dodajući da će se potruditi da do kraja sedmice predaju inicijativu za imenovanje potpredsjednika, ali i inicijativu za razrje&scaron;enje Borovinić Bojović.
Mugo&scaron;a je pro&scaron;le sedmice rekao da u SEP-u očekuju podr&scaron;ku DNP-a za smjenu Borovinić Bojović, te da su to zaključili iz razgovora s njihovim (DNP-ovim) odbornicima. Bulatović je to negirao za Televiziju Vijesti, rekav&scaron;i da DNP nije imao bilo kakve konsultacije sa SEP-om.

DNP neće na sastanak s podgoričkom opozicijom

KNEŽEVIĆEVA PARTIJA ODBILA POZIV SEP-A ZA KONSULTACIJE

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kazao je danas kako je to preduzeće u mogućnosti da izdvoji dio sredstava putem pozajmice i na taj način pomogne Op&scaron;tini Budva da prevaziđe krizu likvidnosti u kojoj se na&scaron;la.
U međuvremenu Op&scaron;tina Budva je izmirila zarade zaposlenima.
&ldquo;Na osnovu informacija iz medija i neformalnih razgovora sa zaposlenima u Op&scaron;tini Budva, upoznati smo sa trenutnim stanjem i finansijskim pote&scaron;koćama, naročito u pogledu isplate zarada i izmirenja drugih obaveza prema zaposlenima. Zabrinjava činjenica da je Op&scaron;tina Budva poslije deset godina likvidnog poslovanja i javnosti poznatih informacija da na računu Op&scaron;tine ima 20 miliona evra prenijetih sredstava, uz rekordan budžet i rekordnu naplatu prihoda, zapala u probleme sa likvidno&scaron;ću&rdquo;, naveo je Mikijelj u dopisu upućenom predsjedniku Op&scaron;tine Budva Nikoli Jovanoviću.
Kazao je i kako &ldquo;polazeći od brige za građane Budve i neophodnosti redovnog izmirenja obaveza prema njima, a posebno socijalno ugroženim kategorijama stanovni&scaron;tva, izražavajuspremnost da pomognu u prevazilaženju postojećih problema&rdquo;.
&ldquo;Spremni smo da ponudimo finansijsku pomoć kako bi se prevazi&scaron;li problemi u kojima ste se na&scaron;li i Vi i institucija kojom upravljate. JP Morsko dobro, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima, u mogućnosti je da izdvoji dio sredstava putem pozajmice i na taj način pomogne Op&scaron;tini Budva da prevaziđe krizu likvidnosti u kojoj se na&scaron;la. Kao državno preduzeće sa sjedi&scaron;tem u Budvi, JP Morsko dobro osjeća obavezu da građanima Op&scaron;tine Budva i zaposlenima pomogne da se kriza prevaziđe. Saradnja sa Op&scaron;tinom Budva je uvijek bila prioritet&rdquo;, naveo je on.
Odgovorio je na to Jovanović.
&ldquo;Zahvaljujem predstavnicima Morskog dobra na iskazanoj &ldquo;brizi&rdquo; i spremnosti da se pomogne Op&scaron;tini Budva na osnovu medijskih napisa i &bdquo;neformalnih razgovora&ldquo;. Nažalost, jedini problem u toj brzini reagovanja je &scaron;to je stvarnost bila brža. Račun op&scaron;tine je već bio odblokiran, obaveze izmirene, a &bdquo;kriza&ldquo; zavr&scaron;ena prije nego &scaron;to je njegova ponuda stigla&rdquo;, dodao je on.
Ispostavilo se, ističe Jovanović, &ldquo;da je pomoć ponuđena za problem koji je postojao samo u tuđim interpretacijama&rdquo;.
&ldquo;Posebno je zanimljivo samopouzdanje sa kojim se govori o &bdquo;krizi likvidnosti&ldquo; koja nikada nije postojala, ali je očigledno bila potrebna kao osnova za politički narativ. Takva preciznost u proma&scaron;aju rijetko se viđa. Moram priznati da je sinhronizacija bila impresivna. Dok su jedni &scaron;irili paniku, drugi su spremno nudili &bdquo;rje&scaron;enja&ldquo;, saop&scaron;tio je Jovanović.
Kako je dodao, &ldquo;nažalost po autore, cijela situacija je djelovala vi&scaron;e kao unaprijed pripremljen scenario nego kao spontana briga&rdquo;.
&ldquo;Građani Budve su vidjeli i kraj te priče: Op&scaron;tina je problem rije&scaron;ila sama, brzo i efikasno, bez ičije pomoći. Zato ostaje samo da konstatujem da ako je ovo bila spasilačka misija, stigla je tačno na vrijeme da pokaže koliko je bila nepotrebna&rdquo;, zaključio je Jovanović.

Mikijelj: Možemo izdvojiti novac da izmirite zarade; Jovanović: Sve ste promašili, račun smo već odblokirali

"OPŠTINA JE PROBLEM RIJEŠILA SAMA, BRZO I EFIKASNO, BEZ IČIJE POMOĆI"

Sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se, kako je najavljeno, raspravljati o vi&scaron;e zakona, počela je minutom ćutanja, &scaron;to je inicirao poslanik HGI Adrijan Vuksanović.
Kako je istakao, dok se u parlamentu vode polemike, na&scaron;u državu je zadesio niz tragedija.
"Nedavno je djevojčica stradala u Baru, potom dječak na Cetinju. Zatim je dijete od tri godine izgubilo život u Kotoru. Budva je proglasila dan žalosti zbog smrti dvoje djece. Na Skadarskom jezeru je bilo tragičnih de&scaron;avanja. Jedno lice je poginulo, za drugim se traga. Želim da ovdje skrenemo pažnju da ljudski život ima najveću vrijednost i da date minut ćutanja&ldquo;, poručio je Vuksanović.
Mugo&scaron;a: Juče se na sjednici Odbora za ekonomiju desilo ne&scaron;to nečuveno
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a ukazao je na, kako je istakao, neprijatnu situaciju koja je obilježila jučera&scaron;nju sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kojim predsjedava.
&bdquo;Mislim da se to do sada nije de&scaron;avalo, &scaron;to ne doprinosi jačanju, nego srozavanju integriteta parlamenta. Kada su predlagači iz Vlade, ministarka kulture i državni sekretar iz Ministaestva energetike i rudarstva obrazlagali prijedloge akata, u Sali smo bili samo ja i sekretar odbora. Nije bilo nikoga iz većine, uz opravdano odsustvo par članova. Poslali smo nekorektnu i neprimjerenu sliku, koja nažalost doprinosi percepciji o tome kako ova Skup&scaron;tina radi&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Prethodno je podsjetio da je prije mjesec opozicija izvrijeđana jer su predočili javnosti dogovor sa kolegijuma &ndash; da od Vlade dobijaju potvrdu o pozitivnog mi&scaron;ljenja Evropske komisije o predloženim zakonima.
&bdquo;Tada nam je iz dijela većine rečeno da govorimo neistinu. Kolega Đurović iz Nove srpske demokratije je stao u na&scaron;u odbranu, ali nas je zamolio da se zavr&scaron;e vaskr&scaron;nji praznici, i da će nakon njih ta mi&scaron;ljenja biti upućena nama. Mi do danas nijesmo dobili potvrdu pozitivnog mi&scaron;ljenja Evropske komisije. Dobio sam informaciju da će to stići danas do kraja radnog dana. Ako stigne, iako je trebalo ranije, prihvatamo, s tim &scaron;to će to biti potvrda da smo govorili istinu i da smo ljudi sa integritetom koji ne manipuli&scaron;u. Ali neka se dobro zamisle oni kojima su manipullacije sastavni dio retorike&ldquo;, naglasio je Mugo&scaron;a.
Demokratska partija socijalista predložila je dopunu dnevnog reda prijedlogom Zakona o državnim nagradama, koji je obrazložila poslanica Zoja Bojanić Lalović.
&bdquo;Na&scaron; prijedlog je da se dodaju dva nova člana. Prema prvom &ndash; državna nagrada ne može da se dodijeli pojedincu ili grupi koja se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, nacionalnom i kulturnom identitetu. Prema drugom &ndash; građaninu Crne Gore koji dobije nagradu Oktoih, pripada doživotna mjesečna naknada u visini polovine prosječne neto zarade&ldquo;, kazala je Bojanić Lalović.
Prijedlog DPS-a nije dobio podr&scaron;ku poslanika.
Za je glasalo njih 19, jedan protiv, dok je 36 bilo uzdržano.
Lider DNP-a Milan Knežević predložio je da se dnevni red dopuni izmjenama Zakona o amnestiji.
&bdquo;Ovo &scaron;to sad predlažem, činim i zbog budućih robija&scaron;a, možda iz ovoga parlamenta, da se ne zadese u situaciji u kojoj sam ja bio 2018. Ovom amnestijom nijesu obuhvaćena lica koja su počinila te&scaron;ka ubistva, organizovane kriminalne grupe, te ona koja su počinila finansijske pronevjere. Napravili bismo humanu stvar ako bismo ovo izglasali, po&scaron;to su nam zatvori pretrpani&ldquo;, rekao je Knežević.
Međutim, ni njegov prijedlog nije podržan.
&bdquo;Dobro, dobro, poći ćete vi u zatvor&ldquo;, dobacio je Knežević nakon glasanja.
Podržani su prijedlozi PES-a da se dnevni red dopuni prijedlozima izmjena Zakona o drumskom saobraćaju, akcizama, kontroli državne pomoći I bezbjednosti željeznica.
U dnevni red uvr&scaron;teni su i prijedlozi Vlade &ndash; izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o građevinskim proizvodima, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakona o autoputu Bar-Boljare, nakon čega je data pauza.

Poslanici neće raspravljati o državnim nagradama, ali ni o amnestiji

ODBIJENI PRIJEDLOZI DPS-A I DNP-A

Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET) usvojio je izvje&scaron;taj o Crnoj Gori stalnog izvjestioca Marjana &Scaron;areca, u kojem se pozdravlja stabilan napredak države u reformama, osnažen ambicijom da zavr&scaron;i pregovore do kraja godine.
Izvje&scaron;taj je usvojen sa 56 glasova za, sedam protiv i deset uzdržanih, prenosi portal RTCG.
Poslanici Evropskog parlamenta (EP) ukazali su na &scaron;iroku javnu podr&scaron;ku crnogorskih građana evropskom putu države i podstakli sve političke aktere da ostanu fokusirani i održe zamah ka uspje&scaron;nom zavr&scaron;etku pregovora o pristupanju.
&Scaron;arec je kazao da se Crna Gora suočava sa izuzetno zahtjevnom godinom.
&bdquo;Vremena je malo, a posla ima mnogo. Ovaj izvje&scaron;taj treba da posluži i kao priznanje dosada&scaron;njeg napretka i kao ohrabrenje za predstojeći period. Prije svega, treba ga shvatiti kao poziv svim zainteresovanim stranama da pokažu mudrost i odgovornost, kako bi se osiguralo da manji sporovi ne zasjene &ndash; ili isključe &ndash; &scaron;ire strate&scaron;ke ciljeve&ldquo;, istakao je &Scaron;arec.
Poslanici EP su kazali da, pored tehničkih reformskih kriterijuma, strate&scaron;ka evropska orijentacija i nepokolebljiva posvećenost crnogorskih političkih predstavnika nezavisnoj državnosti zemlje ostaju ključni politički kriterijumi u procesu pristupanja EU.
Izvje&scaron;taj poziva sve državne organe da osiguraju da političke razlike ne odlažu usvajanje i sprovođenje reformi vezanih za EU.&nbsp;
U tom dokumentu je nagla&scaron;eno da za&scaron;tita strate&scaron;kog cilja članstva u EU mora ostati zajednički nacionalni prioritet iznad &bdquo;partijskih interesa&ldquo;.
U izvje&scaron;taju su crnogorski parlament i Vlada pozvani da spriječe da politika identiteta skrene pažnju sa agende EU.
Poslanici EP u usvojenim kompromisnim amandmanima pozivaju na brže imenovanje sudija, koristeći procedure zasnovane na zaslugama i transparentnosti, bez političkog uticaja, uključujući imenovanja u Ustavnom sudu i Sudskom i Tužilačkom savjetu.
U dokumentu je izražena ozbiljna zabrinutost zbog kontinuiranog odlaganja u imenovanju sudija Ustavnog suda, &bdquo;&scaron;to rizikuje da potkopa puno funkcionisanje jedne od ključnih institucija za za&scaron;titu vladavine prava i integracije u EU&ldquo;.
Poslanici, kako se navodi, primjećuju zabrinutost zbog usvajanja izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) uprkos snažnim kritikama opozicije i civilnog dru&scaron;tva.
Oni su pozvali na transparentne procedure i istinsku saradnju i konsultacije, posebno o svim zakonima koji se odnose na proces integracije u EU, sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući opoziciju, pravne stručnjake i Evropsku komisiju.
U izvje&scaron;taju je nagla&scaron;eno da su važni mjerljivi i trajni rezultati u sprovođenju reformi, posebno u pravosuđu, vladavini prava i upravljanju javnim finansijama.&nbsp;
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i zabrinutost u vezi sa slobodom medija i civilnim dru&scaron;tvom, takođe ostaju na dnevnom redu.
Iz EP su pozvali i na intenziviranje reformi, posebno u poglavljima 23 i 24, kao i na pravosnažne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Poslanici EP pozdravili su čvrsto i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere protiv Rusije.&nbsp;
Oni su istakli da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, treba da nastavi da igra konstruktivnu i stabilizirajuću ulogu u regionu Zapadnog Balkana.
U izvje&scaron;taju je ukazano na zabrinutost zbog stalnog i intenziviranog zlonamjernog stranog mije&scaron;anja, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja.&nbsp;
Poslanici EP su naveli da te države imaju za cilj potkopavanje demokratskih institucija Crne Gore, dru&scaron;tvene kohezije i njene strate&scaron;ke orijentacije ka EU, ističući posebno zlonamjerni uticaj Kine, Rusije i Srbije.
Izvje&scaron;taj o Crnoj Gori bi trebalo da bude usvojen u formi rezolucije EP na plenarnom zasijedanju u junu, u Strazburu.

Odbor Evropskog parlamenta usvojio izvještaj Šareca o Crnoj Gori

IZVJEŠTAJ JE USVOJEN SA 56 GLASOVA ZA

Predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Žabljak Ivan Popović iznio je niz neistina u svom obraćanju kada je optužio opoziciju za neprimjereno pona&scaron;anje na dana&scaron;njoj sjednici, tvrdi Marko Božović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u SO Žabljak.&nbsp;
"Zbog pune istine o navedenom slučaju obavje&scaron;tavamo javnost da je jedini zahtjev Demokratske partije socijalista da se sjednice lokalnog parlamenta održavaju uz direktan televizijski prenos kako bi žabljačka javnost mogla da transparentno prati rad lokalne gradske uprave.
Međutim, lokalna vlast, koja svaki put biva pregažena političkom argumentacijom na&scaron;ih odbornika, nastoji da pobjegne od rasprave, da sakrije svoju bruku i da tajno donosi odluke koje pogor&scaron;avaju životni standard građana Žabljaka", naveo je Božović.&nbsp;

Božović: Jedini zahtjev opozicije televizijski prenos, dok to ne ispune nećemo dozvoliti održavanje sjednice

"PREDSJEDNIK SO ŽABLJAK IZNIO NEISTINE"

Ministarstvo odbrane (MOD) nije u saznanju da se razmatra mogućnosti da Crna Gora ustupi svoje vojne kapacitete i pruži logističku podr&scaron;ku Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za rat protiv Irana, saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je ranije danas da zemlje NATO-a, poput Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Portugala, Grčke, Italije, Britanije, Francuske i Njemačke, sprovode zahtjeve za kori&scaron;ćenje baza i druge logističke podr&scaron;ke SAD-u.
Iz MOD su "Vijestima" kazali da bi eventualno dono&scaron;enje takve vrste odluke bilo van njihove nadležnosti i iziskivalo saglasje na najvi&scaron;em državnom nivou.
"Ističemo da Crna Gora u SAD-u vidi važnog strate&scaron;kog partnera i saveznika u okviru NATO-a, sa kojim razvija sadržajnu i obostrano korisnu saradnju, posebno u oblasti odbrane, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima i prioritetima", kazali su iz MOD.
Kako su dodali, takva saradnja zasnovana je na principima međusobnog uvažavanja, savezni&scaron;tva i odgovornog doprinosa kolektivnoj bezbjednosti.
"Tome, između ostalog, svjedoči i nedavno usagla&scaron;eni Tehnički sporazum između Ministarstva odbrane i Komande američkih snaga u Evropi i Africi (USAEUR-AF) koji se odnosi na pružanje podr&scaron;ke zemlje domaćina, ali isključivo u domenu vojnih obuka i vježbi", naveli su iz Ministarstva.
Oni su pojasnili da je riječ o tipskom sporazumu, iz kojeg ne proizilaze međunarodno-pravne obaveze, a koji je Crna Gora imala sa navedenom američkom komandom i u prethodnom vremenskom periodu.
"Od početka sukoba između Irana sa jedne i SAD i Izraela sa druge strane, Ministarstvo odbrane u kontinuitetu prati i analizira razvoj situacije u zoni konflikta, uz poseban akcenat na moguće implikacije po nacionalnu i kolektivnu bezbjednost", rekli su iz Ministarstva.
Prema dosada&scaron;njoj procjeni, kako su dodali, rizik od targetiranja Crne Gore od Irana procijenjen je kao nizak.

Ministarstvo odbrane: Nemamo saznanja da se razmatra mogućnost da Crna Gora ustupi vojne kapacitete SAD-u

"EVENTUALNO DONOŠENJE TAKVE VRSTE ODLUKE IZISKIVALO BI SAGLASJE NA NAJVIŠEM DRŽAVNOM NIVOU"

Radna grupa za kontrolu biračkog spiska Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) uputila je skup&scaron;tinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta uz inicijativu za kontrolnu raspravu, saop&scaron;teno je iz tog resora.
Državni sekretar MUP-a Novica Obradović kazao je da su Nacrt zakona i inicijativu za kontrolnu raspravu uputili kako bi kroz dijalog do&scaron;li do konačnog rje&scaron;enja koje će ponuditi građanima.
On je rekao da je birački spisak, odnosno da li se u njemu nalaze stvarno oni koji zaslužuju tu da budu, tema koja opterećuje dru&scaron;tvo decenijama unazad - kako političku javnost, tako i nevladin sektor i &scaron;iru dru&scaron;tvenu zajednicu.
&bdquo;Kako bismo sve te dileme razrije&scaron;ili, mi smo u prethodnom periodu obavili opsežnu analizu i do&scaron;li smo do podataka da veliki broj na&scaron;ih državljana čak od 2008. i prije nijesu izvadili ličnu kartu, uprkos zakonskim rokovima&ldquo;, naveo je Obradović u izjavi za javnost, prenosi agencija Mina.
On je naglasio da je lična karta zakonska obaveza, ali da je njeno posjedovanje neophodno za svakodnevni život i za obavljanje nekih svakodnevnih aktivnosti.
Kako je podsjetio Obradović, lična karta je osnovni pokazatelj da je nekome prebivali&scaron;te, odnosno centar životnih aktivnosti stvarno u Crnoj Gori, &scaron;to je jedan od uslova da neko bude upisan u birački spisak.&nbsp;
Prema njegovim riječima, analizom je utvrđeno da je veliki broj preminulih građana bio upisan u birački spisak.&nbsp;
&bdquo;Njih 170 smo uspjeli da izbri&scaron;emo iz biračkog spiska &nbsp;i upi&scaron;emo u registar preminulih, ali imamo 99 za koje ne možemo da utvrdimo kakav im je status. Sve ukazuje na to da su to na&scaron;i državljani koji su živjeli i preminuli u inostranstvu&ldquo;, naveo je Obradović.
On je kazao da je trenutno pet hiljada crnogorskih državljana predalo zahtjev za vađenje nove lične karte, ali da ih mjesecima ne preuzimaju.
&bdquo;Lične karte su urađene, nalaze se u područnim jedinicama Direktorata za građanska stanja, ali oni duže od mjesec, odnosno mjesecima unazad nijesu do&scaron;li da preuzmu lične karte. Sve to ukazuje da su to ljudi koji ne žive u Crnoj Gori, odnosno da centar njihovih životnih aktivnosti nije u na&scaron;oj državi&ldquo;, dodao je Obradović.
On je kazao da izmjene i dopune Zakona o registrima, prebivali&scaron;tima i boravi&scaron;tima treba da omoguće svakom crnogorskom državljaninu priliku da iskoristi svoje pravo u punom kapacitetu.
Obradović je istakao da su Crnoj Gori svi njeni državljani dragocjeni i da se ne odriče ni jednog od njih.&nbsp;
&bdquo;Svi oni ljudi koji se nalaze na prebivali&scaron;tu van Crne Gore , bilo da bi obavljali neke poslove ili se liječili i &scaron;kolovali, treba da ostanu upisani i u registar prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta&ldquo;, naveo je Obradović.
Kako je naglasio, svi crnogorski državljani koji žive u inostanstvu, a požele da se vrate u Crnu Goru, mogu veoma lako da se upi&scaron;u u prebivali&scaron;te i da u skladu sa zakonima ostvare sva prava, pa i pravo da budu upisani u birački spisak.
Obradović je kazao da da izmjene i dopune Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta treba da omoguće ažuriranje baze podataka kako bi svim građanima i državljanima omogućili da u punom kapacitetu ostvare sva svoja prava.

Obradović: Nacrt izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu upućen skupštinskom odboru

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR MUP-A

Predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Žabljak Ivan Popović iz redova&nbsp; Nove srpske demokratije (NSD) saop&scaron;tio je da je danas morao da prekine sjednicu lokalnog parlamenta, jer su, kako tvrdi, kolege iz opozicije poku&scaron;ale fizički da spriječe održavanje sjednice.
&ldquo;Uvaženi građani Žabljaka, dužnost mi je da vas obavijestim da sam danas morao da prekinem izuzetno važnu sjednicu Skup&scaron;tine Op&scaron;tine, zbog reagovanja kolega iz opozicije koji su nažalost čupali kablove skup&scaron;tinskih mikrofona i poku&scaron;ali fizički da spriječe održavanje sjednice, odnosno rad parlamenta koji ima kvorum. Iako imam tu mogućnost, nijesam pozvao policiju da interveni&scaron;e, jer smatram da su to ipak na&scaron;e uvažene kolege koje predstavljaju dio na&scaron;eg dru&scaron;tva&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Popovića.
Ističe da nasilje nije rje&scaron;enje bilo kog problema.
"Podsjetiću da dok smo bili opozicija u na&scaron;em gradu, nikada nismo imali ovako nedolično pona&scaron;anje. U 14 sati biće održan kolegijum predsjednika Skup&scaron;tine na kojem ću pozvati da u atmosferi dijaloga i demokratije rije&scaron;e se sve eventualne nesuglasice.
Dragi sugrađani, mir u stabilnost nemaju alternativu, a odbornici Nove srpske demokratije i ja lično ćemo uvijek dati svoj doprinos smirivanju tenzija i prevazilaženju podjela&rdquo;, zaključio je Popović.

Popović: Opozicija u SO Žabljak čupala kablove mikrofona, pokušali fizički da spriječe održavanje sjednice

"IAKO IMAM TU MOGUĆNOST, NIJESAM POZVAO POLICIJU DA INTERVENIŠE"

U Miločerskom parku neće biti nove gradnje jer će Vlada staviti van snage planski dokument za hotelski rizort i područje proglasiti za&scaron;tićenim kulturnim dobrom, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
"Zajedno sa predstavnicima Uprave za zastitu kulturnih dobara i Agencije za za&scaron;titu zivotne sredine sa tim sam upoznao menadžment kompanije Adriatic properties, koji je iskazao saglasnost i podržao takvu viziju razvoja Miločera i Svetog Stefana", naveo je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Miločerski park postaje zaštićeno kulturno dobro