Politika

U Non-paperu za Crnu Goru nema ničeg supstancijalno novog&ldquo; ocjenjuje za Antenu M, hrvatski politički analitičar Davor Đenero. Jedino, &scaron;to se, kako nagla&scaron;ava, radi o dokumentu u kojem je na dobar način i na jednom mjestunavedena cijela serija problema, sa kojima se Crna Gora suočava u zavr&scaron;noj fazi pristupanja Evropskoj uniji.
&bdquo;Čini mi se da je izrazito važno ono &scaron;to je na konferenciji o ovom Non-paperu rekla jedna od njegovih autorki Vesna Pusić, koja upozorava na to da proces pristupanja nije zavr&scaron;en zavr&scaron;etkom pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju, nego je zavr&scaron;en tek ratifikacijom, a potpuno je izvjesno da Crnu Goru, prije ratifikacije pristupnog instrumenta čekaju unutra&scaron;nji izbori&ldquo;, navodi Đenero.
Zbog toga je, ukazuje sagovornik Antene M, veoma važno to &scaron;to se u dokumentu poziva na stvaranje čvrstog političkog bloka stranaka koje zagovaraju crnogorsko članstvo u EU.
&bdquo;Nažalost, relevantan dio stranaka koje čine dana&scaron;nju parlamentarnu većinu, na ovaj ili onaj način opstruira proces pristupanja. A u slučaju političke promjene, čak i da dođe do potpisivanja Ugovora o pristupanju u okviru toga, nova parlamentarna većina mogla bi zapravo to opstruirati, odnosno opstruirati pristupni proces&ldquo;, upozorava Đenero.
Zato podvlači da je neophodno već sada jasno razlučiti ko spada u evropski politički blok, a ko ne u Crnoj Gori.
&bdquo;I shodno tome organizovati političku većinu. Čini mi se da je to ključna poruka ovog Non-papera. Bilo bi veoma dobro ako bi politička arena u Crnoj Gori ozbiljno razmislila o poslatim porukama i usvojila ih&ldquo;, zaključuje Đenero.
Podsjetimo, autori non-papera za Crnu Goru su nekada&scaron;nja ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, Nekada&scaron;nja premijerka i ministarka odbrane Slovačke Iveta Radičova, biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Če&scaron;ke Toma&scaron; Petriček, Nekada&scaron;nji slovenački ministar odbrane i europarlamentarac Roman Jakič, te biv&scaron;i ministri odbrane Gruzije i Albanije, Tina Tinki Da&scaron;eli i Fatmir Mediju.

Đenero: Jasno razlučiti ko spada u evropski politički blok u Crnoj Gori,

"PARLAMENTARNA VEĆINA I NAKON POTPISIVANJA UGOVORA O PRISTUPANJU MOŽE OPSTRUIRATI PRISTUPNI PROCES"

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) pozvalo je ambasadora Rusije u Podgorici, Aleksandera Luka&scaron;ika, na razgovor zbog mije&scaron;anja u unutra&scaron;nja pitanja Crne Gore.
Luka&scaron;ik je na razgovor pozvan povodom nedavnih neprimjerenih saop&scaron;tenja i izjava u medijima, koje, kako navode iz MVP, predstavljaju jasan primjer otvorenog i neprihvatljivog mije&scaron;anja u unutra&scaron;nja pitanja Crne Gore.
"Povod za poziv bile su ocjene ruskog ambasadora date nakon usvajanja Odluke Skup&scaron;tine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NATO mehanizmu za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU)",&nbsp;
Povod i&nbsp; negativno komentarisanje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića datom francuskim novinama La Croix", kaže se u saop&scaron;tenju MVP. &nbsp;
Ovakva djelovanja i kritike apsolutno su neprihvatljivi, i da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija, navodi se u saop&scaron;tenju.
"Ruskom ambasadoru jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama.
Poručeno je da Crna Gora od&nbsp; Ambasade Ruske Federacije očekuje puno po&scaron;tovanje svojih institucija i zvaničnika, te da u vođenju svoje vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama billo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strate&scaron;ke interese, definisane vanjskopolitičkim prioritetima - članstvom u NATO i posvećeno&scaron;ću procesu pristupanja EU", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Ambasador Rusije pozvan na razgovor zbog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA

Prijateljstvo Crne Gore i Hrvatske i građana na&scaron;ih država je snažno i mnogo puta potvrđeno i nikako ne može biti naru&scaron;eno bilo čijim lo&scaron;im namjerama ili djelovanjem, poručio je gradonačelnik Nikola Đura&scaron;ković.&nbsp;
"Prijestonica će, ukoliko to bude prihvatljivo građanima koji su napadnuti, preuzeti sve tro&scaron;kove saniranja &scaron;tete nastale na njihovim vozilima.
To sam saop&scaron;tio i sinoć tokom razgovora sa građanima Hrvatske a ponavljam zbog inicijativa za prikupljanjem sredstava koje su pokrenute", saop&scaron;tio je Đura&scaron;ković.
Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je sinoć na magistralnom putu Cetinje - Budva.&nbsp;

Đurašković: Prijestonica spremna da preuzme troškove saniranja štete na vozilima hrvatskih navijača

SAOPŠTIO GRADONAČELNIK CETINJA

Vlada Savezne Republike Njemačke ohrabruje Crnu Goru da slijedi put reformi i dosljedno ga prati, poručio je ministar spoljnih poslova ove države Johan Vadeful na zajedničkoj konferenciji sa svojim crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem.
Naveo je da &bdquo;pro&scaron;irenje EU nije samo lijepi događaj, već je u interesu svih kako bismo napredovali i bili jo&scaron; snažniji&ldquo;.
"Crna Gora kao rijetko koja zemlja je uspje&scaron;na priča" smatra Vadeful.
Tvrdi da vjerska pripadnost i nacionalnost ne bi trebalo vi&scaron;e da budu izvor problema.
On je mi&scaron;ljenja da je Crna Gora na dobrom putu da se pridruži EU u predviđenom roku.
"Reforme moraju da se sprovedu. Nemam sumnje da ćete onda postići cilj i ispuniti sve kriterijume. Ipak, važno je postići puni konsenzus u politici i dru&scaron;tvu da budete u EU. To otvara vrata da budete punopravnačlanica" rekao je Vadeful, nagla&scaron;avajući da pridruživanje EU jeste veliki izazov, ali se isplati.
Saglasni smo s tim da nećemo dopustiti drugima da dezinformacijama uđu u na&scaron;e zemlje. Moramo podržati Ukrajinu na njenom te&scaron;kom putu" izjavio je &scaron;ef njemačke diplomatije.
On dodaje i da zna da Crna Gora snosi posljedice zbog sankcija Rusiji.
Prema njegovim riječima, cilj je nadomak ruke.
"Bitno je rije&scaron;iti pitanja oko Ustavnog suda, Sudskog i Tužilačkog savjeta" jasan je Vadeful.
Podsjetio je da Njemačka podržava Crnu Goru kroz Berlinski proces.
"Date su smjernice &scaron;to je sve potrebno da bude punopravna članica EU" precizirao je on.
&Scaron;ef crnogorske diplomatije očekuje zatvaranje pet poglavlja do kraja godine
Ibrahimović do kraja godine očekuje zatvaranje jo&scaron; pet poglavlja.
Ponovio je da Njemačka u Crnoj Gori ima iskrenog partnera.
"Za nas najbitnije intersovanje je ekonomska saradnja kroz ulaganje u energetiku i turizam" rekao je Ibrahimović.
Mi&scaron;ljenja je i da &bdquo;ako nastavimo ovim putem treba da budemo punopravna članica EU, a ne da imamo manje prava&ldquo;.
Ibrahimović vjeruje da će Vlada Crne Gore ubrzo ukinuti suspenziju bezviznog režima sa Turskom. Očekuje da to bude za 10 do 15 dana.

Ibrahimović: Očekujem ukidanje suspenzije bezviznog režima sa Turskom za 10-15 dana

SAOPŠTIO ŠEF CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

Ova vlada, uz podr&scaron;ku partnera, može dovr&scaron;iti tehničke pregovore, ali ne može Crnu Goru uvesti u EU kao punopravnu članicu &ndash; ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, ističući da se dio aktera sada&scaron;nje vladajuće većine u pojedinim državama EU doživljava kao potencijalni &bdquo;trojanski konj&ldquo; ruskog i srpskog uticaja unutar same Unije, te da je u takvom ambijentu te&scaron;ko očekivati da će sve države članice ratifikovati na&scaron; pristupni ugovor.
- Zbog toga kažem: ova vlada može zavr&scaron;iti pregovore, ali ne može obezbijediti članstvo, odnosno uspje&scaron;nu ratifikaciju. Presudni će biti izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova vlada imati kod partnera u EU &ndash; kazao je Vujović, dodajući i to da će protivnici evropske integracije, ne samo unutra&scaron;nji, nego, prije svega, zvanični Beograd i Moskva, poku&scaron;ati sve da spriječe ulazak Crne Gore u EU.
Snažna poruka EU
Na pitanje da prokomentari&scaron;e Izvje&scaron;taj Evropske komisije i tvrdnje da je riječ o najboljem izvje&scaron;taju koji je Crna Gora ikada dobila, te da li je to realna slika, Vujović je kazao da &bdquo;posljednji Izvje&scaron;taj Evropske komisije zaista jeste najbolji dokument te vrste koji je Crna Gora ikada dobila&ldquo;.
- Međutim, ne čitam ga samo kao odraz na&scaron;eg napretka, već prije svega kao snažnu političku poruku Evropske unije Crnoj Gori, ali ne manje ostalim državama Zapadnog Balkana. Jasno je da je Evropska komisija napravila izvje&scaron;taj koji omogućava da EU sa Crnom Gorom okonča pregovore do kraja 2026, ili realnije u prvoj polovini 2027. godine, kako bi članstvo 2028. bilo tehnički moguće. Treba razumjeti da pro&scaron;irenje EU nikada nije bilo samo pitanje &bdquo;&scaron;trikiranja&ldquo; obaveza. To je geostrate&scaron;ka odluka. Tako su Grčka, &Scaron;panija i Portugalija u&scaron;le u EU odmah nakon izlaska iz diktatura; zemlje Srednje Evrope 2004. godine, uključujući Slovačku, u&scaron;le su svega 14 godina nakon okončanja komunističkih diktatura. Slovačka koja je kasnila za ostalim zemljama iz ovog talasa nakon smjene Mečijara pregovarala je nepune tri godine. Bugarska i Rumunija nijesu bile potpuno spremne po dana&scaron;njim kriterijumima, ali su bile geopolitički važne &ndash; istakao je Vujović.
Kazao je da, kada EU želi &scaron;irenje, stvari se pojednostavljuju, ali kada ne želi da se &scaron;iri, kako je rekao, poo&scaron;travaju se procedure, uvode nove metodologije.
- U biti sve zavisi od toga da li je EU spremna za pro&scaron;irenje ili ne. Svaka država koja je kasnije u&scaron;la u EU bila je spremnija od onih koje su to ranije učinile. Stoga će i Crna Gora biti spremnija u trenutku ulaska od svih ostalih zemalja u trenutku kada su one postale dio EU. Proces evropeizacije jeste nastavak demokratske tranzicije, ali najveći dio postkomunističkih članica EU su se demokratski konsolidovale tek kad su postale članice EU. Tako da ne treba na članstvo gledati kao okončanje procesa demokratizacije, jer će se taj proces nastaviti i kad postanemo članica &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ne treba da nas čudi &scaron;to EU želi Crnu Goru.
- EU želi da pokaže da je politika pro&scaron;irenja živa. Stoga je i izbor Crne Gore logičan. Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, mala je, članica je NATO, koristi euro i ne može poremetiti ekonomske niti tokove odlučivanja u Uniji. Napredak u pregovorima ne znači da smo dobri đaci, ali znači da smo najbolji u na&scaron;em razredu, najbolji među zemljama kandidatima. Treba, međutim, razlikovati tehničko zatvaranje pregovora &ndash; &scaron;to je u domenu Evropske komisije &ndash; od ratifikacije članstva u svim državama članicama. Taj drugi dio je visoko politički i tu ćemo imati ozbiljne izazove &ndash; istakao je Vujović.
On je, na pitanje ostaje li pri stavu da ova vlada ne može uvesti Crnu Goru u EU, odgovorio potvrdno.
- Da, ostajem pri tom stavu. Ova vlada, uz podr&scaron;ku partnera, može dovr&scaron;iti tehničke pregovore, ali ne može Crnu Goru uvesti u EU kao punopravnu članicu. Razlog je jednostavan: nakon okončanja pregovora, sve prelazi u ruke država članica. Tada vi&scaron;e nije presudno &scaron;to kaže EK, već da li države EU imaju povjerenje u političke strukture koje upravljaju zemljom kandidatom.
 A dio aktera sada&scaron;nje vladajuće većine u pojedinim državama EU se doživljava kao potencijalni &bdquo;trojanski konj&ldquo; ruskog i srpskog uticaja unutar same Unije. Hrvatska je pojedine lidere prosrpskih i proruskih partija već proglasila personama non grata. U takvom ambijentu te&scaron;ko je očekivati da će sve države članice ratifikovati na&scaron; pristupni ugovor. Zbog toga kažem: ova vlada može zavr&scaron;iti pregovore, ali ne može obezbijediti članstvo, odnosno uspje&scaron;nu ratifikaciju. Presudni će biti izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova vlada imati kod partnera u EU &ndash; istakao je Vujović.
Opstrukcije
Upitan očekuje li opstrukcije na daljem evropskom putu Crne Gore, Vujović je kazao da očekuje na gotovo svakom koraku.
&ndash; One neće uvijek biti otvorene, često će imati formu &bdquo;igre dobrog i lo&scaron;eg policajca&ldquo;. Stranke koje su godinama bile protiv evropske integracije danas se formalno predstavljaju kao proevropske, ali realno imaju snažnu motivaciju da proces uspore ili sabotiraju. Vidjećemo poku&scaron;aje provociranja Hrvatske da uloži veto, iako to do sada nijesu uspjeli. Takođe, biće kreirano vi&scaron;e &bdquo;tempiranih bombi&ldquo;, poput slučaja Botun, po modelu već viđenom u slučaju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đuri&scaron;iću &ndash; gdje se prvo napravi problem, a zatim vladajuće strukture glume državu i po&scaron;tovanje evropskih standarda dok sa druge omogućavaju realizaciju onoga &scaron;to zapravo blokira evropski napredak &ndash; kazao je Vujović.
Dodao je da ne vjeruje da postoji su&scaron;tinski raskol između lidera biv&scaron;eg DF-a.
- Vi&scaron;e djeluje kao podjela uloga. Uz njih, dio bezbjednosnih struktura, MUP i Uprava policije, često učestvuju u kreiranju haotičnih situacija koje služe kao izgovor za dalje blokade. Da li će te opstrukcije uspjeti, zavisiće u velikoj mjeri od odlučnosti Njemačke i Francuske da ne dozvole sabotažu ključnih evropskih projekata u Crnoj Gori &ndash; kazao je Vujović.
Komentari&scaron;ući izjavu komesarke Marte Kos o &bdquo;probnom roku&ldquo; za nove članice i ideje o ograničavanju prava glasa, Vujović je kazao da se to, u ovom trenutku, ne odnosi na Crnu Goru.
- Komesarka Kos govori prije svega o unutra&scaron;njim reformama EU koje će biti potrebne zbog mogućeg brzog napretka Ukrajine, Moldavije i Albanije ka članstvu. Ulazak Ukrajine &ndash; ogromne države sa velikom političkom težinom i brojem poslanika &ndash; zahtijeva da EU unaprijed redefini&scaron;e mehanizme dono&scaron;enja odluka kako se procesi ne bi blokirali. Crna Gora bi mogla biti pogođena takvim ograničenjima samo u jednom scenariju: ako na izborima 2027. pobijede proruske i prosrpske snage. Tada bi pojedine države članice mogle, tokom ratifikacije, da kažu da Crna Gora nije spremna da uđe kao punopravna članica i usloviti ratifikaciju privremenim ograničenjem prava glasa. U ovom trenutku ta ideja nije realna &ndash; ali će sve zavisiti od toga ko će voditi državu nakon narednih parlamentarnih izbora &ndash; kazao je Vujović.
Na pitanje vidi li Crnu Goru u EU 2028, Vujović je odgovorio da vjeruje da na&scaron;a država može postati članica EU 2028.&nbsp;
- Da, vjerujem da Crna Gora i dalje može postati članica EU 2028. godine, a da na&scaron;i građani učestvuju na izborima za Evropski parlament u junu 2029. godine. Po ulasku bismo dobili i privremene predstavnike u EP koji bi bili poslanici do evropskih izbora &ndash; kazao je Vujović.
Upitan koji su nam do tada najveći izazovi, on je rekao da su ti izazovi dvostruki.
- Sa jedne strane tehnički, da moramo ubrzati i dovr&scaron;iti reforme u vladavini prava, borbi protiv korupcije, pravosuđu i javnoj upravi. Pregovori moraju biti zavr&scaron;eni do kraja 2026. ili prve polovine 2027. Sa druge strane su politički, da dobijemo nakon narednih izbora vladu koju i države članice vide kao kredibilnog partnera. Ako to ispunimo možemo se nadati članstvu. Ako na vlasti budu snage koje otvoreno ili prikriveno rade protiv evropskog puta, tada je prilično vjerovatno da će neke države članice blokirati ratifikaciju &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, treba biti spreman i na najgore scenarije, jer, kako je rekao, protivnici evropske integracije, ne samo unutra&scaron;nji, nego prije svega zvanični Beograd i Moskva, poku&scaron;aće sve da spriječe ulazak Crne Gore u EU.
- Ali ne treba zaboraviti da velika većina građana želi članstvo &ndash; i da oni koji to poku&scaron;avaju da ospore mogu biti ozbiljno kažnjeni na izborima, naročito kada vide koliko je cilj blizu i koliki su benefiti. Građani Crne Gore prvi put jasno vjeruju da je evropsko članstvo realnost koju ne treba dugo čekati. Stoga će i ti građani biti spremni da brane skoru evropsku perspektivu &ndash; poručio je Vujović.

Vujović: Ova vlada može dovršiti pregovore, ali ne i uvesti Crnu Goru u EU

"PRESUDNI ĆE BITI IZBORI 2027. I POVJERENJE KOJE ĆE NOVA VLADA IMATI KOD PARTNERA U EU "

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đura&scaron;ković obi&scaron;ao je sinoć građane Hrvatske koji su napadnuti na putu Budva &ndash; Cetinje.
Kako je saop&scaron;teno iz Prijestonice, Đura&scaron;ković im je ponudio svaku vrstu pomoći i izrazio podr&scaron;ku, iskazav&scaron;i, kako je naveo, prijateljski odnos koji su Cetinje i Cetinjani uvijek imali prema Hrvatskoj i njenim građanima.
Pozvao je nadležne državne organe da hitno identifikuju počinioce napada na građane Hrvatske i najo&scaron;trije ih sankcioni&scaron;u.
&nbsp;"Radi se o smi&scaron;ljenoj namjeri da se napad dogodi na teritoriji Cetinja, koja dolazi iz dobro poznate kuhinje&rdquo;.
Ovo je dodatan razlog da nadležni organi u najkraćem roku identifikuju i li&scaron;e slobode počinioce zahtijevajući maksimalne moguće kazne. Oni koji čine sve da naru&scaron;e prijateljske odnose sa Hrvatskom i građanima Hrvatske neće uspjeti u toj namjeri &scaron;to god uradili", poručio je Đura&scaron;ković.
Napominje i da je Cetinje otvoren grad za svakog dobronamjernika.
"Na državnoj vlasti je da hitno zaustave spiralu mržnje koja se produkuje kako bi se i Cetinje i Crna Gora prikazali suprotnim od onoga &scaron;to jesu&rdquo;, zaključio je Đura&scaron;ković.

Đurašković obišao navijače Hrvatske: Radi se o smišljenoj namjeri da se napad dogodi na teritoriji Cetinja

POZVAO NADLEŽNE DRŽAVNE ORGANE DA HITNO IDENTIFIKUJU POČINIOCE I NAJOŠTRIJE IH SANKIONIŠU

Poslanica Demokratske partije socijalista Drita Lola&nbsp;saop&scaron;tila je kako je &scaron;efu parlamenta Andriji Mandiću dostavila ostavku poslaničko mjesto.
Lola&nbsp;već neko vrijeme ne učestvuje u radu Skup&scaron;tine, pri čemu je istakla kako iz privatnih raloga uglavnom nije u državi.
Ona je istakla kako je, naročito od početka godine, pa i ranije, preispitivala svoju poziciju političarke i poslanice.
"Moj angažman u DPS-u je počeo parlamentarnim izborima 2020. godine, uvjerena da podržavam građansku partiju i snagu na nacionalnom nivou, koja je težila &scaron;irokim koalicijama, prepoznajući Crnu Goru kao državu republikanskog oblika vladavine koja nužno traži uključivanje svih građana bez razlika i bez dru&scaron;tvenog slojevanja. Nijesam željela da postanem dio nacionalnih albanskih partija, jer vjerovala sam &mdash; i nastavljam vjerovati &mdash; u multietničku i demokratsku Crnu Goru gdje za&scaron;tita individualnih prava se garantuje kroz republikansko tvorenje države", istakla je ona. 
"Suprotstavljanje politici vlasti od 2020. osjetila kao osnovnu dužnost"
Kaže da, kao Albanka iz Crne Gore, smatra da se crnogorska politika može graditi samo u uslovima sveobuhvatnosti, a ne usitnjavanja u političke partije po etničkom ključu, i da manjinska prava ne smiju se ni dovoditi u pitanje.
Dodala je, uz ostalo, kako se njena osnovna dužnost u politici svodila na to da se suprotstavi revizionističkim, &scaron;ovinističkim i nacionalističkim politikama onih koji su preuzeli vlast 2020. godine. 
"Vjerovala sam da bi DPS, uprkos problematičnoj pro&scaron;losti u upravljanju - o čemu sam i sama često govorila kritički, u opoziciji mogao da se obnovi sa novim ljudima i novom energijom, gdje bih i ja dala svoj doprinos. Nov duh i novi ljudi u opoziciji morali su da se odvoje od starog mentaliteta i praksi iz pro&scaron;losti, morali su da pokažu i osude korupciju, i morali su da jasno komuniciraju da u Crnoj Gori lični interesi ne mogu da prevladaju nad dru&scaron;tvenim. Novi DPS nije smio da nastavi da se identifikuje kao politička snaga koja &scaron;titi pojedince, klanove ili biznise koje tereti pravosuđe", kaže ona. 
Bila je, dodaje, i ostaje nedvosmisleno protiv javnih suđenja koja se sprovode preko medija i portala.
"DPS nužno treba da brani osnovna prava svakog pojedinca. Na Kongresu koji je održan odmah nakon poraza na parlamentarnim izborima 2020. godine, izabrana sam u Glavni odbor, iako nijesam bila članica, već podržavalac partije. Vijest me je zatekla u Edinburgu, gdje sam tada studirala. Iako nijesam očekivala takvu poziciju, prihvatila sam je kao obavezu koju moram obavljati oslanjajući se na temeljni princip odbrane javnog interesa iznad svega", istakla je Llolla. 
"Ne znam kako je i ko moje ime stavio na listu 2023."
Nakon toga, istakla je kako se 2023. osjetila dobro i cijenjeno, time &scaron;to je bila visoko rangirana na listi DPS-a.
"U tom momentu sam na trenutak zaboravila da ja nijesam cilj, niti svrha. Javno dobro mora ostati u svakom momentu cilj i svrha, a mi smo samo u službi toga. Način objavljivanja poslaničke liste, bez takmičenja i otvorene unutra&scaron;nje debate, signalizirao je da DPS i poslije skoro tri godine opozicije ima mnogo toga da unaprijedi. Jedna politička partija, glavna u zemlji, koja demokratizaciju, debatu i za&scaron;titu slobodne riječi treba da ima u svom fokusu, i gdje članovi predsjedni&scaron;tva proučavaju antičku grčku filozofiju a inspiraciju pronalaze kod velikih filozofa poput Sokrata i Platona, trebalo bi da svoje ambijente i forume partije pretvori u trg Agora, a ne u ponor Baratron", nagla&scaron;ava ona.
Čak ni danas, dodaje, ne zna kako i ko je stavio njeno ime na tu listu.
"Uvjerena da, ukoliko nastavim bavljenje politikom, moram otvoriti debatu iznutra &mdash; od dna ka vrhu, a ne obrnuto, paralelno s tim poku&scaron;avala sam da guram i proces jačanja Alijanse žena i da otvorimo debatu o stavovima koje zauzimamo u parlamentu &mdash; da isti ne treba da budu &ldquo;papagajsko&rdquo; ponavljanje uputstava od gore. Ni u ovom dijelu nijesam uspjela da razumijem ko priprema uputstva, jer ni oni koji bi ih prenosili često nijesu znali &scaron;ta prenose", kazala je. 
"Moje sugestije i stavovi bili osporavani"
Dodaje kako je kasnije uslijedila situacija u kojoj su njene "sugestije i stavovi bili ne samo ignorisani, već osporavani i napadani".
"Izgleda da nijesam vi&scaron;e smjela da postanem smetnja rukovodstvu, već je moj zadatak bio da svoje ideje ostavim po strani i recitujem precizno naređenja s vrha. Ukratko, da postanem jedan od &ldquo;aksesoara&rdquo; interesnih grupa koje kontroli&scaron;u partiju. A, kada smo kod aksesoara, mi žene imamo dovoljno znanja jer ih koristimo dosta, počev od &scaron;e&scaron;ira pa do cipela i ostalog između. Naravno da takav pritisak nijesam ni pomi&scaron;ljala da prihvatim i za početak podnijela sam ostavku krajem 2024. na poziciju predsjednice Alijanse žena", naglasila je.
"Traume koje su ostavile godine jugoslovenskog komunizma"
Llolla, uz ostalo, ističe kako je riječ rukovodstva i predsjednika ostala kao "neprekr&scaron;iva naredba", te da se u takvim slučajevima vide "traume koje su ostavile godine jugoslovenskog komunizma u umovima onih koji izgleda i dalje žive u sjenci politbiro".
Konačno, kako nagla&scaron;ava, pro&scaron;le godine je rukovodstvu DPS-a dala do znanja da će većim dijelom ove biti van Crne Gore.
"DPS mora prvo da se očisti u mislima i djelima svog rukovodstva, zatim da povrati povjerenje građana i da utiče na javno mnjenje izvan &ldquo;influenserskih&rdquo; medija. Jedno je sigurno: većina građana danas je ćutljiva i čeka. Ćutljivi i čekaju da izađe politička snaga koja misli na njih i koja će raditi za njih", ističe ona.
"Moj mandat pripada DPS-u i biračima stranke"
Kaže kako njen mandat pripada DPS-u i glasačima te stranke.
"Od jula kada sam poslala poruku predsjedniku, čekala sam unutra&scaron;nju komunikaciju ako bi bilo prostora za promjenu ili bar refleksiju od strane rukovodstva. Odgovor na poruku mi je stigao, ali ne unutra&scaron;nji, već kroz novinski članak, gdje sam počastvovana radom ne jednog, već dva &ldquo;istraživačka novinara&rdquo; u stilu Holmes-Watson dueta sa svojim engleskim &scaron;e&scaron;irićima. Danas pi&scaron;em ove riječi kao slobodna građanka bez ikakve javne funkcije, jer ironija sudbine je, a i kako zakon zahtijeva, svoju ostavku na poziciju poslanice sam poslala predsjedniku Skup&scaron;tine koji se u posljednje vrijeme obukao u odjelo zapadnog političara, a &scaron;ovinizam i nacionalizam okačio u kabinetu kao zimsku jaknu &mdash; za svaki slučaj, ako zahladni", kaže ona.
Naposljetku, ona se izvinila bazi DPS-a.
"Izvinjavam se ljudima koji su po meni među najboljima u Crnoj Gori. Izvinjavam se ako sam vas mojim postupcima povrijedila &mdash; ali vam obećavam da su moji motivi bili isključivo usmjereni na jedno: pobolj&scaron;anje stanja u DPS-u i, kao posljedica toga, ukupnih prilika u Crnoj Gori", zaključila je ona.

Lola podnijela ostavku, tvrdi da su njeni stavovi osporavani: Moj poslanički mandat pripada DPS-u i biračima

"DPS MORA PRVO DA SE OČISTI U MISLIMA I DJELIMA SVOG RUKOVODSTVA"

Crna Gora treba jasne i glasne ustavne patriote koji se odlikuju međusobnim uvažavanjem tražeći zajednička rje&scaron;enja za bolju budućnost Crne Gore, umjesto nacionalista i vjerskih fanatika koji se beskrupolozno &scaron;irenjem mržnje i podjelama među ljudima žele dočepati vlasti. Interesantno je gledati kako se mediji i dru&scaron;tvo bave terenom radikala koji ih vode u propast a ne terenom konstruktivnih političara koje su izabrali da ih vode u bolju budućnost - kaže u intervjuu za Pobjedu poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović. Ističe da je Crna Gora samostalna i ponosna zemlja sa divnim ljudima različitih vrlina i da sama može rije&scaron;iti probleme bez mije&scaron;anja izvana.
Njemačka pruža kontinuiranu podr&scaron;ku Crnoj Gori na evropskom putu. Na&scaron;a država je i dalje predvodnik u regionu. Mislite li da je uz sve unutra&scaron;nje probleme i ovakvu heterogenu vladu realno da Crna Gora do 2028. postane članica EU? 
JURATOVIĆ: Crna Gora je stvarno najdalje stigla od svih kandidata za ulazak u EU. Na tome treba svim dosada&scaron;njim akterima čestitati, pogotovo ako se uzmu u obzir sva dru&scaron;tvenopolitička previranja zadnjih godina, preko kojih su morali preći. Koliko je realno da Crna Gora do 2028. uđe u EU? To zavisi od vi&scaron;e faktora a to su prije svega ispunjavanje uvjeta u Crnoj Gori i spremnosti EU za daljnje pro&scaron;irenje. Dakle, realno je moguće ako će se obje strane ozbiljno prihvatiti posla i preostale korake brže voditi ka cilju.
Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutra&scaron;nje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema pro&scaron;irenju. Kako se ta prepreka može prevazići? 
JURATOVIĆ: Kao prvo, Crna Gora mora profunkcionirati institucionalno i biti kompatibilna sa evropskim institucijama. To će sigurno uspjeti. Drugo Crna Gora mora biti partner koji neće stvarati dodatne probleme EU. Zato je bitno da dru&scaron;tvo Crne Gore aktivno živi demokratske vrijednosti a ne da dozvoli da se to zloupotrebljava.
Drugim riječima EU članice imaju dovoljno problema u svojim dru&scaron;tvima sa snagama koje zloupotrebljavajući demokratska prava i slobode vjerskim i nacionalnim ideolo&scaron;kim radikalizmom, demokratske vrijednosti do iznemoglosti crpe, kako bi konačno te iste dočepav&scaron;i se vlasti uni&scaron;tili. EU ima dovoljno svojih Orbana i ne želi dodatne. 
Može li se crnogorsko dru&scaron;tvo samo oduprijeti uzavreloj atmosferi koja je nizom dezinformacija svjesno kreirana u medijima, a koje su proizvele islamofobiju, poziv na linč, govor mržnje, uni&scaron;tavanje imovine turskih državljana, koji nijesu ni bili krivi za incident na Zabjelu? Kako komentari&scaron;ete ova de&scaron;avanja? 
JURATOVIĆ: Da li se Crna Gora može sama oduprijeti uzavreloj atmosferi? Mislim da se ona mora oduprijeti ako se ne želi vratiti u srednji vijek. Crna Gora treba sada demokrate jasnog stava i cilja. Demokrate koje su svjesne da budućnost leži u zajedni&scaron;tvu a ne u podjelama. Da dogovor po&scaron;tivajući različitost u traženju rje&scaron;enja nije slabost ili izdaja već jedini garant mira, sigurnosti i prosperiteta. U Evropi je u povijesti svakih trideset godina bio neki veliki rat. Zahvaljujući razvijenoj demokratskoj svijesti u EU vlada eto već 80 godina mir i stabilnost. Pogotovo sloboda medija, obavezuje medije da se ne smiju spustiti na kulturu socijalnih mreža radikala, već odgovorno izvje&scaron;tavati na temeljima Ustava Crne Gore.
Crna Gora treba jasne i glasne ustavne patriote koji se odlikuju međusobnim uvažavanjem tražeći zajednička rje&scaron;enja za bolju budućnost Crne Gore, umjesto nacionalista i vjerskih fanatika koji se beskrupulozno &scaron;irenjem mržnje i podjelama među ljudima žele dočepati vlasti. Interesantno je gledati kako se medijii dru&scaron;tvo bave terenom radikala koji ih vode u propast a ne terenom konstruktivnih političara koje su izabrali da ih vode u bolju budućnost. 
Iako je predsjednik Srbije rekao da&bdquo;nema pojma &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori&ldquo; i da su &bdquo;lažovi&ldquo; oni koji kažu da se Beograd preko Podgorice obračunava sa Turskom, ostaju brojna pitanja. Koliko je za ovu uzavrelu atmosferu u Crnoj Gori i očigledno organizovana okupljanja protiv turskih državljana odgovoran zvanični Beograd? 
JURATOVIĆ: Jedno je sigurno, a to je da je nemoguće za povjerovati da predsjednik Srbije nema pojma &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori. Sve ostalo, koju ulogu i da li je uop&scaron;te ima zvanični Beograd o zbivanjima u Crnoj Gori je te&scaron;ko ocijeniti. Ali moram naglasiti da i tu mora Crna Gora pokazati svoju zrelost i sama rije&scaron;iti i taj problem. Crna Gora je samostalna i ponosna zemlja sa divnim ljudima različitih vrlina i ona može sama rije&scaron;iti takve probleme bez mije&scaron;anja izvana. Radikali su manjina i margina i normalno je da traže incidente i pomoć sličnih izvana, uglavnom iz susjedstva.
Kao dobar susjed predsjednik Srbije u najmanju ruku trebao bi osuditi takve incidente. To nije mije&scaron;anje u unutra&scaron;nje pitanje susjedne zemlje već dobra namjera prema susjednoj zemlji sa kojom će morati surađivati i već surađuje, a to može samo sa uređenim dru&scaron;tvom.
Crna Gora je bila primjer dobrosusjedske saradnje. Odnosi sa Hrvatskom su sada prilično naru&scaron;eni, a ostalo je puno nerije&scaron;enih pitanja između dvije države. Može li nas ova situacija usporiti na putu EU integracija?
JURATOVIĆ: Za ulazak Crne Gore u EU je nažalost potrebna jednoglasnost svih članica EU. 
To znači da mogući problemi u odnosu sa pojedinim članicama moraju biti rije&scaron;eni prije ulaska. Kao &scaron;to već rekoh, EU ima dovoljno svojih problema i ne želi uvlačiti nove. Nadam se da će istinske demokrate i jedne i druge zemlje otvorena pitanja moći brzo rije&scaron;iti.
Pogotovo mi je bitno da Hrvatska ne krene primjerom Slovenije prije njenog ulaska. Naime, da se javno svađaju oko granice i nekog plićaka koji danas ulaskom u &Scaron;engen zonu apsolutno nikome ni&scaron;ta ne znači. To samo koristi radikalima i euroskeptičarima na jednoj i drugoj strani.

Juratović: Crna Gora treba jasne i glasne ustavne patriote, umjesto nacionalista i vjerskih fanatika

POSLANIK BUNDESTAGA ISTIČE DA UNIJA IMA DOVOLJNO SVOJIH ORBANA I NE ŽELI NOVE

Snimci satelitskog snimanja teritorije Crne Gore postavljeni su na sajt koji će za nekoliko dana biti u funkciji, kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović navodeći da su stvoreni uslovi da se ubrzo krene sa legalizacijom bespravno izgrađenih objekata.
Radunović je u intervjuu Televiziji Crne Gore kazao da objekti kojih ne bude na snimku neće biti predmet legalizacije.
&ldquo;A objektima se smatra samo zatvoren objekat koji ima i zidove i gornju ploču, makar gornju ploču ili krov. Prema tome, cerade i slično ne dolaze u obzir za razmatranje uop&scaron;te, a bilo ko ko bi danas nastavio da radi ako je nelegalno počeo, osudio bi automatski svoje objekte na ru&scaron;enje&rdquo;, naveo je Radunović.
On je kazao da u Crnoj Gori postoji vi&scaron;e od stotinu hiljada bespravno izgrađenih objekata &ldquo;i to se moralo dovesti u red&rdquo;.
&ldquo;Naravno, u istom momentu smo odlučili i da prekinemo bilo kakvo davanje nade ljudima da mogu dalje da nastave nelegalno da grade&rdquo;, dodao je Radunović, prenosi Portal RTCG. 
Zbog toga su, kako je kazao, odmah preduzeli korake. 
&ldquo;Počeli smo sa Žabljakom, koji je bio jedan ba&scaron; istaknuti primjer nelegalne gradnje. Vrlo brzo smo 136 objekata, tj. građevinskih parcela, zatvorili, podigli 136 prijava, brzo kreću i prva ru&scaron;enja&rdquo;, rekao je Radunović.
Radunović je rekao da, &scaron;to se tiče komunalnog opremanja, svaka op&scaron;tina određuje cijenu.
Prema riječima Radunovića, cijena komunalnog opremanja je ista kao za neku ilegalnu gradnju.
On je kazao da su omogućili veliki rok za otplatu. 
&ldquo;Znači, 30, odnosno 20 godina, 240, odnosno 360 mjeseci, tu se misli na državnu zemlju i objekte koji su građeni nelegalno. Recimo u nekoj srednjoj stambenoj zoni u Podgorici, ako bude 50 odsto popusta za kuće od 200 kvadrata, to neće biti preko 25-26 EUR mjesečno&rdquo;, naveo Radunović.
Komentari&scaron;ući negodovanje Botunjana na gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, Radunović rekao da u momentu, kad su se stekli svi uslovi, kada su imali potpuno čistu dokumentaciju, sve saglasnosti i mi&scaron;ljenja, izdali su građevinsku dozvolu.
&ldquo;To na&scaron; posao i to je propisano zakonom. Da smo uradili drugačije, ovaj bi ministar vjerovatno dobio krivičnu prijavu, &scaron;to bi bilo potpuno logično&rdquo;, kazao je Radunović.
Odgovarajući na pitanje da li je zbog te odluke, a kako se moglo čuti prethodnih dana u javnosti, naru&scaron;en odnos sa koalicionim partnerom i predsjednikom Demokratske narodne partije, Milanom Kneževićem, Radunović je kazao da nije to osjetio.
&ldquo;Moram da priznam da nijesam osjetio da je na neki način naru&scaron;en odnos. Ja razumijem naravno i Kneževića i njegovu stranku koja ima dominantno utemeljenje u Zeti i tu solidarnost&rdquo;, dodao je Radunović. 
On je kazao da je često bio solidaran s građanima Botuna kad je u pitanju bazen crvenog mulja.
&ldquo;Ali mislim da ovime činimo i građanima Zete, jer oni danas imaju ozbiljan problem i od kolektora ovog starog iz Podgorice. Ovime se rje&scaron;ava sve&rdquo;, kazao je Radunović.

Radunović: Kada su imali potpuno čistu dokumentaciju izdali smo građevinsku dozvolu za kolektor, u suprotnom dobio bih krivičnu prijavu

"NIJESAM OSJETIO DA JE NARUŠEN ODNOS SA MILANOM KNEŽEVIĆEM"

Preduslov za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU) je izgradnja pravednih država u kojima će kriminalci biti na optuženičkim klupama, a ne pozicijima moći, saop&scaron;teno je tokom panela &ldquo;Demokratske alternative: izgradnja evropske budućnosti Zapadnog Balkana&rdquo; na regionalnom plenumu &bdquo;Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu&ldquo;.
Regionalni plenum zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković odgovarajući na pitanje moderatorke Aleksandre Jerkov iz ADD, kazao je da su kroz izvje&scaron;taju Evropske komisije, Crna Gora i Albanija dobile pozitivne ocjene, dok to nije slučaj sa drugim državama regiona.&nbsp;
On je ocijenio da taj proces za čitav region traje predugo i da je, od strane mnogih aktera, zapostavljen, uz podsjećanje da je Vlada DPS-a pregovore sa EU otvorila 2012. godine.
&ldquo;I za tih osam godina, koliko smo bili dalje na vlasti, otvorili smo sva poglavlja i tri privremeno zatvorili, a tokom perioda nove vlasti, za pet godina, privremeno su zatvorena četiri poglavlja. Dobro je da se Crna Gora kvalifikuje danas kao država koja je najvi&scaron;e napredovala, ali je to deklarativno, a ne su&scaron;tinski&rdquo;, smatra Živković.
On je naveo da su danas u Crnoj Gori na vlasti populisti i nacionalisti i da su &ldquo;populisti omogućili nacionalistima da dobiju zamah u temama poput istorijskog revizionizma i uru&scaron;avanja institucija&rdquo;.
Živković je rekao da se često može čuti ocjena &ldquo;da nas vi&scaron;e želi EU nego mi nju, makar kada govorimo danas sa pozicija vlasti&rdquo;.
&ldquo;I to je opasnost po cijelo dru&scaron;tvo, upozoravao sam vi&scaron;e puta - možete vi naći adiministraciju koja će usagla&scaron;avati zakonodavstvo Crne Gore sa zakonodavstvom EU, ali najteži posao je emancipacija jednog dru&scaron;tva&rdquo;, istakao je on, nagla&scaron;avajući da je to zahtjevan procesa za sve.
&ldquo;Ako želimo da idemo tim putem, moramo se nečega odreći. Svaki politički subjekt koji želi da podrži EU integracije, moraće da se odrekne dijela rejtinga u korist emancipacije dru&scaron;tva&rdquo;, poručio je Živković.
Živković je izrazio skepsu oko realnosti najava da bi Crna Gora mogla postati članica EU 2028. godine.
&ldquo;Pla&scaron;im se da integracioni proces nećemo zavr&scaron;iti do kraja 2026. Za pet godina smo zatvorili četiri poglavlja, do kraja godine trebalo bi da zatvorimo pet poglavlja, a mnogo vi&scaron;e iduće godine, i nijesam siguran da će to biti moguće, s obzirom na to kako se pona&scaron;a vlast&rdquo;, ocijenio je Živković.
Ukazao je i na jak spoljni pritisak na medijski sektor i audiovizuelne usluge, kao na uticaj na energetski sektor, ali i na gubitak kontrolne uloga Skup&scaron;tine.
&ldquo;Kada se premijer ne pojavljuje u Skup&scaron;tini, to je isto indikator gdje nam je demokratija u Crnoj Gori&rdquo;, rekao je Živković.&nbsp;
Živković je bio izričit da aktuelna vlast ne može uvesti zemlju u EU, poja&scaron;njavajući da to nije subjektivni niti sujetni stav. Međutim, istakao je da bi bilo dobro da država &scaron;to prije postane članica EU. &nbsp;
&ldquo;Ruski maligni uticaj neće čekati ni sekund da preuzme dominantnu ulogu na Balkanu. Broj njihovih proksija u Crnoj Gori je veliki. Govorim o medijima i raznim organizacijama koji podrivaju demokratiju&rdquo;, naveo je Živković.
Poručio je i da opozicija neće odustati od EU puta i upozorio da će u narednih godinu i po biti intenzivirani poku&scaron;aji da Crna Gora bude zaustavljena na putu ka Uniji.
&ldquo;Drugog lijeka i rje&scaron;enja za Crnu Goru nema bez političke stabilnosti sa iskreno posvećenim evropskim subjektima unutar vlasti&rdquo;, zaključio je Živković.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Srbije, rekao je da su se nakon 2006. godine, stvorili uslovi da Beograd prihvati nezavisnu Crnu Goru.
Lider Demokratske stranke (DS) iz Srbije Srđan Milivojevićn rekao je da je Srbija trenutno zemlja u koju su upereni reflektori evropske javnosti, ali i da treba praviti razliku između Srbije i predsjednika države Aleksandra Vučića.
Milivojević je rekao da u Srbiji postoje stranke kao &scaron;to je DS koja se 36 godina bori protiv ratnih hu&scaron;kača i zalažu za evropske vrijednosti.
&ldquo;Vučić je za 12-13 godina vlasti uspostavio čvrstu vezu između vlasti i organizovanog kriminala. Nema sumnje da Srbijom vlada organizovana kriminalna grupa&rdquo;, naveo je Milivojević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Srbiji nijesu prijetnja &scaron;kaljarski ili kavački klan, već &ldquo;avački klan&rdquo;, aludirajući na inicijale Aleksandra Vučića.
&ldquo;I on ugrožava ne samo evropsku budućnost Srbije nego i Zapadnog Balkana. Vučić je prepreka normalnom životu, jer je to čovjek koji nikad nije odustao od rečenice &ldquo;ubijte jednog Srbina-mi ćemo 100 muslimana&rdquo;. On nikad, iako je obukao EU frak, nije odustao mržnje i podjela&rdquo;, rekao je Milivojević.
On je podsjetio da se Srbiji pojavila nova politička snaga - studentski pokret.
&ldquo;To su ljudi koji 25 godina nakon &ldquo;Otpora&rdquo; kažu: &ldquo;nemojte nas dijeliti po vjeri ili naciji&rdquo;. Jedina podjela je na ljude i neljude, mi nećemo suživot već zajednički život&rdquo;, rekao je Milivojević.
Prema njegovoj ocjeni, Srbija nije zastala na EU putu, &ldquo;ona ubrzano ide u rikverc&rdquo;, jer &ldquo;Vučić ne želi Srbju u EU, ali se mlada generacija vrijednosno opredijelila za EU&rdquo;.
&ldquo;Ti ljudi kažu: ako smo mogli mi da se dogovorimo i u Novom Pazaru, Ni&scaron;u, Beogradu, sjutra će moći da se dogovore mladi iz Beograda, Sarajeva, Podgorice, Pri&scaron;tine&rdquo;, naveo je Milivojević.
On je kazao da i sljedbenici Vučića u Crnoj Gori polako okreću leđa, kao &scaron;to je to ranije uradio Milorad Dodik.
&ldquo;Nemojte da sumnjate da Andrija Mandić nije kupio kartu za Ameriku, da se i on dogovori kao Dodik. Kad Crna Gora postane dio EU, i Knežević će biti građanin Crne Gore, on neće reći - ja neću paso&scaron; Crne Gore&rdquo;.
Vučić ugrožava vitalne nacionalne interese i Crne Gore i Srbije. Interes Crne Gore je da bude dio EU, &scaron;to prije. Vučić će preko pripejd političara poku&scaron;ati da saplete Crnu Goru na putu ka EU, ali garantujem vam da se to neće desiti&rdquo;, rekao je Milivojević.
On je rekao da ne treba Balkanu čvrsta, već čista ruka i da DS to nudi. &nbsp;&ldquo;DS nudi Crnoj Gori čistu ruku saradnje, zajedničke vizije prema EU. U toj ruci će se uskoro vijoriti zastava pobjede&rdquo;, poručio je Milivojević.
Milivojević je rekao da &ldquo;ako hoćemo da budemo dio EU, zadatak i DS i vlasti u Crnoj Gori je da izgradimo pravednu državu. Ne može zločin da prođe nekažnjeno ako hoćemo da idemo ka EU&rdquo;. &nbsp;
Predsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije Venko Filipče kazao je da su evropske integracije realnost za Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
&ldquo;Ali, paralelno s tim vidimo tenzije u zemljama, a glavni problem je &scaron;to ekstremisti vladaju javnim narativom i oni rade sve &scaron;to se može da zadrže atmosferu tenzija jer je to njihov garant da će ostati na pozicijama&rdquo;, rekao je Filipče.&nbsp;
On je kazao da je potrebno partnerstvo progresivnih partija i civilnog dru&scaron;tva.
&ldquo;Moramo se udružiti protiv nacionalista. Napravićemo pravu gre&scaron;ku ako ne shvatimo da te desničarske partije ne pomažu jedni drugima da ostanu na vlasti, čak iako djeluju da su u konfliktu&rdquo;, objasnio je Filipče.
On je naveo da se stare politike zavr&scaron;avaju i da je neophodno fokusirati se na mlade i sa njima imati direktniji pristup kako bi ih angažovali.
&ldquo;Za promjene je ključan odabir pravih ljudi. Ukoliko želimo da budemo prihvaćeni kao demokratska alternativa desničarskim partijama, glasači će imati stroži kriterijum. Odabir ljudi sa kojima ćemo raditi je ključni elementi da steknemo povjerenje, naročito novih generacija glasača&rdquo;, smatra Filipče.
Član Predsjedni&scaron;tva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (BiH) Damir Ma&scaron;ić, odgovarajući na pitanje koje je rje&scaron;enje za podjele u dru&scaron;tvu, kazao da je istina jedino rje&scaron;enje.
&ldquo;Potrebno je svaki dan pričati i &scaron;iriti je, to je najbolji alat za borbu protiv podjela. BiH je kao multietnička zemlja, u kojoj se različitosti njegovane stotinama godine, 90-tih bila dovedena u pitanje. To su uradili oni čije politike i danas blokiraju napredak regiona&rdquo;, rekao je Ma&scaron;ić.
&ldquo;Stvari treba nazivamo pravim imenima i imenovati odgovorne. Luskuz je pričati diplomatskim rječnikom opisujući pojave koje su pristune u na&scaron;im zemljama i umotavati to u neke rukavice&rdquo;, rekao je Ma&scaron;ić.&nbsp;
On je naveo da koncept Srpskog sveta najbolje prikazuje na koji način ruski maligni uticaj nastoji da zadrži države Balkana u nekom statusu quo.&nbsp;
&ldquo;Konstantno mije&scaron;anje u unutra&scaron;nje stvari od režima u Beogradu je nedopustivo. I meni je drago, da nakon nekog vremena, taj glas danas puno jasniji&rdquo;, rekao je Ma&scaron;ić.&nbsp;
On je kazao da su BiH i Crna Gora, kao multientičke države najvi&scaron;e bili izloženi malignim uticajim.
&ldquo;Nadamo se da će Crna Gora &scaron;to prije okončati evropski put&rdquo;, dodao je Ma&scaron;ić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na tom putu EU mora biti manje licemjerna i vi&scaron;e glasnija.&nbsp;
&ldquo;I EU treba da naziva stvari pravim imenom i u slučaju BiH da ne prilagođavaju EU vrijednosti nenormalnim prilikama u BiH, jer nam ne pomažu na taj način&rdquo;, kazao je Ma&scaron;ić.
On je naveo da su imali bezbroj reformi koje su zavr&scaron;ile kao &ldquo;mrtvo slovo na papiru&rdquo;.&nbsp;
&ldquo;Garantujem da nam 90 odsto problema pravi nekolicina radikalnih nacionalista koji brutalni kriminal i korupciju prikrivaju iza tog nacionalizma&rdquo;, kazao je Ma&scaron;ić.
On smatra da &ldquo;pravosuđe BiH funkcioni&scaron;e, oni (nacionalisti) ne bi bili u prilici da stvaraju probleme nego bi bili na optuženičkim klupama&rdquo;.&nbsp;
&ldquo;Potrebno je slobodno, nezavisno pravosuđe koje će se uhvatiti u ko&scaron;tac sa kriminalnom i korupcijom&rdquo;, zaključio je Ma&scaron;ić.

Regionalni plenum: Izgradnja pravedne države ključna za ulazak u EU

"PUKOTINE U DEMOKRATIJI: NACIONALIZAM I KLERIKALIZAM NA ZAPADNOM BALKANU“

Skup&scaron;tina Crne Gore izabrala je Sekulu Raičevića, Veselina &Scaron;ćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta (TS).
Raičević i &Scaron;ćepanović izabrani su za članova TS iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, na predlog skup&scaron;tinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe iz uprave, dok je Radulović izabrana za članicu Savjeta iz reda advokata, na predlog Advokatske komore.
Radulović je dobila podr&scaron;ku 46, a Raičević 47 poslanika, dok je za &Scaron;ćepanovića glasalo 30 poslanika, a 17 bilo uzdražno, prenosi Portal Analitika.

Raičević, Šćepanović i Radulović izabrani za članove Tužilačkog savjeta