Politika

&nbsp;Lideri Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Hrvatske građanske inicijative (HGI), pozvali su premijera Milojka Spajića da bez odlaganja preduzme sve neophodne institucionalne korake radi pune primjene mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (VK) o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Lider DPS-a Danijel Živković, predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir &Scaron;ehović i predsjednik HGI-a Adrijan Vuksanović, u dopisu Spajiću su podsjetili da je članom 1 stav 3 Sporazuma od 15. marta predviđeno da se &bdquo;strane sagla&scaron;avaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mi&scaron;ljenja VK u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja.&ldquo;
&bdquo;Budući da su svi potpisnici Sporazuma u posjedu mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (CDL(2025)023), smatramo da su se stekli svi preduslovi za njegovu punu implementaciju u skladu sa preuzetim obavezama&ldquo;, kaže se u dopisu.
Dodaje se da je VK u mi&scaron;ljenju, između ostalog, navela da je &bdquo;čak i ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtijeva formalno obavje&scaron;tenje od Ustavnog suda, morala biti ispo&scaron;tovana od strane parlamenta&ldquo;.
U dopisu Živkovića, &Scaron;ehovića i Vuksanovića navodi se da na osnovu toga nesporno proizilazi da je parlament postupio suprotno proceduri jasno propisanoj Zakonom o Ustavnom sudu, čime je dovedena u pitanje pravna sigurnost i institucionalni integritet Ustavnog suda.
Kako su rekli, s obzirom na to da se radi o ustavno-pravnom pitanju od naročite važnosti za funkcionisanje institucija, važno je da svi potpisnici Sporazuma dosljedno po&scaron;tuju preuzete obaveze.
&bdquo;Stoga Vas, kao potpisnika Sporazuma i predsjednika Vlade, pozivamo da bez daljeg odlaganja preduzmete sve neophodne institucionalne korake radi pune primjene mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije, na način i u rokovima definisanim Sporazumom&ldquo;, navodi se u dopisu.
Živković, &Scaron;ehović i Vuksanović su kazali da, s obzirom na ustavno-pravni značaj tog pitanja, očekuju da se implementacija mi&scaron;ljenja sprovede u najkraćem roku, uz puno uvažavanje principa vladavine prava i međuinstitucionalnog povjerenja, kako bi se izbjegle dalje političke i pravne posljedice.

DPS, ES i HGI: Implementaciju mišljenja VK sprovesti u najkraćem roku

PISALI PREMIJERU

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU) biće održana 27. juna, saop&scaron;tila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
"Raduje me &scaron;to ćemo 27. juna, kao &scaron;to smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja", napisala je Gorčević u objavi na mreži X.
Kako je istakla, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvje&scaron;taja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

Međuvladina konferencija sa EU 27. juna

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Evropski parlament usvojio je Rezoluciju Evropskog parlamenta (EP) o Crnoj Gori, izvjestioca Marjana &Scaron;areca. Za Rezoluciju je od ukupno 649 poslanika glasalo njih 470, dok su 102 bila protiv, a 77 poslanika je bilo uzdržano.
U Izvje&scaron;taju EP o Croj Gori koji je usvojen u formi rezolucije navodi se da Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pridruživanja EU,i ukazije na ogromnu podr&scaron;ku građana Crne Gore i većine političkih aktera pridruživanju EU 2028. godine.
Poslanici pozdravljaju napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera u vezi sa EU, &bdquo;podstaknuti ambicioznim vremenskim okvirom&ldquo;.
Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su državne institucije da koordiniraju napore za postizanje političke stabilnosti i nastavak njihovog su&scaron;tinskog napretka u reformama, posebno izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U izvje&scaron;taju se pozdravlja kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, između ostalog one koje se odnose na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, i zemlja pohvaljuje za njenu podr&scaron;ku međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima na nivou Ujedinjenih nacija.
Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog zlonamjernog mije&scaron;anja zemalja koje nijesu članice EU, napora na destabilizaciji, sajber-napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija, uključujući poku&scaron;aje uticaja na političke procese i javno mnjenje u Crnoj Gori.
Glasanje u Evropskom parlamentu
Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu harmonizacije izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanje i medija, kao i finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Takođe apeluju na crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni izborni dan za lokalne izbore u cijeloj zemlji, kako bi se unaprijedila efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije, i ističu da je ovaj reformski korak uslov za buduću isplatu sredstava u okviru Fonda za reformu i rast.
Napominje se da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo vanjskog uticaja, osuđuje svako neopravdano mije&scaron;anje Srpske pravoslavne crkve u tom pogledu i nagla&scaron;ava važnost izgradnje sposobnosti otpornosti na manipulaciju stranim informacijama i mije&scaron;anje.
Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.

Usvojena Rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori

ZA JE GLASALO 470 POSLANIKA

Izvje&scaron;taj Evropskog parlamenta o učinku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji jasno pokazuje da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve, kao i njen politički uticaj, i te kako veliki problem, kazao je evropski parlamentarac Tomislav Sokol za 24 sata Televizije E.
Kad se to stavi u kontekst &bdquo;srpskog sveta&ldquo;, &scaron;irenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore, istakao je Sokol.
Učinak Crne Gore na evropskom putu je pred evropskim parlamentarcima. U dokumentu, koji je sačinio izvjestilac Marjan &Scaron;arec, navodi se da je Crna Gora predvodnica među kandidatima za članstvo u EU. &nbsp;&nbsp;
Važnim je ocijenjeno i to &scaron;to u Crnoj Gori postoji značajna podr&scaron;ka evropskom putu. Kao poizitivan primjer političkog konsenzusa navedeno je to &scaron;to su u reformi zakona i njihovom usvajanju učestvovali i vlast i opozicija.&nbsp;
Međutim, tokom debate europarlamentarci su ocijenili da je politički sistem podijeljen, nezavisnost pravosuđa ograničena, a korupcija i dalje veliki izazov. Jedan od europarlamentaraca, Tomislav Sokol, kaže da izvje&scaron;taj o napretku najbolje oslikava realnost evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
Smatra da je Crna Gora najdalje odmakla, ali da su pred njom i dalje brojne prepreke. U Evropskom parlamentu problematizovao je pitanje uticaja Beograda i Moskve, u kojem važnu ulogu igra Srpska pravoslavna crkva&nbsp;
"Istakao sam da je to ključni problem danas u Crnoj Gori, pogotovo jer su predstavnici tog uticaja u samoj vladajućoj koaliciji, dakle od (Andrije) Mandića, (Milana) Kneževića, (Alekse) Bečića i cijele te ekipe. Drago mi je da se pitanje srpskog uticaja, pogotovu onog negativnog Srpske pravoslavne crkve, takođe na&scaron;lo u samom izvje&scaron;taju. Imamo situaciju da Izvje&scaron;taj Evropskog parlamenta vrlo jasno govori o tome da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve i politički uticaj u Crnoj Gori i te kako veliki problem. Kad to sve stavimo u kontekst 'srpskog sveta', &scaron;irenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to ono &scaron;to je trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore", kaže Sokol.
Negativni uticaj Srpske pravoslavne crkve sada se direktno navodi i u službenom dokumentu Evropskog parlamenta.
"Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nik&scaron;iću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi do&scaron;lo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore", kaže Sokol.
Evropske parlamentarce podsjetio je i na rizike koje nosi ideja o uvođenju dvojnog državljanstva.
"Svako malo se takve ideje, kao probni baloni, pu&scaron;taju u javnost. Jasno je da bi, ukoliko bi se realizovale, do&scaron;li u situaciju da nekoliko stotina hiljada ljudi u Srbiji de facto bira crnogorsku vlast. Praktično bi crnogorsku vlast formirali faktori unutar Srbije, dakle, izvan Crne Gore. To je isto istaknuto u samom izvje&scaron;taju. Drago mi je &scaron;to je tako, jer sam bio jedan od predlagača amandmana, kojima je to ubačeno u izvje&scaron;taj", poručuje Sokol.
Odnos Crne Gore i Hrvatske
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu govorio je i odnosima na relaciji Podgorica &ndash; Zagreb. Kaže da nije samo riječ o bilateralnim pitanjima, već o temeljnim, civilizacijskim temama.&nbsp;
"To su temeljni standardi po&scaron;tovanja vladavine prava i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Prvenstveno tu mislim na pitanja rje&scaron;avanja od&scaron;tete za žrtve iz Domovinskog rata, pogotovo za žrtve ratnih zločina i njihove porodice, zatim pitanje rje&scaron;avanja statusa nestalih i procesuiranje ratnih zločina. Dakle, to su glavne teme koje stoje na putu odnosa Hrvatske i Crne Gore i nadilaze same bilateralne odnose. Njihovo rje&scaron;avanje temelj je po&scaron;tovanja vrijednosti, na kojima je i Evropska unija stvarana", jasan je Sokol.
Opstimističan je, kaže, zbog toga &scaron;to je određeni pomak u rje&scaron;avanju pitanja na relaciji Podgorica &ndash; Zagreb, postignut. Portal i Televizija E ranije su objavili da je, tokom nedavnog boravka delegacije Hrvatske u Crnoj Gori, do&scaron;lo je do pomaka u pregovorima o ustupanju Doma kulture &bdquo;Josip Marković&ldquo; u Tivtu hrvatskoj Vladi, te isplati ratne od&scaron;tete i obe&scaron;tećenja logora&scaron;a zatočenih u Morinju. &nbsp;
"Ne bih licitirao, ni prejudicirao kakvo će biti konačno rje&scaron;enje. Ali, mislim da stvari idu u dobrom smjeru i to je svakako dobar iskorak, odnosno pokazatelj volje crnogorske vlasti, ili barem njenog dijela, da se otvorena pitanja s Hrvatskom rje&scaron;avaju. Jo&scaron; jednom nagla&scaron;avam da to nije pitanje samo odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego temeljno pitanje civilizacijskih standarda, koje se mora rije&scaron;iti. Recimo da sam umjereno optimističan. Ali, naravno, pored toga postoje jo&scaron; i oni dublji, strukturni problemi koji se moraju rje&scaron;avati", kaže hrvastski zastupnik u Evropskom parlamentu.&nbsp;
Zna se ko jedno misli, drugo govori, treće radi&hellip;
Govoreći o tome &scaron;to je Hrvastka nepoželjnim osobama proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika &ndash; predsjednika Skup&scaron;tine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, Sokol podsjeća da je to rezultat usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.
"Ta Rezolucija je bila apsolutna provokacija i način kompenzacije za Rezoluciju o Srebrenici. Jasno se vidjelo da se dobrim dijelom crnogorske vlasti, nažalost, daljinski upravlja iz Beograda. Važno je da je nepoželjnom osobom, pored Mandića i Kneževića, za koje svi znamo ko su i &scaron;ta su, progla&scaron;en i Aleksa Bečić. On se dugo predstavljao kao veliki evropejac, kao neko sa zapadnim vrijednostima, ko gleda prema Evropskoj uniji. Ali, nažalost, na ovom i na mnogim drugim primjerima, kao i iz načina na koji Demokrate obavljaju vlast u Crnoj Gori, vidi se da su oni povezani sa Beogradom, a rekao bih i sa Moskvom.
Hrvatska je vrlo jasno pokazala koga smatra odgovornim, dobro prati stanje u Crnoj Gori, zna se ko jedno misli, drugo govori, a treće radi... Ako neko u crnogorskoj vlasti zastupa interese Beograda i Moskve te&scaron;ko može biti pozitivan faktor na putu prema Evropskoj uniji i Hrvatska te&scaron;ko takvu osobu može podržavati i imati nekakve iole normalne odnose", zaključio je Sokol.

Sokol: Zagreb zna da je Bečić na vezi sa Beogradom i Moskvom

"ZNA SE KO JEDNO MISLI, DRUGO GOVORI, TREĆE RADI"

Ako je suditi prema dosada&scaron;njim potezima vladajuće većine, oni će poku&scaron;avati da odgode slučaj sutkinje Dragane Đuranović sve dok se ne steknu zakonski uslovi za njen odlazak u penziju, i na taj način će obesmisliti neke eventualno druge akcije koje bi trebalo da vode njenom povratku u Ustavni sud, kaže za Antenu M predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović.
"S obzirom na to da je riječ o sporazumu, koji su potpisali premijer i lider opozicije, uz posredovanje ambasadora EU u CG Johana Satlera, za očekivati je da ambasador Satler posreduje u tome da se ispo&scaron;tuje ono &scaron;to je dogovoreno. Da li mimo toga postoji jo&scaron; ne&scaron;to &scaron;to je dogovoreno, mi ne znamo, ali je za očekivati da vladajuća većina uz podr&scaron;ku opozicije sprovede ono &scaron;to je u skladu sa zaključcima Venecijanske komisije, kao i onoga &scaron;to je saop&scaron;tila Evropska komisija", navodi Vujović.
Smatra da su stavovi Venecijanske komisije veoma jasni.
"Može vlast da ignori&scaron;e stavove Evropske komisije, Venecijanske komisije i opozicije, i da jednostavno kažu &ndash; može nam biti, nećemo ni&scaron;ta raditi po tom pitanju &ndash; ali s druge strane, onda ulaze u sukob sa Evropskom komisijom, koja je bila garant da će biti ispo&scaron;tovano ono &scaron;to je dogovoreno", kazao je.
Dodaje, ipak, da je ministar pravde Bojan Božović rekao da će u potpunosti ispo&scaron;tovati sve zaključke i preporuke Venecijanske komisije.
"Tako da vjerujem da bi trebalo da dođe do po&scaron;tovanja onoga &scaron;to je rečeno, odnosno da se stavi van snage ono &scaron;to je bila, ne možemo reći ni odluka Skup&scaron;tine Crne Gore, nego nekakva vrsta progla&scaron;enja od strane predsjednika Mandića, da je to konstatovala Skup&scaron;tina, i da se vratimo na neki način u stanje koje je u skladu sa po&scaron;tovanjem Ustava Crne Gore.
To bi bio najbolji potez vladajuće većine, da jednostavno omogući povratak sutkinje Đuranović u sam rad Ustavnog suda, a ako ne, onda je sve bilo besmisleno. Onda je obmanuta ne samo opozicija, već i Evropska komisija, &scaron;to znači da bismo onda mogli skliznuti u ono stanje koje je postojalo prije sporazuma vlasti i opozicije, ali sa bitnom razlikom. Razlika je da opozicija sada ima potvrde Venecijanske komisije i Evropske komisije da je u pravu", potcrtava Vujović.
Podsjeća da je opozicija blokirala rad parlamenta, te kaže da "ako vlast ne bude htjela da ispo&scaron;tuje ono &scaron;to je obećala, onda opozicija ne samo da ima obavezu, nego i pritisak javnosti da se ponovo vrati na one postupke koje je koristila prije potpisivanja sporazuma".
Lično vjeruje da će vlast poku&scaron;ati da odgađa, ali realno gledajući, moraće, kaže, da ispo&scaron;tuje dogovoreno, u protivnom sve gubi smisao.
Upitan da prokomentari&scaron;e izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da očekuje konstruktivnu ulogu EU u slučaju sutkinje, nakon &scaron;to je nedavno, po potpisivanju sparazuma izjavio da probleme treba da rje&scaron;avamo u na&scaron;im institucijama, a ne u stranim ambasadama, Vujović kaže:
"Nije pohvalno za zemlju da je potrebna inostrana intervencija da biste se usaglasili oko po&scaron;tovanja Ustava. To je poražavajuće &ndash; da mi moramo da zovemo strane autoritete da potvrde ne&scaron;to &scaron;to su svi ozbiljni pravnici veoma jasno rekli. Nije ispo&scaron;tovan Ustav i tačka. To Skup&scaron;tina nije smjela da uradi, jer bi na osnovu svoje procjene mogla da razvlasti druge organe vlasti.
Ovde imamo podjelu vlasti da bi sudska vlast vr&scaron;ila pravnu kontrolu, zakonsku kontrolu rada izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti. Ovdje je bilo mnogo veće pitanje u igri nego &scaron;to je to da li je u konkretnom slučaju dovedeno u pitanje pravo gospođe Đuranović da li će ona nekoliko mjeseci vi&scaron;e primati platu ili ne. Do&scaron;li smo u situaciju da se Skup&scaron;tina protivustavno mije&scaron;a u rad Ustavnog suda i čak penzioni&scaron;e protivustavno, u konkretnom slučaju, sutkinju Ustavnog suda &ndash; i ako bi se to dopustilo, otvorila bi se vrata anarhije, i veoma je dobro &scaron;to se reagovalo i &scaron;to su na kraju Venecijanska komisija i evropski zvaničnici jasno rekli da tako ne može", smatra Vujović.
Nažalost,kako dodaje, kada govorimo o potezima crnogorskih vlasti &ndash; i ove vlasti i prethodne &ndash; najvi&scaron;e se i najbolje su se stvari de&scaron;avale pod pritiskom Evropske unije i pod teretom evropskih integracija.
"Evropeizacija je bila ključni akcelerator demokratizacije u Crnoj Gori. Nažalost, i dalje smo u tom stadijumu da bez evropskih integracija i pritiska javnosti da se ispune zahtjevi koje Evropska unija od nas traži, da bi oni koji su na vlasti stalno prolongirali i odgađali neke odluke, kao &scaron;to sada imamo slučaj sa izbornom reformom, gdje se jednostavno poku&scaron;ava po svaku cijenu odložiti ili obesmisliti čitav proces", zaključio je Vujović.

Vujović: Vlast će pokušati da odgađa slučaj sutkinje Đuranović, ako ne ispoštuju dogovor opozicija ima obavezu da se vrati blokadi parlamenta

"STAVOVI VENECIJANSKE KOMISIJE VEOMA JASNI"

Na dana&scaron;nje izlaganje nekada&scaron;njeg pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice Braju&scaron;ka Braju&scaron;kovića reagovao je i Veselin Mujović negirajući tvrdnje.&nbsp;
Poručuje i da je spreman da pred Anketnom odborom pojasni sve navode iz reagovanja i da ih potkrijepi sa materijalnim dokazima.
Reagovanje Mujovića prenosimo integralno:
&bdquo;Prateći dana&scaron;nju sjednicu Anketnog odbora Skup&scaron;tine Crne Gore i izjavu gospodina Braju&scaron;kovića, pominjao je moje ime i dao neistinitu izjavu. Ja ne znam niti sam u saznanju da su postojale crne trojke ili nisu. Pod materijalnom i krivičnom odgovorno&scaron;ću tvrdim:
&ndash; da je protiv Braju&scaron;kovića podnijeta krivična prijava za ucjenu i reket od strane Veselina Veljovića.
&ndash; pomenuti Braju&scaron;ković i Vaso Mijović i jo&scaron; dvije osobe uz moje prisustvo u hotelu &lsquo;Perjanik&rsquo; predloženo je od Braju&scaron;kovića da se traži od Veselina Veljovića 600 hiljada eura da Braju&scaron;ković ne prijavi navodna nepočinstava Veljovića.
&ndash; traženo je od mene da pričam sa Veljovićem i da mu prenesem poruku &scaron;to sam i uradio.
&ndash; Veljović me saslu&scaron;ao i pitao da li sam saglasan da on sve to prijavi i dao sam potvrdan odgovor .
&ndash; na sva de&scaron;avanja sam dao izjavu pred osnovnim tužiocem Čađenovićem.
&ndash; napominjem da je Braju&scaron;ković uz podr&scaron;ku jednog od prisutnih odlučio da sve objavi o crnim trojkama, ali prethodno da saznaju neke datume da ne pogrije&scaron;e u datumima i događajima.
&ndash; poslije odbijanja Veljovića da da traženi novac Braju&scaron;ković je odlučio da par dana se dogovore&hellip; skupe informacije i sve to prijavi. Ovo se sve dogodilo 2013. godine. Sve to postoji kod osnovnog tužioca u mojoj izjavi.
Posebno napominjem da je dosta simptomatično i vrlo opasno &scaron;to su na tim sastancima pominjali da im je žao &scaron;to nije uspio atentat na gospodina Mila Đukanovića, gdje je jedna od osoba prisutnih za stolom bila umije&scaron;ana u organizaciji antetata.
Sve sam na te okolnosti dao izjavu pred specijalnim tužiocem. To su samo neki detalji.
Braju&scaron;ković je za stolom lično pričao koga je on prebijao.
Napominjem da sa Veselinom Veljovićem nijesam u dobrim odnosima i o istom imam negativan stav".

Mujović: Ne znam, niti sam u saznanju da su postojale "Crne trojke", Brajušković ucjenjivao Veljovića

"SPREMAN  SAM DA PRED ANKETNOM ODBOROM POJASNIM SVE NAVODE IZ REAGOVANJA"

Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu pro&scaron;irenja i uspjela je da održi visoku podr&scaron;ku javnosti za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), koja po nekim istraživanjima dostiže i 80 odsto, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan &Scaron;arec.
Tokom debate u Evropskom parlamentu u Strazburu o Izvje&scaron;taju EP za Crnu Goru, &Scaron;arec je naglasio da su i koalicione i opozicione stranke učestvovale u dono&scaron;enju zakona važnih za EU put u skup&scaron;tini.
&bdquo;To pokazuje visok nivo svijesti da je evropski put jedini put za Crnu Goru, pravi put i da nema druge alternative. Pozdravljamo sve dosada&scaron;nje napore u usvajanju zakona za zatvaranje poglavlja&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Ističe i da uprkos privremenoj suspenziji saglasnosti hrvatske strane na poglavlje 31, važno je da se bilateralni razgovori dve zemlje nastave.
&bdquo;Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao &scaron;to nisu u slučaju posljednjeg pro&scaron;irenja, iako neka pitanja jo&scaron; čekaju konačno rje&scaron;enje&ldquo;, dodao je &Scaron;arec.
Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos naglasila je da Crna Gora ostaje lider u procesu pridruživanja EU sa sva 33 poglavlja otvorena za pregovore, od kojih je &scaron;est privremeno zatvoreno.
&bdquo;Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarivanju napretka na putu ka EU, a Evropska komisija je podjednako posvećena podr&scaron;ci ambicioznom planu Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026&ldquo;, naglasila je Kos.
Kos je podsjetila da je pro&scaron;le godine Crna Gora ispunila privremena mjerila za 22. i 24. poglavlje vladavine prava, &scaron;to je omogućilo stvaranje okvira za zatvaranje ovih poglavlja, da privremeno zatvori druge.
&bdquo;Nadamo se da ćemo kasnije ovog mjeseca zatvoriti poglavlje 5 o javnim nabavkama&ldquo;, istakla je Kos.
Ipak, komesarka nagla&scaron;ava da će Crna Gora morati da ispuni sva zavr&scaron;na mjerila u okviru poglavlja o vladavini prava da bi zavr&scaron;ila pregovore o pristupanju, ističući da temeljne vrijednosti nastavljaju da određuju tempo napretka.
Kosmesarka Kos je naglasila određene pote&scaron;koće.
&bdquo;Prvo, nadam se brzom rje&scaron;enju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo &scaron;to prije privremeno zatvaranje poglavlja 31. Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom EU je i obaveza u okviru plana rasta i zavr&scaron;no mjerilo u okviru Poglavlja 24. Nedavne odluke o dodavanju vi&scaron;e zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje&ldquo;, dodala je Kos.
Dodala je da Crna Gora treba brzo da usvoji korektivne mjere kako bi osigurala bolje usklađivanje sa viznom politikom EU.
Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dominirali su političkim diskursom u Crnoj Gori, ocijenila je Kos.
&bdquo;Na&scaron; stav sam jasno iznijela u svom pismu predsjedniku Milatoviću. Jednostavno rečeno, sporazum prima facie ne sadrži detaljne odredbe koje bi kao takve bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, način na koji se sporazum sprovodi moraće da se pažljivo prati. Transparentnost, po&scaron;tovanje pravila javnih nabavki, državna pomoć, izbor investitora i drugi zahtjevi iz pravne tekovine EU biće od najveće važnosti&ldquo;, kazala je Kos.
Zaključila je da je Crna Gora pouzdan partner u vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i da je zadržala 100% usklađenost sa stavovima i sankcijama EU.
Izjvestilac &Scaron;arec naglasio je da dosada&scaron;nji uspjesi Crne Gore predstavljaju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima kojih nije malo i neće biti lako.
&bdquo;Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija, sprječavanje uticaja trećih zemalja su od najveće važnosti za postizanje demokratskih standarda&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Crna Gora defini&scaron;e za&scaron;titu životne sredine kao ustavnu kategoriju, &scaron;to je pohvalno, ali sa druge strane zahtijeva konkretne akcije, kaže &Scaron;arec. Ističe da među prioritetima mora biti i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u različitim op&scaron;tinama parali&scaron;u rad kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini.
&bdquo;Lokalni izbori moraju biti održani u cijeloj zemlji istog dana. Lokalne vlasti se moraju konstituisati odmah nakon izbora. Crna Gora je mala država i to znači da izborna kampanja u jednoj op&scaron;tini postaje nacionalno pitanje. To dovodi do toga da je politika zaokupljena sobom, a ne važnim pitanjima&ldquo;, ocjenjuje &Scaron;arec.
Na razvoj Crne Gore, kako kaže izvjestilac EP za Crnu Goru, pozitivno će uticati i uplata avansa Evropske komisije iz Plana rasta i razvoja u iznosu većem od 26 miliona eura, zajedno sa izda&scaron;nim sredstvima od vi&scaron;e od 100 miliona eura iz IPA 3 programa, &scaron;to će omogućiti realizaciju novih projekata.
Poslanici će o izve&scaron;taju glasati sjutra nakon čega će, ukoliko dobije podr&scaron;ku, dokument dobiti status rezolucije Evropskog parlamenta.
Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.

Kos: Crna Gora mora da se uskladi sa viznom politikom EU, nedavne odluke zabrinjavaju

PORUČILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Demokratska partija socijalista (DPS) predložiće poslanika te stranke Nikolu Rakočevića za potpredsjednika Skup&scaron;tine, odlučeno je na dana&scaron;njoj sjednici Predsjedni&scaron;tva DPS-a.
"Predsjedni&scaron;tvo Demokratske partije socijalista, na danas održanoj sjednici, razmatralo je aktuelnu političku situaciju i započelo proces popune određenih pozicija unutar stranke kao nastavak reforme koja ima za cilj dalji razvoj partije i dodatno pobolj&scaron;anje efikasnosti u radu, saop&scaron;teno je iz te partije. U tom kontekstu za potpredsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore izabran je Nikola Rakočević, za političkog direktora Mihailo Anđu&scaron;ić, a za portparolku stranke Sonja Popović", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Na dana&scaron;njoj sjednici su naimenovani i koordinatori za op&scaron;tinske odbore u naredne četiri godine, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
Najavljeno je i formiranje Službe za strate&scaron;ku komunikaciju i analizu kao i dalji nastavak na popuni pozicija u oblasti međunarodne saradnje, političkog savjeta i političke fondacije.
"Na sjednici je analizirana i aktuelna politička situacija u Crnoj Gori uz naglasak na trenutne okolnosti kao i definisanje odgovora na ono &scaron;to su nadolazeći procesi i priprema za naredne parlamentarne izbore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

DPS predlaže Rakočevića za potpredsjednika Skupštine, Mihailo Anđušić politički direktor partije, Sonja Popović portparolka

NAJAVLJENO FORMIRAJNJE SLUŽBE ZA STRATEŠKE KOMUNIKACIJE I ANALIZE

Nekada&scaron;nji komandant Specijalne jedinice policije Veselin Veljović bio je glavni za &bdquo;Crne trojke&ldquo;, a njegova desna ruka tada&scaron;nji komandir Miljan Perović, tvrdi dugogodi&scaron;nji policijski službenik Braju&scaron;ko Braju&scaron;ković.
On je to rekao na sjednici skup&scaron;tinskog Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima političkih ubistava i napada na novinare, na kojoj odgovara na pitanja u vezi sa slučajevima kojima se Odbor bavi.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović pitao je Braju&scaron;kovića ko je bio organizator &ldquo;Crnih trojki&rdquo;, ko su bili pripadnici, kakva je bila njegova uloga tu i da li je on nekog lično prebio i po čijem naređenju.
&ldquo;Crne trojke je formirao neko iznad njega, ali je glavni bio Veselin Veljović, tada&scaron;nji komandant specijalne jedinice, koji mene ne poznaje, a njegova desna ruka bio je komandir u toj jedinici Miljan Perović&ldquo;, odgovorio je Braju&scaron;ković.
On je rekao da nikada nikoga nije &bdquo;takao po prstu&ldquo;, &scaron;to se tiče &ldquo;Crnih trojki&rdquo;.
&ldquo;To vrijeme, od 1997 do 2000. je bilo zlo u Crnoj Gori, a to zlo su najvi&scaron;e pravili Veljović i neki njegov &scaron;ef. On je strahovito bio željan zla. U nekom slučaju je tražio da se slome prsti jednoj novinarki, ali o tome ću isto da pričam&rdquo;, naveo je Braju&scaron;ković.
Osvrćući se na napad na glavnog i odgovornog urednika lista Dan Du&scaron;ka Jovanovića, Braju&scaron;ković je rekao da je Jovanović znao da će biti napadnut.
&bdquo;Da će biti napadnut Jovanović je znao od novinara Buda Simonovića, kojem sam ja rekao. Nikada nijesam minirao nijednu policijsku regularnu akciju, ali nijesam to prihvatio&ldquo;, rekao je Braju&scaron;ković.
On je kazao da je Jovanović trebalo da bude &bdquo;malo kasnije&ldquo; pretučen, ali da je, dana kada je napadnut, u Skup&scaron;tinu neku unio torbu, &scaron;to je ubrzalo napad.
Braju&scaron;ković je naveo da je pratio Jovanovića u naselju u kom živi, a da su njegovi &scaron;efovi uvijek znali kada novinar izlazi iz &ldquo;Dana&rdquo;.
Braju&scaron;ković je kazao da je CD sa njegovog saslu&scaron;anja 2013. godine u Osnovnom dravnom tužila&scaron;tvu veoma bitan, i zamolio odbornike da ga traže od tužila&scaron;tva.
Na pitanje Vučurovića da li je nekada&scaron;njeg premijera Mila Đukanovića obavijestio o &ldquo;Crnom trojkama&rdquo;, Braju&scaron;ković je rekao da jeste, ali da je jedina reakcija bila intervju u kojm ga je optužio da koči evropski put Crne Gore.
Ko je naređivao prebijanja, pitao je Vučurović, a Braju&scaron;ković odgovorio:
"Netačno je da je bilo na stotine prebijanja i ubistava, to se nikada nije desilo. Mnogi su se žalili da su ih prebile 'Crne trojke', a to nije tačno. Veljović je bio veoma aktivan u tome, ja sam ga molio da mene isključi iz svega toga. Samo imam saznanja da je u Specijalnoj jedinici pravljen spisak, nakon &scaron;to sam iza&scaron;ao u javnost, da niko nije znao za Crne trojke i da ja lažem, a pravili su ga Slavko Đurović i Marko Kalezić, te Milan Kovačević i Marko Drobnjak načelnih OB DG."
Poslanika Demokratske partije socijalista Oskara Hutera interesovalo koje je Braju&scaron;ković obavljao tokom radne karijere, da li je disciplinski kad sankionisan i za&scaron;to, te da li je dolazio ikada u sukob sa kolegama, da li je imao povrede u vidu prostrijelnih rana.
Braju&scaron;ković je, uz konstataciju da Huter provocira, odgovorio da je bio u zatvoru &ldquo;zbog namje&scaron;taljke kojom su koordinirali Veljović i Vesna Medenica&rdquo;.
Braju&scaron;ković je kazao da je bio ranjavan, kada je čistio oružje u Upravi za izvr&scaron;enje sankcija, kada mu je metak pro&scaron;ao kroz butinu, da se ne sjeća da se nekad sukobio sa nekim od kolega, ali da sve ova pitanja nemaju veze sa &ldquo;Crnim trojkama&rdquo;.

Brajušković: Veljović je bio glavni za "Crne trojke", Perović njegova desna ruka

"NETAČNO JE DA JE BILO NA STOTINE PREBIJANJA I UBISTAVA, TO SE NIKADA NIJE DESILO"

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, većinom glasova, dao je pozitivno mi&scaron;ljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude ambasadorka u Briselu.
Vlada je predložila da se Olivera Injac postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedi&scaron;tem u Briselu.
Injac je kazala da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad pozicioniraju unutar &scaron;irokog sistema međunarodnih odnosa - navela je Injac.
Zastupanje, predstavljanje i za&scaron;tita interesa Crne Gore kao i osiguranje podr&scaron;ke Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore, kako kaže, biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević zatražio je obja&scaron;njenje zbog čega nije održana sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike 24. aprila, na kojoj je trebalo da se razmatraju kandidature za ambasadore u Sofiji, Zagrebu i Hagu.
- Zanima me za&scaron;to se danas ne razmatraju predlozi za ta tri diplomatska imenovanja. Imamo kvorum, ali na dnevnom redu je samo jedan kandidat. Da li je u pitanju politički dogovor ili postoji neki drugi razlog? - upitao je Zirojević.
Predsjednik odbora Du&scaron;ko Stijepović odgovorio je da su sjednice vi&scaron;e puta zakazivane, ali da nije bilo kvoruma, te da će članovi odbora biti blagovremeno obavije&scaron;teni kada se steknu uslovi za nastavak procesa.
Zirojević je izrazio o&scaron;tro protivljenje imenovanju biv&scaron;e ministarke odbrane Olivere Injac, navodeći brojne razloge zbog kojih, kako je kazao, ona ne bi trebalo da predstavlja Crnu Goru u diplomatskoj službi.
- Tokom va&scaron;eg mandata u Ministarstvu odbrane, vr&scaron;eni su politički progoni, sredstva su tro&scaron;ena nenamjenski, a Crna Gora je predstavljana kao država bez uticaja. Takođe, protiv vas su vođeni postupci zbog nezakonitog zapo&scaron;ljavanja i zloupotrebe službenog položaja - kazao je on, podsjetiv&scaron;i i na slučaj &bdquo;kadeti&ldquo;, u kojem je, prema njegovim riječima, onemogućeno &scaron;kolovanje kandidatu s najboljim rezultatima na testiranju &ndash; sinu tužiteljke koja je postupala po prijavama protiv Injac.
- U va&scaron;em mandatu smo gledali scene u kojima se helikopterom Vojske Crne Gore prevoze predstavnici SPC &ndash; organizacije za koju se navodi da &scaron;iri maligni ruski uticaj na Zapadnom Balkanu. To sve govori o načinu na koji ste obavljali funkciju - zaključio je Zirojević.
Prema njegovom mi&scaron;ljenju, &bdquo;jedina institucija u kojoj Injac treba da se nađe nije van Crne Gore&ldquo;.
Injac je odgovorila da su mnogi navodi netačni, ističući da je većina krivičnih prijava protiv nje odbačena.
- Postupci koji su jo&scaron; u toku nalaze se pred nadležnim organima, i nemam čega da se pla&scaron;im. Tokom mog mandata bila sam izložena velikim pritiscima - poručila je ona.&nbsp;

Odbor dao pozitivno mišljenje na predlog da Injac bude ambasadorka

U BRISELU

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao je za 27. jun Premijerski sat.&nbsp;
"Podsjećam da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice. Predlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skup&scaron;tine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice", navedeno je u saop&scaron;tenju predsjednika Skup&scaron;tine.
Početak sjednice zakazan je za 13 sati.

Premijerski sat zakazan za 27. jun