Politika

Zapadni Balkan i Evropska Unija (EU) dijele zajedničku viziju mira, stabilnosti i prosperiteta i postoji povoljan politički trenutak za ubrzanje procesa pro&scaron;irenja EU, koji bi trebalo iskoristiti, poručeno je na otvaranju Samita EU &ndash; Zapadni Balkan koji je dana počeo u Tivtu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je domaćinstvo Samita lidera EU i Zapadnog Balkana jedan od najvažnijih trenutaka za državu, ističući da se taj događaj održava u godini kada država obilježava dvije decenije nezavisnosti.
Milatović je, otvarajući skup u Tivtu, rekao da je Crna Gora danas postala mjesto susreta Evrope i regiona.
&bdquo;Danas u Tivtu doveli smo Evropu i Zapadni Balkan i ujedinjeni smo zajedničkom vizijom mirne, prosperitetne i sigurne budućnosti. To je ključna poruka koju &scaron;aljemo danas iz Crne Gore&ldquo;, kazao je Milatović.
On je istakao da samit predstavlja mnogo vi&scaron;e od uobičajenog okupljanja lidera, ocjenjujući ga prekretnicom za Crnu Goru, Zapadni Balkan i EU.
&bdquo;U vrijeme kada je proces pro&scaron;irenja ponovo dobio strate&scaron;ku važnost, na&scaron; sastanak donosi novu nadu i svježu energiju za sve zemlje kandidatei&ldquo;, istakao je Milatović.
On je naglasio da je za Crnu Goru ovo trenutak odgovornosti i odlučnosti.
&bdquo;Danas &scaron;aljemo jasnu poruku &ndash; Crna Gora je spremna da preuzme posljednje korake. Odlučni smo da ispunimo na&scaron;e obaveze, da ugrabimo ovu istorijsku priliku i postanemo prva naredna članica EU, doprinoseći snažnijoj i ujedinjenijoj Evropi i Zapadnom Balkanu&ldquo;, zaključio je Milatović.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta kazao je da je Crna Gora napredovala u procesu evropskih integracija.
&bdquo;Va&scaron; uspjeh je važan jer pokazuje da pro&scaron;irenje postaje stvarno. Mi ćemo nastaviti da vas podržavamo&ldquo;, poručio je Ko&scaron;ta.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila da je mjesto zemalja Zapadnog Balkana u EU.
&bdquo;Danas činimo velike korake ka nezavisnijoj, bezbjednijoj, otpornijoj i kompletnijoj EU, a ona neće biti kompletna bez Zapadnog Balkana. Zbog toga je ovaj samit toliko značajan&ldquo;, rekla je ona.
Fon der Lajen je navela da će jedna od ključnih tema sastanka biti unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti i geopolitike, kao i jačanje ekonomskih veza između EU i zemalja regiona.
Ona je naglasila da trenutno postoji snažna podr&scaron;ka politici pro&scaron;irenje EU.
&bdquo;Želim da svim državama Zapadnog Balkana kažem, a naročito Crnoj Gori, da momentum postoji. Hajde da pretvorimo ovaj momentum u pokret, a pokret u članstvo&ldquo;, poručila je Fon der Lajen.
Samitu pod sloganom &bdquo;Zajednički prosperitet i stabilnost EU i Zapadnog Balkana&rdquo;, prisustvuju vi&scaron;e od 30 lidera iz regiona i EU, između ostalih, francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i &scaron;panski premijer Pedro Sančez.
Na Samitu učestvuju i lideri iz regiona premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučića.
Iz EK je ranije saop&scaron;teno da se očekuje da će lideri zemalja Zapadnog Balkana i EU razgovarati o pro&scaron;irenju i Planu rasta, kao i da će EU ponoviti svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU.
&nbsp;

Samit EU - Zapadni Balkan u Tivtu: Evropa i region ujedinjeni vizijom mirne i prosperitetne budućnosti

„DANAS ŠALJEMO JASNU PORUKU – CRNA GORA JE SPREMNA DA PREUZME POSLJEDNJE KORAKE"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron kazao je da su lideri Evropske unije u Tivtu kako bi pružili podr&scaron;ku Crnoj Gori kao narednoj članici. Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropska unija mora da pokaže da je voljna i spremna za pro&scaron;irenje
"Mi smo svi ovdje da pružimo podr&scaron;ku radu Crne Gore i crnogorskih vlasti kako bi se pridružili Evropskoj uniji", kazao je predsjednik Francuske.&nbsp;
Rekao je da su evropski lideri na strani Crne Gore i da su tu za nas da nam pomognu da se &scaron;to prije integri&scaron;emo.&nbsp;
"Razlog na&scaron;eg dolaska je pro&scaron;irenje na&scaron;om novom članicom Crnom Gorom. Mi smo svi na strani Crne Gore da joj pomognemo da se &scaron;to prije integri&scaron;e. Proces integracije učiniće rezultate konkretnim i da va&scaron;a zemlja napreduje i bude članica na&scaron;e evropske porodice", kazao je Makron.&nbsp;
Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da evropsko pro&scaron;irenje kasni godinama i da je sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom razgovarao o narednim koracima ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
"Evropska unija mora da pokaže da je voljna i spremna za pro&scaron;irenje i o tome ćemo danas diskutovati", kazao je Merc.
"Ovaj dio Evrope jeste u perspektivi dio EU i ako 13 godina nijesmo učlanili ni jednu zemlju možemo da kažemo da je EU napravila neke svoje gre&scaron;ke", dodao je njemački kancelar.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola poručila je na Samitu Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan da proces pro&scaron;irenja predstavlja ulaganje u budućnost i prosperitet.
&bdquo;Ponavljam riječi od juče u Parlamentu Crne Gore &ndash; pro&scaron;irenje je investicija u budućnost i prosperitet&ldquo;, rekla je Mecola.
Ona je navela da Evropski parlament snažno podržava proces evropskih integracija.
&bdquo;Mi smo u Evropskom parlamentu veliki zagovornici ovog procesa&ldquo;, kazala je Mecola.
Mecola je istakla da je važno da građani Crne Gore i regiona vide konkretne poruke koje dolaze sa samita.
&bdquo;Hrabrim smatram to &scaron;to narod Crne Gore i regiona može da vidi samit sa konkretnim porukama&ldquo;, rekla je Mecola.
Tivat je danas centar Evrope &ndash; prvi put u istoriji Crna Gora je domaćin najvi&scaron;im evropskim i regionalnim liderima na samitu EU &ndash; Zapadni Balkan. Sva de&scaron;avanja sa Samita, uživo i iz minuta u minut, pratite u specijalnoj emisiji RTCG na Prvom programu.

Makron: Crna Gora naredna članica; Merc: EU mora da pokaže volju za proširenjem

PORUKE SA SAMITA EU-ZAPADNI BALKAN

Nadamo se da će Crna Gora do ljeta zatvoriti barem jo&scaron; dva poglavlja, kazala je novinarima na Samitu EU - Zapadni - Balkan, koji se održava u Tivtu, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola.&nbsp;
Ona smatra da bi to otvorilo drugačiju perspektivu i ostalim zemljama u regionu.
Istakla je da je ovaj samit &bdquo;gejm čejndžer&ldquo;.
Napomenula je da je proces pregovora sa svakom državom kandidatom zaseban i odvojen.
- Zato su razgovori neophodni uvijek, a dijalog takođe važan - rekla je Metsola.&nbsp;
Podsjećamo, na&scaron;i državni zvaničnici najavljivali su vi&scaron;e puta zatvaranje većeg broja poglavlja do 1. jula.

Metsola se nada da će Crna Gora do ljeta zatvoriti barem dva poglavlja

IAKO JE VLADA NAJAVLJIVALA DA ĆE USPJETI MNOGO VIŠE

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana da Crna Gora postiže sjajne rezultate, te da je Crna Gora blizu cilja da bude članica Evropske unije.
-EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio dana&scaron;njih razgovora. Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja -&nbsp; ističe fon der Lajen.
Poručila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama, te dodala da "ko ispuni uslove biće dio EU":

Fon der Lajen: Blizu ste cilja, EU otvara vrata

PORUKA IZ TIVTA

Evropska unija želi da procesu pro&scaron;irenja da novi zamah kroz efikasniji i fleksibilniji pristup integraciji zemalja kandidata, navodi se u francusko-njemačkom non-pejperu, pod nazivom &bdquo;Novi zamah za pro&scaron;irenje&ldquo;, koji je prezentovan na Samitu EU-Zpadni Balkan u Tivtu, pi&scaron;e u dokumentu u koji je RTCG imala uvid.
U dokumentu se podsjeća da je pro&scaron;lo vi&scaron;e od dvije decenije od Solunskog samita Evropskog savjeta, ističući da politika pro&scaron;irenja i dalje predstavlja jedan od najvažnijih i najuticajnijih instrumenata Evropske unije. Nagla&scaron;ava se, međutim, da je neophodno unijeti novu dinamiku u taj proces, a predstojeći samiti vide se kao prilika koju ne treba propustiti.
Kao zajednički cilj navodi se stvaranje istinski ujedinjene evropske zajednice, odnosno zavr&scaron;etak procesa izgradnje Evropske unije kao potpuno evropskog projekta.
Kako bi se taj cilj ostvario, predlaže se uvođenje dodatnih podsticaja u okviru postepenog procesa integracije zasnovanog na rezultatima, uz pojednostavljenje sada&scaron;njeg sistema kako bi se omogućila brža i dublja integracija zemalja kandidata na osnovu Kopenha&scaron;kih kriterijuma.
Predloženi model podrazumijeva novi pristup usmjeren na sam proces, kojim bi se smanjile administrativne i proceduralne prepreke za međufaze pregovora i pojednostavila postojeća metodologija pregovaračkog procesa, uključujući spajanje pojedinih proceduralnih koraka.
Istovremeno se predlaže da, uz punu saglasnost država članica, bude ubrzano otvaranje svih pregovaračkih klastera za koje Evropska komisija procijeni da postoje uslovi.
"Zemlje kandidati, Evropska komisija i Savjet EU fokus bi trebalo da usmjere na su&scaron;tinske reforme, umjesto na proceduralna pitanja" pi&scaron;e u dokumentu.&nbsp;
Predviđeno je i aktivnije kori&scaron;ćenje međuvladinih konferencija kako bi se osiguralo snažnije političko usmjeravanje procesa pro&scaron;irenja.
Kao dio novog pristupa predložena je i pretpristupna strategija koja uključuje skup mehanizama i instrumenata namijenjenih postepenom približavanju zemalja kandidata Evropskoj uniji. Cilj je da se kroz strukturiraniji model postepene integracije obezbijede dodatni podsticaji za sprovođenje reformi.
Navodi se da bi takav sistem bio zasnovan na napretku koji pojedina država ostvaruje tokom pregovaračkog procesa, ali i da bi mogao biti reverzibilan ukoliko dođe do nazadovanja u reformama ili odstupanja od osnovnih vrijednosti i principa Evropske unije.
Dokument predviđa individualan pristup za svaku zemlju kandidata, uz mogućnost da sve države ostvare neposredan i konkretan napredak kroz novi model integracije.
Istovremeno se nagla&scaron;ava da cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji ostaje nepromijenjen i da nova metodologija nije zami&scaron;ljena kao zamjena za članstvo niti kao produžavanje pristupnog puta.
&bdquo;Želimo da stvorimo podsticaje koji će omogućiti brži napredak na tom putu&ldquo;, navodi se u dokumentu, uz ocjenu da bi postepena integracija trebalo da doprinese uspje&scaron;nom pro&scaron;irenju i dodatnom jačanju Evropske unije u cjelini.

EU traži novi zamah proširenja: Predlaže se brža i efikasnija integracija zemalja kandidata

"ZAJEDNIČKI CILJ STVARANJE ISTINSKI UJEDINJENE EVROPSKE ZAJEDNICE"

Važno je da se sazna za&scaron;to je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao 87 kriminalaca u Crnu Goru i kako je do&scaron;lo do realizacije akcije, kojim posredstvom se do&scaron;lo do saznanja i informacija o tome - ocijenio je odbornik Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Đuričković gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Sa tivatskog aerodroma je prije dva dana vraćeno 87 putnika u Beograd zbog procjene bezbjednosti i rizika, &scaron;to je u srpskim režimskim medijima okarakterisano kao udar na Srbe. Medijski naslovi u Srbiji su, kaže Đuričković, politički proizvod sa kojim izlaze pred glasače, poku&scaron;avajući da stvore spoljnog neprijatelja, a sebe predstave kao jedine za&scaron;titnike države, srpstva i Srba gdje god se nalazili.
- Čak i onim ljudima koji možda i imaju nekakve simpatije prema režimu Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, ja mislim, da čaki njima koji su ovdje na terenu zvuči jako smije&scaron;no i jako budalasto, to jest ne može da prođe, zato Aleksandar Vučić ima jako mali broj simpatizera u Crnoj Gori. Sa druge strane čitav događaj od juče u Tivtu i taj potez koji se napravio je izazvao dosta polemike u javnosti, za&scaron;to su oni poslati u Tivat, pa kako čarter let, pa za&scaron;to kriminalci, pa da li je to providno ili nije providno, da li je to dogovoreno ili nije dogovoreno, da li je to dupli pas između zvanične podgorice i zvaničnog Beograda, mi ćemo da vam po&scaron;aljemo kao neke opasne likove a vi ćete kao da ih uhvatite&hellip; - naveo je Đuričković.
Dosta je, kaže, bilo polemike, ali sa sigurno&scaron;ću možemo da kažemo je da to nije bio pametan potez Aleksandra Vučića.
- I &scaron;to god da je on mislio sa ovim potezom, iako on kaźe da nije bio upućen i da su to odradili ljudi iz njegovog okruženja, jako je te&scaron;ko vjerovati da bilo &scaron;ta u Srbiji može da se desi bez znanja Aleksandra Vučića, a pogotovu ne&scaron;to ovako, tako da &scaron;ta god da je namjeravao sa ovim potezom on nije uspio da postigne taj zadati cilj, čak ni za trži&scaron;te Srbije - rekao je Đuričković.
Smatra da da će &nbsp;sve &scaron;to se de&scaron;avalo i &scaron;to će se eventualno de&scaron;avati u Tivtu otvoriti brojna pitanja kojima će se poslanici u Skup&scaron;tini Crne Gore baviti u narednom periodu.
- Evropski savez sigurno neće ostaviti javnost bez odgovora, kao &scaron;to trenutno jeste stanje, jer nažalost mi imamo apsolutnu ti&scaron;inu od strane zvaničnika ove države, od prvog čovjeka Vlade, prvog čovjeka MUP-a, od prvoga čovjeka ANB-a, od prvog čovjeka Skup&scaron;tine koji voli da se javlja na raznorazne teme i političkih aktera, na kraju krajeva i prvog čovjeka države, a ako iko voli da komentari&scaron;e čak i ne&scaron;to &scaron;to možda ne bi trebao komentari&scaron;e to je sigurno predsjednik države i vi imate sa svih tih adresa jednu zaglu&scaron;ujuću ti&scaron;inu i ako su mislili da će ovo ovako da prođe, da ćemo mi da pognute glave ne&scaron;to prećutimo - neće, tražićemo odgovore od zvaničnih institucija i pokrenućemo postupke - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Važno da se sazna zašto je Vučić poslao 87 kriminalaca u Crnu Goru, nećemo pognute glave prećutati zaglušujuću tišinu

"TRAŽIĆEMO ODGOVORE OD ZVANIČNIH INSTITUCIJA I POKRENUĆEMO POSTUPKE"

Samit Evropska unija (EU) &ndash; Zapadni Balkan biće održan danas u Tivtu, a očekuje se uče&scaron;će 32 lidera iz regiona i Evrope.
Samitu pod sloganom &bdquo;Zajednički prosperitet i stabilnost EU i Zapadnog Balkana&rdquo;, &nbsp;prisustovaće francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, &scaron;panski premijer Pedro Sančez, prenosi agencija Mina.
Samitu će prisustovati i predsjednica Evropske komisije (EK) Urusla fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta.
Skupom će predsjedavati Ko&scaron;ta, dok je domaćin predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Iz EK je ranije saop&scaron;teno da se očekuje da će lideri zemalja Zapadnog Balkana i EU razgovarati o pro&scaron;irenju i Planu rasta, kao i da će EU ponoviti svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU.
Iz Milatovićevog Kabineta saop&scaron;teno je da Crna Gora u Samit ulazi kao najnaprednija kandidatkinja za članstvo u EU, sa jasnom ambicijom da postane 28. članica EU do 2028. godine.&nbsp;
Uprava policije saop&scaron;tila je da je podigla mjere bezbjednosti na najvi&scaron;i nivo i spremno dočekuje Samit EU &ndash; Zapadni Balkan. Skup će obezbjeđivati preko 1,5 hiljada policijskih službenika.
Zbog održavanja Samita saobraćaj će na vi&scaron;e puteva u državi biti izmijenjen i u određenim intervalima blokiran.

Danas Samit EU – Zapadni Balkan u Tivtu

OKUPIĆE VIŠE OD 35 DELEGACIJA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena.
Mandić je to kazao u emisiji "Argumenti" na Televiziji Crne Gore.
Mandić je rekao da su dana&scaron;nje poruke najvi&scaron;ih zvaničnika sa Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu vi&scaron;e nego ohrabrujuće, prenosi portal RTCG.
Kazao je da je realno da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja godine, ali da će morati naporno da se radi i da će poslanici vlasti i opozicije morati da se dogovaraju oko izglasavanja ustavnih promjena.
"To nigdje nije lako. Nije lako u zemljama sa većom demokratskom tradicijom, a ne u maloj Crnoj Gori. Ja očekujem da ćemo imati pozitivne odgovore, rje&scaron;enja i ja očekujem da ćemo naći kompromis koji će nam omogućiti neophodne većine za izbor i sudija Ustavnog suda, Fiskalnog savjeta, ustavne promjene...", rekao je on.
Na pitanje da li je zbog izglasavanja izmjena Zakona o potomcima dinastije Petrović Njego&scaron; u kojima je ostala formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, NSD, na čijem je čelu, promijenila kurs, Mandić je odgovorio da NSD nije ni&scaron;ta promijenila.
"Mnogo je nepravdi učinjeno u pro&scaron;losti i treba početi da ih ispravljamo. Ne vraćamo Petrovićima njihovu čitavu imovinu. Oni imaju preko 30 nekretnina u Crnoj Gori. Mi vraćamo jedan mali dio, to je simboličan gest, dvorac na Kru&scaron;evcu, praunuku kralja Nikole", rekao je Mandić uz napomenu da, takođe, treba vratiti vilu Topli&scaron; na Miločeru Karađorđevićima.
"Da ne pominjem da treba vratiti imovinu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi", dodao je on.
Mandić je kazao da je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović predlagao da se promijeni član Zakona koji je usvojen 2011. godine gdje stoji formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, te da je nakon toga povukao taj amandman i da je tako nastao problem.
"Sa ove distance razmi&scaron;ljam da ni&scaron;ta nije bilo slučajno, ni to predlaganje tog člana, a nedozvoljavanje da se o njemu glasa povlačenjem. Da je sve rađeno sa namjerom da se krene u negativnu kampanju protiv NSD-a i mene lično. Ali meni je savjest čista. Rekao sam nedavno u Banjaluci - ne gori mi obraz ni pred jednim Srbinom da bih morao da se pravdam i da mislim da sam manji od njih i da oni vi&scaron;e vrijede", rekao je on.
"Crna Gora je nekada bila srpska država, danas je i srpska. Vi&scaron;e od 30 odsto građana se izražava i kao Srbi. Po&scaron;tujemo na&scaron;u istoriju, tradiciju, dinastije i Petroviće i Karađorđeviće. Imamo čistu priču evropskih integracija koja treba da omogući kvalitetan život svima u Crnoj Gori", dodao je Mandić.
Istakao je da će orkestrirane kampanje ostati iza njega i njegove stranke.
"Jer NSD i njen predsjednik imaju dovoljno snažna pleća da mogu nositi i takve jeftine kampanje", izjavio je Mandić.
Govoreći o komentarima političara i medija u Srbiji, rekao je da je jasno da je kampanja bila usmjerena protiv njega i NSD-a.
"Moj sin nosi ime mog pretka koji je bio učesnik Podgoričke skup&scaron;tine i glasao za ujedinjenje Srbije i Crne Gore i koga su ubili zelena&scaron;i 1919. godine. Ja ne mogu da budem bez ono &scaron;to su bili moji preci. Ja sam Srbin", rekao je on.
Smatra da ljudi nemaju mjere, i da žele da mu nanesu &scaron;tetu.
"Kao čovjek koji dolazi iz srpskog naroda moram da kažem da Crna Gora nikada nije izdala Srbiju. Bili smo zajedno u ratovima, pa i '91. godine kada se raspadala Jugoslavija. Bili smo zajedno i '99. godine za vrijeme bombardovanja. To &scaron;to je 2006. referendumom promijenjen status državni, ja sam bio najmlađi lider Bloka za zajedničku državu, međunardni faktor je podržao nezavisnu Crnu Goru. Pro&scaron;lo je 20 godina, ova država i mlada generacija imaju pravo na život. Ovo je njihova zemlja, država, imaju pravo da bude uspje&scaron;na, srećna", kazao je Mandić.
Kazao je da se oduzeta imovina ne može u potpunosti vratiti, ali da postoje djelovi gdje može da se po&scaron;alje poruka da želimo da budemo pravedno dru&scaron;tvo.

Mandić: Ne gori mi obraz ni pred jednim Srbinom da bih morao da se pravdam

PORUČIO PREDSJEDIK SKUPŠTINE I LIDER NSD

Crna Gora i Francuska učvr&scaron;ćuju strate&scaron;ko partnerstvo i zajedno grade evropsku budućnost, poručio je premijer Milojko Spajić nakon &scaron;to su predstavnici vlada dvije države potpisali sporazume o saradnji u vi&scaron;e oblasti.
Predstavnici vlada potpisali su sporazume u oblastima zdravstva, infrastrukture, ali i memorandum o razumijevanju u vezi sa zajedničkom strategijom usmjerenom na podizanje svijesti o pro&scaron;irenju Evropske unije (EU), prenosi agencija Mina.
Spajić je u obraćanju nakon potpisivanja naglasio značaj posjete predsjednika Francuske Emanuela Makrona Crnoj Gori i unapređenje bilateralne saradnje dvije države.
On je podsjetio da tokom 2024. godine, kada se sastao sa Makronom, nije bilo velikih francuskih firmi u Crnoj Gori, ali da je sporazum o saradnji koji su potpisali pro&scaron;le godine pokrenuo lavinu interesovanja francuskih kompanija za Crnu Goru.
&bdquo;Crna Gora i Francuska danas učvr&scaron;ćuju strate&scaron;ko partnerstvo i zajedno grade evropsku budućnost&ldquo;, poručio je Spajić, dodajući da dvije države danas otvaraju novo poglavlje odnosa.
Makron je zahvalio na dočeku i kazao da je posjeta Crnoj Gori važna za prijatejstvo dvije države, jer je istorijska, odnosno prva posjeta jednog predsjednika Francuske.
Kako je dodao, trenutak posjete je simboličan i odlučujući, jer se događa dok Crna Gora 20 godina nakon obnove nezavisnosti ostvaruje značajan napredak na putu učlanjenja u EU.
&bdquo;Sporazumi koji su danas potpisani svjedoče o zajedničkoj volji da se partnerstvo osnaži&ldquo;, rekao je Makron, dodajući da su definisali ključne oblasti za razvoj saradnje.
Makron je rekao da je prirodno mjesto zemalja Zapadnog Balkana u EU, ističući da to podrazumijeva posvećenost sprovođenju reformi, ali i vrijednostima poput oblasti vladavine prava.
&bdquo;Crna Gora je mnogo uradila, a Francuska po&scaron;tuje ono &scaron;to je Crna Gora već uradila&ldquo;, rekao je Makron, dodajući da vjeruje da će nastaviti da rade sa jednakom odlučno&scaron;ću.
Ministarka evroskih poslova Maida Gorčević i delegirani ministar Francuske za Evropu i inostrane poslove Benžamin Hadad potpisali su memorandum o razumijevanju u vezi sa zajedničkom strategijom usmjerenom na podizanje svijesti o pro&scaron;irenju EU.&nbsp;
Ugovor za projektovanje i izgradnju novog univerzitetskog Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici potpisali su ministarka javnih radova Maida Adžović i zamjenik generalnog direktora Bouygues B&acirc;timent Internationel Kristof Peti, a potpisivanju je prisustvovao i ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun.
Memorandum o razumijevanju za razvoj dionice A2- 2 Jadransko- jonskog puta potpisali su generalni direktor Monteput-a Milan Ljiljanić i direktor za razvoj Bouygues Travaux Public Benoa Lanž.
Aneks Okvirnog sporazuma o neobavezujućoj kreditnoj liniji izmedju Francuske razvojne agencije i Crne Gore i potvrdu o drugom odobrenom kreditu između Francuske razvojne &nbsp;agencije i Crne Gore potpisali su ministar finansija Novica Vuković i zamjenik generalnog direktora Francuske agencije za razvoj (AFD), Bertran Valkener.
Izvr&scaron;ni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović, generalni direktor EDF IN Sebastjen Ruis i Valckenaer potpisali su tripatitni sporazum o partnerstvu.

Spajić: Danas otvaramo novo poglavlje odnosa sa Francuskom;  Makron: Poštovanje za sve što je Crna Gora do sada uradila

POTPISANO PET SPORAZUMA I MEMORANDUMA O SARADNJI IZMEĐU PREDSTAVNIKA VLADA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na dana&scaron;njoj pres konferenciji u Tivtu, uoči Samita EU - Zapadni Balkan kazao je da je neko od njegovih saradnike donio ne tako dobru odluku da organizuje ljude koji su željeli da mu naprave bolju atmosferu u Tivtu i da to on nije tražio. Istakao je da osobe koji su sa aerodroma Tivat vraćene u Srbiju nijesu kriminalci i nijesu imali nikakva sredstva kojima bi mogli da izazovu bilo kakav problem, te da su priče o destabilizaciji i hibridnom ratu besmislene.
"Ni na pamet mi ne bi palo da tako ne&scaron;to organizujem, da jesam danas bi se izvinio domaćinima. Desila se glupost, neko od mojih saradnika je želio da mi napravi bolju atmosferu, a samo mi je napravio problem. Ti ljudi nijesu kod sebe imali nikavo oružje niti bilo &scaron;ta drugo, da jesu bili bi uhap&scaron;eni, a nisu. Oni su do&scaron;li ovdje da bi omogućili bolje okruženje, iako meni to nije bilo potrebno, jer sam navikao na te&scaron;ko okruženje. Nosili su banere i transparente, a ovo govori o lo&scaron;em gostoprimstvu", kazao je Vučić.
Naglasio je da među njima nema kriminalca i da nijesu počinili nijedno krivično djelo, čak im je protivzakonito zabranjen ulaz.&nbsp;
"Od tih putnika nije bilo ni jednog kriminalca. Notorna je laž da je riječ o kriminalcima, riječ je o aktivistima koji su trebali da okače neke banere. Destabilizacija, hibridno ratovanje, to je besmisleno. Sam bih rekao izvinite zbog nelagode, ja sam taj koji će da plati političku cijenu za tako ne&scaron;to. Neko iz mog okruženja je donio pogre&scaron;nu procjenu, ja ću da platim cijenu, ali ko ste vi da iznosite podatke o nekim licima", kazao je Vučić.
Dodao je da te osobe nijesu donijele ni&scaron;ta lo&scaron;e sa sobom.
"Ako su počinili neki kriminal &scaron;to ih nijesu zadržali, a da su imali bilo &scaron;ta zadržali bi ih u pritvoru, tako da su samo željno željeli da prikazu Srbiju ako destabilizujući faktor, a to je priča koja se godinama unazad plasira. Napravljen je narativ koji se želi nametnuti da Srbija želi da napravi probleme maloj Crnoj Gori i da je nasilno anektira. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državne organe da to ne čine. Trudićemo se da imamo najbolje odnose, ali ne mogu da budem srećan &scaron;to neko govori o aneksiji i to unosi u zakon, a riječ je o istorijskom falsifikatu. Kao i po pitanju Kosova i Metohije, mi nijesmo uzeli ničiju teritoriju. Različiti su uglovi gledanja, ali treba da se saslu&scaron;amo, razumijemo i vjerujem u bolje odnose i važno je da imao če&scaron;ću konunikaciju jer bi izbjegli te&scaron;ke riječi", kazao je Vučić.
On je naveo i da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Srbiji krajem godine.
Na pitanje osjeća li se bezbjedno u Crnoj Gori, a po pitanju namjera Radoja Zvicera, kazao je da postoji ta komunikacija u Skaj aplikaciji da je on planirao njegovo ubistvo i ranije.
&bdquo;Riječ je o vođama klanova odavde. Ne vidim velike novosti. Kada postoje nepotrebne političke tenzije između Podgorice i Beograda, svako će da kaže da je kriv onaj drugi. Morali smo biti racionalniji, pažljiviji, a tu kada krenu optužbe tu kraja nema. Kriminalci će svakako da rade svoj posao. Toga ima u svakoj zemlji&ldquo;, naveo je Vučić, napominjući da je dobio informaciju od svojih bezbjednosnih službi da se Zvicer nalazi u Crnoj Gori.
&Scaron;to se tiče uvredljivih natpisa, Vučić navodi da se vodi godinama negativna kampanja protiv njega i Srbije.
"To je politika i morate da se naviknete. Ne pogađaju me. Ovdje se osjećam sigurno, imamo dobro obezbjeđenje i mislim da ne može da bude problema", kazao je Vučić.&nbsp;

Vučić: Sa aerodroma vraćeni aktivisti, a ne kriminalci, priča o destabilizaciji i hibridnom ratovanju besmislica

SAOPŠTIO U TIVTU

Rje&scaron;avanje otvorenih pitanja važno je za dugoročno unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Crne Gore, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se danas u Tivtu sastao sa crnogorskim kolegom MIlojkom Spajićem.
Plenković je naveo da je sa Spajićem razgovarao o evropskom putu Crne Gore, ekonomskoj saradnji dvije države i politici pro&scaron;irenja Evropske unije (EU).
"Rje&scaron;avanje otvorenih pitanja važno je za dugoročno unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Crne Gore.
Naglasak stavljamo na obe&scaron;tećenje logora&scaron;a, pronalazak nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, povrat oduzete imovine hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i &scaron;kolskog broda Jadran, konačno rje&scaron;enje graničnog pitanja na moru i trajno očuvanje spomen-ploče postavljene u Morinju&rdquo;, napisao je Plenković u objavi na mreži X.
Plenković će učestvovati na Samitu EU &ndash; Zapadni Balkan koji se održava u Crnoj Gori.

Plenković: Hrvatska traži povrat broda Jadran i trajno očuvanje spomen-ploče u Morinju