Politika

Milatovićeva kvalifikacija rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio devedesetih godina, kao građanskog, grubo je izvrtanje istorijskih činjenica, ignorisanje međunarodnih presuda i ruganje žrtvama genocida i sistematskih zločina koji su počinjeni na tlu Bosne i Hercegovine, saop&scaron;teno je iz DPS-a.&nbsp;
"U Bosni i Hercegovini se nijesu sukobili građani koji su do tada mirno i složno živjeli, već je taj rat predstavljao oružani sukob kojem je Srbija pod vođstvom Slobodana Milo&scaron;evića aktivno učestvovala &ndash; politički, vojno i logistički &ndash; sa ciljem stvaranja tzv. &bdquo;Velike Srbije&ldquo;. U to ime sprovedeno je masovno etničko či&scaron;ćenje, opsade gradova, masakri i, konačno, genocid u Srebrenici, &scaron;to je potvrđeno i presudama Međunarodnog suda pravde i Ha&scaron;kog tribunala", poručuju iz DPS-a.
Kako dalje navode, Milatovićevo tumačenje stvarnih uzroka rata u Bosni i Hercegovini i nazivanje rata &bdquo;građanskim&ldquo; ne samo da je negacija činjenica već opasno relativizuje odgovornost za ratne zločine i podriva temelje pravde i pomirenja u regionu.
"Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu, da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama, i da se jasno i nedvosmisleno distancira od svake vrste istorijskog revizionizma, koji je uzeo maha u Crnoj Gori i izbija iz gotovo svake institucije",, poručili su iz DPS-a.

DPS: Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu i da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama

"GRUBO IZVRTANJE ČINJENICA"

Izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da je Dejtonskim sporazumom okončan građanski rat u Bosni, u najmanju ruku je neprimjerena, kaže za Antenu M predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
"Smatramo da je ta izjava u najmanju ruku neprimjerena, kako sa stanovi&scaron;ta međudržavnih odnosa, dobrih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su ostvareni u prethodnom periodu, a isto tako i sa aspekta istorijskih činjenica", kaže Mustafić.
Predsjednik Milatović bi, kako dodaje, trebalo da zna da rat u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat.
"Već je to bila brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SRJ zajedno sa secionističkim snagama Vojske Republike Srpske i da su se u tom periodu desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici. Nažalost, tada&scaron;nja crnogorska vlast je u tome indirektno sudjelovala pomaganjem Milo&scaron;evićeve ratne ma&scaron;inerije, o čemu bi takođe trebalo predsjednik države znati kada su u pitanju činjenice, kada su u pitanju stvari koje su u vezi sa propagandističkim ratom koji se tada u Crnoj Gori odvijao preko medija i progona svih onih koji su drugačije mislili i koji su osuđivali agresiju na Bosnu i Hercegovinu u to vrijeme", navodi Mustafić.
Dodaje da je na jučera&scaron;nji dan obilježena godi&scaron;njica deportacije, "kada su na sraman način, neprimjeren bilo kakvom domaćinskom odnosu i etičnom odnosu, izručeni ljudi iz Crne Gore i poslati Vojsci Republike Srpske, a tačno se znalo &scaron;ta će biti njihova dalja sudbina".
Mustafić zaključuje da, u bilo kom trenutku, a pogotovo u trenutku kada se obilježava 30 godina od Dejtnoskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir i sačuvan teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kroz po&scaron;tovanje prava svih njenih naroda, a takođe u godini u kojoj će se obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici, davati takve izjave je u nemanju ruku neprimjereno i nije u duhu dobrih odnosa,niti u duhu onoga &scaron;to su istorijske činjenice.

Mustafić: Neprimjerena izjava Milatovića sa stanovišta međudržavnih odnosa i istorijskih činjenica

"PREDSJEDNIK BI TREBALO DA ZNA DA RAT U BOSNI I HERCEGOVINI NIJE BIO GRAĐANSKI RAT"

Nosilac liste DPS-a Boris Muratović na izborima u Nik&scaron;iću poručio je da koalicioni sporazum budućih konstituenata vlasti u gradu pod Trebjesom čista partitokratija.
Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić danas je prekinuta, jer budući koalicioni partneri- Za budućnost Nik&scaron;ića, PES i Demokrate-Plenum 083 nijesu dostavili predlog za predsjednika nik&scaron;ićke skup&scaron;tine. Danas su samo verifikovani mandati novim odbornicima, a sjednica će biti nastavljena 2.juna.
Muratović smatra da je Nik&scaron;ić u prethodne četiri godine, kako je rekao, imao &bdquo;nakaradnu vlast&ldquo;, i da će sada &bdquo;ta nakaradna vlast biti upotpunjena sa onim &scaron;to je njihov, izgleda prirodni partner, to je PES&ldquo;.
&bdquo;Vidjeli ste kako se tu pregovara. Dakle, ovdje se govori isključivo o podjeli plijena, ovdje se ne govori o bilo kakvom razvoju grada i ljudi su se sjetili da dan prije konstitutivne sjednice sjednu i poku&scaron;aju dogovarati funkcije.
Dakle, sami ste vidjeli, oni su kazali, prvo su tražili pauzu, pa onda prekid, dakle ne poznaju procedure, prekid traje pet dana, pauza može trajati do 45 minuta, dok potpi&scaron;u koalicioni sporazum. A znate &scaron;ta je koalicioni sporazum? Čista partitokratija. Dogovor po&scaron;to jedni drugima ne vjeruju, dakle da stave potpise na to &scaron;ta će kome pripasti i onda će, kažu, imati jednu stabilnu vlast i mora ih odmah ispraviti, vjerovatno u naredne dvije godine kada očekujemo izmjenu izbornog zakonodavstva.
Mi možemo stajati po strani, potpuno mirno posmatrati to, biti jedna odgovorna opozicija, jedna konstruktivna opozicija, kao &scaron;to smo bili i ranije. Nikada nećemo biti opozicija gradu, ali definitivno bićemo opozicija svim takvim strukturama koji devastiraju na&scaron; grad, devastiraju resurse na&scaron;e grade i države i na kraju ne po&scaron;tuju ono &scaron;to su državni simboli Crne Gore, niti himnu i sve ostalo, a to su pokazali na dijelima i u prethodnih 4-5 godina&ldquo;, naglasio je Muratović.
Ponovio je ono &scaron;to je ta partija govorila i u predizbornoj kampanji u Nik&scaron;iću.
&bdquo;Glas za Demokrate i glas za PES ujedno glas za DF, odnosno glas za to da Marko Kovačević i dalje bude predsjednik Op&scaron;tine. Iako su oni u nekoliko navrata to negirali, na dijelima je, ipak ne&scaron;to potpuno drugačije. Možemo reći da su zaveli jedan dio biračkog dijela, ali kažem mi nemamo nikakav problem sa tim, nijesmo upućivali bilo kakve neformalne ili formalne zahtjeve ka nekim od tih partija, jer zaista ne vidimo ih kao potencijalne partnere, niti kao neko ko može doprinijeti boljem razvoju na&scaron;e grada i države. Oni su i na državnom nivou pokazali koliko nemaju znanja, koliko nijesu odgovorni, koliko ne domaćinski se odnose prema resursima Crne Gore. Ne vjerujem da će ne&scaron;to drugačije biti u Nik&scaron;iću&ldquo;, rekao je Muratović, prenosi RTNK.
&nbsp;

Muratović: Koalicioni sporazum je čista partitokratija, ovdje se govori isključivo o podjeli plijena

KONSTITUTIVNA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE NIKŠIĆ DANAS JE PREKINUTA

Nosilac liste Za budućnost Nik&scaron;ića (ZBNK) Marko Kovačević kazao je danas nakon &scaron;to je data pauza na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić da je dogovoreno da predsjednik Op&scaron;tine bude iz redova koalicije ZBNK, predsjednik parlamenta biće iz Pokreta Evropa sad (PES), a potpredsjednik Op&scaron;tine iz Demokratske Crne Gore, javljaju dopisnici RTCG.
Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić, prva nakon nedavnih lokalnih izbora, prekinuta je na zahtjev nosioca liste "Za budućnost Nik&scaron;ića" Marka Kovačevića koji je tražio pauzu dok se ne potpi&scaron;e koalicioni sporazum. Na sjednici je trebalo da bude izabran predsjednik SO, međutim, nastavak je zakazan za 2. jun u 10 sati.
Nakon &scaron;to su potvrđeni mandati odbornicima, Kovačević je zatražio pauzu.&nbsp;
"Prvo želim da čestitam potvrđivanje mandata odbornicima. Želim da zatražim pauzu. Mi kao buduća većina imamo kandidata za predsjednika SO, ali na zahtjev na&scaron;ih kolega, sa kojim smo se mi usaglasili, dok ne potpi&scaron;emo koalicioni sporazum ne bismo da ulazimo u izbor", kazao je Kovačević, prenosi portal RTCG.
Odbornik DPS-a Rajko Perović zatražio je da mu se dostavi ko je od 10. maja na čelu Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, otkada je Kovačeviću prestao mandat, ko se od tada starao o budžetu, da li je bilo tro&scaron;enja op&scaron;tinskog novca, potpisivanja ugovora.
Perović je tražio da se uvede alko testiranje i testiranje na narkotike, a Kovačević je uzvratio da on traži psiho test za odbornike.&nbsp;
Sjednicom predsjedava najstariji odbornik iz reda Demokratske partije socijalista Miodrag Dragan Nikolić. Sjednici prisustvuje 38 odbornika i predsjednik Op&scaron;tinske izborne komisije (OIK) Nik&scaron;ić Rade Peri&scaron;ić.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13. aprila. Vlast u gradu pod Trebjesom, najavljeno je nakon izbora, formiraće partije koje su na vlasti i na državnom nivou, odnosno koalicija Za budućnost Nik&scaron;ića koja je osvojila 15 mandata, Pokret Evropa sad sa osvojenih pet i koalicija Demokrata i Plenuma 083 koji su osvojili tri mandata.
Najvi&scaron;e mandata, odnosno 16, osvojila je lista DPS-a, dok je Evropskom savezu pripalo dva mandata.

Kovačević: Gradonačelnik iz ZBNK, predsjednik SO iz PES a potpredsjednik opštine iz DCG

VERIFOKOVANI MANDATI ODBORNICIMA

Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić, prva nakon nedavnih lokalnih izbora, biće održana danas sa početkom u 10 sati.
Na sjednici, kako je najavljeno, biće potvrđeni mandati novim odbornicima, a u najavi za dana&scaron;nju sjednicu pod tačkom 2 je izbor predsjednika SO Nik&scaron;ić.
Dana&scaron;njom sjednicom predsjedavaće najstariji odbornik Miodrag Dragan Nikolić, odbornik DPS-a.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13. aprila. Vlast u gradu pod Trebjesom, najavljeno je nakon izbora, formiraće partije koje su na vlasti i na državnom nivou, odnosno koalicija Za budućnost Nik&scaron;ića koja je osvojila 15 mandata, Pokret Evropa sad sa osvojenih pet i koalicija Demokrata i Plenuma 083 koji su osvojili tri mandata.
Najvi&scaron;e mandata, odnosno 16, osvojila je lista DPS-a, dok je Evropskom savezu pripalo dva mandata.

Danas konstitutivna sjednica SO Nikšić

U 1O SATI

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović&nbsp; obratio se na zasijedanju Parlamentarne Skup&scaron;tine NATO-a na kojoj se raspravlja i o tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U svom obraćanju se dotakao važnosti uloge SAD-a u postizanju mira u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Milatović je kazao da je ta uloga dovela do kraja "građanskog rata u Bosni i Hercegovini" na taj način negirajući agresiju i svoje države, koja je tada bila u sklopu SR Jugoslavije, na BiH &scaron;to je potvrđeno nizom presuda u Hagu, <a href="https://n1info.ba/vijesti/jakov-milatovicdejton-je-okoncao-gradjanski-rat-u-bih/?fbclid=IwQ0xDSwKhnDRleHRuA2FlbQIxMAABHsZpnP04mV8arn90peiD44xlwHM-CWiU7D7b2jThdzWVPhhOm2J2K1_IBjvA_aem_5Y6HVyIxhqCEATIgE0quQg">pi&scaron;e N1 BiH.</a>
- Za region iz kojeg dolazim, ovaj grad na američkom Srednjem zapadu nosi duboko simbolično značenje. Upravo je ovdje prije tri decenije, odlučnim angažmanom međunarodne zajednice, a posebno Sjedinjenih Američkih Država, okončan razorni 'građanski' rat u Bosni. Rat koji je odnio bezbroj života, ugrozio budućnost generacija i ostavio za sobom razaranje toliko te&scaron;ko da čak i danas, na mnogim mjestima, ostaje neizliječeno. Dakle, koje smo lekcije naučili iz tog tragičnog poglavlja na&scaron;e kolektivne istorije? Iznad svega, shvatili smo da se diplomatija ne smije tretirati kao krajnja opcija, kojoj se treba pribjegavati tek nakon &scaron;to se otkrije besmislenost oružanog sukoba - rekao je Milatović.
Bramerc: U BiH je bio međunarodni oružani sukob
Podsjećaju, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc u emisiji Pressing na N1 potvrdio je kako je u Bosni i Hercegovini međunarodni oružani sukob.
- Jasno je iz presuda Tribunala Prliću i drugima da je Vlada iz Zagreba učestvovala u zločinima u Bosni i Hercegovini, a u predmetu Stani&scaron;ić i Simatović bilo je sasvim jasno da postoji povezanost sa vođstvom u Beogradu. Tako da niko ne može reći da ono &scaron;to se desilo u Bosni i Hercegovini je unutra&scaron;nji oružani sukob, to je međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu - kazao je Bramerc za N1.
Predsjednik Crne Gore je govorio i o tome da je politička volja spriječila da rat u Bosni i Hercegovini bude zavr&scaron;en jo&scaron; 1992. umjesto 1995. s potpisivanjem Dejtona.
- Umjesto toga, diplomatija mora biti najvažniji instrument za rje&scaron;avanje sporova, posebno i posebno kada se razlike čine nepobjedivim. A ako je mir u Bosni bio dostižan 1995. godine, čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine. Da su oni kojima je u to vrijeme povjereno političko vođstvo pokazali veću mudrost, predviđanje i pravi osjećaj odgovornosti. Međutim, danas me ohrabruje uvjerenje da sada&scaron;nje političko vodstvo &scaron;irom Balkana, vođeno bolnim lekcijama iz pro&scaron;losti, pristupa otvorenim pitanjima sa povećanom demokratskom zrelo&scaron;ću. I nepokolebljivom posvećeno&scaron;ću mirnom rje&scaron;enju - rekao je Milatović.
I upravo zbog toga moramo, dodaje on, u ovakvim prilikama, ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao kamena temeljca mira u Bosni, već i kao odlučujućeg trenutka za &scaron;iru stabilnost na&scaron;eg regiona.
- I s tim po&scaron;tovanjem, želim da se zahvalim, posebno kongresmenu Tarneru, &scaron;to nas je danas sve ovdje pozvao u Dejton - zaključio je Milatović

N1 BiH: "Istorija" po Milatoviću - sramna izjava predsjednika Crne Gore

ZA MEĐUNARODNI SUKOB U BIH REKAO DA JE BIO GRAĐANSKI RAT

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u obraćanju na zavr&scaron;noj sesiji Parlamentarne skup&scaron;tine NATO-a, poručio je da rat u Bosni i Hercegovini i danas izaziva ozbiljne posljedice u regionu, i da je iz tog užasnog iskustva potrebno izvući jasne lekcije.
Milatović je rekao da diplomatija ne smije ostati posljednje sredstvo za rje&scaron;avanje kriza, nego način da se dođe do trajnog mira.
"Za region iz kojeg dolazim Dejton nosi duboko simboličko značenje. Upravo ovdje, prije tri decenije, odlučnim angažovanjem međunarodne zajednice i posebno Sjedinjenih Američkih Država, razarajući građanski rat u Bosni je doveden do kraja.
Rat koji je odnio bezbroj života, ugrozio budućnost generacija i ostavio za sobom toliko te&scaron;ka razaranja da čak i danas na mnogim mjestima ostaju vidljiva. Dakle, koje smo lekcije naučili iz tog tragičnog poglavlja na&scaron;e kolektivne istorije? Prije svega, shvatili smo da se diplomatija ne smije tretirati kao opcija poslednjeg sredstva, kojoj se treba pribjegavati tek nakon &scaron;to se otkrije besmislenost oružanog sukoba. Umjesto toga, diplomatija mora biti najvažniji instrument za rje&scaron;avanje sporova, posebno kada se razlike čine nepremostivima. I jer ako je mir u Bosni bio dostižan 1995. godine, čvrsto sam uvjeren da je bio i dostižan 1992. godine, da su oni kojima je u to vrijeme povjereno političko vođstvo okazali veću mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti.
Danas me, međutim, ohrabruje uvjerenje da sada&scaron;nje političko vođstvo &scaron;irom Balkana, vođeno bolnim lekcijama pro&scaron;losti, pristupa otvorenim pitanjima sa povećanom demokratskom zrelo&scaron;ću i nepokolebljivom posvećeno&scaron;ću mirnom re&scaron;enju. I upravo zbog toga moramo, u prilikama poput ove, ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao kamena temeljca mira u Bosni, već i kao odlučujućeg trenutka za &scaron;iru stabilnost na&scaron;eg regiona", poručio je Milatović.
Duboko je obeshrabrujuće priznati da neprijateljske državne politike i oružani sukobi koje one neizbježno izazivaju nisu prepu&scaron;teni istoriji, dodao je Milatović.
"Naprotiv, svjedoci smo pojave novih i opasnih kriza koje prijete da destabilizuju međunarodni poredak kome smo svi posvećeni. Ruska agresija na Ukrajinu je hitno upozorenje, ono koje zahtijeva obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti. Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini stoga nije samo strate&scaron;ka nužnost, već moralni imperativ.
Zato sa ovog mjesta želim da izrazim svoju najsnažniju podr&scaron;ku svim naporima usmjerenim ka &scaron;to bržem postizanju takvog mira. Dragi prijatelji, &scaron;ta danas predstavlja NATO savez? U početku, odgovor se javlja kao bezbjednosni savez. Ali &scaron;to je jo&scaron; važnije, NATO predstavlja odbrambenu arhitekturu zajedničkih vrijednosti - demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.
Istovremeno, NATO služi kao nepokolebljivi garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku od svojih država članica. Temelji bez kojih nije moguć istinski ili trajan napredak, bilo ekonomski ili bilo &scaron;ta drugo, a s obzirom na duboke transformacije koje su u toku u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, imperativ je da nastavimo da jačamo na&scaron;u koheziju unutar saveza, pobolj&scaron;avajući njegovu operativnu efikasnost i osiguravajući njegovu spremnost da se suoči sa novim i stalno promjenljivim izazovima.
Dragi prijatelji, pristupanje Crne Gore NATO-u 2017. godine bila je važna odluka koja je učinila region Balkana stabilnijim i bezbjednijim. I u tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju na&scaron;ih odbrambenih kapaciteta, povećanju izdataka za bezbjednost i modernizaciji na&scaron;ih oružanih snaga. I potpuno smo svjesni da time ne samo da povećavamo kredibilitet na&scaron;eg članstva u NATO-u, već i direktno ulažemo u sopstvenu bezbjednost i sopstvenu budućnost", istakao je predsjednik države.
Na kraju, kako je kazao, imperativ je da otvoreni dijalog i zajednički radi na boljoj, mirnijoj i svjetlijoj zajedničkoj budućnosti svih.
"A Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj raskrsnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. I kao lider u tom pogledu, Crna Gora teži da predvodi ličnim primjerom. I kao dobar susjed, trudimo se da otvorimo put za cijeli region u EU. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuću budućnost za sve nas. I dok gledamo unaprijed, uvjeren sam da će predstojeći samit NATO-a u Hagu donijeti odluke koje će ojačati jedinstvo i otpornost na&scaron;eg velikog saveza", zaključio je Milatović.

Milatović u Dejtonu: Ne koristiti diplomatiju tek nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba

PORUČIO PREDSJEDNIK CRNE GORE

Ministarstvo odbrane tvrdi da nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće biti raspoređen na teritoriji Ukrajine, niti će učestvovati u bilo kakvim vojnim operacijama u toj zemlji.
To je saop&scaron;teno nakon jutro&scaron;nje informacije iz medija da će Crna Gora poslati u Ukrajinu do tri vojnika.
Kako su pojasnili, eventualno uče&scaron;će tiče se obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći EU za podr&scaron;ku Ukrajini (EUMAM UA) podrazumijeva da će, ukoliko ovaj prijedlog bude izglasan u Skup&scaron;tini, crnogorski instruktori, u okviru međunarodnog programa podr&scaron;ke, u jednoj od savezničkih zemalja, zajedno sa kolegama iz partnerskih država, učestvovati u obuci ukrajinskih vojnika.
"Ova aktivnost predstavlja doprinos Crne Gore zajedničkim naporima saveznika u pružanju pomoći Ukrajini, isključivo u vidu obuke i podr&scaron;ke, a sve u skladu sa na&scaron;im međunarodnim obavezama i načelima", navedeno je u saop&scaron;tenju resornog Ministarstva.

Ministarstvo odbrane: Nijedan crnogorski vojnik neće učestvovati u vojnim operacijama u Ukrajini

“EVENTUALNO UČEŠĆE TIČE SE OBUKE UKRAJINSKIH VOJNIKA U ZEMLJAMA EU”

U toku su pregovori Pokreta Evropa sad sa nosiocima lista Za budućnost Nik&scaron;ića i Demokratske Crne Gore, kako bi dogovorili vlast i raspodjelu funkcija u Nik&scaron;iću.
To je za RTCG potvrdio Zoran Mrkić, nosilac liste PES-a.
Na lokalnim izborima održanim 13. aprila koalicija ZBNK, koju je predvodio Kovačević, osvojila je 15 mandata, PES pet, a Demokrate-Plenum 083 tri mandata.
Nik&scaron;ićka skup&scaron;tina ima 41 odbornika a za formiranje vlasti potreban je najmanje 21 glas i ukoliko se Za budućnost Nik&scaron;ića, PES i Demokrate dogovore, predstavljaće ih 23 odbornika. U skup&scaron;tinskim klupama naći će se i 16 odbornika Demokratske partije socijalista i dva Evropskog saveza.

Počeli pregovori o formiranju vlasti u Nikšiću

POTVRDI NOSILAC LISTE PES-A

Ako EU želi da bude respektibilan faktor na globalnoj političkoj sceni, &scaron;to je danas sve manje, onda mora zaokružiti proces integracije na cijelom na&scaron;em kontinentu, poručio je biv&scaron;i crnogorski predsjednik Milo Đukanović u uvodnoj riječi tokom dvosatnog razgovora u prepunoj sali Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pred studentima, profesorima i visokim predstavnicima državnih institucija BiH. Razgovor je u prisustvu medija sa njim vodio dekan FPN-a prof. dr Sead Turčalo.
"Do sada su nas redovno iz Brisela upozoravali da se neće ponoviti slučaj Bugarske i Rumunije, koje su kao &bdquo;primljene preko reda&ldquo;, ali je slijed događaja kojima danas svjedočimo pokazao da je to bio najdalekovidiji geopolitički potez u novijoj evropskoj političkoj istoriji", istakao je Đukanović.
On je govorio na temu regionalnih odnosa i geopolitičkih izazova na Zapadnom Balkanu i poručio da je inspirativno pričati o ovom vremenu za koje ne možemo reći da je &bdquo;kraj istorije&ldquo;, ali jeste kraj svjetskog poretka kakvog smo znali do prije par godina, a posebno do američkih predsjedničkih izbora pro&scaron;le godine.
- Balkan je kroz svu istoriju bio neka vrsta političkog senzora za evropska i svjetska gibanja. Nekad uzročnik, ali uvijek prostor na kom su se manifestovale i prelamale, često tragično, posljedice svjetske politike. Da se podsjetimo. Dobro je neko rekao da Evropa redovno ispoljava svoje zablude kad se radi o Balkanu. Kao da je i sami njegov naziv plod zabluda. Ime je nastalo početkom 19. vijeka. Do tada su bili razni nazivi &ndash; Grčko, Rimsko, Ilirsko poluostrvo. Ili Evropsko otomansko carstvo, Evropska Turska. Sve su to bili uglavnom geografski i politički pojmovi.
U evropskoj i svjetskoj stvarnosti to je poodavno sinonim i za mentalitet, za način mi&scaron;ljenja i života. Po Vebsterovom rječniku balkanizacija je rasparčavanje jednog geografskog područja na male međusobno neprijateljske političke jedinice poput balkanskih država poslije Prvog svjetskog rata. Potkraj pro&scaron;log vijeka kao da smo se trudili da kroz krvavi raspad velike Jugoslavije potvrdimo autentičnost ove definicije. Taj termin ide u korak s vremenom pa se danas često može čuti i pročitati kako &bdquo;balkanizacija tehnologija može nauditi globalnim inovacijama&ldquo; ili se upozorava &bdquo;da se svijet suočava sa balkanizacijom lanca snabdijevanja&ldquo;.
Početkom ovog vijeka imamo novo političko ime za na&scaron;e područje &ndash; Zapadni Balkan, koje se geografski pomjera na istok. Mada je Meternih govorio da Balkan počinje od Ulice Renveg u Beču. Taj prostor danas obuhvata na&scaron;ih &scaron;est država: Crna Gora, BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo, koje su tretirane kao dio regiona Jugoistočne Evrope. Nakon ulaska Slovenije i Hrvatske u EU, preostale države na eks-Ju prostoru i susjedna Albanija dobijaju i novu geografsku prepoznatljivost. Kakav god naziv bio, gledano istorijski to je regija nestabilnosti, ratova i zaostajanja u razvoju, koja je preskočila period humanizma i renesanse i sve četiri industrijske revolucije, ali nikada ratove, niti je jo&scaron; pro&scaron;la tranziciju.
Vjerovatno nije slučajno kolumnista njemačkog nedjeljnika Cajt Ulrih Ladurner napisao &bdquo;ako se raspadne EU, onda će se to dogoditi tamo gdje je najkrhkija &ndash; na Balkanu, tamo gdje na nju spolja djeluju moćne sile&ldquo;. Bilo je to neposredno nakon Samita EU na Malti 2023. Evropski savjet je bio preokupiran temom Libije i migranata. Ladurner je primijetio: &bdquo;Čak i u vrijeme kad su migranti bili na balkanskoj ruti nije se pričalo o Balkanu, nego o migrantima - rekao je Đukanović.
Objasnio je da je nekoliko godina prije toga do&scaron;lo do kvarenja odnosa između Zapada i Rusije, između Amerike i Kine.
- Rat u Ukrajini traje već četvrtu, a u Gazi već drugu godinu, i ne nazire im se kraj. Za to vrijeme se NATO &scaron;irio i povećao broj članica. Poslije agresije Rusije na Ukrajinu primljene su i Finska i &Scaron;vedska. Evropska unija ne samo da ne prati taj trend, već se u međuvremenu desio Bregzit. Spoljne prijetnje očigledno vi&scaron;e nijesu dovoljne da generi&scaron;u bilo kakvu vrstu nacionalnog jedinstva ili mobilizacije u zapadnim demokratijama, kako je pro&scaron;le godine u jednom intervjuu upozorio poznati politikolog Ivan Krastev.
On je podsjetio da je u Evropskom savjetu za spoljne poslove sprovedeno istraživanje koje je pokazalo kako su Evropljani podijeljeni oko toga &scaron;to je za njih najveća evropska kriza. U Poljskoj i Estoniji to je rat u Ukrajini. U Njemačkoj je to imigracija. U Italiji ekonomija. U Velikoj Britaniji je kovid-19. Ne postoji očigledno sposobnost, a ni htjenje da se shvati da je danas Evropa u situaciji u kakvoj nije bila od početka Drugog svjetskog rata.
Već dugo je alarmantno opominjujuće da samo jedan lider u EU može da blokira politiku koju podržavaju sve ostale države članice i da time promijeni kurs evropske politike. Sve se to de&scaron;ava u vremenu totalnog resetovanja međunarodnog poretka na globalnom planu gdje Evropske unije gotovo da nema među velikim igračima. Očigledna je kriza vođstva. Henri Kisindžer je govorio da &bdquo;bez liderstva institucije gube orijentaciju, a države gube uticaj &scaron;to na kraju dovodi do katastrofalnih posljedica&ldquo;.
S pravom se postavlja pitanje kako se moglo desiti da Sjeverna Koreja proizvede i isporuči Rusiji tokom jedne godine vi&scaron;e konvencionalnih artiljerijskih granata nego sva Evropa Ukrajini. Istovremeno, u jednom broju država koje su saveznice SAD, javnost većinski vjeruje da se u Ukrajini vodi rat između Zapada i Rusije. Evropi i svijetu su danas vi&scaron;e nego ikada potrebni lideri &ndash; državnici. A kako je Čerčil govorio: &bdquo;Državnici nijesu pozvani da rje&scaron;avaju samo lake probleme, jer oni se rje&scaron;avaju sami od sebe&ldquo;. Svijet je suočen sa velikim problemima. Međutim, mnogo je vi&scaron;e velikih problema nego velikih državnika - kazao je Đukanović.
Govoreći o regionu, poručio je da je ZB danas dalje od Brisela nego prije 10 godina.
- Može se reći da je bliži politici devedesetih nego EU. Na Solunskom samitu 2003. poslate su optimističke poruke o bliskoj evropskoj budućnosti država ZB. Već sljedeće godine među 10 novih članica bila je i Slovenija. Tri godine kasnije punopravne članice postale su Bugarska i Rumunija. Hrvatska je primljena 2013. MIP Grčke Jorgos Papandreu zalagao se na Solunskom samitu da u zavr&scaron;ni dokument uđe stav da će sve države Jugoistočne Evrope postati članice do stogodi&scaron;njice Velikog rata 2014. Međutim, ba&scaron; te godine novoizabrani predsjednik EK Žan Klod Junker saop&scaron;tio je da u vrijeme mandata njegove komisije neće biti pro&scaron;irenja. Kontinuirano spla&scaron;njava entuzijazam za evropske integracije, na &scaron;to su, navodeći konkretne podatke, zvaničnike u Briselu na zajedničkim sastancima upozoravali lideri Srbije i Sjeverne Makedonije.
U geopolitici nema praznog hoda. Tamo gdje izostaje uticaj onih koji bi morali biti najpozvaniji, u ovom slučaju EU, očekivano se ubacuju drugi sa svojim interesima i aspiracijama. Na Zapadnom Balkanu je intenzivirano prisustvo Rusije. Sve su prisutnije i Turska i Kina... Strano prisustvo najilustrativnije se može vidjeti na primjeru BiH kroz Savjet za implementaciju mira. Logično je da su tu Rusija, Turska, Srbija, Hrvatska... Izgleda očigledno da svi oni dobro znaju &scaron;to su njihovi interesi u Bosni. Da li to isto možemo kazati i za EU? Brisel nam je svima cilj, ali djeluje kao pokretna meta koja se udaljava - upozorava Đukanović.&nbsp;
On ističe da za posljedicu dobijamo restauraciju velikodržavnog nacionalizma.
- Sada u formi ,,srpskog sveta&ldquo; i ,,brige&ldquo; Beograda prema navodno ugroženim Srbima u regionu. Uvertira tome bila je ideja ,,Open Balkan&ldquo;, politički zavodljiva i nekritički podržana iz SD i sa važnih lobističkih adresa u Va&scaron;ingtonu. SPC je moćan instrument državne politike Srbije u regionu koji je zamijenio nekada&scaron;nje savezne institucije &scaron;to su bile na raspolaganju Beogradu u ostvarivanju nacionalističkih interesa devedesetih... I ne manje od toga efikasan instrument ruskog imperijalizma. &Scaron;to danas imamo na ZB? Neuspje&scaron;an dijalog Beograd &ndash; Pri&scaron;tina, nefunkcionalnu BiH, probleme u Sjevernoj Makedoniji, prvo sa Grčkom, pa sa Bugarskom, kleronacionalističku kontrarevoluciju u Crnoj Gori 2020... Dok negativan uticaj SPC i zvaničnog Beograda jača... Rat u Ukrajini je aktuelizovao priču o pro&scaron;irenju EU. Zapadnobalkanskim državama se ukazala nova prilika.
Istina, Brisel je nominovao Ukrajinu koja je u ratu &bdquo;lokomotivom pro&scaron;irenja&ldquo;, &scaron;to zaista zvuči paradoksalno. &Scaron;ansa se prvenstveno ukazala Crnoj Gori koja je najdalje odmakla u pregovorima, a Brisel u posljednje vrijeme sve otvorenije forsira i Albaniju. Ipak, sumnjam u realnost očekivanja da do pro&scaron;irenja dođe 2028. ili 2030. Čak da mi u Podgorici i u Tirani sve uradimo &scaron;to se od nas očekuje, pitanje je hoće li EU biti spremna da prihvati nove članice. Imam u vidu i neke poruke novoizabranog njemačkog kancelara Merca, za koje se ne bi moglo reći da su ohrabrujuće - pojasnio je Đukanović.
Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore mi&scaron;ljenja je da je država u 35 godina nove političke istorije pro&scaron;la put koji nagovje&scaron;tava zatvaranje retrogradnog političkog kruga.
- Devedesete godine počela je iluzijom da brani SFRJ, no ubrzo se ispostavilo da postaje talac velikosrpskog nacionalizma. Nedugo zatim pokazala je zavidno političko umijeće: sačuvala mir i stabilnost kao jedina republika eks-Ju na čijoj teritoriji nije bilo rata. Učvrstila je multietnički sklad uprkos ratovima u okruženju i ogromnom prilivu izbjeglica svih vjera i nacija, koje su u jednom trenutku činile petinu na&scaron;e ukupne populacije. Uspostavila je ekonomsku suverenost prvi put u istoriji, uvela euro i utrla put dinamičnom razvoju i obnovi nezavisnosti, koju je ostvarila po&scaron;tujući pravila EU.
Promijenila je svoj strate&scaron;ki kurs, u&scaron;la u NATO i stigla u predvorje EU. Godinama je bila jedna od vodećih evropskih zemalja mjereno odnosom priliva SDI i BDP. Uslijedila je očekivana promjena vlasti 2020, nakon tridesetogodi&scaron;njeg kontinuiteta prethodne vladajuće koalicije. No, promjena se dogodila u uslovima drastičnog upliva stranih interesa. Iz Rusije očekivano. Iz Srbije takođe. Ali i uz naivnu podr&scaron;ku tim procesima sa partnerskih zapadnih adresa. Podsjetimo se - i SD i evropski politički centri bili su puni razumijevanja za navodno ugrožena vjerska prava vjernika SPC. Iako su dobijali jasna upozorenja da nije riječ o tome, već o političkom instrumentalizovanju te crkve na platformi velikodržavnog nacionalizma i ruskog imperijalizma.
Nije se to željelo čuti. Jer veliki, kao &scaron;to znamo, nikad ne grije&scaron;e. Naprotiv, nastavljena je podr&scaron;ka jednako tako lažnim razvojnim idejama, koje su zapravo bile platforma za političku afirmaciju pogubnih balkanskih nacionalizama, kao &scaron;to je bila ideja ,,Open Balkan&ldquo;. Kasnije su se napokon mogle čuti i drugačije ocjene stanja u regionu, prije svega od strane Evopskog parlamenta. Ipak, najbolja potvrda potpunog previda zapadne politike u Crnoj Gori 2020. i razobličavanje uloge SPC dobili smo iz Moskve, tendencioznim objavljivanjem transkripata razgovara srpskog patrijarha sa predsjednikom Rusije, kojim se afirmi&scaron;e stvaranje ,,ruskog sveta&ldquo; i izražava nada da će mu se priključiti i balkanske države. &Scaron;to se tiče negativnog uticaja Beograda, u Crnoj Gori nema ničeg novog. Istorija se samo ponavlja.
Polovinom 19. vijeka Ilija Gara&scaron;anin je na vijest o imenovanju knjaza Danila i progla&scaron;enju knjaževine Crne Gore rekao da je to &bdquo;najnesrećniji događaj za Srbiju&ldquo;. Deset godina kasnije, za vrijeme napada Omer-pa&scaron;e Latasa na Crnu Goru, rekao je da bi &bdquo;najbolje bilo da Crna Gora propadne&ldquo;. Na samom kraju 19. vijeka, kad je Crna Gora već bila nezavisna država kao i Srbija, za vrijeme vlade Vladana Đorđevića Crnogorcima i Ciganima je bio zabranjen ulazak u Srbiju. Danas su Crnogorci izloženi asimilaciji, svojata se crnogorska kultura i istorija, čak se ide dotle da se tvrdi da Srpska crkva u Crnoj Gori postoji osam vjekova, dok u njihovim zvaničnim dokumentima pi&scaron;e da u Srbiji postoji od prve polovine 19. vijeka. Sve to pod pla&scaron;tom &bdquo;brige za Srbe u regionu&ldquo;... - rekao je Đukanović.
Ističe da su povratkom Trampa u Bijelu kuću nepoznanice sve veće.
- Globalni procesi nakon početka ratova u Ukrajini i Gazi nagovje&scaron;tavali su radikalnu promjenu svjetskog poretka i do američkih predsjedničkih izbora u novembru. Previranja u svijetu posljednjih godina zamagljuju pravac kojim će savremeni svijet krenuti. Trampovim povratkom u Bijelu kuću nepoznanice su jo&scaron; veće. Jedino je predvidljiva nepredvidljivost njegove politike. Mi u Crnoj Gori pamtimo Trampov prvi mandat i po tome &scaron;to je jednom prilikom izrazio bojazan da bi Crnogorci koji su, kako je rekao, &bdquo;veoma snažni i veoma agresivni, mogli izazvati treći svjetski rat&ldquo;. Svjedočimo nastajanju novog svjetskog poretka, ali niko ne zna kako će izgledati.
To stanje možda najbolje ilustruje jedna rečenica iz američke serije &bdquo;Diplomat&ldquo; da &bdquo;demokratija danas nije u modi&ldquo;. Nijedan američki predsjednik do sada se nije tako oslanjao na krupni kapital kao Tramp, niti je s vlasnicima krupnog kapitala dijelio državne portfelje. Neizvjesnost kuda svijet ide proističe i iz limitiranih moći Amerike kao vodeće svjetske sile &scaron;to je bilo evidentno i za vrijeme Bajdena, a moglo bi se reći i prvih mjeseci novog Trampovog mandata. Rat u Ukrajini nije zaustavljen za 24 sata. Ne nazire se ni kraj rata u Gazi. Toliko je danas kriza u svijetu da je te&scaron;ko držati pažnju ljudi, zbog čega se radije fokusiraju na unutra&scaron;nja politička pitanja.
Ne svjedočimo samo limitiranju američke moći. Ni Kina, koliko god bila snažna, nije recimo mogla da utiče na izbore u Tajvanu. Sve važniji postaje uticaj takozvanih srednjih sila. Respektibilnu ulogu na političkoj sceni imaju lideri kao Erdogan, Modi, saudijski princ Bin Salman. O demokratiji i vladavini prava se sve če&scaron;će govori &scaron;apatom. Evropske vrijednosti se gotovo i ne pominju. Djeluje da je usvojena izvitoperena istina da je autokratski model vladavine uslov razvoja, a da je demokratija prepreka prosperitetu. Sve teži je povratak sa populističke politike na pravnu državu. Za demokratiju postaje sve veći problem &scaron;to svaki izbori liče na promjenu režima i prijete da će njihov rezultat značiti i promjenu identiteta i strate&scaron;ke politike zemlje - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Brisel djeluje kao pokretna meta koja se udaljava

PORUČIO I DA SU SVIJETU DANAS, VIŠE NEGO IKADA, POTREBNI LIDERI - DRŽAVNICI

Pokret Evropa sad (PES) sjutra bi trebalo da se sastane sa nosiocima lista Za budućnost Nik&scaron;ića (ZBNK) i Demokratske Crne Gore, kako bi eventualno dogovorili vlast i raspodjelu funkcija u gradu pod Trebjesom, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama Portala ETV, PES danas na organima stranke raspravlja o budućoj koalicionoj vlasti u Nik&scaron;iću.
PES je navodno podržao da predsjednik Op&scaron;tine bude&nbsp;Marko Kovačević&nbsp;iz ZBCG.
PES-u bi, prema informacijama Portala ETV, trebalo da pripadne funkcija &scaron;efa lokalnog parlamenta.
Na lokalnim izborima održanim 13. aprila koalicija ZBNK, koju je predvodio Kovačević, osvojila je 15 mandata, PES pet, a Demokrate-Plenum 083 tri mandata.
Nik&scaron;ićki parlament ima 41 odborničko mjesto i za formiranje vlasti potreban je najmanje 21 glas. Ako se dogovore ZBNK, PES i Demokrate, partneri iz državne vlasti, imali bi većinu od 23 odbornika. Ako dođe do dogovora, u opoziciji bi ostala Demokratska partija socijalista, koja je u Nik&scaron;iću pojedinačno najjaca stranka sa osvojenih 16 mandata. Evropski savez je na aprilskim izborima osvojio dva mandata.

PES, ZBNK i Demokrate sjutra dogovaraju vlast u Nikšiću