Politika

Demokratska partija socijalista (DPS) saop&scaron;tila je da je da Nikoli Janoviću, koji je napustio tu partiju, želi sreću u daljem samostalnom djelovanju.
"Gospodin Janović imao je zapažen angažman u na&scaron;oj partiji obavljajući funkciju ministra sporta, poslanika i člana Predsjedni&scaron;tva. Kao &scaron;to smo komentarisali da ne vidimo ni&scaron;ta sporno u odluci gospodina Du&scaron;ka Markovića da se nakon vi&scaron;e od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci gospodina Janovića. Želimo mu sreću u daljem samostalnom djelovanju", saop&scaron;tili su iz DPS-a za Portal RTCG.

DPS: Ne vidimo ništa sporno u odluci Janovića, želimo mu sreću u daljem djelovanju

"IMAO JE ZAPAŽEN ANGAŽMAN U NAŠOJ PARTIJI"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović napustio je&nbsp; tu stranku.
&ldquo;Na osnovu člana 23 Statuta DPS-a, obavije&scaron;tavam vas da vi&scaron;e nijesam član DPS-a. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru (GO)&rdquo;, naveo je Janović u ostavci koju je objavio na dru&scaron;tvenoj mreži X/
Saop&scaron;tio je da će dalje bavljenje politikom nastaviti kao nezavisan poslanik.
Kaže i da DPS može da raspolaže sa njegovim mjestima u tri skup&scaron;tinska odbora &ndash; Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.
&ldquo;Bez obzira na razlike koje smo imali u razmi&scaron;ljanjima o budućnosti DPS-a, želim da vam zahvalim na korektnoj saradnji i da vam svima poželim uspjeh u budućem životu i radu&rdquo;, poručio je Janović.

Nikola Janović napustio DPS

NASTAVIĆE POLITIČKI ANGAŽMAN KAO NEZAVISAN POSLANIK

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
1. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Biljane Petrović Nedović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene za&scaron;tite u Ministarstvu zdravlja;
2. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Ra&scaron;ovića;
3. &nbsp;donijela Rje&scaron;enje o određivanju Miodraga Ra&scaron;ovića za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine;
4. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za &scaron;kolstvo &ndash; rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nata&scaron;e Gazivode;
5. predložila Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Castello Montenegro&ldquo; AD Pljevlja da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića;
6. odredila Maju Ivanović za punomoćnicu &ndash; predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Castello Montenegro&ldquo; AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine;
7. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju sekretarke Savjeta za vladavinu prava Svetlane Rajković;
8. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Denisa Vukotića za sekretara Savjeta za vladavinu prava;
9. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva dijaspore Jasmina Lukačevića;
10. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Jasmina Lukačevića za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Ministarstva dijaspore;
11. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Mirka Đukovića za zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
12. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković;
13. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Ane Srdanović za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
14. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje Marije Raičević;
15. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje;
16. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju i naimenovanju dva člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost &ndash; razrje&scaron;avaju se: Ivica Janović i Filip Adžić, a naimenuju se: Ivica Janović i Nikola Zirojević;
17. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivane Janković Mijanović;
18. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Ivane Janković Mijanović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
19. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Dragana Miju&scaron;kovića;
20. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Dragana Miju&scaron;kovića za vr&scaron;ioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
21. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Samira Orahovca za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.

Mirko Đuković zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

RAZIRIJEŠENA KATARINA PEKOVIĆ

Nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u Skup&scaron;tini, poslanik Milan Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Kako je naveo, umjesto besmislene rasprave postavio je četiri pitanja i dao odgovore.
1.Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu?
Odgovor: Vlada.
2.Ko je dao saglasnost na izvođenje radova?
Odgovor: Vlada.
3.Da li je partija poslanika Kneževića dio te iste Vlade?
Odgovor: Jeste.
4.Da li će ta partija napustiti Vladu, kao &scaron;to sam ja napustio PES kada se vi&scaron;e nijesam slagao sa politikom svoje partije?
Odgovor: Neće.
"Zato predlažem sljedeće: Neka partija Milana Kneževića, ukoliko želi da djeluje principijelno, napusti Vladu već danas. Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu", napisao je Milatović na mreži X.

Milatović: Neka partija Milana Kneževića napusti Vladu već danas

"TEK TADA ĆE NJEGOVE RIJEČI DOBITI STVARNU TEŽINU"

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) Kotor je na sjednici koja je održana danas&nbsp; utvrdila rezultate glasanja sa svih biračkih mjesta na području op&scaron;tine Kotor na izborima održanim 29. septembra 2024.&nbsp;
Prema podacima iz zvaničnog izvje&scaron;taja o rezultatima glasanja za odbornike na području op&scaron;tine Kotor, političke liste dobile su sljedeći broj glasova:
U akciju &ndash; Budi svoj! Biraj CGA!&ndash; 170 glasova
Čuvari grada &ndash; lista građana&ndash; 167 glasova
Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) &ndash; Zasjat' će Kotor!&ndash; 525 glasova
Grbaljska lista &ndash; Tvoja, moja, na&scaron;a&ndash; 908 glasova
HGI &ndash; Hrvatska građanska inicijativa&ndash; 452 glasa
Za budućnost Kotora &ndash; Grad svih nas&ndash; 937 glasova
Za Kotor&ndash; 71 glas
Vladimir Jokić &ndash; Dobar glas &ndash; Demokrate &ndash; PES&ndash; 2.583 glasa
Kotor prije svega! DPS &ndash; Neđeljko Mo&scaron;kov&ndash; 2.834 glasa
Socijalistička narodna partija (SNP) &ndash; Demokratska srpska stranka (DSS) &ndash; Odgovorno!&ndash; 163 glasa
Kotorski pokret &ndash; Sini&scaron;a Kovačević&ndash; 306 glasova
Demokratska alternativa &ndash; dr Davor Kumburović &ndash; Da se Kotor pita&ndash; 888 glasova
Kako je saop&scaron;teno, tokom razmatranja izvje&scaron;taja, članovi OIK-a nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.&nbsp;

OIK Kotor objavio konačne rezultate lokalnih izbora: DPS i lista Demokrate - PES osvojili najviše glasova

IZBORI ODRŽANI U SEPTEMBRU PROŠLE GODINE

Na desetoj sjednica Anketnog odbora o napadima na novinare i djelovanju &bdquo;Crnih trojki&ldquo; pred poslanicima je iskaz trebao dati biv&scaron;i načelnik podgoričke policije Milan Vujanović.
Vujanović nije do&scaron;ao na sjednicu Odbora zbog, kako je kazao u dopisu, lo&scaron;eg zdravstvenog stanja.&nbsp;
"Obavje&scaron;tavam vas da sam u maju 2024. godine operisan od karcinoma pluća, prilikom čega mi je odstranjeno jedno plućno krilo. Nakon operacije uslijedila je te&scaron;ka terapija, čije posljedice i dalje značajno utiču na moje op&scaron;te zdravstveno stanje. U prilogu vam dostavljam dio medicinske dokumentacije koja potvrđuje navedeno.
Podsjećam da sam činjenice u vezi sa ubistvom Du&scaron;ka Jovanovića iznosio kao svjedok na glavnom pretresu 2005. godine, kao i tužiteljki Sanji Jovićević 2014. godine. Takođe sam dao izjavu tužiocu koji je vodio postupak povodom službene zabilje&scaron;ke po tužbi pokojnog advokata Darmanovića, tužiteljki Danki Ivanović Đerić, koja sada vodi naknadnu istragu. Dodatno, iznosio sam određene činjenice u izjavama datim javnom servisu i Televiziji Vijesti, a koje, po mom mi&scaron;ljenju, nijesu bile dovoljno obrađene u dosada&scaron;njem istražnom postupku.
Ukoliko dođe do pobolj&scaron;anja mog zdravstvenog stanja, blagovremeno ću vas obavijestiti kako bi moje saslu&scaron;anje moglo biti održano", poručio je Vujanović u dopisu.
Saslu&scaron;anje biv&scaron;eg policijskog funkcionera, ranije je predložio kopredsjedavajući Odbora Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP).
On je na odboru poručio da vi&scaron;e neće predlagati kandidate za saslu&scaron;anje.
"Očigledno da je ovdje na djelu bezbjednosna omerta, koja ima za cilj da ovo &scaron;to mi istražujemo u potpunosti amortizuje ili čak anulira. Postojala je mogućnost da Vujanovića saslu&scaron;amo i putem video linka, ali očigledno je da u ovoj državi ne postoji spremnost i volja da se do kraja istraži ubistvo Du&scaron;ka Jovanovića. Vujanović je vodio istragu ubistva Jovanovića i smatram da je mogao da predloži neki model da ga saslu&scaron;amo putem video linka. Dobro je da vide i građani Crne Gore da danas po ko zna koji put ubijamo Du&scaron;ka Jovanovića, Raspopovića, Žugića...", kazao je Knežević.&nbsp;
Poslanik PES-a Gordan Stojović je za naredno saslu&scaron;anje predložio Ibrahima Čikića i Blagoja Zlatičanina, &scaron;to je odbor podržao.

Vujanović obavijestio  Anketni odbor da zbog lošeg zdravstvenog stanja ne može doći na sjednicu 

PRED POSLANICIMA ISKAZ JE TREBAO DANAS DATI BIVŠI NAČELNIK PODGORIČKE POLICIJE

Poslanicima crnogorskog parlamenta za 10 mjeseci ove godine isplaćeno je oko 130.000 eura na ime varijabila, pokazuju podaci koje je analizirao "Dan". Ekstra rad poslanika građane prosječno u posljednje vrijeme ko&scaron;ta oko 17.000 eura, dok je taj prosjek u ranijim mjesecima bio ne&scaron;to niži, odnosno manji je broj poslanika ostvarivao pravo na ovu naknadu.
Poslanici su u ovoj godini, izuzev januara, svaki mjesec "dodatno radili". Varijabile na oktobarsku i novembarsku platu dobila su po 42 poslanika, &scaron;to je poreske obveznike ko&scaron;talo 17.061 euro, odnosno 17.656 eura.
Najmanju varijabilu u iznosu od 175 eura primilo je u novembru sedam poslanika (Admir Adrović, Mihailo Anđu&scaron;ić, Radinka Ćinćur, Velimir Đoković, Sonja Popović, Jovan Subotić i Aleksandra Vuković Kuč). Iznose od po 262 eura primilo je njih petoro (Oskar Huter, Momčilo Leković, Zoran Mikić, Gordan Stojović i Vladimir Dobričanin), a po 350 eura 11 poslanika (Jelenka Andrić, Dragan Bojović, Vladislav Bojović, Jelena Nedović, Dražen Petrić, Du&scaron;ko Stjepović, Jovan Jole Vučurović, Nikola Rovčanin, Ivan Vuković, Miodrag Laković i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević). Po 525 eura na ime varijabile primilo je 14 poslanika (Boris Bogdanović, Nikola Camaj, Vasilije Čarapić, Artan Čobi, Dejan Đurović, Milo&scaron; Konatar, Mirsad Nurković, Boris Pejović, Jevrosima Pejović, Zdenka Popović, Nikola Rakočević, Amer Smailović, Adrijan Vuksanović i Nikola Zirojević), a najveću isplaćenu naknadu u novembru, u iznosu od po 700 eura, dobilo je petoro članova crnogorskog parlamenta (Bogdan Božović, Milan Knežević, Andrija Mandić, Boris Mugo&scaron;a i Andrija Nikolić).
 Najveći iznos za novembar isplaćen je poslaniku Milanu Lekiću &ndash; 6.170 eura, kojem je Administrativni odbor, na sjednici održanoj 30. oktobra, donio rje&scaron;enje o zaradi, s obzirom na to da on poslaničku funkciju ranije nije obavljao profesionalno, odnosno platu je primao kao savjetnik predsjedika Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja. Na toj funkciji, kako je ranije predočeno na sjednici Administrativnog odbora, nije od 31. avgusta, ali u posljednjem izvje&scaron;taju o zaradama parlamentaraca nije precizirano za koji period je Lekiću isplaćeno 6.170 eura.
Najveću novembarsku platu primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji je, zajedno sa varijabilom, primio 3.036 eura. Preko 2.000 eura (sa varijabilom ili bez nje) primili su Jelenka Andrić (2.136 eura), Boris Bogdanović (2.357 eura), Zoja Bojanić Lalović (2.016 eura), Dragan Bojović (2.114 eura), Vladislav Bojović (2.182 eura), Bogdan Božović (2.415 eura), Nikola Camaj (2.706 eura), Vasilije Čarapić (2.270 eura), Radinka Ćinćur (2.357 eura), Artan Čobi (2.255 eura), Velimir Đoković (2.236 eura), Dejan Đurović (2.557 eura), Oskar Huter (2.203 eura), Milo&scaron; Konatar (2.368 eura), Milan Knežević (2.543 eura), Momčilo Leković (2.026 eura), Branka Marković (2.046 eura), Zoran Mikić (2.015 eura), Boris Mugo&scaron;a (2.626 eura), Jelena Nedović (2.114 eura), Andrija Nikolić (2.521 euro), Mirsad Nurković (2.581 euro), Boris Pejović (2.299 eura), Jevrosima Pejović (2.323 eura), Dražen Petrić (2.057 eura), Nikola Rakočević (2.385 eura), Amer Smailović (2.289 eura), Du&scaron;ko Stjepović (2.102 eura), Gordan Stojović (2.094 eura), Zdenka Popović (2.350 eura), Jovan Jole Vučurović (2.102 eura), Adrijan Vuksanović (2.312 eura), Mehmed Zenka (2.076 eura) i Nikola Zirojević (2.255 eura).
Između 1.900 i 2.000 eura primilo je devet poslanika, Admir Adrović i Mihailo Anđu&scaron;ić po 1.984 eura, Abaz Dizdarević 1.925 eura, Jevto Eraković 1.910, Vaso Obradović 1.925, Milica Rondović 1.986, Armen &Scaron;ehović 1.956 eura, Jovan Subotić 1.961 euro i Aleksandra Vuković Kuč 1.995 eura.
Između 1.800 do 1.900 primili su Dritan Abazović (1.831 euro), Edina De&scaron;ić (1.809 eura), Darko Dragović (1.831 euro), Dane Marković (1.820 eura), Sonja Popović (1.890 eura), Milo&scaron; Pižurica (1.895 eura), Kenana Strujić Harbić (1.809 eura) i Milan Zečević (1.895 eura).
Vi&scaron;e od 1.700 a manje od 1.800 eura primili su Jelena Božović (1.775 eura), Ilir Čapuni (1.737 eura), Jasmin Ćorović (1.797 eura), Seid Hadžić (1.714 eura), Nikola Janović (1.752 eura), Tonći Janović (1.775 eura), Slađana Kaluđerović (1.786 eura), Jelena Kljajević (1.737 eura), Nađa Laković (1.786 eura), Anđela Vojinović (1.729 eura), Maja Vučelić (1.722 eura), Dragana Vučević (1.797 eura), Milena Vuković (1.786 eura) i Danijel Živković (1.775 eura). Poslanica Bojana Pićan za novembar je zaradila 1.699 eura.
Lola zaradu primala do 17. novembra
Biv&scaron;a poslanica Drita Lola, koja u ovoj godini nikako nije učestvovala u radu parlamenta, do 17. novembra primala je zaradu, a dok nije podnijela ostavku, po osnovu novembarske zarade prihodovala je 943 eura. Na njeno mjesto do&scaron;la je poslanica Nela Savković Vukčević, koja je za period od 17. do 30. novembra prihodovala 972 eura.
Zaradu u parlamentu nemaju poslanici Aleksandra Despotović, Nikola Milović, Nikola Rovčanin i Ivan Vuković.
Razliku zarade ostvarili su poslanici Nermin Abdić (277 eura), Vladimir Bakrač (211 eura), Albin Ćeman (487 eura), Vladimir Dobričanin (276 eura), Miodrag Laković (1.148 eura), Branislav Nenezić (421 euro), Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (603 eura) i Elvir Zvrko (31 euro).
Zaradu po prestanku funkcije primaju biv&scaron;i poslanici Filip Adžić (1.714 eura) i Ana Novaković Đurović (1.854 eura).

Za deset mjeseci nagrađivanje poslanika građane koštalo 130.000 eura;  Milanu Lekiću u novembru isplaćeno više od 6.100 eura

PREGLED POSLANIČKIH ZARADA

Premijer Milojko Spajić izbjegao je danas da direktno odgovori na pitanje novinara nakon susreta sa prremijerom Luksenburga, da li u izjavama predsjednika Op&scaron;tine Pljevlja Daria Vrane&scaron;a &ndash; da je taj grad otet od Srbije, te da će se Crna Gora i Srbija kad-tad ujediniti &nbsp;- &nbsp;vidi kao ru&scaron;enje ustavnog poretka. Na pitanje za&scaron;to Vrane&scaron; nije pozvan na otvaranje puta Vrulja &ndash; Mijakovići, Spajić je medije uputio na Upravu za saobraćaj
- Mislim da bi i vje&scaron;tačka inteligencija te&scaron;ko procesuirala sve ovo &scaron;to ste me pitali. Uprava za saobraćaj prava je adresa i oni su se bavili protokolom ko treba da bude pozvan ili ne treba, tako da mislim da možete da pitate njih. Ja sam takođe bio pozvan na taj događaj, tako da stvarno ne znamo čemu se radi. Vlada se bavi pravljenjem puteva, pravljenjem mostova, neki se drugi bave možda kr&scaron;tavanjem tih mostova, tako da izgleda da smo podijelili uloge &ndash; kazao je Spajić.
Premijer je poručio i da Vlada stoji iza Glavnog grada kada je riječ o postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
- Potpuno je jasno da vlada stoji iza Glavnog rada, iza projekta koji je primarno zdravstveni projekat za zdravlje i građana Podgorice, ali i građana Zete. Tako da se nadamo da će i građani Botuna, odnosno građani koji trenutno protestuju, imati razumijevanja i da će razumijeti ove poruke koje im &scaron;aljemo. Mislim da je stvarno bitno primarno za njih i za njihovu djecu da se taj problem &scaron;to prije rije&scaron;i.
Komentari&scaron;ući poruku &scaron;efa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera povodom neuspje&scaron;nog kompletiranja sastava Ustavnog suda - da je Crna Gora izgubila jo&scaron; jednu priliku, premijer Spajić je kazao da je to demokratija.
- Žalim &scaron;to nijesmo iskoristili priliku da imenujemo i dodatna dva člana Ustanovog suda, međutim to je demokratija. Upravo smo raspravljali o mnogim stvarima koje su u EU, koje nekad idu malo sporije nego u nekim zemljama koje su možda efikasnije i brže, ali koje su autokratije. A, naročito te&scaron;ko idu imenovanja u malim zemljama. U na&scaron;oj zemlji svak zna svakoga i svako imenovanje nosi ne samo političku težinu nego nosi i nekad i neku personalnu, &scaron;to možda ne bi trebalo da nosi i neke dimenzije koje bi ljudi trebali da su oslobođeni, ali to je &scaron;to je &ndash; kazao je Spajić.
Premijer Luksemburga Luk Friden kazao je da Crna Gora sa tom državom može sarađvati u mnogim oblastima, prvenstveno u uslugama finansija i vje&scaron;tačke inteligencije.
- Crna Gora i Luksemburg mogu jako puno toga zajednički da učine i već sada u procesu pristupanja. Mi smo jedna od vodećih zemalja u dijelu finansijskih usluga u Evropi. Ima puno oblasti u kojima možemo da ojačamo saradnju. Premijer i ja smo o tome razgovarali. Upravo radili smo u napređenju i iznalaženju ideja naročito u oblasti informacijenih tehnologija, podataka. Premijer je pominjao vje&scaron;tačku inteligenciju. Upravo je to oblast u kojima smo mi veoma aktivni &ndash; poručio je premijer Luksemburga.

Spajić na pitanje da li predsjednik Opštine Pljevlja ruši ustavni poredak: I vještačka inteligencija bi teško procesuirala ovo što ste me pitali

VRANEŠ KAZAO SU PLJEVLJA OTETA OD SRBIJE, TE DA ĆE SE CRNA GORA I SRBIJA KAD-TAD UJEDINITI

Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici, odbio je izbornu žalbu Op&scaron;tinskog odbora Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, čime su se stekli uslovi za progla&scaron;enje konačnih rezultata u toj op&scaron;tini, saop&scaron;teno je iz tog suda.
"Za odlučivanje u ovom predmetu čekao se izbor makar jednog nedostajućeg sudije, jer u novembru pro&scaron;le godine nije bilo većine za dono&scaron;enje odluke (glasalo se 3:3). Danas je za odbijanje izborne žalbe četvoro sudija glasalo &bdquo;za&ldquo;, jedan protiv, dok je predsjednica Suda Snežana Armenko dala saglasno izdvojeno mi&scaron;ljenje.
Sud je utvrdio, u skladu sa praksom uspostavljenom u brojnim predmetima, da se ne radi o nepravilnostima koje su od bitnog uticaja na izborni rezultat na biračkim mjestima Prčanj i Mirac, zbog čega nisu ispunjeni uslovi za poni&scaron;tavanje dijela ili cijelog izbornog postupka. Ovo, jer nije svaka nepravilnost razlog za poni&scaron;taj izbornog procesa već samo ona koja bi mogla bitno uticati na izborni rezultati", saop&scaron;tili su iz Ustavnog suda.

Odbijena žalba na izbore u Kotoru, stečeni uslovi za proglašenje konačnih rezultata

SAOPŠTENO IZ USTAVNOG SUDA

Predsjednik države Jakov Milatović predložio je Skup&scaron;tini Crne Gore da za sudiju Ustavnog suda izabere sudiju Vi&scaron;eg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog kabineta, predložio Krstonijevića na osnovu ispunjenih uslova za izbor i rezultata detaljnih razgovora sa kandidatima.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da se na javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda prijavilo sedam kandidata.
Osima Krstonijevića, prijavu je podnijela rukovoditeljka Osnovnog državnog tužila&scaron;tva u Kola&scaron;inu Maja &Scaron;ćepanović, zamjenica direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva Mira Kontić, član Komisije za za&scaron;titu prava u postupcima javnih nabavki Nikola Golubović.
Za mjesto u Ustavnom sudu prijavili su se i za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sini&scaron;a Bjeković, načelnica Direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde Nata&scaron;a Radonjić i advokat Elvis Duraković.&nbsp;
Iz Kabineta predsjednika su kazali da su svi kandidati pro&scaron;li kroz intervju sa Milatovićem i njegovim stručnim timom, uz napomenu da su razgovori obuhvatili najvažnija ustavnopravna pitanja, standarde nezavisnosti sudijske funkcije, kao i detaljno sagledavanje profesionalnih referenci.&nbsp;
Kako su naveli u saop&scaron;tenju, Krstonijević je rođen je 1981. godine u Pljevljima, gdje je zavr&scaron;io Gimnaziju &ldquo;Tanasije Pejatović&rdquo;, &nbsp;a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon čega je započeo karijeru kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima.&nbsp;
&bdquo;Radio je i u advokaturi, &scaron;to je njegovom profesionalnom profilu dalo dodatnu &scaron;irinu&ldquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je Krstonijević za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran 2013. godine, a 2022. za sudiju Vi&scaron;eg suda u Podgorici.&nbsp;
&bdquo;Sa vi&scaron;e od 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega vi&scaron;e od 12 godina na sudijskoj funkciji, Krstonijević ima stabilan i jasan profesionalni put. Položio je stručni, pravosudni i advokatski ispit, a kontinuirano se usavr&scaron;avao u oblastima ljudskih prava, prakse Evropskog suda za ljudska prava, međunarodne pravne pomoći i sudijske etike&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Iz Kabineta Milatovića su pozvali poslaničke klubove i poslanike na dodatne konsultacije ukoliko smatraju da je potrebno da se jo&scaron; detaljnije upoznaju sa datim prijedlogom.
Oni su naglasili da Ustavni sud ne smije ostati nepopunjen.
&bdquo;To je institucija koja mora da &scaron;titi građane, da čuva Ustav i da obezbjeđuje vladavinu prava. Zato je važno da se prijedlog Predsjednika za izbor sudije Ustavnog suda stavi &scaron;to hitnije na dnevni red Skup&scaron;tine, odnosno &nbsp;da proces bude zavr&scaron;en brzo, odgovorno i u interesu države&ldquo;, poručuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović predložio Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

U 2025. Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura, a u sljedećoj planirano je potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura, napisao je poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a na mreži X.
- Kakvo PR skretanje pažnje od strane Vlade&hellip; u nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmi&scaron;e se informacija o stanju duga na kraju septembra - naveo je Mugo&scaron;a.&nbsp;
Kako dalje ističe, prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biće &scaron;est milijardi eura (50% veći nego prije pet i po godina).
- Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poređenju dug/BDP sa zemljama EU - zaključio je Mugo&scaron;a.&nbsp;

Mugoša: Kakvo vladino PR skretanje pažnje...