Politika

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet prihvatio je inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) za kontrolno saslu&scaron;anje resornih ministara i direktora Fonda penzijskog i invaidskog osiguranja (PIO) na temu "Uticaj rasta cijena za životni standard penzionera u Crnoj Gori".
Na kontrolno saslu&scaron;anje pozvani su potpredsjednika Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đelo&scaron;aj, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ministar finansija Novica Vuković i direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić kazao je da sveop&scaron;ti rast cijena i ozbiljno naru&scaron;avanje kupovne moći i životnog stadarda doveli su skoro 120 hiljada penzionera u težak položaj.&nbsp;
&ldquo;U posebno delikatnoj situaciji nalazi se skoro 50 hiljada onih koji primaju minimalnu penziju&rdquo;, istakao je Anđu&scaron;ić.
&nbsp;

Anđušić: Kontrolno saslušanje resornih ministara i direktora Fonda PIO

NA TEMU "UTICAJ RASTA CIJENA ZA ŽIVOTNI STANDARD PENZIONERA U CRNOJ GORI"

Lider Pokreta Preokret Srđan Perić prihvatio je zvanično kandidaturu za izbor na funkciju predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada Podgorice.
&ldquo;Na predlog Pokreta Preokret, u skladu sa javno predstavljenim modelom za očuvanje funkcionalnosti Podgorice i sprječavanje uvođenja prinudne uprave, a na osnovu prikupljenih potpisa odornika za ovaj predlog, stekli su se uslovi da se za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, u skladu sa zakonom, izabere Srđan Perić koji je izabran za odbornika u Skup&scaron;tinu Glavnog grada sa liste &lsquo;Preokret &ndash; Ovako vi&scaron;e ne može &ndash; Srđan Perić&rsquo;, navodi se u predlogu za izbor predsjednika Skup&scaron;tine.
Predlog je potpisalo 20 odbornika među kojima su članovi Pokreta Preokret, Evropskog saveza (ES) i Demokratske partije socijalista (DPS) - Mirza Krnić (Preokret), zatim odbornici ES Milo&scaron; Ma&scaron;ković, Milo&scaron; Đuričković, Budimir Mugo&scaron;a, kao i odbornici DPS-a Tijana Vidaković, Stefan Ćulafić, Vladan Arsović, Adi Jakupović, &Scaron;ukrija Serhatlić, Nela Savković Vukčević, Ksenija Aranitović, Maja Miročević Rotolo, Žaklina O&scaron;tir, Ana Krivokapić, Milena Jovović, Stefan &Scaron;aponjić, Andrija Klikovac, Danilo Mugo&scaron;a i Mirjana Radulović.
Predlog za svoju kandidaturu potpisao je i lider Preokreta Srđan Perić.

Perić zvanično predao kandidaturu za predsjednika Skupštine Glavnog grada

PREDLOG JE POTPISALO 20 ODBORNIKA

Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović u razgovoru za Portal ETV kazao je da zatvaranje poglavlja 2 i 28 predstavlja jo&scaron; jednu veoma važnu potvrdu da Crna Gora ostvaruje konkretne rezultate u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da su njene ambicije da u najskorijem postane punopravna članica utemeljene i izgledne.
&ldquo;Posebno je značajno &scaron;to ova poglavlja direktno utiču na svakodnevni život građana, ona koja stvaraju pretpostavke evropskog standarda i života, ali i &scaron;anse velikog evropskog trži&scaron;ta. Poglavlje 2 odnosi se na slobodu kretanja radnika, za&scaron;titu njihovih prava, socijalnu sigurnost i pristup zdravstvenoj za&scaron;titi &scaron;irom Evrope, dok Poglavlje 28 jača za&scaron;titu potro&scaron;ača, bezbjednost proizvoda i standarde javnog zdravlja&rdquo;, kazao je Zenović.
Cilj - članstvo do 2028.
Kako je dodao, nije riječ samo o tehničkom uspjehu u pregovorima.
&ldquo;Dakle, nije samo tehnički uspjeh u pregovorima, već dokaz da evropske reforme donose opipljive koristi građanima i da se Crna Gora sve snažnije integri&scaron;e u ekonomski i socijalni prostor Evropske unije. Možda sa ovim poglavljima najkonkretnije razumijemo koji su to benefiti za građane, da ovo nije tehnički proces već stvaranje uslova za bolji život, za evropsku budućnost na&scaron;ih građana&rdquo;, istakao je on.
Odgovarajući na pitanje da li taj napredak potvrđuje da je Crna Gora na dobrom putu da postane naredna članica Evropske unije i koji su naredni ključni koraci, Zenović je rekao da vjeruje da ovaj rezultat dodatno potvrđuje da je Crna Gora najdalje odmakla u pregovaračkom procesu i da ima realnu priliku da postane naredna članica Evropske unije.
&ldquo;Na&scaron; cilj ostaje punopravno članstvo do 2028. godine. Danas imamo privremeno zatvorenih 16 od 33 pregovaračka poglavlja, uključujući tri od četiri poglavlja koja čine temeljne slobode Evropske unije (preostaje nam samo sloboda kretanja robe), kao i sedam od deset poglavlja u Klasteru 2 &ndash; Unutra&scaron;nje trži&scaron;te. To nije statistika, nego znak da je Crna Gora već dio evropskog projekta&rdquo;, naglasio je Zenović.
Zadržati tempo
Ipak, ukazuje da pred Crnom Gorom predstoji jo&scaron; mnogo posla.
&ldquo;Međutim, pred nama je jo&scaron; mnogo posla. Ključni naredni koraci ostaju dovr&scaron;etak reformi u oblasti vladavine prava, jačanje administrativnih kapaciteta i ispunjavanje preostalih zavr&scaron;nih mjerila otvorenih poglavlja. Najvažnije je da zadržimo tempo koji smo ostvarili tokom posljednjih godinu i po i da nastavimo da u nekoliko ključnih mjeseci pred nama pokažemo jedinstvo, fokus i snagu da uspje&scaron;no zavr&scaron;imo pregovarački proces i kruni&scaron;emo ga izradom Ugovora o pristupanju, a onda nastavimo političko zagovaranje za &scaron;to brže punopravno članstvo&rdquo;, poručio je on.
Zenović je ukazao i na izazove koji su pred Crnom Gorom, ističući da najveći izazov vi&scaron;e nije usvajanje zakona, već njihova puna primjena.
&ldquo;Najveći izazov vi&scaron;e nije usvajanje zakona, već njihova puna primjena, bilans rezultata u važnim politikama, ekonosmkim, socijalnim, ekolo&scaron;kim. Evropska unija danas s pravom mnogo vi&scaron;e pažnje posvećuje institucionalnim kapacitetima, sprovođenju reformi i održivosti postignutih rezultata nego formalnom usklađivanju propisa. I ti kriterijumi su, uprkos velikoj naklonosti i pomoći Komisije i članica, postavljeni vi&scaron;e nego ikad u istoriji evropskih integracija&rdquo;, rekao je Zenović.
Očuvati politički konsenzus
Prema njegovim riječima, u narednom periodu biće posebno važno očuvati politički konsenzus oko evropske agende i nastaviti jačanje institucija.
&ldquo;Zato će u narednom periodu biti posebno važno da očuvamo politički konsenzus oko evropske agende, nastavimo jačanje institucija i pokažemo da reforme nijesu privremeni odgovor na pregovaračke zahtjeve, već trajni dio osnaživanja države i institucija. Optimista sam, jer je Crna Gora pokazala da može da ostvaruje rezultate i kada su kriterijumi najzahtjevniji. Upravo zbog toga vjerujem da 2026. godina može ostati upamćena kao jedna od najuspje&scaron;nijih godina evropske integracije Crne Gore i godina koja će dodatno potvrditi kredibilitet politike pro&scaron;irenja Evropske unije&rdquo;, zaključio je Zenović.

Zenović: Cilj je punopravno članstvo do 2028. godine, pred Crnom Gorom još mnogo posla

OCIJENIO GLAVNI PREGOVARAČ SA EU

Promjena Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu u Skup&scaron;tini Crne Gore i bez saradnje opozicije to neće biti moguće, pa je neophodno postići dogovor, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec, navodeći da platforma opozicije predstavlja dobru osnovu za dalji dijalog.
&Scaron;arec je, predstavljajući izvje&scaron;taj EP o izvje&scaron;taju Evropske komisije (EK) za pro&scaron;lu godinu o Crnoj Gori, rekao da je poruka tog izvje&scaron;taja jasna &ndash; da Crna Gora ostaje vodeća kandidatkinja u procesu pro&scaron;irenja EU.&nbsp;
Kako je kazao, to je važno postignuće i potvrđuje da članstvo u EU vi&scaron;e nije daleka želja, već realan i dostižan cilj.
&Scaron;arec je naveo da izvje&scaron;taj nije samo tehnička ocjena poglavlja i mjerila, već i politička ocjena toga gdje Crna Gora danas stoji i &scaron;ta jo&scaron; mora učiniti.&nbsp;
&bdquo;Cilj da se pregovori zaključe do kraja godine ambiciozan je, ali dostižan&ldquo;, rekao je &Scaron;arec, prenosi agencija Mina.
Kako je naveo, najvažnija će biti realizacija, a to posebno važi za poglavlja 23 i 24, koja ostaju kičma cjelokupnog pristupnog procesa.&nbsp;
&bdquo;Napredak u vladavini prava, nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije i borbi protiv organizovanog kriminala presudno će uticati na brzinu puta Crne Gore ka članstvu&ldquo;, istakao je &Scaron;arec.
On je naglasio da pristupanje EU mora ostati zajednički državni prioritet, iznad dnevnopolitičkih sporova i stranačkih interesa.&nbsp;
&bdquo;Trenutno se politika suočava sa izazovom promjeneUustava, koja zahtijeva dvotrećinsku većinu u Skup&scaron;tini. Bez saradnje opozicije to neće biti moguće. Zato će biti neophodno postići dogovor&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
On smatra da platforma koju je predstavila opozicija predstavlja dobru osnovu za dalji dijalog.
&bdquo;Ovaj izvje&scaron;taj ističe i geopolitički položaj Crne Gore. Crna Gora ostaje u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.&nbsp;
On je naglasio da je Crna Gora, kao članica NATO-a i pouzdana partnerka EU, jasno pokazala svoje evropsko i evroatlantsko opredjeljenje.&nbsp;
&bdquo;Prije nekoliko godina pro&scaron;irenje smo često shvatali prije svega kao tehnički proces. Danas je, međutim, pro&scaron;irenje i strate&scaron;ka investicija u evropsku bezbjednost, stabilnost i otpornost. Zato izvje&scaron;taj obrađuje i strano mije&scaron;anje, dezinformacije i hibridne prijetnje, čiji je cilj podrivanje demokratskih institucija, dru&scaron;tvene kohezije i povjerenja javnosti&ldquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je dodao da izvje&scaron;taj nagla&scaron;ava i značaj dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.&nbsp;
&bdquo;Budućnost Zapadnog Balkana je u evropskim integracijama, ekonomskoj saradnji i stabilnosti &mdash; a ne u nacionalizmu, revizionizmu ili konkurentskim geopolitičkim sferama uticaja. Evropske integracije moraju građanima donositi i opipljive koristi&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.&nbsp;
On je dodao da uključivanje Crne Gore u SEPA, napredak u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i mogućnost uključivanja u evropski režim roaminga &bdquo;kao kod kuće" pokazuju da postupna integracija može donijeti konkretne koristi i prije punopravnog članstva.
Istovremeno, kako je istakao &Scaron;arec, važni izazovi ostaju nezavisnost pravosuđa, javna uprava, sloboda medija, osnovna prava, kao i ekolo&scaron;ka i klimatska politika.&nbsp;
&bdquo;Crna Gora se vi&scaron;e ne dokazuje po pitanju svog evropskog izbora; sada se dokazuje u sposobnosti da sprovede posljednje reforme neophodne za članstvo. Ovaj izvje&scaron;taj je zato istovremeno priznanje za postignuti napredak i vremenski plan za posao koji jo&scaron; predstoji&ldquo;, naglasio je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, izazovi ostaju stvarni, ali stvarna je i prilika.&nbsp;
&bdquo;Važan korak učinjen je juče zatvaranjem jo&scaron; dva poglavlja, tako da sada govorimo o 16 zatvorenih poglavlja od ukupno 33. Ako Crna Gora bude i dalje postizala rezultate, ima sve &scaron;anse da postane sljedeća članica EU. Uz napomenu da i Unija mora ispuniti svoj dio zadatka&ldquo;, zaključio je &Scaron;arec.

Šarec: Platforma opozicije dobra osnova za dijalog, bez dogovora nema promjene Ustava

SAOPŠTIO IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, na poziv predsjednice Roberte Metsole. Tom prilikom je kazao da će uraditi sve da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine, te da je na&scaron;a zemlja za to spremna. Metsola je kazala da pro&scaron;irenje nije obećanje već prioritet i da Crna Gora u tome prednjači.
Metsola je pohvalila Milatovića kao domaćina Samita EU &ndash; Zapadni Balkan koji je održan u Tivtu i kazala da je time Crna Gora dala novi zamah politici pro&scaron;irenja, a čiji je EU parlament veliki zagovornik.
Kazala je da će u četvrtak na sastanku Evropskog savjeta razgovarati o konkretnim narednim koracima.
"Poruka je jasna, pro&scaron;irenje vi&scaron;e nije obećanje za sjutra. Ono je prioritet dana&scaron;njice. I stvari se konačno pomjeraju naprijed. Crna Gora u tome prednjači &ndash; zatvorila je polovinu pregovaračkih poglavlja, uključujući jo&scaron; dva juče, čime je ukupan broj zatvorenih poglavlja dostigao 16", kazala je Metsola.&nbsp;
Napomenula je da je počeo i rad na pristupnom ugovoru.
"To pokazuje da naporan rad na reformama daje rezultate i da je politika pro&scaron;irenja zaista zasnovana na zaslugama. Takođe pokazuje da pro&scaron;irenje nije čin milosrđa. To je strate&scaron;ki izbor. To je dobitak za sve i snažna geopolitička investicija koja čini na&scaron; kontinent bezbjednijim, pravednijim, stabilnijim i prosperitetnijim", kazala je ona.
Istakla je da treba razgovarati o stvarima koje izazivaju zabrinutost vezano za pro&scaron;irenje.
"Odgovor nije u ignorisanju tih zabrinutosti, već u njihovom iskrenom sagledavanju, pokazivanju konkretnih koristi koje pro&scaron;irenje donosi i izgradnji povjerenja potrebnog da zajedno idemo naprijed. Dragi predsjedniče, Evropski parlament je oduvijek bio najjači zagovornik pro&scaron;irenja. Nastavićemo da budemo uz Crnu Goru na svakom koraku dok zajedno radimo na uspje&scaron;nom okončanju ovog procesa. Jer uskoro želimo da vidimo poslanike iz Crne Gore u ovim klupama", kazala je Metsola.
Milatović je govor započeo optimistično porukama sa Samita u Tivtu. &nbsp;
"Želim da po&scaron;aljem jasnu poruku, onu koju smo čuli i tokom nedavnog Samita EU &ndash; Zapadni Balkan koji smo organizovali u Crnoj Gori, a koji je bio veoma uspje&scaron;an i koji je obnovio optimizam u vezi sa procesom pro&scaron;irenja. Ta poruka glasi: Crna Gora je spremna da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine", kazao je Milatović.
Na pitanje dopisnika RTCG iz Brisela Ivana Mijanovića da li je cilj 28. članica do 2028. godine ostvariv, Metsola je kazala da će EU podržati ulazak Crne Gore čim za to budu ispunjeni svi uslovi.
"Mogu početi time da kažem da smo uvijek bili čvrstog stava da, ukoliko zemlja kandidat ispunjava zadate ciljeve i ostvaruje potreban napredak, Evropska unija treba da prati tu dinamiku. Zato mogu vrlo jasno da kažem da bismo snažno podržali ulazak Crne Gore u Evropsku uniju čim za to budu ispunjeni svi uslovi", rekla je ona.
Milatović je podsjetio da je EU posljednji put ratifikovala sporazum o pristupanju prije skoro 15 godina, kada je riječ bila o Hrvatskoj.
"Iskreno se nadam da će i ovaj saziv Evropskog parlamenta ispisati dio evropske istorije i ratifikovati pristupni ugovor makar jedne zemlje kandidata, a nadam se da će to biti upravo Crna Gora. Sa svoje strane, iskreno sam odlučan da učinim sve &scaron;to je potrebno kako bi Crna Gora do 2028. godine postala 28. članica Evropske unije", kazao je predsjednik.
Na pitanje dopisnika RTCG za komentar o nezvaničnim dokumentima (&bdquo;non-paperima&ldquo;) koji već kruže diplomatskim krugovima kada je riječ o pro&scaron;irenju, on je naglasio da se Crna Gora nalazi u jedinstvenoj poziciji.
"Mi smo jedina zemlja sa kojom je Evropski savjet već formirao radnu grupu za izradu pristupnog ugovora. To su potvrdili i svi lideri Evropske unije tokom samita održanog u Crnoj Gori. Generalno, ove nezvanične dokumente posmatram kao poku&scaron;aj evropskih lidera da procesu pro&scaron;irenja daju novi zamah i dodatnu političku energiju", zaključio je Milatović.

Metsola: Proširenje nije čin milosrđa; Milatović: Crna Gora spremna da postane 28. članica

PORUKE IZ EVROPSKOG PARLAMENTA

Evropski parlament sa zabrinuto&scaron;ću prima k znanju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o ANB-u, uprkos snažnim kritikama opozicije i civilnog sektora. To se navodi u izvje&scaron;taju o Crnoj Gori, o kojem se danas raspravlja u Strazburu, navodi Antena M.
EP poziva na transparentne postupke i istinsku saradnju i konsultacije, naročito o svim zakonima koji se odnose na proces EU integracija, sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući opoziciju, pravne eksperte i Komisiju.
Podstiču se svi političke akteri da ostanu fokusirani i da zadrže zamah ka uspje&scaron;nom zaključenju pristupnih pregovora te da intenziviraju svoje napore u pravcu realizacije neophodnih reformi i nagla&scaron;ava potreba za političkom stabilno&scaron;ću i konstruktivnom saradnjom političkih partija u tom pogledu.
Evropski parlament ostaje duboko zabrinut zbog istrajnog i rastućeg malignog stranog uplitanja, destabilizujućih aktivnosti, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja u Crnoj Gori, &scaron;to za cilj ima podrivanje demokratskih institucija u Crnoj Gori, ali i dru&scaron;tvene kohezije te strate&scaron;ke orijentacije ka članstvu u EU i NATO savezu.
Podvlači se da takvo uplitanje predstavlja direktan izazov za vladavinu prava, demokratsko upravljanje i državni suverenitet i naročito ukazuje na maligni uticaj Kine, Rusije i Srbije.
Izražava se i zabrinutost zbog političke instrumentalizacije vjerskih institucija od strane vanjskih aktera i nagla&scaron;ava da vjerske organizacije moraju djelovati transparentno i nezavisno od stranog političkog uticaja, uz puno po&scaron;tovanje ustavnog i sekularnog uređenja Crne Gore.
EP poziva na brža naimenovanja u sudstvu, i to primjenom postupaka zasnovanih na principima meritokratije i transparentnosti, koji su oslobođeni političkog uticaja i bazirani na stručnosti i integritetu, te se realizuju bez ka&scaron;njenja u procedurama, uključujući naimenovanja na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu i Sudskom i Tužilačkom savjetu, u potpunosti u skladu sa zahtjevima zavr&scaron;nih mjerila.
Nagla&scaron;ava se ključna uloga potpuno funkcionalnog Ustavnog suda za stabilnost pravnog poretka i izbornog okvira i izražava ozbiljna zabrinutost zbog kontinuiranih ka&scaron;njenja u naimenovanju sudije Ustavnog suda, &scaron;to donosi rizik od podrivanja pune funkcionalnosti jedne od ključnih institucija za za&scaron;titu vladavine prava i proces EU integracija.
Poziva Crnu Goru da dodatno uskladi svoj pravni okvir s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima u domenu nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integriteta i profesionalizma sudstva te da realizuje preostale preporuke.
Takođe, EP poziva na veću efikasnost sudskog sistema, u smislu smanjenja broja zaostalih predmeta, naročito kada su u pitanju predmeti korupcije i organizovanog kriminala, &scaron;to je ključno za povećanje povjerenja javnosti i ispunjavanje uslova za članstvo u EU.
Primjećuje da su eksperti iz sektora civilnog dru&scaron;tva iskazali ozbiljnu zabrinutost u pogledu su&scaron;tine vladinih nacrta izmjena i dopuna propisa u vezi s Tužilačkim savjetom, u smislu toga da isti nijesu u funkciji smislenog jačanja njegove nezavisnosti, odnosno da mogu čak i otežati obezbjeđivanje istinski nezavisnog članstva u Tužilačkom savjetu.
Sa zabrinuto&scaron;ću se primjećuje da kontinuirano zapo&scaron;ljavanje velikih razmjera u javnoj upravi, bez transparentnih kriterijuma i jasnih procjena potreba, podriva principe zapo&scaron;ljavanja na osnovu načela meritokratije i profesionalizacije.
Poziva se na dalju depolitizaciju naimenovanja na visoke pozicije u okviru javnog sektora, kao i na uvođenje jasnih mehanizama ocjenjivanja na osnovu učinka i kontinuitet stručnosti.
Izražava se žaljenje zbog činjenice da se nacionalne manjine, ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ+ osobe, u Crnoj Gori jo&scaron; suočavaju s diskriminacijom, govorom mržnje, naročito u onlajn okruženju, kao i zločinima iz mržnje.
EP izražava i duboku zabrinutost zbog masovne kontinuirane gradnje na prostoru Boke Kotorske, koji je pod za&scaron;titom UNESCO-a, a &scaron;to nepovoljno utiče na očuvanje ba&scaron;tine i za&scaron;titu prirodnog lokaliteta, te poziva na finalizaciju pravne za&scaron;tite Miločerskog parka.
Ukazuje na potrebu za senzitivnim i inkluzivnim rje&scaron;avanjem identitetskih rasprava s ciljem sprečavanja polarizacije i izgradnje &scaron;irokog konsenzusa o pitanjima od ključnog interesa za nezavisnost, suverenitet i evropski put Crne Gore.
U izvje&scaron;taju ponavljaju zabrinutost zbog poku&scaron;aja izmjene zakona o crnogorskom državljanstvu u Skup&scaron;tini kako bi se omogućilo sticanje dvojnog državljanstva, &scaron;to bi moglo imati ozbiljne i dugoročne implikacije na proces dono&scaron;enja odluka i identitet zemlje.
Podstiču se vlasti da nastave konsultacije i koordinaciju s EU o svim potencijalnim izmjenama zakonodavstva kako bi se osiguralo da je ono u potpunosti usklađeno s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, odnosno da podržava temeljna prava.
O&scaron;tro se osuđuje svaki govor mržnje, uključujući i na internetu, kao i zločine iz mržnje.
U izvje&scaron;taju se pozdravlja porast broja krivičnih gonjenja za rasizam i govor mržnje, ali izražava zabrinutost zbog nedovoljno aktivnosti usmjerenih protiv govora, javnih obraćanja ili simboličnih činova kojima se veličaju ratni zločinci ili revidiraju istorijske činjenice.
EP podstiče Crnu Goru da pojača svoj institucionalni odgovor na govor mržnje, osigura efikasne istrage i krivična gonjenja i u potpunosti se uskladi s pravnom tekovinom EU.
Zabrinutost zbog ispitivanja novinara i političkog uticaja na RTCG
EP izražava zabrinutost u pogledu pribjegavanja neformalnom pozivanju i istražnom ispitivanju novinara, kolumnista i aktera iz sektora civilnog dru&scaron;tva po osnovu njihove kritike javnih funkcionera.
Izražava se zabrinutost u pogledu kontinuiranog političkog uticaja koji se vr&scaron;i na javni servis i pozivaju se vlasti da po&scaron;tuju sudske postupke, povrate zakonitost i pruže garancije za institucionalnu i uredničku nezavisnost javnog servisa.
EP poziva Crnu Goru da uskladi svoje medijsko zakonodavstvo s Evropskim aktom o slobodi medija te da poveća otpornost na strane uticaje i dezinformacije.
Takođe, poziva na punu transparentnost vlasničkih struktura medija i stranih izvora finansiranja, naročito tamo gdje postoji veza s političkim akterima ili interesima stranih država, a sve kako bi se spriječio prikriveni vanjski uticaj na javni diskurs u Crnoj Gori.
EP poziva vlasti da se postaraju da dono&scaron;enje zakona u vezi s procesom pristupanja EU ne zaobilazi zahtjeve javne rasprave i utvrđene standarde participativnog upravljanja.
Osuđuju glorifikaciju ratnih zločinaca
Ponavlja svoju zabrinutost u vezi s iskazivanjem političkog revizionizma od strane određenih političkih aktera, čime se podriva sistem odgovornosti i produbljuju dru&scaron;tvene podjele i o&scaron;tro osuđuje svaku glorifikaciju ratnih zločinaca i javno negiranje ratnih zločina.
EP izražava zabrinutost u pogledu političkih koncepata i narativa u regionu kojima se propagira prekogranično ujedinjenje ili koordinacija na osnovu principa etničkog identiteta, uključujući tzv. srpski svet, a kojima se dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet susjednih država i poziva regionalne aktere da po&scaron;tuju nezavisnost Crne Gore i uzdrže se od mije&scaron;anja u njena unutra&scaron;nja pitanja.
Nagla&scaron;ava da su takvi narativi u neskladu s načelima dobrosusjedskih odnosa i procesa pristupanja EU i ističe da budućnost Zapadnog Balkana leži u EU integracijama, a ne u konkurentskim geopolitičkim zonama uticaja.

Izvještaj EP o Crnoj Gori: Zabrinuti zbog usvajanja izmjena Zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima, stranog uticaja, pritisaka na medije...

POZIVAJU NA TRANSPARENTNE POSTUPKE I ISTINSKU SARADNJU I KONSULTACIJE

Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji biće na&scaron;a zajednička pobjeda, uspjeh za Crnu Goru i Evropsku uniju - poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta (EP) u Strazburu, na poziv predsjdnice Roberte Metsole.
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u procesu evropske integracije i reformske prioritete u narednoj fazi.&nbsp;
- 2012. godine kao student sam gledao kako Crna Gora započinje svoje pregovore i skoro 15 godina kasnije i tri godine nakon &scaron;to sam postao predsjednik sam vodio jasan mandat da osiguramo da na&scaron;a zemlja uđe u Evropsku uniju do 2028. godine - kazao je Milatović.
Dodao je da je nacrt pristupnog sporazuma za Crnu Goru institucijski signal koji pokazuje da je evropsko finale postalo konkretan politički proces.
- Crna Gora je na mnogo načina dosljedna onome &scaron;to čini Evropsku uniju na raznim nivoima. Crna Gora koristi euro kao valutu, a od 2017. godine smo pouzdan član NATO-a. Crna Gora je dokazala svoju strate&scaron;ku pouzdanost i institucijsku ozbiljnost i podr&scaron;ku građana pristupu EU - poručio je Milatović.&nbsp;
Istakao je da je demokratska zrelost Crne Gore posebno potvrđena 2020. godine mirnim prenosom vlasti.
- A predsjednički i parlamnetrani izbori iz 2023. godine dali su joj novi podsticaj na evropskom putu - naveo je on.&nbsp;
Milatović je govorio i o važnosti uspje&scaron;no održanog Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu.&nbsp;
- &Scaron;efovi država i vlada su se prvi put u na&scaron;oj istoriji okupili u na&scaron;oj zemlji. Crna Gora, iako mala zemlja, pokazala je da ima kapaciteta da bude mjesto na kojem se oblikjue budućnost na&scaron;eg kontinenta. Sasatanak koji je organizovan prije nekoliko dana pokazao je da je politika pro&scaron;irenja dobila momentum i da Crna Gora krči taj put - naveo je Milatović
Istakao je da je Parlament Evropske unije ratifikovao Sporazum o pristupanju neke buduće države članice prije vi&scaron;e od 15 godina, te da on vjerujee da će i sada&scaron;nji EU parlamentraci to učiniti u toku svog saziva za Crnu Goru.
- Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji biće na&scaron;a zajednička pobjeda, uspjeh za Crnu Goru i EU - poručio je Milatović.
Dodao je da se Crna Gora ne pridružuje EU kako bi postala neko drugi, već zato &scaron;to je oduvijek pripadala evropskom političkom i kulturnom prostoru.
- Crna Gora donosi iskustvo dru&scaron;tva koje je održalo vi&scaron;eetnički sklad u regiji koju opterećuju te&scaron;ki istorijski događaji. Donosimo tradiciju slobode i evropsku političku orjentaciju, donosimo pouzdanog partnera u pitanjima sigurnosti i vanjske politike i donosimo uvjerenje da je Evropa najsnažnija kada okuplja - kazao je on.&nbsp;

Milatović: Crna Gora se ne pridružuje EU kako bi postala neko drugi, već je oduvijek pripadala evropskom političkom prostoru

PREDSJEDNIK DRŽAVE ODRŽAO GOVOR U EVROPSKOM PARLAMENTU

Pokret za Podgoricu neće podržati kandidaturu lidera Preokreta Srđana Perića za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, saop&scaron;teno je iz tog političkog subjekta.
Iz Pokreta za Podgoricu su kazali da je inicijativa Perića kojom se želi izbjeći uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu politički legitimna, ali da ne mogu podržati njegovu kandidaturu jer je u ovom trenutku podržavaju odbornici opozicionih partija.&nbsp;
Poručuju i da dalje smatraju da bi kandidat za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, kojeg bi podržali odbornici Pokreta Evropa sad (PES), Za budućnost Podgorice i Demokrata, predstavljao najbolje i najodrživije rje&scaron;enje za prevazilaženje trenutne političke krize u Podgorici.
Pokret za Podgoricu, kako su istakli, od samog početka principijelno zastupali stav da je uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu nepotrebno i da predstavlja veliku političku hipoteku dosada&scaron;njoj vladajućoj većini.
"Takav scenario bio bi su&scaron;tinsko priznanje da vladajuća koalicija nije uspjela da građanima isporuči ono &scaron;to je obećano, uprkos brojnim pozitivnim rezultatima koje je ova gradska uprava ostvarila u prethodnom periodu", naveli su, između ostalog, iz Pokreta za Podgoricu.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Pokret za Podgoricu neće podržati Perića

" ZBOG TOGA ŠTO GA PODRŽAVAJU OPOZICIONI ODBORNICI"

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) odbilo je predlog predsjednika države Jakova Milatovića&nbsp; da nekada&scaron;nji crnogorski &scaron;ef diplomatije Miodrag Lekić bude naimenovan za člana Komisije za razgraničenje i utvrđivanje državne granice - saznaju &ldquo;Vijesti&rdquo;.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, nakon &scaron;to je odbijen predlog za naimenovanje Lekića, &scaron;ef države razmatra nekoliko drugih potencijalnih kandidata za člana Komisije, s kojima će razgovorati, a jedan od njih je i profesor međunarodnog javnog prava i biv&scaron;i sudija Evropskog suda za ljudska prava Neboj&scaron;a Vučinić.
Milatović je krajem maja rekao da je predlog o naimenovanju Lekića upućen imajući u vidu značaj, složenost i osjetljivost pitanja Prevlake, odnosno razgraničenja s Hrvatskom po pitanju tog poluostrva.
"Pitanje Prevlake i državne granice spada u najvažnija pitanja državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i dugoročne za&scaron;tite interesa Crne Gore. Zato ovaj posao mora da bude vođen ozbiljno, institucionalno, stručno i s najvi&scaron;im nivoom državne odgovornosti&rdquo;, naveo je on.
Nekoliko dana nakon &scaron;to je predložio Lekića, predsjednik je kazao da smatra da bi rt O&scaron;tro na Prevlaci trebalo da pripadne Crnoj Gori.
To je nai&scaron;lo na o&scaron;tru reakciju iz Hrvatske, pa je tako Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlić Radmana, kazala pro&scaron;le sedmice u intervjuu za &ldquo;Slobodnu Dalmaciju&rdquo; da je razumljivo da se Milatovićeva izjava doživljava kao korak unazad, &ldquo;jer priziva retoriku iz vremena kad je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova&rdquo;.

MVP odbilo prijedlog Milatovića da Lekić bude član Komisije za razgraničenje sa Hrvatskom

PREDSJEDNIK DRŽAVE RAZMATRA DRUGE POTENCIJALNE KANDIDATE

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da ta partija neće glasati za smjenu Sa&scaron;e Mujovića sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).
Kazao je da su, kada su iza&scaron;li iz vlasti, jasno saop&scaron;tili da otkazuju podr&scaron;ku Sa&scaron;i Mujoviću, ali da neće glasati za njegovu smjenu.
&ldquo;Ja moram da upitam, jesmo li mi, da smo htjeli da pravimo bilo kakve koalicione aranžmane sa DPS-om, odmah mogli napraviti koaliciju sa DPS-om u Podgorici, koji bi izglasao i gradonačelnika i predsjednika Skup&scaron;tine. Jesmo li mogli napustiti kaoliciju u svim gradovima u Crne Gore gdje se PES nalazi na vlasti i tako izazove prijevremene lokalne izvore počev od Nik&scaron;ića, Pljevalja i svuda u Crnoj Gori, da nam je to bio cilj, ali naravno da nam to nije bio cilj&rdquo;, kazao je Knežević.
Dodao je da su doskora&scaron;nji koalicioni partneri u Vladi da rade &ldquo;čistke&rdquo; prema ljudima iz DNP-a.
&ldquo;Svakoga su otpustili. Lažu da su na&scaron;i ljudi po dubini. Niko se nije žalio, niti iko ko traži milost od Milojka Spajića, niti od bilo koga iz Vlade, jer smo časno i odgovorno radili svoj posao&rdquo;, naglasio je Knežević.
&bdquo;Jelena Borovinić Bojović podnijela ostavku da bi uvela Podgoricu u prinudnu upravu&ldquo;
Upitao je i za&scaron;to je Borovinić Bojović podnijela ostavku na mjesto predsjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada &ldquo;kada niko iz DNP-a nije htio da je smjenjuje&rdquo;.
&ldquo;Posljednja osoba koju bi DNP i razmi&scaron;ljala da smijeni jeste Jelena Borovinić Bojović koja je bila nosilac na&scaron;e liste dva puta. Za&scaron;to je podnijela ostavku kada neće niko da je smjenjuje? Zato &scaron;to je imala dogovor da podno&scaron;enjem ostavke dovede Podgoricu u prinudnu upravu, a da za to dobije potpredsjedničko mjesto i uz to je donijela mandat svog muža iz DNP-a, koji je, istog momenta kada smo saop&scaron;tili da napu&scaron;tamo Vladu, napustio DNP.
&Scaron;ta je trebalo da uradimo? Da dozvolimo da se uvede prinudna uprava u Podgorici, da se suspenduje skup&scaron;tina i da damo 250 miliona eura Sa&scaron;i Mujoviću i trojici ljudi koje će da imenuje Milojko Spajić da ih harče do juna 2027. godine, dominantno na projektu &ldquo;Velje brdo&rdquo;, koji poku&scaron;avaju da nam predstave kao epohalni projekat vijeka, a u stvari će da bude lopovluk prvorazrednih namjera, jer je to dominantno njegova ideja&rdquo;, kazao je Knežević.
Dodao je da se Podgorica obavezala sa 400 miliona eura za gradnju infrastrukture projekta &ldquo;Velje brdo&rdquo;.
&ldquo;Oni su se odlučili da naprave &ldquo;Potemkinova sela&rdquo; i da za te potrebe suspenduju Skup&scaron;tinu i bilo kakvu vrstu kontrole i da Sa&scaron;a Mujović, bez podr&scaron;ke građana Podgorice, upravlja sa preko 200 miliona eura zajedno sa Miljkom Spajićem&rdquo;, poručio je Knežević.
Knežević je poručio da DNP nikada neće glasati za smjenu Sa&scaron;e Mujovića zajedno sa DPS-om i satelitima DPS-a.
&ldquo;To smo mu rekli i 31. januara, evo to mu sada kažemo u junu mjesecu, jer mi nemamo namjeru da smjenjujemo Sa&scaron;u Mujovića, mada da ima političkog obraza, on bi sam podnio ostavku i omogućio da se izabere predsjednik iz redova biv&scaron;e parlamentarne većine, jer je glavni krivac za sve ono &scaron;to se de&scaron;avalo u periodu od novembra do kraja januara&rdquo;, kazao je.
Upitao je &scaron;ta je aktuelna vlast uradila od Podgorice.
&ldquo;Uni&scaron;tili su FK Budućnost. Otvorio je radove u Ulici Vojislavljevića i proslavio je zavr&scaron;etak 100 metara puta. Proslavljamo svakih 100 metara otvaranja puta i predstavljamo da je Podgorica procvjetala za vrijeme Sa&scaron;e Mujovića&rdquo;, istakao je Knežević.
Naglasio je da DNP želi da zaustavi krađu glasanjem za Srđana Perića.
&ldquo;Na&scaron;e obaveze, toga momenta, prestaju prema Srđanu Periću i sjutra ćemo Srđana Perića smijeniti ukoliko se bude pona&scaron;ao na isti način kao &scaron;to su se pona&scaron;ali ovi prije njega. Ne želimo Prinudnu upravu da damo Sa&scaron;i Mujoviću i ovim lopovima da upravljaju sa 300 miliona eura podgoričkih para do juna 20207. godine. Poručujemo mu, iako je zaslužio, nikada nećemo sa DSP-om glasati za njegovu smjenu, a imamo većinu da ga smijenimo, ali DNP nikada nije pravila koalicije sa DPS-om. Ni stvarne, ni neformalne, ni bilo kakve&rdquo;, poručio je Knežević.

Knežević: DNP neće glasati za smjenu Mujovića sa DPS-om

PORUČIO LIDER DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Autoktratskim režimima poput onoga u Srbiji, koji predvodi Aleksandar Vučić, nije mjesto u Evropskoj uniji, poručila je poslanica Evropskog parlamenta Katlin van Brempt.
Ona je kazala da to treba biti potpuno jasno.
-Vučić je sve nemirniji zato &scaron;to se Crna Gora približava EU. I to je jedan od razloga za&scaron;to bi Crna Gora morala biti sledeća, 28. članica Evropske unije, poručila je belgijska poslanica tokom rasprave u Evropskom parlamentu.
Dodaje da Crnu Goru, ipak čeka puno posla.
-Potrebna nam je snažna platforma kako bi u toj zemlji vladajuće stranke i demokratska opozicija zajedno sarađivali na istom cilju, navela je ona.

Katlin Van Brempt: Vučić je sve nemirniji zbog Crne Gore, zato ona mora biti 28. članica EU