Politika

&Scaron;ef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić donio je danas u Skup&scaron;tinu sporazum koji je njegova partija potpisala sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina.
Naveo je da u sporazumu nema spornih odredbi, već da je riječ o standardnom dokumentu kakav političke partije potpisuju u okviru međunarodne saradnje.
&ndash; U ovom dokumentu nema ni slova o tome da će DPS zaustaviti evropski put Crne Gore ukoliko to bude u interesu Rusije. Ove jučera&scaron;nje podmetačine podsjećaju na tvrdnje koje su se pojavljivale uoči ulaska Crne Gore u NATO, kada je tada&scaron;nja opozicija govorila da je neko u ime DPS-a u Sibiru navodno obećao da Crna Gora neće pristupiti Alijansi &ndash; rekao je Nikolić.
Ocijenio je da će Crna Gora postati članica Evropske unije uprkos, kako je kazao, politici aktuelne Vlade.
&ndash; Ova Vlada je za Evropsku uniju zato &scaron;to ne smije biti protiv nje, jer ih to duže održava na vlasti. Izmi&scaron;ljaju trojanske konje u opoziciji kako bi sakrili sopstvene, koji ovih sedmica posjećuju Petera Sijarta u Mađarskoj. Ova Vlada nema samo jednog ruskog trojanskog konja &ndash; tamo je čitava ergela ruskih trojanskih konja &ndash; poručio je Nikolić.
Sporazum inače predviđa redovnu razmjenu informacija i partijskih delegacija, organizovanje seminara, konferencija i &ldquo;okruglih stolova&rdquo;, te razmjenu iskustava u radu zakonodavnih i izvr&scaron;nih organa vlasti.
Poseban fokus stavljen je i na saradnju omladinskih, ženskih, prosvjetnih, kulturnih i humanitarnih organizacija. Potpisnici dokumenta ističu da će saradnja biti vođena principima nezavisnosti, međusobnog po&scaron;tovanja, ravnopravnosti i nemije&scaron;anja u unutra&scaron;nje poslove, uz cilj jačanja prijateljstva i strate&scaron;ke partnerske saradnje između Crne Gore i Ruske Federacije.
&ldquo;Strane će se konsultovati i vr&scaron;iti razmjenu informacija o aktuelnim pitanjima situacije u Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori, bilateralnim i međunarodnim odnosima, upoznavati jedni druge sa svojim iskustvom u oblasti partijskog uređenja, organizacionog rada, kadrovsko-rezervne djelatnosti, nastave i pripreme kadrova, izdavačke djelatnosti, uče&scaron;ća u djelatnosti organa zakonodavne i izvr&scaron;ne vlasti, politike za medije, međupartijskih odnosa i drugim sferama koje predstavljaju zajednički interes&rdquo;, navodi se u sporazumu.
Strane će, takođe, redovno vr&scaron;iti razmjenu partijskih delegacija na raznim nivoima, organizovati susrete eksperata, kao i druge bilateralne aktivnosti.
&ldquo;Strane će aktivno razvijati međupartijske odnose i kontakte na regionalnom nivou. Strane će uspostavljati odnose i vr&scaron;iti razmjenu iskustva po liniji svojih predstavnika u organima zakonodavne vlasti. Strane će organizovati pod svojim pokroviteljstvom bilateralne i multilateralne seminare, konferencije, &ldquo;okrugle stolove&rdquo;, uz pozivanje &scaron;irokog kruga eksperata, predstavnika javnosti o aktuelnim pitanjima rusko-crnogorskih i međunarodnih odnosa. Strane će aktivno doprinositi razvoju kontakata po liniji omladinskih, ženskih, prosvjetnih, kulturnih, humanitarnih i drugih javnih organizacija&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Sporazum je sačinjen na crnogorskom i ruskom jeziku i stupio je na snagu danom potpisivanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sporazum sa rusokom 1 dps.jpg" alt="" width="358" height="265" />
&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sporatum sa rusojom dps 27.jpg" alt="" width="374" height="326" />

DPS objavio sporazum sa Jedinstvenom Rusijom iz 2011; Nikolić: U Vladi sjedi ergela trojanskih konja

PREMIJER TVRDI DA JE DPS POTPISAO TAJNI SPORAZUMOM SA JEDINSTVENOM RUSIJOM 2011.

Odluku Koordinacionog tijela za organizaciju obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove nezavisnosti da poni&scaron;ti javne pozive za organizaciju proslave tog jubileja, komentarisali su iz Fidelity consultinga.
Njihovu objavu s dru&scaron;tvenih mreža prenosimo integralno:
"Novembra 2025. Vlada Crne Gore, u visokom naletu koji obično prethodi velikom decembarskom tro&scaron;enju, donosi Odluku o formiranju Koordinacionog tijela za organizaciju obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove nezavisnosti.
Konačno! Država se priprema da dostojno obilježi najvažniji datum u svojoj modernoj istoriji!
No, prolazi decembar, januar,februar. Koordinaciono tijelo koordinira apsolutno ničim. Tek 12. marta 2026. godine, tri i po mjeseca kasnije(!?), Vlada se sjetilada ovlasti Generalnog sekretara Vlade da formira Komisiju za utvrđivanje kriterijuma i evaluaciju ponuda za organizaciju proslave.
Četiri dana kasnije, 17. marta, objavljuju se javni pozivi. Dva komada: Prvi, za ceremonijalne proslave 20. maja i 4. juna. Drugi, za trodnevnu proslavu na Trgu nezavisnosti 20, 21. i 22. maja. Rok za dostavu ponuda: čitavih 7 dana!
Na prvi poziv javljaju se tri firme, na drugi dvije. Komisija ih pregleda i, pazite sad ovo, konstatuje da NIJEDNA ponuda po oba poziva ne sadrži sve elemente tražene pozivom.
A onda u istom dokumentu, ista Komisija za te iste ponude, u oba poziva, koristi istu rečenicu:"jedna ponuda visokog kvaliteta i kreativnosti koncepta, sa adekvatnim organizacionim i tehničkim kapacitetima za realizaciju događaja i da je usklađena sa karakterom i značajem državnog jubileja".
Ha! Na osnovu te rečenice, Komisija preporučuje da se uputi poziv kompanijama koje su tu ponudu dostavile, iako je poziv poni&scaron;ten?!
Zaustavite se na trenutak. Komisija kaže: ponude ne ispunjavaju uslove. A potom, u istom dokumentu, preporučuje da se upravo tim ponuđačima uputi poziv za pregovarački postupak. Poziv je poni&scaron;ten, ali pobjednik je već određen?! Ako ovo nije nacrtana korupcija, onda taj pojam nema značenje ni u jednom jeziku na ovoj planeti.
No, to nije sve: najgore tek slijedi!
Koordinaciono tijelo (ono tijelo koje je tri i po mjeseca koordiniralo bukvalno ni&scaron;ta) predlaže Vladi pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje.
Poziva se na član 59 stav 1 tačka 3 Zakona o javnim nabavkama. Za neupućene: to je član koji dozvoljava preskakanje procedure u slučaju "izuzetne hitnosti prouzrokovane događajem koji naručilac nije mogao da predvidi, a koji nije prouzrokovan djelovanjem naručioca".
Da, da, da! Vlada Crne Gore sa 30 i kusur ministarstava nije MOGLA da PREDVIDI jubilej dvadesetogodi&scaron;njice obnove nezavisnosti države Crne Gore.
Dvadeset prvi maj, najvažniji datum u modernoj istoriji Crne Gore. Dan kad su građani iza&scaron;li i na referendumu rekli: ovo je na&scaron;a država! Dan koji je Crnu Goru vratio na svjetsku mapu nakon gotovo sto godina. I sad nam bukvalno NAPI&Scaron;U da dvadesetogodi&scaron;njicu obilježavanja datuma te veličine, nisi mogli da predvide?!
Kao dodatni argument da ovim ljudima uop&scaron;te nije bitan 21. maj i da su ga ZABORAVILI govori i sljedeća rečenica: &ldquo;realizacija predmetne nabavke nije bila predviđena kod predloženog naručioca za ovu godinu&rdquo;.
Kako će onda da plate naplanirani izdatak? Iz tekuće budžetske rezerve. A član 43 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kaže: "Za neplanirane i nedovoljno planirane izdatke tokom fiskalne godine koriste se sredstva tekuće rezerve."
Jo&scaron; jednom pročitajte: pare iz rezerve se koriste za neplanirane i nedovoljno planirane izdatke. Tekuća rezerva postoji za ono &scaron;to nisi mogao da predvidi&scaron;: vanredne situacije, krizne intervencije, nepredviđene okolnosti ane za proslavu jubileja dvadesete godi&scaron;njice obilježavanja obnove nezavisnosti.
&Scaron;to napisati a ne polomiti olovku&hellip;"

Fidelity: Vlada poništila javni poziv, pa preporučila istu firmu za organizatora proslave nezavisnosti – ako ovo nije nacrtana korupcija, taj pojam onda nema značenje

"KAKO VLADA SA 30 I KUSUR MINISTARSTAVA NIJE PREDVIDJELA JUBILEJ DVADESETE GODINE OBNOVE NEZAVISNOSTI"

Koordinaciono tijelo za organizaciju obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove nezavisnosti Crne Gore poni&scaron;tilo je javne pozive za izbor organizatora proslava tog jubileja.&nbsp;
Razlog poni&scaron;tavanja javnih poziva objavljenih 17. marta je to &scaron;to je ocijenjeno da nijedna ponuda ne ispunjava uslove.
&bdquo;Komisija je izvr&scaron;ila evaluaciju i utvrdila da nijedna ponuda ne sadrži sve elemente tražene pozivom, &scaron;to je dovelo do potrebe da javni pozivi budu poni&scaron;teni&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Koordinacionog tijela.
Komisija je Vladi predložila da kroz pregovarački postupak bez javnog poziva organizuje jubilej i za tu namjenu iz budžetske rezerve preusmjeri 1,9 miliona eura.
&bdquo;Imajući u vidu obim poslova i veoma kratak rok za realizaciju, predlažemo da Generalni sekretarijat Vlade izvr&scaron;i nabavku usluga organizacije cjelokupnog događaja kroz pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva, shodno zakonu o javnim nabavkama&ldquo;, poja&scaron;njava iz Koordinacionog tijela.
U saop&scaron;tenju stoji da na osnovu informacija iz ponuda pristiglih po javnim pozivima, procjena tro&scaron;kova organizacije ceremonijalnog dijela koji je planiran za 20. maj i 4. jun iznosi do 500.000,00 eura u maksimalnom iznosu, dok bi tro&scaron;ak organizacije proslava planiranih za 20, 21. i 22. maj iznosio maksimalno 1.400.000,00 eura.&nbsp;
"Imajući u vidu sve navedeno, potrebno je izvr&scaron;iti preusmjerenje sredstava iz tekuće budžetske rezerve na potro&scaron;ačku jedinicu Generalni sekretarijat Vlade, u ukupnom iznosu od 1.900.000,00 eura", saop&scaron;teno je iz Koordinacionog tijela.

Poništeni javni pozivi za organizatora proslave 20 godina nezavisnosti: Predloženo da Vlada organizuje događaj i izdvoji 1,9 miliona eura iz budžeta

SAOPŠTENO DA NIJEDNA PONUDA NE ISPUNJAVA USLOVE

Otvorene liste i sveobuhvatna izborna reforma ponovo su u fokusu političke scene, ali uz jasnu poruku da se ova pitanja ne mogu rje&scaron;avati parcijalno ni bez &scaron;ireg političkog konsenzusa. Sagovornici Pobjede upozoravaju da izborna reforma mora biti rezultat inkluzivnog dijaloga vlasti i opozicije, kako bi dobila puni legitimitet i doprinijela većem povjerenju građana u izborni proces.
Na pitanje da li će podržati inicijativu Demokratske partije socijalista o uvođenju otvorenih lista, poslanici su jasno saop&scaron;tili stavove, ističući potrebu za odgovornim i institucionalnim pristupom izbornoj reformi. Dok poslanik Albanskog foruma i potpredsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Nikola Camaj nagla&scaron;ava značaj očuvanja ravnopravne zastupljenosti manjinskih naroda i insistira na garantovanim mandatima za Albance, Hrvate i RAE populaciju, poslanica Bo&scaron;njačke stranke Edina De&scaron;ić potvrđuje lični pozitivan stav prema otvorenim listama, uz podsjećanje da je riječ o samo jednom segmentu &scaron;ire sveobuhvatne reforme, koju je neophodno razmatrati kroz dijalog vlasti i opozicije.
Camaj jasno poručuje da predloženi model DPS-a ne vidi kao adekvatno rje&scaron;enje zbog, kako kaže, njegovog sadržaja, ali i načina na koji je predstavljen.
- Takav model nije bio ponuđen u okviru rada skup&scaron;tinskog odbora, iako sam lično u vi&scaron;e navrata ukazivao na mogućnost uvođenja otvorenih ili poluotvorenih lista - kaže Camaj za Pobjedu.
Poslanica Bo&scaron;njačke stranke ocjenjuje pozitivnim to &scaron;to je upravo pitanje otvorenih lista ovih dana pokrenuto od strane poslanika DPS-a, neposredno nakon najave da će blokirati rad Odbora, jer, kako navodi, time pokazuju da ipak daju prednost dijalogu.
- Blokada rada bilo kojeg odbora ili institucije nije dobra u trenutku kada užurbano radimo na vrlo zahtjevnoj EU agendi u cilju zatvaranja pregovaračkog procesa do kraja godine - ističe De&scaron;ić i podsjeća da su u međuvremenu i poslanici Pokreta Evropa sad najavili da će podržati prijedlog o uvođenju sistema otvorenih lista, &scaron;to dokazuje da sada imamo i jednog od konstituenata vlasti koji pozitivno gleda na ovo pitanje.
Camaj kaže da proces izborne reforme, uključujući i eventualno uvođenje otvorenih lista, mora biti vođen odgovorno i institucionalno, uz spremnost svih političkih aktera na dijalog i kompromis.
- Samo tako možemo doći do rje&scaron;enja koja su usklađena sa međunarodnim standardima i koja istinski doprinose jačanju povjerenja građana u izborni proces i demokratske institucije - navodi Camaj.
Potpredsjednik Skup&scaron;tine ističe i da je kao predstavnik albanske zajednice, lično i u ime političkog subjekta koji zastupa, kontinuirano podržavao unapređenje izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista, ali uz jasno insistiranje na očuvanju ravnopravne političke zastupljenosti svih manjinskih naroda u Crnoj Gori.
- Poseban prioritet za nas ostaje jačanje položaja albanske zajednice kroz uvođenje garantovanih mandata, uz istovremeno smanjenje izbornog cenzusa, kako bi njen politički uticaj bio adekvatno i pravično predstavljen u institucijama sistema - nagla&scaron;ava Camaj.
U tom kontekstu dodaje da je neophodno razmotriti i rje&scaron;enja koja bi omogućila garantovanu zastupljenost i za druge manjinske zajednice, uključujući Hrvate i RAE populaciju, jer je, kako ističe, očuvanje ravnoteže i stabilnosti političkog sistema od ključnog značaja za ukupni demokratski razvoj države.
- Po&scaron;tovanje različitosti, uz dosljedno uvažavanje principa ravnopravnosti, predstavlja temelj stabilnog dru&scaron;tva i garant njegove sigurne i prosperitetne budućnosti - poručuje on.
Govoreći o procesu izmjena izbornog zakonodavstva, Camaj nagla&scaron;ava da je prvi i ključni korak postizanje saglasnosti unutar parlamentarne većine, uključujući i jasan i usagla&scaron;en stav o modelu otvorenih lista.
- Samo na taj način možemo doći do stabilnih i održivih rje&scaron;enja. Nakon toga, ostajemo otvoreni za &scaron;iri i inkluzivniji dijalog sa svim relevantnim političkim akterima, uključujući i opoziciju, kako bi se kroz zajednički rad do&scaron;lo do najkvalitetnijeg modela izborne reforme - navodi Camaj.
Poslanica Bo&scaron;njačke stranke poručuje da će se njihov politički subjekat o modelu otvorenih lista izjasniti odgovorno i na osnovu konkretnog prijedloga.
- Kada budemo dobili najavljeno konkretno rje&scaron;enje o modelu otvorenih lista u izbornom zakonodavstvu, isti ćemo detaljno razmotriti i informisati javnost o na&scaron;em stavu. I taj stav će biti, kao i mnogo puta do sada, u najboljem interesu građana Crne Gore - poručila je De&scaron;ić.
Ona navodi da je njen lični stav pozitivan kada je riječ o otvorenim listama, jer, kako kaže, to poslanike čini odgovornijim, a građanima daje dodatne mehanizme kontrole onoga &scaron;to se u njihovo ime odlučuje.
- Međutim, ovo je samo jedan segment izmjena koji treba nadležni Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu da razmatra. Kao predstavnici bo&scaron;njačkog naroda u Skup&scaron;tini Crne Gore, pored navedenog, nas interesuje kako unaprijediti mehanizme afirmativne akcije i za&scaron;tite predstavljanja manje brojnih naroda u zakonodavnom domu. Tako da je dosta otvorenih pitanja, zbog čega je važno da Odbor &scaron;to prije nastavi sa radom - smatra poslanica Bo&scaron;njačke partije.
Ona dodaje da je izborna reforma jedno od najsloženijih i najosjetljivijih pitanja u radu Skup&scaron;tine, te da je potpuno jasno da se ona ne može sprovesti bez ozbiljnog i kontinuiranog dijaloga vlasti i opozicije.
- Upravo iz tog razloga je i formiran poseban skup&scaron;tinski odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa kopredsjednicima iz redova i vlasti i opozicije, kao mehanizam za postizanje &scaron;irokog političkog konsenzusa - podsjeća De&scaron;ić.
Ističe da podržava pristup da se kroz dijalog i konsenzus rje&scaron;avaju ovako delikatna pitanja.
- Ovaj proces mora biti transparentan i inkluzivan, jer izborna reforma mora uživati puni legitimitet, a on će se jedino postići uključeno&scaron;ću i vlasti i opozicije. Tako da je odgovornost na svima i nema prostora za eventualno politikantstvo i populizam - zaključila je De&scaron;ić.

Albanci u predloženom modelu ne vide pravo rješenje, Bošnjaci više zainteresovani za afirmativnu akciju

INICIJATIVA DPS-A O OTVORENIM IZBORNIM LISTAMA IZ UGLA PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA U VLASTI

<div class="ng-star-inserted">
Poslanik DPS-a Oskar Huter obratio se tokom Premijerskog sata premijeru Milojku Spajiću, koji je optužio DPS da je 2011. potpisao sporazum sa Rusijom kako bi se zaustavio EU put Crne Gore.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Huter je kazao da je premijer izbjegao odgovore na pitanja poslanika Andrije Nikolića i Milana Kneževića, &scaron;to je, kako je istakao poslanik DPS-a, &scaron;arlatansko pona&scaron;anje.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Huter se osvrnuo i navodni sporazum sa Rusijom.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Odrasti čovječe. Ukoliko ne objelodanite taj sporazum o kojem ste govorili, vi&scaron;e vam se neću obraćati sa Vi, niti vas persirati. Vi ste lažov", poručio je Huter, prenosi portal Antena M.
</div>

Huter Spajiću: Ako ne objavite sporazum sa Rusijom, Vi ste lažov

PREMIJER OPTUŽIO DPS DA JE 2011. POTPISAO SPORAZUM SA RUSIJOM KAKO BI SE ZAUSTAVIO EU PUT CRNE GORE

Demokratska partija socijalista (DPS) se tajnim sporazumom, koji je 2011. potpisala sa Jedinstvenom Rusijom, obavezala da Crna Gora neće ući u Evropsku uniju (EU) ako je to suprotno ruskim interesima, kazao je premijer Milojko Spajić, navodeći da zbog toga ta stranka sada koči evropske integracije.
Spajić je to rekao na Premijerskom satu u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Andije Nikolića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja godine.
On je upitao Nikolića da li je vidio sadržaj sporazuma DPS-a sa Jedinstvenom Rusijom i &scaron;ta on predviđa.
&bdquo;Mislim da mlade u DPS-u neki drže u mraku. Neki možda neće da vam kažu koje su obaveze preuzeli tim sporazumom i od koga su ucijenjeni. Možda su ucijenjeni od Rusije, od tajnih službi ruskih, koje prijete možda da će da iznesu sporazum u javnost&ldquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da, možda, ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti da će izaći sa sporazumom, koji javnost nije vidjela.&nbsp;
&bdquo;Oni su pokazivali jednu verziju zapadnim partnerima i izgubili su njihovo povjerenje kada su vidjeli da su ih slagali &scaron;ta pi&scaron;e u tom sporazumu. U tom sporazumu pi&scaron;e da ukoliko interesi Rusije budu suprotni EU, Crna Gora neće ući u EU. Na to ste se obavezali 2011. godine i vi to hoćete sada da sprovedete u parlamentu&ldquo;, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, ko god radi protiv evropskih integracija, ima &bdquo;debele razloge za&scaron;to to radi".
&bdquo;Nećemo vi&scaron;e dozvoliti bilo kakvo kočenje evropskih integracija zbog starih obaveza iz 2011. godine. Vi mladi iz DPS-a treba da odbacite te ljude koji su vodili Crnu Goru u pogre&scaron;nom pravcu i decenijama vodili državu u pravcu podjela&ldquo;, kazao je Spajić.&nbsp;
Kako je naveo, Vlada sada vodi državu u pravcu EU i evropskih integracija.&nbsp;
Prema riječima Spajića, tajni sporazum koji je DPS 2011. godine potpisao sa Jedinstvenom Rusijom nikada nije objavljen.
"Lažna verzija je data zapadnim partnerima. Sad neko drži u fioci pravi sporazum i vjerovatno je prijetnja da će biti objavljen u nekom trenutku. Zato je možda sva ova priča oko opstrukcije evropskih zakona u parlamentu&ldquo;, kazao je Spajić.
On je istakao da je bilo mnogo ljudi iz administracija prije 2020. godine koji su htjeli iskreno da Crna Gora uđe u EU.&nbsp;
&bdquo;Neke od vas poznajem i znam da se iskreno zalažete za EU, ali moram da kažem, vrhu&scaron;ka nije dozvolila da se Crna Gora priključi EU prije 2020. godine. Nijesmo imali nikoga ko nas je kočio tada, samo smo imali internu politiku koja nije htjela da uđe u EU, pa smo krenuli sa zatvaranjem poglavlja tek pro&scaron;le i ove godine&ldquo;, naveo je Spajić.
Kako je kazao, DPS je do 2020. godine trebalo uveliko da Crnu Goru uvede u EU.
&bdquo;Za&scaron;to nijeste zatvorali pogavlja, možda zbog obaveza koje ste preuzeli 2011. godine i &scaron;to ste lagali Brisel? Ne kažem za ljude koji trenutno sjede u parlamentu, nego ljude koji iz sjenke žele da upravljaju Crnom Gorom&ldquo;, naglasio je Spajić.
On nije odgovorio na poslaničko pitanje Nikolića da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine.
Nikolić je pitao Spajića za&scaron;to partnerima iz vlasti, koji kažu da je &bdquo;Putin njihov predsjednik&ldquo;, ne postavi pitanje jesu li se odrekli Putina.&nbsp;
&bdquo;Krenuli ste od 2011. godine, kandidovali ste ovu temu da skrenete pažnju sa mog pitanja. Neko vas je to naučio iz PR tima, a taj neko ne zna politiku jednako kao i Vi&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je Spajiću rekao da može da pita poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića o vanjskoj politici DPS-a u tom vremenu.
Prema riječima Nikolića, 2011. i 2012. godine Putin je bio rado viđen gost na svim važnim adresama u zapadnoj Evropi, kod njemačke kancelarke Angele Merkel, britanskog premijera, pa čak i u Va&scaron;ingtonu.
&bdquo;U jednom trenutku je admiral Robertson koji je bio generalni sekretar NATO-a obavijestio javnost da se sa Rusijom u tom periodu pregovaralo čak i da postane članica NATO-a, a situacija se drastično promijenila poslije aneksije Krima&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je upitao kako država koja sarađuje sa Rusijom može da postane članica NATO-a.
&bdquo;Kako partija koja je potpisala sporazum 2011. godine sa Jedinstvenom Rusijom ostvara pregovore godinu kasnije? Vjerovatno je bio dio dogovora sa Rusijom da im uvedemo sankcije, je li tako? I vjerovatno je bio dio dogovora da se u susret izbora 2016. poku&scaron;a državni udar&ldquo;, kazao je Nikolić.
Kako je rekao, Spajić se ispričao o Rusiji, a predsjednik je Vlade u kojoj "sjede ljudi kojima je Putin predsjednik".
&bdquo;Kad njih budete pitali da li su se odrekli Putina i paljenja NATO zastava, tada možete da razgovarate sa nama o ovim temama iz pro&scaron;losti&ldquo;, rekao je Nikolić.
Nikolić je ocijenio da Crnoj Gori treba ozbiljna debata.
&ldquo;Ozbiljna debata traži ozbiljnog premijera&rdquo;, zaključio je Nikolić.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/kc7aP-m_MZQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: DPS koči evropski put države zbog interesa Rusije; Nikolić: Za ozbiljnu debatu treba ozbiljan premijer

PREDSJEDNIK VLADE TVRDI DA JE DPS POTPISAO TAJNI UGOVOR SA RUSIJOM 2011.

Premijer Milojko Spajić odgovara na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj Premijerskom satu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/kc7aP-m_MZQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitaće Spajića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.
Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne od&scaron;tete "navodnim logora&scaron;ima" u Morinju od 17 miliona eura.
Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića &scaron;ta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.
&Scaron;ef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitaće Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića koje koristi i rezultate očekuje od međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
&bdquo;Kako Vlada sagledava potencijalni uticaj aktuelnih de&scaron;avanja na Biiskom istoku na dinamiku i sigurnost realizacije projekata planiranih ovim sporazumom&ldquo;, dodao je Đurović.
Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je Vlada spremna da pred Skup&scaron;tinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.
On će pitati i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.
&Scaron;ef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića da prokomentari&scaron;e činjenicu da je pro&scaron;logodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu - 2020.)
&ldquo;Da li stope rasta na&scaron;e ekonomije oko tri odsto godisnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i pobolj&scaron;anje standarda građana&rdquo;, dodao je Mugo&scaron;a.
Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar pitaće Spajića za&scaron;to Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.
Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.
&Scaron;ef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla&ndash;Zogaj sa Albanijom.
Potpredsjednik Skup&scaron;tine iz Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje&ndash;Peć.
&ldquo;Možete li precizno saop&scaron;titi da li se projekat tunela Rožaje-Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rje&scaron;enja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji&rdquo;, dodao je Nurković.
Nezavisnu poslanicu Radinku Ćinćur interesuje da li Vlada planira izgradnju gasovoda kroz Crnu Goru i kuda je planirana trasa gasovoda.
&bdquo;Kakav je trenutni status tog projekta? Da li je zajedno s tim projektom planiran i projekat LNG terminal i gasne elektrane u Baru? Da li je tačno da Vlada planira da radove povjeri japanskoj kompaniji JERA, o čemu je potisan Memorandum o saradnji na gasnom forumu u Milanu&ldquo;, pitaće Ćinćur Spajića.

Spajić odgovara na pitanja poslanika

U TOKU PREMIJERSKI SAT

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) uputilo je Evropskoj komisiji (EK) tekst Zakona o za&scaron;titi podataka o ličnosti.
"Predloženi tekst pripremljen u skladu sa standardima Op&scaron;te uredbe o za&scaron;titi podataka o ličnosti (GDPR), čime taj resor potvrđuje posvećenost nastavku harmonizacije sa pravnom tekovinom EU", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U MUP- u smatraju da će dalji dijalog sa EK doprinijeti dodatnom unapređenju teksta zakona.
&bdquo;Savremeno doba obilježeno je ubrzanim tehnolo&scaron;kim razvojem a intenzivna upotreba interneta, dru&scaron;tvenih mreža i elektronskih servisa dovela je do značajnog povećanja obima prikupljanja i obrade ličnih podataka, često bez pune informisanosti građana o načinu njihove upotrebe&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz MUP-a su saop&scaron;tili da je akcenat stavljen na bezbjednost obrade, sprečavanje zloupotreba i unapređenje nadzorne uloge nadležnih institucija.
&bdquo;Novo zakonsko rje&scaron;enje dodatno će unaprijediti i principe zakonitosti, transparentnosti i odgovornosti u obradi podataka, ojačati prava građana &ndash; uključujući pravo na pristup, ispravku i brisanje podataka a biće uvedene jasnije obaveze za rukovaoce i obrađivače podataka&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

MUP uputio EK Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

"U CILJU DALJEG USKLAĐIVANJA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA SA STANDARDIMA EVROPSKE UNIJE"

Globalni poredak suočava se sa dubokom fragmentacijom usljed ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, a takva nestabilnost povećava ranjivost malih država poput Crne Gore, ocijenio je analitičar Sini&scaron;a Vuković, ističući da je najbolji &scaron;tit od globalnih previranja i malignih uticaja unutra&scaron;nja demokratska otpornost. &nbsp;
Vuković, koji predaje na Univerzitetu Džons Hopkins u Va&scaron;ingtonu, kazao je da aktuelni sukobi ukazuju na slabljenje međunarodnog sistema zasnovanog na pravu, rast nepredvidivosti u odnosima velikih sila i prelazak ka policentričnom svijetu u kojem dominira sirova moć.
Vuković je u intervjuu agenciji Mina kazao da aktuelna eskalacija na Bliskom istoku nije izolovan događaj, već posljedica dugotrajnih strukturnih problema, prije svega nerije&scaron;enog palestinskog pitanja. &nbsp;
&ldquo;Posljednjih godina, fokus međunarodne zajednice, naročito Vačingtona, bio je na normalizaciji odnosa između arapskih država i Izraela kroz takozvanu transakcionu diplomatiju, uz pretpostavku da će ekonomski interesi potisnuti političke i identitetske sporove&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On je ocijenio da trenutni sukob pokazuje limite takvog pristupa, nagla&scaron;avajući da ekonomska saradnja ne može nadomjestiti duboko ukorijenjene sukobe koji zahtjevaju sistemsko, političko i, prije svega, pravično rje&scaron;enje.
&ldquo;Trenutna situacija nedvosmisleno i bolno podsjeća da se palestinsko pitanje, kao srž bliskoistočnog čvora, ne može marginalizovati&rdquo;, istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, sukob je daleko od faze u kojoj bi bio zreo za rje&scaron;avanje i nalazi se u opasnoj eskalatornoj spirali koju je te&scaron;ko kontrolisati.&nbsp;
&bdquo;Ključni akteri su uvučeni u stanje u kojem bi svaki ozbiljniji korak ka deeskalaciji nosio visok politički rizik na unutra&scaron;njem planu, zbog čega se ustupci tumače kao kapitulacija&ldquo;, rekao je Vuković.
On je ocijenio da su taktički potezi, uključujući eliminaciju umjerenih djelova rukovodstva u Iranu i onih koji su pokazivali određenu pragmatičnost i spremnost na pregovore, doveli do jačanja radiklanijih struktura koje nijesu sklone diplomatiji.
&ldquo;Za novu, radikalniju generaciju lidera, diplomatija je neprivlačna, ne vide njenu vrijednost na kratak rok, dok im nastavak sukoba djeluje znatno primamljivije jer im omogućava unutra&scaron;nju homogenizaciju i konsolidaciju moći&rdquo;, istakao je Vuković.&nbsp;
Kako je dodao, kada se na to dodaju strate&scaron;ka kolebanja i povremena nepredvidivost samog Va&scaron;ingtona usljed tamo&scaron;nje unutra&scaron;nje polarizacije, dugoročne posljedice po globalni poredak postaju ozbiljne.
&ldquo;Bliski istok ubrzano prestaje da bude isključivo američka sfera uticaja&ldquo;, kazao je Vuković, ukazujući na asertivnije prisustvo regionalnih sila, ali i Kine i Rusije, koje nepredvidivost Zapada koriste da ukažu na njegove dvostruke standarde i dodatno mu oslabe autoritet na globalnom jugu.
Rat u Ukrajini kao prelomna tačka
Govoreći o ratu u Ukrajini, Vuković je kazao da on predstavlja ključnu pukotinu dosada&scaron;njeg globalnog sistema i povratak teritorijalnih osvajanja kao instrumenta državne politike.
&ldquo;Svjedočimo poku&scaron;aju eliminacije jedne suverene države i povratku na imperijalnu dominaciju karakterističnu za period prije 1945. godine&rdquo;, rekao je Vuković.
On je ocijenio da taj rat iscrpljivanja pokazuje ograničenja zapadnih procjena i otkriva pukotine unutar Zapada, koje revizionističke sile koriste.
&bdquo;Ka&scaron;njenja u dono&scaron;enju odluka i strate&scaron;ka neizvjesnost stvaraju prostor u Evropi koji revizionističke sile pažljivo prate i eksploati&scaron;u, vidjeći rat iscrpljivanja kao idealan mehanizam za dugoročno slabljenje i zamor zapadnog saveza&rdquo;, rekao je Vuković.
Nema stvarnih pobjednika, najveći gubitak međunarodni poredak
Upitan ko u ovom trenutku djeluje kao najveći geopolitički gubitnik, Vuković je kazao da je najočigledniji gubitnik sistem međunarodnog prava osmi&scaron;ljen nakon Drugog svjetskog rata, kao i dru&scaron;tva koja se nalaze na geopolitičkim rasjedima, poput Ukrajine, čija suverena prava bivaju pregažena brutalnom silom.
&ldquo;U ovom trenutku zapravo nema stvarnih pobjednika - svi su na gubitku&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On je kazao da dekonstrukcija postojećeg globalnog poretka stvara nivo neizvjesnosti i nepredvidivosti kojem se ne može parirati nikakvim nacionalnim kriznim planiranjem.
Kako je pojasnio, bez obzira na to koliko je neka država snažna ili revizionistički nastrojena, ona operi&scaron;e u duboko međuzavisnom svijetu.&nbsp;
&ldquo;Kada se sru&scaron;e osnovna pravila igre, globalni lanci snabdijevanja, energetska bezbjednost i unutra&scaron;nja socio-ekonomska stabilnost ostaju pod konstantnim rizikom i pritiskom na koji nijedna vlada nije imuna&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On smatra da poredak zasnovan na pravilima nije nestao, ali da se transformi&scaron;e u selektivni sistem u kojem velike i srednje sile tretiraju međunarodno pravo i poredak kao &scaron;vedski sto, primjenjujući pravila samo onda kada im to taktički odgovara.
Vuković smatra da je do slabljenja snaga koje zagovaraju liberalni poredak, dovela percepcija rastućeg licemjerja u očima globalnog juga, gdje se stvorilo uvjerenje da Zapad pravila primjenjuje strogo selektivno, ali i to &scaron;to su SAD, kao glavni arhitekta poretka, posljednjih godina prečesto slale signale koji dovode u pitanje njihove dugoročne bezbjednosne garancije i spremnost da snose tro&scaron;kove održavanja globalne stabilnosti.&nbsp;
&ldquo;Kada hegemon koji je garantovao poredak počne da komunicira jezikom surovog transakcionizma, to neizbježno stvara pukotine koje autokratski režimi spremno i vje&scaron;to eksploati&scaron;u&rdquo;, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ta erozija normi dugoročno ne vodi u novi, stabilan multipolarni sistem, već u policentrizam koji podsjeća na koncerte sila iz 19. vijeka, ali bez tada&scaron;njih mehanizama za balansiranje.&nbsp;
&ldquo;Dominantna valuta ponovo postaje sirova moć, &scaron;to je istorijski uvijek predstavljalo recept za proliferaciju manjih, regionalnih ratova i trku u naoružanju&rdquo;, upozorio je Vuković.
Paraliza Savjeta bezbjednosti UN-a ogledalo realnosti na terenu&nbsp;
Govoreći o ulozi Ujedinjenih nacija (UN) u ovim okolnostima, Vuković je rekao da se ta međunarodna organizacija suočava sa političkom marginalizacijom, ali da njen značaj ostaje nezamjenjiv.
&ldquo;Savjet bezbjednosti je su&scaron;tinski paralisan, ali ta paraliza nije sistemska gre&scaron;ka same institucije, već je to ogledalo realnosti na terenu&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On je kazao da međunarodna zajednica ne može priu&scaron;titi slabljenje UN zbog njihove ključne uloge u humanitarnim i globalnim pitanjima.
EU u fazi geopolitičkog buđenja &nbsp;
Vuković je ocijenio da i Evropske unije (EU) prolazi kroz fazu geopolitičkog buđenja, nakon uru&scaron;avanja ranijih pretpostavki o ekonomiji kao garantu stabilnosti i mira.
&ldquo;Decenijama se evropski projekat oslanjao na iluziju da ekonomska međuzavisnost sama po sebi garantuje mir&rdquo;, rekao je Vuković, dodajući da je stari evropski model funkcionisao na postulatima jeftine ruske energije, jeftine proizvodnje u Kini i, &scaron;to je najvažnije, besplatne američke bezbjednosti.&nbsp;
Kako je istakao, sva tri stuba su se u posljednjih nekoliko godina dramatično uru&scaron;ila.
&ldquo;Budućnost Unije zavisiće isključivo od njene sposobnosti da izgradi istinsku strate&scaron;ku autonomiju, ne da bi se distancirala od SAD-a, već da bi osigurala sopstveni opstanak u slučaju da Va&scaron;ington, zbog unutra&scaron;nje polarizacije, odluči da se strate&scaron;ki povuče&rdquo;, naglasio je Vuković.&nbsp;
Kako je kazao, ukoliko ne uspije da razvije koherentnu tvrdu moć, EU rizikuje da od globalnog aktera postane tek strate&scaron;ki poligon za nadmetanje drugih.
Novi savezi i rizici za male države&nbsp;
Vuković je kazao da je u toku era tranzicije sa dubokih, institucionalizovanih i vrijednosno utemeljenih saveza na minilateralne formate i ad-hoc partnerstva, koja su zasnovana na interesima, navodeći da to predstavlja poseban izazov za male države.
&ldquo;Za male države poput Crne Gore, takva fluidna, transakciona policentričnost predstavlja najopasniji mogući scenario. Male države bezbjednost i prosperitet mogu ostvariti samo unutar poretka u kojem je pona&scaron;anje velikih aktera sputano i regulisano jasnim, predvidljivim međunarodnim normama&rdquo;, pojasnio je Vuković.&nbsp;
Kako je dodao, u svijetu u kojem se pravila ispisuju u hodu i gdje se ad-hoc koalicije formiraju oko partikularnih interesa, male države brzo postaju moneta za potkusurivanje.&nbsp;
&ldquo;Zbog toga je duboka, neraskidiva institucionalna integracija u stabilne sisteme poput NATO-a i EU, jedini egzistencijalni &scaron;tit za manje sisteme u ovom vijeku&rdquo;, poručio je Vuković.
Vuković je ocijenio da Zapadni Balkan nije u centru zbivanja, ali da je izrazito osjetljiv na njihove posljedice.
On je upozorio na rizik od bezbjednosnig kriza usljed unutra&scaron;njih tenzija i smanjenja pažnje međunarodne zajednice.
&ldquo;Lokalne političke elite i etno-nacionalni &bdquo;preduzetnici&ldquo; pažljivo prate oklijevanja Va&scaron;ingtona ili nejedinstvo u Briselu. Kada osjete da je fokus Zapada rasut na Ukrajinu ili Bliski istok, oni to vide kao otvoren prozor da testiraju crvene linije&rdquo;, upozorio je Vuković.
On je kazao da region trenutno nije na pragu konvencionalnog rata iz 1990-ih, ali da je opasnost od ozbiljne i nasilne bezbjednosne krize sasvim realna.
&ldquo;Revizionistički akteri u regionu, podstaknuti narativima o novom poretku koji &scaron;ire Moskva i slični akteri, održavaju stanje permanentne, upravljane nestabilnosti kako bi od Zapada izvlačili koncesije u zamjenu za navodni mir&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On smatra da države regiona treba da odbace ideju &bdquo;sjedjenja na dvije stolice&ldquo; i jasno se opredijele.
&ldquo;Strate&scaron;ko manevrisanje je luksuz rezervisan isključivo za snažne, srednje sile sa demografskom i ekonomskom dubinom. Za države Zapadnog Balkana, svako koketiranje sa nezapadnim autoritarnim režimima pod maskom diversifikacije partnerstava nije čin suvereniteta, već uvod u zarobljavanje države i otvaranje vrata malignom uticaju&rdquo;, naglasio je Vuković.
Kako je istakao, region mora shvatiti da se evropska bezbjednosna arhitektura upravo redizajnira i da u novoj podjeli ne smije i neće biti prostora za strate&scaron;ku dvosmislenost ili neutralnost.
Vuković je kazao da je za Crnu Goru usklađivanje sa EU i NATO jedini način za&scaron;tite suvereniteta i kredibiliteta, dodajući da se prava suverenost danas ostvaruje za stolom u Briselu, kroz alijanse, a ne u izolovanoj neutralnosti na Balkanu.
&ldquo;U vremenu kada globalni poredak puca, a veliki akteri preispituju svoje strategije, najvažnija valuta male države je njen kredibilitet i predvidljivost u očima saveznika&rdquo;, poručio je Vuković.&nbsp;
Unutra&scaron;nja stabilnost ključna
Vuković je poručio da vanjska politika i nacionalna bezbjednost uvijek počinju i zavr&scaron;avaju kod kuće, a da unutra&scaron;nja politička polarizacija i slabe institucije predstavljaju najveći rizik za državu.
&ldquo;Članstvo u evroatlantskim integracijama je nužan, ali nedovoljan uslov za stabilnost. Najbolji &scaron;tit od globalnih previranja i malignih uticaja je unutra&scaron;nja demokratska otpornost, ono &scaron;to nazivamo demokratskom bezbjedno&scaron;ću&rdquo;, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, država čiji je pravosudni sistem podložan pritiscima i ucjenama, čija je ekonomija oblikovana klijentelizmom i korupcijom, i čije je dru&scaron;tvo izloženo toksičnoj polarizaciji, predstavlja idealnu metu za revizionističke sile.&nbsp;
&ldquo;Autokratski režimi ne moraju slati vojske da bi destabilizovali takve sisteme; dovoljno je da korumpiraju elite ili sponzori&scaron;u dezinformacione kampanje&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
Prema tome, kako je naglasio, istinsko pripadanje Crne Gore modernom zapadnom sistemu vrijednosti ne mjeri se time koliko se puta deklarativno iznese neki stav ili pak koliko puta se donosioci odluka slikaju za medije dok se rukuju sa nekim činovnicima iz Brisela ili Va&scaron;ingtona, već isključivo nedvosmislenom snagom vladavine prava, nepristrasno&scaron;ću institucija i otporno&scaron;ću sopstvenog demokratskog tkiva.&nbsp;
&ldquo;To je ujedno i jedina trajna brana od istorijskih &scaron;okova koji su pred nama&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Globalni poredak u dubokoj fragmentaciji, male države najranjivije

"NAJBOLJI ŠTIT OD GLOBALNIH PREVIRANJA I MALIGNIH UTICAJA UNUTRAŠNJA DEMOKRATSKA OTPORNOST"

Model otvorenih lista zasnovan na kosovskom iskustvu realan je, primjenjiv i racionalan korak naprijed &ndash; unapređuje postojeći sistem bez njegovog destabilizovanja i predstavlja dobar balans između reforme i institucionalne stabilnosti, kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, profesor izbornih sistema na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, ističući da prijedlog DPS za uvođenje otvorenih lista u velikoj mjeri korespondira sa rje&scaron;enjima koja se primjenjuju na Kosovu, te da je CeMI ranije predlagao takva rje&scaron;enja.
Kazao je da je razlika u odnosu na kosovski model taj &scaron;to crnogorski predlaže deset preferencijalnih glasova (glasanje direktno za kandidata) koji su na raspolaganju biraču, dok je kosovski nekad sadržao takvo rje&scaron;enje, a sada je ono svedeno na pet preferencijalnih glasova.
Vujović je rekao da prijedlog uvođenja otvorenih lista koji je inicirao DPS prije treba posmatrati kao poku&scaron;aj deblokade procesa nego kao jednostrano djelovanje. Kazao je da prvi put imamo situaciju da se podr&scaron;ka otvorenim listama &bdquo;&scaron;iri i kroz vlast i kroz opoziciju&ldquo;, da nikada nijesmo bili bliži usvajanju ovog modela, te da on vjeruje da je moguće obezbijediti dvotrećinsku podr&scaron;ku u parlamentu.
Na pitanje kako tumači inicijativu DPS-a za uvođenje otvorenih lista ba&scaron; sada, bez Odbora za izbornu reformu, Vujović je kazao da prijedlog dolazi u institucionalnom vakuumu koji je nastao nakon &scaron;to je istekao mandat Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, a njegovo produženje nije omogućeno.
Poku&scaron;aj deblokade procesa
&bdquo;Time je faktički blokiran ključni mehanizam za vođenje izborne reforme, iako je postojao politički dogovor da se tim putem nastavi rad na unapređenju izbornog zakonodavstva. U takvim okolnostima, zakonodavna inicijativa poslanika ostaje praktično jedini preostali institucionalni kanal da se ova tema vrati na dnevni red. Zbog toga ovaj potez prije treba posmatrati kao poku&scaron;aj deblokade procesa nego kao jednostrano djelovanje&ldquo;, istakao je Vujović.
Rekao je da, istovremeno, ne treba zanemariti ni političku dimenziju.
&bdquo;Otvorene liste su tema koja ima &scaron;iroku podr&scaron;ku u javnosti, pa je logično da političke partije kroz ovakve inicijative nastoje da se pozicioniraju i politički kapitalizuju tu podr&scaron;ku. U tom smislu, DPS može ostvariti određene političke poene kao predlagač, ali isto važi i za sve druge partije koje budu podržale ovu ideju, jer je očigledno da se radi o inicijativi koja ima većinsku podr&scaron;ku građana. S druge strane, protivnici mogu da se suoče sa negativnim odnosom dijela svojih birača. Zato ovaj potez treba posmatrati dvostruko: kao odgovor na institucionalnu blokadu, ali i kao poku&scaron;aj da se politički artikuli&scaron;e tema oko koje već postoji &scaron;irok dru&scaron;tveni konsenzus. Na kraju, ključno je da se ova inicijativa ne zaustavi na političkom pozicioniranju, već da dovede do stvarnog dijaloga i usvajanja u parlamentu&ldquo;, istakao je Vujović.
Upitan &scaron;ta očekuje od ostalih partija, nakon &scaron;to je Pokret Evropa sad najavio podr&scaron;ku otvorenim listama, a pozitivno su se odredile i Socijaldemokrate, Vujović je istakao da &bdquo;ono &scaron;to je u ovom trenutku ključno jeste da prvi put imamo situaciju da se podr&scaron;ka otvorenim listama &scaron;iri i kroz vlast i kroz opoziciju&ldquo;.
&bdquo;Već sada vidimo da se približavamo, ako ne sigurnoj dvotrećinskoj, onda vrlo blizu tropetinskoj, &scaron;to je u ovom kontekstu izuzetno značajno i veliko. Ako bi jo&scaron; jedna ili dvije partije takozvane srednje veličine, podržale ovu inicijativu, poput Bo&scaron;njačke stranke, Nove srpske demokratije ili Demokrata, praktično bismo do&scaron;li do potrebne dvotrećinske većine. Zato se s pravom može reći da nikada nijesmo bili bliže usvajanju ovog modela&ldquo;, ocijenio je Vujović.
Komentari&scaron;ući iskrenost partija u zalaganju za otvorene liste, Vujović je istakao da &bdquo;treba biti realan - ranije je postojao otpor upravo zbog partijskih interesa i kontrole partijskog rukovodstva nad procesom određivanja redosljeda kandidata na listi&ldquo;.
&bdquo;Usvajanjem otvorenih lista konačan redosljed na listi, odnosno ko će biti poslanik odlučiće birači koji su poklonili povjerenje toj partiji. S tim da u rukama partije ostaje i dalje moć da ona u procedurama odluči ko će se naći na njihovoj listi, jer birači samo odlučuju ko će od već predloženih kandidata od partije biti izabran. Treba jasno reći da danas postoji snažan pritisak javnosti koja podržava uvođenje otvorenih lista&ldquo;, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, otvorene liste imaju ogromnu podr&scaron;ku građana, koji vi&scaron;e ne žele da budu pasivni učesnici izbornog procesa, već, kako je kazao, da direktno utiču na izbor konkretnih poslanika.
&bdquo;Zbog toga političke partije sve teže mogu sebi priu&scaron;titi da budu protiv ove ideje. One koje bi zauzele negativan stav rizikuju da budu percipirane kao kočničari demokratizacije i da za to snose političku cijenu na izborima. S druge strane, partije postaju svjesne da ovakav model podstiče veću angažovanost i kvalitet rada kandidata za poslanike tokom kampanje, a kasnije i samih poslanika tokom trajanja mandata u parlamentu. U tom smislu, ova inicijativa je od jedne ideje postala svojevrsna &bdquo;lavina&ldquo;, proces koji se &scaron;iri i koji sve vi&scaron;e političkih aktera prepoznaje kao neizbježan. Zato vjerujem da je moguće doći do kompromisa i obezbijediti dvotrećinsku podr&scaron;ku u parlamentu&ldquo;, kazao je Vujović.
Pozitivna uloga
Na pitanje da prokomentari&scaron;e raniju inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za uvođenje otvorenih lista, kao i reakciju da to nije tema za kopiranje niti vlasni&scaron;tvo nijedne partije, Vujović je istakao da je predsjednik Milatović u ovom procesu odigrao pozitivnu i konstruktivnu ulogu, posebno u fazi kada je snažnije otvorio pitanje uvođenja otvorenih lista i doprinio njegovoj vidljivosti u javnosti.
&bdquo;To je važno jer je dodatno legitimisao temu koja već duže vrijeme ima podr&scaron;ku i stručne i &scaron;ire javnosti. Izborna reforma nije svakako rezultat rada jedne partije, jer do nje ne može dovesti niti jedna partija sama, ali ni vlast ni opozicija sami. Stoga će ona biti rezultat svih koji je izglasaju i onih koji daju doprinos njenom uspjehu&ldquo;, kazao je Vujović.
Rekao je da je &bdquo;u krajnjem, potpuno manje važno ko je formalni predlagač &ndash; bilo predsjednik, DPS, PES ili bilo koja druga politička struktura&ldquo;.
&bdquo;Ali, svaka dobra inicijativa treba da dobije podr&scaron;ku, bez obzira ko je pokrenuo, &scaron;to inicijativa DPS jeste. Ključno je da se dođe do zajedničkog teksta zakona koji će dobiti podr&scaron;ku dvotrećinske većine u parlamentu. Zato ovaj proces treba voditi ka inkluzivnom dogovoru, u kojem će sve relevantne političke snage prepoznati da je riječ o rje&scaron;enju koje je u interesu građana, a ne pojedinačnih političkih aktera. Očekivano je i da će predsjednik podržati takav ishod, bez obzira na to ko formalno stoji iza inicijative&ldquo;, dodao je Vujović.
Na pitanje kakva su iskustva drugih zemalja kada su u pitanju otvorene liste, Vujović je istakao da predloženi model, odnosno zakonski tekst, u velikoj mjeri korespondira sa rje&scaron;enjima koja se primjenjuju na Kosovu, a ranije je u Crnoj Gori detaljna rje&scaron;enja pripremio CeMI.
&bdquo;Pojednostavljeno, riječ je izbornom sistemu koji se koristi na Kosovu, koji je CeMI predlagao u Crnoj Gori. Razlika u odnosu na kosovski je &scaron;to crnogorski predlaže 10 preferencijalnih glasova koji stoje na raspolaganju biraču, a kosovski je nekad sadržao takvo rje&scaron;enje, a sada je to svedeno na pet preferencijalnih glasova. Kosovski model je posebno zanimljiv jer, za razliku od većine zemalja, izborni sistem nijesu oblikovale političke partije, već međunarodna zajednica, &scaron;to je smanjilo prostor za partikularne interese u njegovom dizajnu. Za razliku od Bosne i Hercegovine, koji je ranije u odnosu na kosovski uveden, nije dao dobre rezultate, a kosovski model se pokazao kao funkcionalan i stabilan, sa pozitivnim efektima na demokratizaciju&ldquo;, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ključna prednost predloženog modela je &scaron;to zadržava ono &scaron;to je dobro u crnogorskom sistemu, jednu nacionalnu izbornu jedinicu koja donosi visok stepen proporcionalnosti, gdje je odnos između procenta osvojenih glasova i procenta raspodijeljenih mandata gotovo potpuno usklađen.
&bdquo;Istovremeno, uvodi dva važna mehanizma: preferencijalno glasanje i rodne kvote. Ovo je jedini izborni sistem u zemljama u geografskoj Evropi a i &scaron;ire koji kombinuje ova dva instrumenta i to izuzetno uspje&scaron;no. Posebno je važno &scaron;to se način raspodjele mandata između partija ne mijenja, dakle, ne naru&scaron;ava se proporcionalni karakter sistema, već se mijenja isključivo način na koji se već raspodijeljeni mandati između partija, raspodjeljuju kandidatima sa liste na bazi osvojenih preferencijalnih glasova. Ključni kriterijum koji kandidat će osvojiti mandat koji je raspodijeljen partiji/kandidatskoj listi, jeste broj preferencijalnih glasova koji je kandidat dobio, &scaron;to direktno jača odgovornost poslanika prema biračima, jer će im morati podnijeti račune na narednim izborima&ldquo;, kazao je Vujović.
Rekao je da, takođe, kosovski model uspje&scaron;no kombinuje otvorene liste i rodne kvote.
&bdquo;U praksi se sve vi&scaron;e kandidatkinja bira zahvaljujući preferencijalnim glasovima, dok kvote ostaju korektivni, a ne dominantni mehanizam za&scaron;to su kandidatkinje postale poslanice&ldquo;, kazao je Vujović.
Istakao je da postoje i sofisticiraniji modeli, poput onog u Luksemburgu, gdje birači mogu raspodijeliti glasove (5) kandidatima iz različitih partija.
&bdquo;Međutim, takav sistem zahtijevao bi uvođenje vi&scaron;e izbornih jedinica, u crnogorskom slučaju ne manje od 14, odnosno njeno geografsko crtanje, &scaron;to je u crnogorskom kontekstu politički i tehnički veoma osjetljivo pitanje, jer sami proces može biti zloupotrijebljen. Zato smatram da je model otvorenih lista zasnovan na kosovskom iskustvu realan, primjenjiv i racionalan korak naprijed &ndash; unapređuje postojeći sistem bez njegovog destabilizovanja i predstavlja dobar balans između reforme i institucionalne stabilnosti&ldquo;, istakao je Vujović.
Na pitanje može li odbor za izbornu reformu biti uskoro formiran, s obzirom na novu političku krizu, i može li Crna Gora uop&scaron;te ne&scaron;to postići kad je u pitanju izborna reforma, s obzirom na to da na svaki problem između vlasti i opozicije čujemo ucjene blokadom tog procesa, Vujović je kazao da trenutna politička kriza dodatno komplikuje mogućnost ponovnog formiranja odbora.
&bdquo;Potrebno je obnavljanje mandata postojećem odboru da bi se ubrzala izborna reforma. Međutim, iskustvo pokazuje da se izborna reforma u Crnoj Gori često koristi kao instrument političkog pritiska i blokade. Sjetimo se da su jednom prilikom izmjene zakonskog okvira, &scaron;to je bio zahtjev EU, bile uslovljene od prosrpske opozicije izmjenom naziva predmeta u &scaron;kolama u kojem se izučava maternji jezik, da bi pored odrednice crnogorski &ndash; stojala i odrednica srpski, bosanski i hrvatski. I to su tada&scaron;nji DPS i SDP prihvatili.
Stoga i sada&scaron;nja vladajuća koalicija treba da napravi ustupke opoziciji. Sjetimo se da je HDZ morao da smanji broj mandata namijenjenih izbornoj jedinici u kojoj glasa dijaspora, a koje je po pravilu osvajao, da bi opozicija glasala za neophodne promjene Ustava Republike Hrvatske bez čega se nije mogao okončani proces pridruživanja. Potrebno nam je vi&scaron;e fleksibilnosti sa obje strane ali posebno od vlasti, koja se previ&scaron;e kruto postavila prema opoziciji. U suprotnom, svaki spor između vlasti i opozicije nastaviće da blokira reforme i dinamiku okončanja pregovora o ulasku Crne Gore u EU&ldquo;, dodao je Vujović.
Garantovani mandati
Komentari&scaron;ući nove prijedloge koji su se pojavili nakon inicijative za uvođenje otvorenih lista, a to su garantovani mandati, Zlatko Vujović je kazao da Crna Gora već ima veoma uspje&scaron;ne mehanizme afirmativne akcije za manjinske narode, ali da je legitimno otvoriti pitanje njihovog unapređenja.
&bdquo;Pitanje garantovanih mandata treba jasno razdvojiti od pitanja otvorenih lista, jer se radi o dva različita aspekta izbornog sistema. Dok otvorene liste unapređuju odnos između birača i kandidata, garantovani mandati ulaze u domen za&scaron;tite manjinskih prava i političke reprezentacije.
Crna Gora već ima veoma uspje&scaron;ne mehanizme afirmativne akcije za manjinske narode, prije svega kroz sniženi izborni prag i posebna pravila za manjinske liste. Međutim, legitimno je otvoriti pitanje njihovog daljeg unapređenja, posebno kroz preciznije i funkcionalnije modele koji bi smanjili rasipanje glasova unutar manjinskih zajednica&ldquo;, kazao je Vujović.
Istakao je da je jedno od mogućih rje&scaron;enja uvođenje korektivnih mehanizama koji bi, na primjer, omogućili da se rezultati svih lista sa istim nacionalnim predznakom posmatraju objedinjeno u procesu raspodjele mandata, bez sada postojećih cenzusa (trenutni je 0.7%).
&bdquo;To bi posebno bilo važno u slučajevima manjih zajednica, poput hrvatske, gdje bi se moglo razmotriti rje&scaron;enje da individualna/zbirna lista koja pređe sada važeći zakonski prag od 0,35 odsto automatski dobije jedan mandat, ali uz jasno ograničenje da takav mehanizam ne može proizvesti vi&scaron;e od jednog mandata&ldquo;, istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, sličan pristup bi se mogao razmotriti i za romsku zajednicu, koja trenutno nema adekvatan nivo političke reprezentacije, kao i dodatno unaprijediti postojeći model za albanske političke subjekte, gdje bi objedinjavanje glasova moglo spriječiti njihovo rasipanje i doprinijeti efikasnijoj zastupljenosti (bez sada postojećeg zakonskog praga od 0.7%).
&bdquo;Istovremeno, razumno je zadržati sada postojeće ograničenje da ovakvi mehanizmi ne proizvode vi&scaron;e od određenog broja mandata, recimo tri, kako bi se očuvao balans između afirmativne akcije i principa jednakosti glasa. Ipak, uvođenje garantovanih mandata nosi i određene rizike &ndash; prije svega u smislu dodatne etnizacije političkog sistema i udaljavanja od građanskog modela države. Zato je ključno da se ova pitanja ne rje&scaron;avaju parcijalno i ad hoc, već kao dio sveobuhvatne izborne reforme, uz &scaron;irok politički konsenzus i pažljivu analizu efekata. U konačnom, cilj mora biti dvostruk: osigurati pravičnu i stabilnu zastupljenost manjinskih zajednica, ali istovremeno očuvati funkcionalnost i koheziju političkog sistema&ldquo;, kazao je Vujović.
Glasački listić za izbore na Kosovu
&bdquo;Na glasačkom listiću za parlamentarne izbore na Kosovu birač najprije bira političku opciju, a zatim ima mogućnost da utiče i na izbor konkretnih kandidata sa te liste. Na lijevoj strani listića nalazi se pregled političkih partija i koalicija, i birač zaokružuje samo jednu listu. Time daje glas političkom subjektu i utiče na to koliko će mandata ta lista osvojiti u parlamentu.
Nakon toga, birač može, ali ne mora, da dodatno glasa i za pojedinačne kandidate. Na desnoj strani listića nalaze se redni brojevi kandidata sa izabrane liste, i birač može zaokružiti do pet kandidata. Važno je da svi kandidati koje bira pripadaju istoj listi koju je već označio, jer u suprotnom glas može biti nevažeći&ldquo;, objasnio je Zlatko Vujović.
&bdquo;Ovakav model omogućava biračima da ne biraju samo partije, već i konkretne ljude koji će ih predstavljati. Dok glas za listu određuje snagu partije u parlamentu, preferencijalni glasovi odlučuju koji kandidati unutar te partije dobijaju mandate. Na taj način se zadržava proporcionalni izborni sistem, ali se istovremeno jača uticaj građana na personalni sastav parlamenta, &scaron;to ovaj model čini posebno zanimljivim u kontekstu rasprava o uvođenju otvorenih lista u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Vujović.

Vujović: Otvorene liste po kosovskom iskustvu primjenjiv i racionalan korak naprijed

POLITIČKI ANALITIČAR KAZAO DA NIKADA NIJESMO BILI BLIŽI USVAJANJU MODELA PREFERENCIJALNOG GLASANJA U CRNOJ GORI

Izraelska vojska poručila je da je spremna da dejstva protiv Irana nastavi sedmicama.
"Za to imamo ciljeve, municiju i ljudstvo, ali je na političkom vođstvu da odluči", izjavio je portparol vojske Nadav &Scaron;o&scaron;ani.
Navedeno je i da je od početka napada na Liban u toj zemlji poginulo 10 izraelskih vojnika.
Četvorca pripadnika izraelske armije su danas poginula u Libanu, javlja AP.

Izraelska vojska poručila da je spremna da dejstva protiv Irana nastavi sedmicama