Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), navodeći da evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa bez rasprave i uključivanja javnosti.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da ti zakoni zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. 

„Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija“, navodi se u saopštenju, prenosi agencija Mina.

Gvozdenović je rekla da se tim dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini - da li su poslanici te zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.

„Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova (Maide Gorčević) i tri poslanika opozicije“, kaže se u saopštenju. 

Navodi se da je druga sjednica trajala 16 minuta i da je izglasano još pet zakona na predlog poslanika.

„Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak 25 zakona“, rekla je Gvozdenović.

Ona je kazala da je Gorčević na sjednici poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“. 

Ipak, kako je navela Gvozdenović, za dio poslanika ti zakoni su nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem.

„Među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica“, navodi se u saopštenju.

Prema riječima Gvozdenović, takva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. 

„Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skupštini“, kaže se u saopštenju. 

Navodi se da se zakoni i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim društvima.

„Iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem „položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život“, istakla je Gvozdenović.

Za građane, kako je poručila, nema nevažnih zakona. 

„A evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja, jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na štetu društva“, naglasila je Gvozdenović. 

Ona je kazala da Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. 

„Da se parlament zaista htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima, jer je to suština odgovorne i demokratske vlasti“, navodi se u saopštenju.