Politika

Na maratonskoj sjednica Odbora povjerenika za Op&scaron;tinu Andrijevica, koja je juče trajala od ranih jutarnjih sati do ponoći nije se do&scaron;lo do usvajanja predložene odluke o budžetu Op&scaron;tine Andrijevica za tekuću godinu.
Naime, nakon dugotrajne rasprave između članova Odbora povjerenika i predstavnika lokalne uprave o rashodnoj i prihodnoj strani budžeta Odbor povjerenika je sačinio osam amandmana i predao ih predlagaču budžeta, odnosno predsjedniku Op&scaron;tine Željku Ćulafiću na izja&scaron;njenje. Poslije razmatranja podnesenih amandmana predstavnici Op&scaron;tine su saop&scaron;tili da im treba dodatno vrijeme kako bi se detaljno izjasnili o predloženom dokumentu. Nakon toga Odbor povjerenika je donio odluku da se sjednica prekine i nastavi nakon izja&scaron;njenja predstavnika Op&scaron;tine u vezi podnesenih amandmana.
Prije toga predstavnik Odbora povjerenika Bojan Paunović istakao je da se podneseni amandmani odnose na rshodnu stranu, te da se, izneđu ostalog predlaže da se, u sklopu kapitaknog budžeta, sredstva dobijena po osnovu Ekonomskog državljanstva razmatraju u okviru rebalansa budžeta ili dono&scaron;enja odluke o budžetu u nekom narednom periodu, zajedno sa Strate&scaron;kim planom razvoja Op&scaron;tine.
Sa druge strane, Stojan Mitrović predstavnik op&scaron;tinskog Sekretarijata za finansije u izjavi za "Dan" kazao je da podneseni anandmani od strane Odbora povjetenika nijesu u skladu sa važećim propisima.
"Podnesenim amandmanima do&scaron;lo se do umanjena planiranih prihoda Op&scaron;tine Andrijevica za blizu 1.200.000 eura. Međutim ta sredstva podnesenim amandmanima nijesu raspoređena u budžetsku projekciju, ondosno nije se primijenilo uravnoteženje budžeta. To znači da u datom slučaju nije ispo&scaron;tovan važeći zakon, tako da su podneseni amndmani neprihvatljivi", kazao je Mitrović, dodajući da su umanjena sredstva morala biti negdje raspoređena.
U predlogu odluke o budžetu, koju su odgovorni iz lokalne uprave dostavili Odboru povjetenika na razmazranje, definisano je da budžet bude 3.666.100 eura, s tim &scaron;to je za tekuće rashode namijenjeno 2.985.100 eura, a za kapitalne investicije 679.000 eura. Odgovorni iz Op&scaron;tine Andrijevica su uz ovu odluku podnijeli i amandman kojim se traži da se naznačeni iznos uveća za 673.152 eura čime bi u konačnom budžet iznosio 4.337.252 eura. U obrazloženju se navodi da se navedeni amandman podnosi zbog toga &scaron;to lokalni parlament tokom pro&scaron;le godine nije u predviđenom roku usvojio odluku o rebalansu budžeta i &scaron;to jo&scaron; uvijek nije usvojena odluka o budžetu za tekuću godinu.
Novinari uskraćeni za cjelovito izvje&scaron;tavanje
Interesantno je da su predstavnici Odbora povjerenika na početku zasijedanja saop&scaron;tili da je novinarima dozvoljeno da prisustvuju sjednici samo kada se bude raspravljalo o odluci o budžetu Op&scaron;tine, a da o ostalim odlukama moraju da raspravljaju iza zatvorenih vrata. Na pitanje za&scaron;to je to tako novinari nijesu dobili precizan odgovor, iako je prvobitno rečeno da će rad Odbora povjerenika biti javan i transparentan.
Na jučera&scaron;njoj sjednici Odbor povjerenika usvojio je odluku o utvrđivanju broja odbornika koji se biraju u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Andrijevica, kao i odluku o izmjenama i dopunama odluke o obrazovanju Op&scaron;tinske izborne komisije.

Odbor povjerenika nije usvojio budžet Opštine Andrijevica: Sporni amandmani uzdrmali opštinsku kasu

NA JUČERAŠNJOJ  MARATONSKOJ SJEDNICI

Vlada neće danas raspravljati o Rezoluciji Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), naveli su da rasprava o Rezoluciji UN-a nije uvr&scaron;tena na dnevni rad dana&scaron;nje sjednice Vlade.
Iz HRA su kazali da Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici, nije uvr&scaron;tena na dnevni red, iako 89 nevladinih organizacija i vi&scaron;e od 200 istaknutih pojedinaca zahtijevaju od Vlade da kosponzori&scaron;e tu rezoluciju.
&bdquo;To ne ko&scaron;ta ni&scaron;ta novca, samo obraza! Za&scaron;to se oklijeva&ldquo;, poručili su iz HRA na platformi X.
Premijer Milojko Spajić na konfrenciji za novinare u srijedu, upitan da li će Vlada biti kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kazao je da će kosponzorisati infrastrukturu u Crnoj Gori i da će blagovremeno obavijestiti javnost o svim pitanjima koja se ne tiču infrastrukture.
Majke Srebrenice pozvale su premijera Milojka Spajica da javno saop&scaron;ti stav o Rezoluciji UN-a, navodeći da je Crna Gora uvijek bila na pravoj strani istorije.

Rezolucija UN-a nije uvrštena na dnevni rad današnje sjednice Vlade

SAOPŠTENO IZ AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA

Evropska komisija snažno ohrabruje Crnu Goru da, nakon najnovijeg oglasa, izabere predsjednika Vrhovnog suda,&nbsp; saop&scaron;teno je iz Delegacije Evropske unije na dru&scaron;zvenoj mreži X.
Osim toga, Evropska komisija poručuje da je potreban brz napredak u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija.
"To bi dalo važan zamah procesu pristupanja i omogućilo Evropskoj komisiji da u predstojećem periodu državama članicama predstavi ubljedljiv izvje&scaron;taj o ocjeni ispunjenosti privremenih mjerila za vladavinu prava (IBAR)", navodi se objavi Delegacije.

EK: Izabrati predsjednika Vrhovnog suda i ostvariti brz napredak u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija

SAOPŠTENO IZ DELEGACIJE EU U CRNOJ GORI

Građanski &lsquo;pakt&rsquo; Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata i Liberalne partije, koji će biti jo&scaron; &scaron;iri angažmanom srodnih organizacija i pojedinaca, prvi će put nastupiti zajedno na predstojećim lokalnim izborima u Budvi 26. maja.&nbsp;
Znajući raspodjelu snaga u tom gradu, čini se kako će njihov inauguralni nastup biti vi&scaron;e &lsquo;zagrijavanje&rsquo; za izbore koji slijede &ndash; prije svega za one u Kotoru, gdje sve tri partije imaju jako aktivne op&scaron;tinske odbore.
Kako je Portalu Analitika nezvanično saop&scaron;teno iz jedne od partija, njihov savez neće biti samo koalicija srodnih političkih subjekata, već će težiti znatno &scaron;irem objedinjavanju snaga koje su na građanskom i evropskom fonu. Vjeruju kako prostor za jačanje tako koncipiranog pokreta postoji.
Računaju, tako, na slobodne pojedince, akademske radnike, lokalne grupe i organizacije, a vjeruju da će biračima &ndash; bilo na lokalnom ili državnom nivou &ndash; ponuditi ne&scaron;to &scaron;to je novo, uz platformu kojom će se na moderan način suprotstaviti destruktivnim procesima u crnogorskoj politici.
Podsjetimo, pomenute stranke već raspolažu brojnim mandatima u lokalnim parlamentima &scaron;irom države, neke od njih imaju i čelnike op&scaron;tina, poput Cetinja i Plava, a &scaron;to se državnog nivoa tiče &ndash; u Skup&scaron;tini su zastupljene Socijaldemokrate.

SDP, SD i LP zajedno nastupaju na izborima u Budvi

NA LOKALNIM IZBORIMA 26.MAJA

Biv&scaron;a &scaron;efica evropske dipomatije Federika Mogerini, koja je u Crnu Goru doputovala u svojstvu rektorke Evropskog koledža, kazala je da dijeli frustraciju zbog predugog trajanja procesa integracije Crne Gore u EU.
Ona je ocijenila da to može da dovede do gubitka nade i kredibiliteta samog procesa, jer mu se, kako kaže, ne vidi kraj.
"Ipak, mnoge stvari koje su se smatrale nemogućim kada je riječ o EU, na kraju su se desile. Važno je da se zadrži entuzijazam i nada i da se nastavi sa pregovorima. Potrebna je snažna politička volja, ali i da cijela zemlja stane iza tih napora. Sve to zahtijeva transformaciju dru&scaron;tva i mobilisanje svih energija u državi oko tog cilja", rekla je Mogerini.
Istakla je da se danas suočavamo sa radikalnom promjenom stavova EU kada je riječ o pro&scaron;irenju na Zapadni Balkan.
"Crna Gora je lider i zemlja koja je uskladila vanjsku i bezbjednosnu politiku, &scaron;to je važno za ostvarivanje napretka. Taj prozor mogućnosti za pristupanje je sada otvoren, &scaron;to ranije nije bio slučaj", navela je Mogerini tokom posjete Univerzitetu Crne Gore.
Ona dodaje da se njena frustracija u vezi sa na&scaron;im regionom u kontekstu ulaska u EU odnosila na nedostatak svijesti da se krene naprijed.
"Ali i na to &scaron;to su neke od država članica sumnjale u mogućnost prijema novih članica. Prosto je bilo drugačije vrijeme, imali smo migrantsku krizu, Bregzit, imali smo Trampa. Na taj način smo izdali legitimna očekivanja zemalja koje su radile svoj posao.
U to vrijeme nam je nedostajalo kolektivno liderstvo i tada nijesmo razumjeli ono &scaron;to danas razumiju svi u EU, a to je da nije interes Zapadnog Balkana da uđe u EU. već da je to interes EU. Trebalo je da se desi Rat u Ukrajini da bi evropski lideri to shvatili", istakla je Mogerini.
Kaže da uprkos izazovnim vremenima nikada nije smatrala da u regionu ZB postoji stvarna odvojenost od evropske perspektive.
"Nikada nisam sumnjala da su glavni ciljevi zapadnobalkanske &scaron;estorke članstvo u EU. Sada po prvi put imamo kolektivno razumijevanje EU da krene sa integracijom regiona i da je to interes EU, a ne humanitarna pomoć sa njene strane", zaključila je Mogerini.

Mogerini: Dijelim frustraciju zbog predugog procesa pristupanja Crne Gore u EU

BIVŠA ŠEFICA EVROPSKE DIPLOMATIJE TVRDI DA SU SE RADIKALNO PROMIJENILI STAVOVI EU O ZAPADNOM BALKANU

Evropski parlament usvojio je Instrument za reformu i razvoj Zapadnog Balkana, čime Crna Gora dobija pristup vi&scaron;e od 400 miliona eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava za ispunjavanje reformi, saop&scaron;tila je minstarka evropskih poslova Maida Gorčević.
&bdquo;Ovim instrumentom pomoći ćemo rast crnogorske ekonomije, ispuniti ciljeve iz reformske agende i time se približiti članstvu u porodici evropskih demokratija&ldquo;, napisala je Gorčević na dru&scaron;tvenoj mreži X.
Prema njenim riječima, takva inicijativa odražava namjeru da brže integri&scaron;e Zapadni Balkan, uz postepeno uče&scaron;će u jedinstvenom trži&scaron;tu EU, podstičući brže dostizanje standarda ekonomije EU.

Gorčević: EP usvojila Instrument za reformu i razvoj ZB, CG dobija pristup više od 400 miliona eura

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Biv&scaron;i predsjednik države i nekada&scaron;nji lider DPS-a Milo Đukanović kazao je da misli sve najgore o onima koji su decenijama bili uz Demokratsku partiju socijalista uživajući benefite, a potom se nakon 30. avgusta proglasili "žrtvama režima".
"Mislim sve najgore, ali da ne budemo previ&scaron;e samokritični - nije to nikakva crnogorska specifičnost, iako u malobrojnim zajednicama to vi&scaron;e dolazi do izražaja", kazao je Đukanović.
To je, kako je istakao u intervjuu za Antenu M, u skladu sa izrekom "danas mene u tebe izdade, a sjutra će tebe u drugoga".
"Nijesu se mnogo ovajdili oni kod kojih su pre&scaron;li, niti smo mi mnogo izgubili. Kad govorim mi, ne mislim samo na DPS, nego govorim o frontu građanske i evropske politike kojoj bezuslovno pripadam.&nbsp;
Ali, nije daleko dan kad će opet nagrnuti na na&scaron;a vrata, ali nadam se da će ona biti čvrsto zaključana za one u čiji se karakter vi&scaron;e ne smijemo uzdati", zaključio je Đukanović.
&nbsp;

Đukanović o 'preletačima': Niti smo mnogo izgubili, niti su se od njih ovajdili oni kod kojih su prešli

"NIJE DALEKO DAN KAD ĆE OPET NAGRNUTI NA NAŠA VRATA"

Crna Gora u posljednje gotovo četiri godine prolazi burno iskustvo promjene vlasti, ali uprkos svemu, uoči "punoljetstva" obnove državnosti "meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godi&scaron;nja mladost pred kojom je dobra budućnost", kaže u intervjuu za Antenu M Milo Đukanović.
Nekada&scaron;nji crnogorski predsjednik i premijer smatra da je u prethodnom periodu postavljen veoma solidan temelj arhitekture savremene Crne Gore, u kojem je: obnovljena nezvisnost, multietnička demokratija, svijest o ekonomskoj samoodrživosti i okrenutost zapadnom kulturnom krugu. Zahvaljujući tome, uvjeren je, "dizgini su i dalje čvrsto u rukama Crne Gore".
Promjena je bila neminovna i očekivana
"Sada prolazimo jednu bolnu fazu koja je uzrokovana prvom promjenom vlasti u Crnoj Gori nakon uvođenja vi&scaron;estranačja. Za mene je ta promjena bila neminovna i očekivana. Ali, to &scaron;to je Crna gora dobila kao alternativu na vlasti definitivno nije ono &scaron;to je većina ljudi koji su željeli promjene očekivala."
Đukanović skreće pažnju na "nedostatak identifikacije građana Crne Gore sa svojom državom i sa svojim nacionalnim interesima". Uzrok vidi u shvatanju politike kao sposobnosti manipulacije ljudima.
"Mi danas imamo novu političku elitu u Crnoj Gori, imamo novu vladajuću koaliciju koja se vratila ideji da nije važno &scaron;ta radite, važno je &scaron;ta pričate."
Početak skidanja evropejske maske i pokazivanja anticrnogorskog lica
Na pitanje da li je prijem Kosova u Savjet Evrope i Rezolucija o Srebrenici, koja treba da bude usvojena u UN, trenutak u kojem će barem dio vlasti početi da skida evropejsku masku, Đukanović kaže kako i glasanje u PS SE pokazuje "da nema nikakve stvarne homogenizacije u redovima kreatora i realizatora državne politike u Crnoj Gori".
"&Scaron;ta vi&scaron;e, govori da niko od njih ne mari za državne intereste Crne Gore! Jer da mari, i da mari za svoj koalicioni sporazum, oni bi vodili računa o tome da je Crna Gora priznala Kosovo 2008. I vodili bi računa o tome da su u koalicionim sporazumom konstatovali da će slijediti spoljnopolitičke prioritete koji su sadržani u državnoj strategiji razvoja.
Nema ničeg od toga. Uz to, po meni, nema ni elementarne političke pameti. Ako svi na političkoj sceni kažemo da nam je interes da Crna Gora bude članica Evropske unije i ako istu želju iskazujemo kada je u pitanju evropska perspektiva svih drugih država regiona, pa koji je rezon da jednoj državi koja nam je susjed uskraćujete pravo da osvari početni korak, da postane članica Savjeta Evrope?
Očigledno da se već do&scaron;lo do određenih pitanja na kojima nije tako jednostavno kamuflirati svoju antievropsku i anticrnogorsku su&scaron;tinu."
Terapija za ovaj kancer neće doći sa Zapada
Biv&scaron;i predsjednik i premijer CG komentari&scaron;e i politiku "zapadnih partnera" prema Crnoj Gori i regionu.
"Oni jako dobro vide &scaron;ta se ovdje događa, ali ne posvećuju tome potrebnu pažnju. Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego &scaron;to je Crna Gora i nego &scaron;to je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogre&scaron;ne politike koje iniciraju ili podržavaju kada je u pitanju evropska perspektiva na&scaron;eg regiona."
Smatra da bi bilo pogre&scaron;no očekivati da će sa te strane doći neka "spasonosna terapija da izliječimo ovaj politički kancer koji trenutno opterećuje Crnu Goru".
"U vrlo autoritativnim zapadnim centrima prećutkuje se da je odsustvom podr&scaron;ke i brige od strane na&scaron;ih saveznika otvoren prostor za direktnu penetraciju ruskih imperijalnih interesa na Zapadnom Balkanu. Takođe, previđa se da je takvom ulogom Rusije podstaknuta najretrogradnija politika u ovom regionu, a to je nacionalizam i to su velikodržavni projekti.
Poku&scaron;ava se previdjeti i da je koketiranjem nekih autoritativnih zapadnih političkih adresa sa regionalnim nacionalističkim politikama pu&scaron;ten duh iz boce u dru&scaron;tvima Zapadnog Balkana, da se danas Zapadni Balkan bavi istim temama kojima se bavio i 90-ih godina, za&scaron;titom tobože ugroženih pripadnika određenih naroda izvan granica matične države, čime se ru&scaron;i suverenitet susjednih država, kvare dobrosusjedski odnosi i u su&scaron;tini ugrožava stabilnost, time i evropska perspektiva regiona."
Open Balkan je bio poku&scaron;aj da se institucionalizuje dominacija Srbije i Albanije u regionu
Đukanović ističe da se sve to događa "zahvaljujući inicijalnom inputu iz Rusije", jer se Rusija istorijski vrlo umje&scaron;no poigravala sudbinom Zapadnog Balkana, ali ovog puta brine podudarnost politike određenih zapadnih centara. Upitan da pojasni za&scaron;to, kaže da je posrijedi "namjeran previd", odgovara.
"Namjerno se previđa, to i dalje ne znači da je napravljena neka rusko-zapadna koalicija sa namjerom da skrene zemlje Zapadnog Balkana s evropskog i evroatlanskog puta. Pod namjernim previdom podrazumijevam da su zbog svojih kalkulacija i svojih interesa u odnosima sa određenim državama Zapadnog Balkana, prije svega sa Srbijom i Albanijom, spremni da toleri&scaron;u neke bahatosti koje te države iskazuju prema drugim državama u regionu.
Dozvolite da budem jo&scaron; konkretniji. Za mene je Open Balkan poku&scaron;aj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. A svaki poku&scaron;aj dominacije bilo koje države na Zapadnom Balkanu, istorija nas opominje, uvijek je vodio u rat."
Kad nacionalistički duh izađe iz boce, "a danas je dobrano iza&scaron;ao", nema autoriteta, ni domaćeg ni međunarodnog, koji može da spriječi eskalaciju nacionalizma, obnovu nestabilnosti pa i ratne sukobe, upozorava Đukanović.
"Zato mislim da SAD, tj. Stejt Department sebičnom apsolutizacijom svojih interesa ignori&scaron;e krupne političke &scaron;tete koje time čini u regionu, a za koje mislim da su toliko uzele maha da ih je sada te&scaron;ko bezbolno popraviti.
Vidjeli smo &scaron;ta se dogodilo u Banjskoj, vidimo &scaron;ta se događa u BiH, vidimo &scaron;ta se sprema za predstojići (Vaskr&scaron;nji) sabor, vidimo do koje mjere je obesmi&scaron;ljena uloga visokog predstavnika u BiH... Daju li sva ova iskustva pravo na neki optimizam? Ne, ako se bez oklijevanja ne konstatuje gre&scaron;ka i hitno ne okrene ploča."
Dana&scaron;nja retorika Beograda ista je kao 90-ih, isto će i zavr&scaron;iti
Na pitanje koliko su osnovane tvrdnje da je Otvoreni Balkan, zapravo, neka vrsta eksperimenta iza kojeg stoji Aleksandar Soro&scaron; i njegovo partnerstvo sa Vučićem i Ramom, te podsjećanje na biznis Trampovog zeta Ku&scaron;nera u Srbiji i Albaniji, Đukanović kaže:
"Moguće. Moguće je i da postoje ti interesi o kojima govorite, ali moguće je da postoje i drugi interesi. Legitimno je da Amerika eksponira svoja dva vrlo važna politička interesa u ovom regionu. A to je da odvoji Srbiju od Rusije i drugo da negdje suspregne političku i diplomatsku destrukciju Srbije kada je u pitanju međunarodno priznanje Kosova. Uobičajeno je pravo velike sile da svoje političke interese pretpostavi interesima drugih država i regiona i da zbog toga namjerno zatvara oči pred dana&scaron;njom retorikom zvaničnog Beograda, koja ni po čemu ne odudara od narativa i prakse Srbije iz ranih 90-ih godina.
Tada je Milo&scaron;ević krenuo da za&scaron;titi navodno ugrožene Srbe u Bosni i Hercegovini i danas Vučić poku&scaron;ava da za&scaron;titi navodno ugrožena prava Srba u Crnoj Gori i u drugim državama regiona. Znamo kako je zavr&scaron;ilo prvi put i znamo kako jedino može zavr&scaron;iti i drugi i svaki sljedeći put."
Na opasku da su sada, globalno i regionalno, stvari umnogome drugačije, u skladu sa očekivanjima Beograda, i pitanje za&scaron;to vjeruje da će ishod opet biti isti, Đukanović odgovara:
"Ne mora biti isti, ako mi pristanemo da gubitnički pognemo glavu. Srbija je legitimisala, manje-vi&scaron;e, svoje velikodržavne planove. Osnovno pitanje je da li ćemo mi to da dozvolimo?! Mislim da nije realno da se to dogodi zato &scaron;to ne vjerujem da danas ovdje žive toliko različiti Crnogorci u odnosu na na&scaron;e pretke koji su tokom prethodne hiljadugodi&scaron;nje istorije uvijek branili svoju slobodu, svoju čast, svoje dostojanstvo, svoju državu."
Đukanović dodaje kako se u različitim vremenima sa različitih adresa moglo čuti o neprimjereno velikom vaninstitucionalnom uticaju Soro&scaron; fondacije napolitiku u Evropi, primjećuje "veliku razigranost Soro&scaron;a nasljednika na Zapadnom Balkanu" sa ambicijom da nam objasni &scaron;ta je za nas dobro i da nam nametnne svoje "spasonosno otkriće" Open Balkan koji nije ni&scaron;ta drugo do uvertira za stvaranje velike Srbije i, zakonomjerno, njene protivteže- Albanije u prirodnim granicama.
"Nije ga nametnuo. Iako je poku&scaron;avao to uradi sa svoja dva najbliža podržavoca koja ste pomenuli, sa predsjednikom Vučićem i premijerom Ramom, koji su za taj cilj regrutovali i na&scaron;eg nesrećenog Abazovića koji je bio apsolutno nedorastao politički pajac nezainteresovan za nacionalne interese Crne Gore i koji se nadao da će tako, služeći igri ovih, za njega autaritativnih regionalnih i međunarodnih igrača, učvrstiti svoj nedostajući autoritet i produžiti vijek svoje karijere. On je danas opet margina. Crna Gora se unekoliko politički otrijeznila zahvaljujući lekcijama koje smo naučili tokom prethodne četiri godine, a mislim da je ideja Open Balkana u međuvremenu postala pro&scaron;lost."
Slijedi pregrupisavanje na političkoj sceni CG
Đukanović smatra da je bilo pogre&scaron;no prekinuti lobiranje u Va&scaron;ingtonu nakon ulaska Crne Gore u NATO. Na pitanje da li je sa pozicija na kojima se nalazilo mogao da utiče na promjenu takvoga stava, odgovara:
"Jesam i uticao sam. Bezuspje&scaron;no. Jer su to politike koje pripadaju vladi. Dok sam vodio vladu, vlada je imala lobističke partnere na toj adresi, nakon toga nije. Na moju inicijativu odgovoreno je potrebom za budžetskim u&scaron;tedama. Mislim da je 'dara' vi&scaron;estruko prevr&scaron;ila mjeru i da su rezultat &scaron;tete koje su nastale ostavljanjem slobodnog prostora Srbiji da tumači srpsko-crnogorske odnose i svoju ulogu u regionu."
Osvrćući se na analogije između cijepanja DPS na njegovo i Bulatovićevo krilo i de&scaron;avanja u PES nakon izlaska Jakova Milatovića, Đukanović kaže da nema mnogo osnova za njih.
"Ja vidim tamo sukob lidera, &scaron;to nije za potcjenjivanje. Niti želim o tome da govorim u ružnom smislu. Taj sukob u ovoj fazi, kao &scaron;to ste vidjeli, nije doveo ni do kakvog restrukturiranja unutar te partije. Treba primijetiti da su slični procesi lagano zahvataju i neke druge partije vladajuće koalicije. Ja mislim da su to procesi koji će neminovno, ako ne sada, u bliskoj budućnosti, voditi pregrupisavanju na političkoj sceni."
DPS neće &scaron;iriti koalicioni kapacitet trulim kompromisima, ekspresni povratak na vlast nije tema
Biv&scaron;i predsjednik DPS komentarisao je i stalne kritike da se ta stranka nije dovoljno reformisala, uprkos potpunoj kadrovskoj obnovi, i dao svoje viđenje stvarnog cilja te kampanje:
"Moje prvo pitanje je: &scaron;ta bi to trebalo DPS da reformi&scaron;e od svojih ključnih politika koje su, u međuvremenu, verbalno prprihvatili svi na političkoj sceni Crne Gore, uključujući i novu vlast, nakon sveobuhvatne kadrovske obnove na koju ste ukazali. Da li da promijeni svoj pristup razvojnoj politici? Da li da promijeni vajnsku politiku? Da li da promijeni bezbjednostnu politiku? Da li da promijeni odnos prema nezavisnosti? Ne!"
Na pitanje da li bi svojim nasljednicima u stranci sugerisao da, zarad pro&scaron;irenja koalicionog kapaciteta, promijene stav o temama poput Srebrenice, 1918, agresije Rusije na Ukrajinu, priznanja Kosova... odgovara:
"I kada bih to poku&scaron;ao, a ne bih nikada, siguran sam da me, s pravom, ne bi poslu&scaron;ali. Morali bi primijetiti da je Demokratska partija socijalista ozbiljna politička partija i da i u vrijeme personalno nove strukture imate već nekoliko dokaza da DPS ostaje nesklona trulim političkim kompromisima.
Možda neko očekuje da se DPS dokazuje onima koji nas etiketiraju da smo organizovana kriminalna grupa, a ne vodeća partija političkog pokreta koji je Crnu Goru u nedavnoj pro&scaron;losti doveo do istorijskih ostvarenja. Dakle, nagledao sam se u politici, ne samo u Crnoj Gori i ne samo na Balkanu, te matrice: kada želite da po&scaron;to poto promijenite vlast i kada realno nemate za &scaron;ta da je kritikujete kada su u pitanju ključne politike, onda se najlak&scaron;e zalijepi etiketa nedovoljne vladavine prava, nedovoljne borbe protiv kriminala i korupcije."
Đukanović nagla&scaron;ava da je nakon 30. augusta 2020. DPS ubjedljivo dokazao da njen prioritet nije povratak u vlast odmah i po svaku cijenu, već da je to elimisanje uočenih slabosti u cilju povratka na vlast kada za to dođe vrijeme, kako bi bili spremni da preuzmu odgovornost za nastavak i uspje&scaron;no okončanje evropskog puta.&nbsp;
"Da je DPS želio da pravi trule kompromisa, imao ih je kad napraviti", poručio je Đukanović.
Na podsjećanje da je Andriji Mandiću nudio saradnju, uoči predsjedničkih izbora, Đukanović obja&scaron;njava da "to nije bila ponuda za formiranje vlasti" nego iskaz spremnosti da se razgovara, kako bi se DF "emancipovao u nekom pravcu u kojem su se emancipovale srpske političke strukture, recimo u Hrvatskoj".
"Nema čovjeka-nema problema, njihov cilj nije ruiniranje, nego aneksija Crne Gore"
Na pitanje da li danas ima jasnu sliku čime su DPS i on lično doprinijeli da ih dio javnosti percipira kao simbole za&scaron;tite kriminala i korupcije, a ne simbole obnove nezavisnosti, Đukanović odgovara:
"Odavdo sam tu sliku zaokružio! U beogradskoj centrali velikosrpskog nacionalizma DPS i Milo Đukanović &nbsp;prepoznaju kao ključna brana ostvarivanja njihovih interesa. Nije njihov interes ovako ruiniranje Crnoj Gore, njihov interes je aneksija Crnoj Gore. Nijesu oni neki zatvoreni centri iz kojih ne možete dobiti informaciju. Pričaju oni da Crnu Goru od njihovog nauma nije odbranila ni Vlada Zdravka Krivokapića, niti Vlada Dritana Abazovića. Nego da ih je odbranila državno-odgovorna opozicija, zajedno sa probuđenom građanskom, intelektualnom svije&scaron;ću van političkih struktura.
&Scaron;ta je logičnije nego da oni poku&scaron;aju da elimini&scaron;u one koji su ključna brana njihovim interesima? Po Staljnovom receptu: ako imate problem koji čini čovjek: nema čovjeka - nema problema. Ja sam kroz to pro&scaron;ao, ja sam bio na meti 2016. Ne treba, valjda, sada opet dokazivati, zbog zaglu&scaron;ujućeg poku&scaron;aja revizije pokrenutog iz Beograda, iz BIA, a razgla&scaron;enog preko medija pod njihovom kontrolom u Crnoj Gori i njihove agenture koja je posljednjih godina u dobroj mjeri premrežila i državne organe Crne Gore, kojim se poku&scaron;ava negirati scenario državnog udara. O kojem je vi&scaron;e nego ubjedljivo govoreno ne samo iz Crne Gore, nego i iz Srbije i iz Va&scaron;ingtona i iz Lodona."
"Ne pla&scaron;im se"
Na pitanje da li opasku "nema čovjeka - nema problema" treba razumjeti kao najavu obračuna sa njim i pla&scaron;i li se takvoga scenarija, kaže:
"Ne pla&scaron;im se. Čega bih se pla&scaron;io? Od kako sam se počeo baviti politikom, od toga dana ja mislim o svojoj odgovornosti pred crnogorskom javno&scaron;ću, pred Ustavom i pred zakonima Crne Gore.
Da li sam u ovom nevremenu koje živimo svemu naredan? Pa svemu sam naredan. Kakav je to problem?
Ako neko misli da je omoćao toliko da može konstruisati ne&scaron;to čega nema i ako neko pristaje da sa manjkom integriteta povlađuje onome &scaron;to su politički interesi Beograda i njihovih slugana u Crnoj Gori, nek izvoli"!
Nema alhemije po kojoj plate mogu oviliko da rastu
Komentari&scaron;ući podatak da je Kosovo prije neki dan prvi put dobilo kreditni rejting i da je on dvije kategorije bolji od crnogorskog, sedmostruki premijer kaže kako to pokazuje da "postoji ozbiljna sumnja u relevantnim međunarodnim, prije svega finansijskim i investicionim krugovima u održivost crnogorske ekonomije, nadasve u održivost na&scaron;ih javnih finansija".
"Ko vam drugačije kaže, taj vam ne govori istinu", ističe Đukanović.
Smatra da nema "alhemije" koja bi omogućila povećanje plata 300% u vremenu u kojem je BDP porastao 25 ili 30%.
"To se može finansirati iz zaduživanja, a zaduživanje stvara ovaj utisak kod međunarodnih adresa koji opredeljuju na&scaron; kreditni rejting".
Na kraju, Milo Đukanović odgovorio je i na pitanje &scaron;ta misli o sorti ljudi koja se godinama i decenijama hranila na jaslama DPS, a nakon promjene vlasti zaigrala ulogu "žrtve režima":
"Mislim sve najgore, ali da opet ne budemo previ&scaron;e samokritični, rekao bih da to nije nikakva crnogorska specifičnost."

Đukanović: Ne plašim se, u nevremenu u kojem živimo svemu sam naredan

"OD KADA SE BAVIM POLITIKOM MISLIM O SVOJOJ ODGOVORNOSTI PRED CRNOGORSKOM JAVNOŠĆU, PRED USTAVOM I PRED ZAKONIMA CG"

Evropski parlament danas će na sjednici glasati o Planu rasta za Zapadni Balkan, instrumentu koji je vrijedan &scaron;est milijardi eura.
Koizvjestilac Tonino Picula tokom debate istakao je da je usagla&scaron;avanje sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU jedna od najvažnijih komponenti ovog mehanizma koji donosi dvije milijarde eura u formi bespovratnih sredstava i četiri u obliku zajmova.
&ldquo;Svaka zemlja kandidat treba da bude cijenjena na osnovu sopstvenih zasluga, na&scaron;e fundamentalne vrijednosti poput vladavine prava i demokratski standardi moraju biti stub na&scaron;e procjene da li je zemlja spremna da se pridruži EU. Građenje mostova, tunela i auto-puteva je dobro, ali po&scaron;tovanje temeljnih vrijednosti mora biti preduslov za to. EU je vi&scaron;e od ekonomske zajednice, to je zajednica vrijednosti i zajedničkih rizika. Onog trenutka kada zemlja kandidat ispuni sve kriterijume politički preduslovi ne treba da odgađaju pristupanje&rdquo;, poručio je Tonino Picula.
Evropska komesarka za jednakost Elena Dali kazala je da svaka vlada Zapadnog Balkana trenutno priprema reformsku agendu kojom bi trebalo da se precizira lista prioritetnih reformi.
&ldquo;Postigli smo značajan napredak u razvoju tih agendi zajedno sa na&scaron;im partnerima. Oni naporno rade na njihovom finaliziranju&rdquo;, poručila je Dali.

Picula: Kad zemlja ispuni uslove, politika da ne odgađa pristupanje

UOČI GLASANJA O PLANU RASTA ZA ZAPADNI BALKAN

Premijer Milojko Spajić kazao je, komentari&scaron;ući jučera&scaron;nju izjavu biv&scaron;eg predsjednika Mila Đukanovića, da su najbolje osvete one kada se na lo&scaron;e vođenje države odgovori dobrim rukovođenjem.
&ldquo;Najbolje osvete su rezultati u infrastrukturi. Želim da se svi osvetimo lo&scaron;em vođenju države tako &scaron;to ćemo je bolje voditi. Tako ćemo zatvoriti krug osveta i starih priča&rdquo;, kazao je Spajić, prenosi portal Analitika.
Na pitanje da li će Crna Gora biti kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odgovorio je kako &ldquo;ne želi danas da odgovara na ta pitanja&rdquo;.
&ldquo;Kosponzorisaćemo infrastrukturu u Crnoj Gori&rdquo;, kazao je premijer, dodajući kako će o stavu Vlade o Rezoluciji javnost biti &ldquo;blagovremeno obavije&scaron;tena&rdquo;.
Upitan za&scaron;to se čeka na taj odgovor toliko dugo, Spajić je rekao da su &ldquo;zauzeti jer se bave projektima, infrastrukturom, platama, penzijama i dječjim dodacima&rdquo;.
&ldquo;To su teme pro&scaron;losti, Crna Gora ima svoj stav, ponavljali smo ga hiljadu puta, na vrijeme ćete dobiti informacije&rdquo;, dodao je Spajić.
Napomenut od novinara kako je pitanje genocida u Srebrenici univerzalno, te da niko time ne želi skrenuti pažnju sa pitanja infrastrukture, Spajić je govorio o tome kako je Crna Gora &ldquo;dokazala unazad 10 godina da je usklađena sa evropskom bezbjednosnom i odbrambenom politikom&rdquo;.
&ldquo;Sada imamo i vladavinu prava i velika je promjena od 2023. i svi to vide u pogledu vladavine prava. Nije džabe rečeno da je ova Vlada za pola godine uradila vi&scaron;e nego sve Vlade u pro&scaron;lih &scaron;est&rdquo;, istakao je on.

Premijer o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici: Ne želim danas da odgovaram na to pitanje

"TO SU TEME PROŠLOSTI, DOBIĆETE ODGOVOR BLAGOVREMENO"

Predsjedni&scaron;tvo pokreta Evropa sad (PES) saop&scaron;tilo je da se večeras na redovnoj sjednici diskutovalo o različitim opcijama nastupa na predsjedničkim izborima.
Odlučeno je da se u narednim danima pristupi organizaciji prikupljanja potpisa, te sazivanju Glavnog odbora na kojem bi se, kako je saop&scaron;teni, verifikovali predlozi odluka o uče&scaron;ću u izbornom procesu.
Iz Evrope sad poručili su da će u skladu sa navedenim u najkraćem roku otpočeti sa predizbornim aktivnostima u svim crnogorskim op&scaron;tinama.
"Kako bismo spremno dočekali izbore zakazane za 19. mart 2023. godine", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Evropa sad: Razmatrane opcije nastupa na predsjedničkim izborima, počinje prikupljanje potpisa