Zaključak je da Crna Gora ne zaslužuje da postoji kao nezavisna suverena država i da, nakon što se dokaže njena ekonomska neodrživost, i njena institucionalna nefunkcionalnost, slijedi zaključak da je treba pripojiti većoj susjednoj državi", poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

On je poručio da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi. Jedini izlaz iz te sutuacije su, kaže, vanredni parlamentarni izbori. Gostujući u emisiji "Argumenti", na TVCG, Đukanović je komentarisao i izbor sudija Ustavnog suda i poručio da je DPS spreman za dijalog.

"DPS je ukazao da je djelovanjem doveden u pitanje smisao Parlamenta, i DPS je dostavio tri predloga: Prvi, da se Zakon o predsjedniku ne uvodi u pravni sistem. Drugi, da se vratimo na početak dijaloga o sudijama Ustavnog suda, i treći, da sjednemo i dogovorimo se o terminu održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer je veoma jasno, očigledno da je Crna Gora u dubokoj političkoj, institucionalnoj, još uvijek nedovoljno jasnoj i ekonomskoj krizi, nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi i da jedini odgovoran izlazi iz te situacije jesu prijevremeni parlamentarni izbori. Nje bilo postupanja od strane parlamentarne većine po tim zahtjevima. Za juče je, kao što se sjećate, bila zakazana sjednica parlamenta na kojoj je bilo predviđeno ponovo izjašnjavanje o sudijama Ustavnog suda, bez prethodno uloženog napora za dostizanje konsenzusa, dvotrećinskog ili u ovom slučaju tropetinskog", kazao je on.

"Crna Gora u krizi funkcionalnosti institucija"

On je dodao da se Crna Gora nalazi u političkoj, individualnoj i ekonomskoj krizi. 

"Zajedno smo odgovorni da obezbijedimo održivost i funkcionalnost institucija. Ne možete biti dio vlasti a ne osjećati odgovornost za stanje u zemlji. Ja nijesam prepoznavši krizu posegao za vanustavnim djelovanjjem, iako je bilo pravnika koji su kazali da Ustav predviđa mogućnost da predsjednik može raspuštiti parlament. Ne mislim da bi bio dobar doprinos da se predsjednik prodruži narušavsanju Ustava. Do očiglednog narušavanja došlo je u parlamentu, i to ne govorim samo ja", kazao je Đukanović. 

On je kazao da pojedini poslanici i poslanice su kazali da nije dobro zakonom mijenjati Ustav, ali su glasali za Zakon o predsjedniku. 

"Dobro je da smo dobili neko vrijeme za pokušaj dijaloga između vlasti i opozciije. Mi smo apsolutno spremni za dijalog, i pozdravljam postupak Skupštine da donosi odluke koje će biti u najboljem interesu države a ne partija", kazao je Đukanović. 

Poručio da do narušavanja Ustava nije došlo greškom.

"Upravo pri saznanju da ne postoji Ustavni sud koji je prethodno blokiran neodgovornim postupanjem te iste parlamentarne većine, dakle sa željom očigledno da se pokaže da je Crna Gora institucionalno nefunkcionalna, i da kao takva, za prvi zaključak, ne zaslužuje dalji napredak na evropskom putu, a ja mislim da je finalni zaključak da Crna Gora ne zaslužuje da postoji kao nezavisna suverena država i da, nakon što se dokaže njena ekonomska neodrživost, i njena institucionalna nefunkcionalnost, slijedi zaključak da je treba pripojiti većoj susjednoj državi", poručio je predsjednik Crne Gore.

O izboru sudijama Ustavnog suda

Đukanović je kazao da će izbor trajati sve dok imamo neodgovorne ponašanje ljudi koji čine vlast. 

"Uvođenjem pravila o 2/3 većini za izbor sudija Ustavnog suda, mi smo politizovali ovu funkciju. U najboljoj želji da se postupak učini demokratičnim, mi smo ga učinili totalno politizovanim. Zato smo danas nažalost u takvoj situaciji. Problem eskalira poslednje dvije godine kada nova vlast ne želi da se pridržava pravila", rekao je predsjednik. 

Đukanović je kazao da se zbog toga nije došlo da teme da "opozcija podrži vlast i da dođe do dijaloga."

Predsjednik Crne Gore se osvrnuo na period obnove nezavisnosti kada je parlament birao sudije, te kazao da se tada moglo prigovarati standardu nezavisnosti sudstva. 

"Reformom pravosuđa ustanovljene su strukture koje su potpuno na liniji rješenja evropskim demokratijama. Tamo sjede ljudi birani iz različitih struktura, i reda uglednih pravnika", kazao je on i dodao da su "sistemske pretpostavke za nezavisnost sudstva u Crnoj Gori jednake evropskim pretpostavkama."

O kandidaturi Vesne Medenice

Đukanović je upitan i da li je on, kao značajna politička ličnost, vršio uticaj da ona dobije treći mandat kao predsjednica Vrhovnog suda.

"O pravima za njenu kandidaturu nisu arbitrirali ni predsjednik, ni Vlada ni parlament. Složićete se da je tako bilo i za izbor predsjednika države Filipa Vujanovića, ali Ustavni sud je dao svoje mišljenje. Medenica je imala potvrdu da ima pravo na taj mandat, i kada je došlo do neslaganja ona se povukla sa te pozicije", kazao je Đukanović. 

Ocijenio je da je pitanje o njenom posljednjem mandatu sada pase.

O pozivu na konsultacije parlamentarne većine

Odgovarajući na pitanje da li je prekršio Ustav kada nije pozvao nekoliko parlamentarnih partija na razgovor o imenovanju Miodraga Lekića za mandatara i da li se ogriješio o Ustav, Đukanović je kazao da se vodio principom da bude racionalan, te da nije morao sve partije da pozove jer nije ni ranije.

"Prije svega da podsjetimo da je tim povodom parlament, odnosno parlamentarna većina, donio određene zaključke, uputio inicijativu Ustavnom sudu i nema nikakve sumnje da će Ustavni sud, tada kada bude konstituisan o tome zauzeti svoj stav, kojeg ću bespogovorno poštovati. Želim samo da vam kažem da kod mene zaista nije bilo nikakve skrivene namjere, nikakve tendencioznosti. Postupao sam onako kako sam postupao u svakom prethodnom slučaju. Dakle, podsjetiću Vas da sam tokom ovog mandata parlamenta dao dva mandata - jedan ranijem premijeru Krivokapiću, drugi aktuelnom premijeru Abazoviću, koji je još uvijek na čelu Vlade u tehničkom mandatu. Dakle, kada sam pozivao predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije, vodio sam se principom da to bude racionalno...", rekao je Đukanović.

On se dalje osvrnuo na tu situaciju.

"Ako ja pozovem Demokratski front, na čijoj se listi nalazili većina od onih koji sada prigovaraju, i ako Demokratski front kaže da nema potrebe za konsultacijom, da oni upravo rade na stvaranju one većine koja će podržati mandatara, i da će mi do posljednjeg dana, dakle 30 dana je taj ustavni rok za predlaganje kandidata, dostaviti prema njihovom obećanju, prema njihovom dopisu, sadržaj njihovog dopisa, potpise 41 poslanika kao garanciju da oni stoje iza njihovog kandidata za mandatara, onda zaista je besmisleno sada da ja, da kažem, trijebim unutar Demokratskog fonta, pa tražim nekoga ko bi se eventualno odazvao tom razgovoru. Ne, shvatam to da Demokratski front nema potrebu za konsultacijom, da će mi dostaviti svoj predlog koji će biti potpisan od strane 41 poslanika i podrazumijevajuće da ću ja tog kandidata predložiti za mandatara za sastav Vlade. To se nije dogodilo. E sada se pokušavaju pronaći razlozi zbog kojih bi se osporila ustavnost postupanje predsjednika. Mislim da tu nema nikakvog prekršaja Ustava, ali kao što sam kazao, smatram legitimnom inicijativu parlamenta i što se mene tiče ono što zaključi Ustavni sud, to će biti neprikosnoveno", kazao je Đukanović.

On je poručio da do kvoruma mogu doći veoma brzo, ako zaista postoji politička volja, i ako imaju iste ciljeve.

"Ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem. Onda do tog dogovora možemo veoma brzo doći", poručio je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje da li se stav Evropske unije (EU) promijenika stav prema nama u nekom deklarativnom smislu, Đukanović je kazao da pozdravlja promijenjeni narativ EU.

On je rekao da smatra da nam svima trebaju veoma jasne poruke u međusobnoj komunikaciji, da bismo se, dodaje, na prvo čitanje razumjeli i da bi se opredijelili jesmo li partneri, koji želimo da sarađujemo na putu daljeg evropskog napretka Crne Gore, ili ne.

Podsjetio je na to da je DPS podržao izbor manjinske, trenutno aktuelne Vlade u tehničkom mandatu.

"Mi nijesmo imali drugog motiva. Dakle, mi nijesmo politički nepismeni. Dali smo podršku za mandatara čovjeku koji ima ravno tri poslanika u parlamentu i onog četvrtog koji je predstavnik CIVIS-a. Dakle to nije dovoljan legitimitet za vođenje Vlade, ali smo prethodno napravili dobar dogovor. A to je - dajemo vam podršku godinu dana, nećemo učestvovati u toj vladi, imate dva zadatka - jedan je da hitno nastavite da ispunjavate obaveze iz evropske agende, da bismo deblokirali evropski put Crne Gore koji je u blokadi od trenutka izbora prethodne Vlade premijera Krivokapića. I drugo, morate poraditi na obnovi povjerenja investitora prema Crnoj Gori i njenom poslovnom ambijentu, jer je to povjerenje ugroženo i to opasno prijeti paralizi ekonomskog razvoja Crne Gore. Dogovorili smo se takođe da nakon godinu dana napravimo analizu. Ako nijesu postignuti dovoljno dobri rezultati, idemo na parlamentarne izbore, ako se postignu rezultati koji su poželjni ili koji su i iznad onog što su naša očekivanja, stvaraju se uslovi da se nastavi mandat Vlade. Šta se dogodilo u međuvremenu? 24. februara je Rusija napala Ukrajinu. Do tada, kao što se sjećate, bili smo jako kritični prema Evropskoj uniji i njenoj politici proširenja. Stalno smo prigovarali da je Evropska unija zaboravila na svoju do tada najuspješniju politiku, politiku proširenja, da je nažalost zastala u najosjetljivijem regionu", kazao je Đukanović. 

"Korektan narativ EU prema Crnoj Gori"

Prema njegovim riječima, sve upućivalo na zaključak da imamo idealnu priliku da Crna Gora u relativno kratkom roku postane članica Evropske unije.

"Umjesto toga, aktuelna vlada je napustila evropsku agendu, napustila dogovor, opredijelila se da rješava neka pitanja koja se nimalo ne tiču evropske budućnosti. To su pitanja iz duboke istorije Crne Gore, koja treba da budu riješena, podržavali smo i potpisivanje ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, samo smo kazali da to mora da se uradi dovoljno inkluzivno, dovoljno transparentno, dakle u odnosu na sporna pitanja moraju se uključiti institucije - kada je upitanju preambula, Istorijski institut Crne Gore, kada je u pitanju sumnja da se normativnim dijelom krši Ustav Crne Gore - Pravni fakultet Crne Gore. Dakle međutim sve je to ignorisano, dakle željelo se učiniti nešto zakulisno i učinilo se na štetu države Crne Gore. Ali rekao bih najveća šteta je što Crna Gora nije iskoristila momentum koji sam prethodno opisao", rekao je Đukanović.

Kako je dodao, entuzijazam na strani Evropske unije nije onakav kakav je bio neposredno poslije 24. februara, ali da ne može reći da su vrata zatvorena.

"Ne, mislim da su vrata otvorena, mislim da će Evropa nastaviti sa politikom ujedinjenja, ali nisam siguran da nakon što smo iznevjerili njihova očekivanja, da ćemo svoj evropski interes staviti ispred svojih drugih državnih interesa, nijesam siguran da kod njih danas više postoji toliko entuzijazma da guraju Crnu Goru kroz vrata za članstvo u Evropskoj uniji. Dakle, evo ovo sam želio da podsjetim javnost, dakle ovaj promijenjeni narativ Evropske unije je posljedica saznanja da u Crnoj Gori nijesu dobili očekivani odgovor i očekivanu kooperativnost prethodnih mjeseci da se obnovi partnerstvo koje će u dogledno vrijeme rezultirati članstvom Crne Gore Evropskoj uniji", istakao je predsjednik države.

O stavu Venecijanske komisije

Đukanović je kazao da se nikada, za vrijeme njegove vlasti, nije desilo za Crna Gora ignoriše mišljenje evropskih partnera.

"Kao i uvijek do sada, apsolutno ću poštovati sve evropske institucije. Da posjetim, nije se dogodilo da je Crna Gora ignorisala bilo koju preporuku Venecijanske komisije, nije se dogodilo da smo ušli u bilo kakvu avanturu promjene Ustava ili nekih ključnih zakona, a da ih ne konsultujemo, i posebno nije se nikada zanemarila obaveza usaglašavanja sa evropskim akijem. Svaki zakon koji je donošen u vrijeme trajanja prethodne vlade je prošao nakon saglasnosti sa evropskom pravnom tekovinom, i odobravanja od evropskih partnera", kazao je on. 

Đukanović je poručio da će apsolutno poštovati sve evropske institucije jer ih smatra partnerskim institucijama.

Predsjednik je kazao da je svako pitanje legitimno ukoliko bi pričali "o karikaturnom pitanju u kom Crna Gora danas leži."

"Ovo što se danas događa i interpretacije da bi ova Vlada mogla potrajati do 2024.. Ako želite da pravite cirkus onda ćete to raditi. Vlada je izgubila povjerenje, propuštena je prilika da se izabere treća Vlada, propušten je ustavni rok da se predsjedniku dostave dokazi o novom mandataru, vrijeme je da se prihvati inicijativa da se građanima vrati mandat, da CG dobije odgovornu vladu koja će nastaviti da je vodi strateškom cilju", kazao je Đukanović. 

"Open Balkan je veleizdaja"

On je kazao da u trenutku kada je Vlada usvojila Temljni ugovor, to je bila legitimna Vlada, te da je tada iputio prigovor, vjerujem da je to bila "zakulisna rabota."

"Sve u korist nekih centara van Crne Gore, kao i da je to činio premijer i da je htio to da uradi bez uključivanja stručne i laičke javnosti", rekao je on. 

On je poručio da bi uvođenje u Open Balkan bilo "neodgovorno i providno, slugansko u interesu nekih država, a protivno interesima Crne Gore".

Đukanović je kazao da bi prema njegovom mišljenju, to direktno vodilo pred sud.

"Ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno urađena, onda ne treba ni da živimo ovdje, a ne da se bavimo ovim poslovima. Avantura iod strane Vlade koja je izgubila opovjerenje sa pokušajem uvođenje u Open Blakan bila ravna novoj veleizdaji", naveo je on. 

Predsjednik je istakao da je Open Balkan "lansiran od ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje, prije svega Srbije, Albanije, pa Sjeverne Makedonije."

"Inicijativa je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces. Ta inicijtiva nas ne priprema za život u EU, podrazmijeva saradnju po balkanskim standardima, ja smatram da nam to ne treba", istakao je on. 

O protestima "Ima nas"

Đukanović je kazao da je podržao proteste koji traže poštovanje Ustava i da je na toj strani, te da su na suprotnoj oni koji ne misle isto. 

"Nijesam pristalica vaninstitucionalnih pritisaka i izbjegavam da se izjasnimo o njima do posljednjeg trenutka, jer sam čovjek sistema koji vjeruje u funkcionalnost i odgovornost institucija sistema i vjerujem, dakle, da Crnoj Gori ne trebaju nikakva ikakve promjene kroz neka turbulentna ili ne daj Bože vanredna stanja. To uvijek društvo vrati nekoliko godina ili možda čak čitavu deceniju unatrag. Dakle, ja sam zagovornik da u institucijama odgovorno upravljamo državnim interesima Crne Gore", naveo je on. 

Međutim, kaže Đukanović, kada se dogodi to što se dogodilo, onda vam ne preostaje drugo, do da pokušate da kroz neke, svakako, mirne demokratske proteste skrenete pažnju institucijama da moraju biti odgovorne i da moraju biti zaštitnici Ustava.

"Ja tako vidim motivaciju onih koji učestvuju na protestima. Zadovoljstvo mi je da vidim da to rade mirno, demokratski, da Crna Gora i kroz tu formu političkog života pokazuje jedan novi nivo demokratske kulture i vjerujem da će to trajati sve dotle dok ne dobijemo valjan odgovor od strane institucija, u ovom slučaju od crnogorskog parlamenta", naveo je on.

On je kazao da nije uobičajeno da predsjednik daje podršku protestima, sem u trenutku kada predsjednik shvata da ne može svojim djelovanjem da spriječite drugi državni organ, u ovom slučaju parlament, koji krši Ustav.

"Oni koji me kritikuju kažu "vi stajete na stranu interesa DPS-a." Ne, ja sam podržao proteste koji traže poštovanje Ustava. Ja sam na toj strani. Na drugoj strani su oni koji podržavaju rušenje Ustava, jer žele rušenje ove zemlje", kazao je Đukanović. 

O ustoličenju na Cetinju

Đukanović je kazao da bi opet bio na Cetinju, "vrlo svjesno i nimalo nepromišljeno, da se danas dogodi takva situacija".

"Jer ja mislim da treba stati na stranu onih koji ne dozvoljavaju ponižavanje Crne Gore i Crnogoraca. Ko god da pokuša ponižavati Crnu Goru i Crnogorce, sveta obaveza predsjednika je da se tome usprotivi. Dakle, mi smo imali djelovanje Srpske pravoslavne crkve, imamo ga i dalje, nažalost, dakle, koja kaže da je problematičan državni identitet Crne Gore, a posebno da je problematičan nacionalni, kulturni i vjerski identitet Crnogoraca. Ako pristajete na to i ako smatrate da nakon toga treba, kao da se ništa nije dogodilo, dozvoliti da se činom ustoličenja mitropolita, protivno volji građana Prijestonice, i protivno volji značajnog broja građana Crne Gore, dakle nastavi sa ponižavanjem, ja ne mislim da bi predsjednik Crne Gore tada bio na pravoj strani. Mislim da bi takođe trpio prigovor da je na jednoj strani, ali bi tada bio na pogrešnoj strani. Ja smatram da predsjednik mora da bude na strani poštovanja Ustava i zaštite državnog i nacionalnog dostojanstva Crne Gore i svakog građanina Crne Gore", kazao je on.

O vanrednim parlamentarnim izborima

Đukanović je dodao da mu nije u prvom planu kakav će biti partijski raspored, već da se nameće u kakvom je stanju država, a to su "ozbiljni problemi".

"Ako su pale dvije Vlade, ako se nije formirala treća, ne morate biti predsjednik države da znate da su izbori prijeko potrebni. Teško da se mogu ponoviti ovako dvije loše vlade kakve su formirale državu prethodne dvije godine. Imali smo ozbiljan hendikep uoči 30. avgusta 2020. godine, građani su poznavali samo jedan dio političke scene, vlast koja je bila u 30-godišnjem političkom kontinuitetu. Sada imaju bolje inpute da odluče kome će dati svoje povjerenje", rekao je predsjednik.

Kako je kazao "ovoj zemlji treba ozbiljna Vlada."

"Ovoj zemlji treba odmah odgovorna vlada, pa ko god je vodio, ali ne mogu da je vodi ovi koji to čine danas. Prihvatam da se učimo nekim novim lekcijama demokratije. Može se pokazati da i 30-45 odsto DPS-a ne bude dovoljno za vlast, ali ćemo biti spremni da sa drugima koaliramo i gradimo odgovornu vlast. Ipak, primarni interes je da Crna Gora dobije odgovornu vlast koju dvije godine i tri mjeseca nema", ocijenio je Đukanović.

O kandidaturi za predsjednika

Aktuelni predsjednik je odgovorio da će "doći trenutak kada ćemo predstaviti kandidata" partije, ostavivši prostora da to može biti i on.

"Pametni ljudi ne obaviještavaju svoje konkuretne prije vremena. To može biit svako, svaki punoljetni građanin Crne Gore", dodao je on. 

Poručio je u da je u toku završna faza priprema za unutarstranačke izbore.