Politika

Shodno Odluci Vlade Crne Gore o privremenoj suspenziji bezviznog režima&nbsp;imaoci običnog paso&scaron;a Republike Turske, počev od danas, u obavezi su pribavljanja vize za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori, saop&scaron;teno je iz Ministartsva vanjskih poslova.
"Zahtjevom za izdavanje crnogorske vize &ldquo;C&rdquo; (boravak do 90 dana, u periodu od 180 dana) i &ldquo;D&rdquo; (boravak do 180 dana, u periodu od 365 dana) državljani Republike Turske mogu se obratiti diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima Crne Gore na teritoriji Republike Turske &ndash; Ambasadi u Ankari i Generalnom konzulatu u Istanbulu.
Napominjemo da imaoci važećih putnih isprava (validan najmanje tri mjeseca po napu&scaron;tanju teritorije Crne Gore) sa važećom vizom (multiple entries) ili dozvolom boravka u zemljama &Scaron;engenskog prostora, Državne zajednice Australije, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Republike Irske, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, bez obaveze pribavljanje crnogorske vize, a najduže do isteka vize/boravi&scaron;ne dozvole gore navedenih zemalja, ako je vrijeme važenja te vize, odnosno boravi&scaron;ne dozvole kraće od 30 dana", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Bezvizni režim prema imaocima diplomatskog, službenog i specijalnog paso&scaron;a Republike Turske ostaje, shodno Sporazumu o uzajamnom oslobađanju od pribavljanja vize, nepromijenjen,&nbsp;saop&scaron;teno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Počela primjena privremene suspenzije bezviznog režima za državljane Turske

SAOPŠTENO IZ MVP

Premijer Milojko Spajić rekao je da ne želi tužioce po svojoj mjeri, navodeći da je rad tužila&scaron;tva dosad bio efikasan i da se nada da će tako biti i u budućnosti.
Spajić je na sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića, da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvje&scaron;taja o radu tužila&scaron;tva u Skup&scaron;tini, vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Živković je naveo da je Marković dobio 61 glas prilikom izbora, a Izvje&scaron;taj o radu tužila&scaron;tva prije nekoliko danas dobio je 25 glasova u Skup&scaron;tini. On je upitao je li tužila&scaron;tvo izgubilo legitimitet.
Spajić je rekao da &ldquo;smo mi ti koji imaju istorijsku &scaron;ansu da zemlju uvedemo u EU 2028, i koji do kraja 2026. godine imamo &scaron;ansu da zatvorimo sva poglavlja&rdquo;.
&ldquo;Mi smo ti koji možemo da dignemo ekonomiju iz pepela i da država bude jedna od najrazvijenijih zemalja u regionu, i da vladavina prava na kojoj počiva nezavisnost tužila&scaron;tva bude jedna od stvari oko kojih ćemo se okupljati&rdquo;, kazao je Spajić.
Spajić je istakao da neće komentarisati rad tužila&scaron;tva i drugih institucija.
&ldquo;Ne želim tužioce po mojoj mjeri da im aplaudiram dok procesuiraju moje političke oponente i da ih kudim kad ne rade u skladu s mojim očekivanjima, apsolutno se suzdržavam od komentara na rad tužila&scaron;tva, i va&scaron;eg pitanja&rdquo;, naveo je Spajić.
On je rekao da poslanici imaju mogućnost da pokrenu procedure razrje&scaron;enja VDT-a.
&ldquo;Vi ste parlament, možete to da uradite, nemamo problem sa demokratskim praksama&rdquo;, kazao je Spajić.&nbsp;
On je kazao da je vladavina prava u Crnoj Gori dugo vremena zavisila od nelegalne sprege izvr&scaron;ne vlasti i tužila&scaron;tva, &ldquo;sada vi&scaron;e to nije slučaj&rdquo;.
&ldquo;Sad imamo potpuni drugi slučaj, imamo nezavisno tužila&scaron;tvo. Mi kao Vlada treba da podržimo rad tužila&scaron;tva i da taj rad bude efikasan, do sada taj rad je bio takav, nadam se da će biti takav i u budućnosti&rdquo;, dodao je Spajić.
On je kazao da nema problema da u svakom trenutku odgovara pred bilo kojim tužila&scaron;tvom.
&ldquo;To nije mogao da kaže veliki broj prethodnika. Ne govorim nikad lo&scaron;e o prethodnicima van Crne Gore čak i kad me isprovociraju, ja te ljude čak i branim jer su oni bili predstavnici države. Kad sam u državi poku&scaron;avam da okupim sve građane, koji su se mučili 30 godina sa 500 EUR zarade&rdquo;, rekao je Spajić.
On je pozvao da ga puste da rade kako bi građani imali budućnost i mogli da se raduju ulasku u EU.
&ldquo;To nam niko neće pokloniti, to mora neko da sprovede u djelo, ujedinimo se oko zajedničkih tema, krajnje je vrijeme&rdquo;, rekao je Spajić.
Živković je upitao za&scaron;to se promijenilo mi&scaron;ljenje PES-a za nekoliko dana u pogledu glasanja o izvje&scaron;taju tužila&scaron;tva.&nbsp;
&ldquo;Rekli ste da nećete podržati, odjednom se pojavljuje priča o krivičnim prijava iz ladica. Specijalno državno tužila&scaron;tvo je već jedan predmet spakovalo, znači da ga je spremilo i pitanje je kada će ga procesuirati&rdquo;, dodao je Živković.
On je rekao da bi najbolje bilo da tužila&scaron;tvo bude svevi&scaron;nji organ koji se ne smije kritikovati.
&ldquo;Hajmo tužila&scaron;tvu da omogućimo da bira poslanike, ministre, premijera, sudije Ustavnog suda, sve organe unutar Crne Gore, mislim da bi to najbolje bilo. Da tužila&scaron;tvo bude svevi&scaron;nji organ koji se ne smije kritikovati. Zato je ovo pitanje vama bilo upućeno&rdquo;, naveo je Živković.
On je rekao da se potvrdilo &scaron;to su pričali.
&ldquo;Da je čovjek izabran u Vladi, da ga je izabrala parlamentarna većina i da je to prelomio predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić. Vi kažete da nema pritiska na tužila&scaron;tvo i da ono nije četvrta grana vlasti, očigledno ste vi od tog tužila&scaron;tva ne&scaron;to tražili, ali po&scaron;to nijeste dovoljno zadovoljni kako se tužila&scaron;tvo obračunava sa kritičarima vlasti, sad vam treba neki novi tužilac&rdquo;, rekao je Živković.&nbsp;
On je kazao da Spajić nema potrebe da zove njih na dijalog jer su oni &ldquo;malo odgovorniji prema državi&rdquo;.
&ldquo;Nego vi okupite ove ljude s kojima se svađate svaki dan, rije&scaron;ite pitanje o Botunu pa onda dođite nama da pričate o saradnji i dijalogu koji bi trebalo da proizvede bolji efekat za život svih građana&rdquo;, dodao je Živković.
Mandić je rekao da parlamentarna većina funkcioni&scaron;e u skladu sa onim &scaron;ta kome pripada.&nbsp;
&ldquo;Podijeljene su nadležnosti i niko se nikome ne mije&scaron;a, kao &scaron;to se ja nijesam mije&scaron;ao VDT-u, niti sam ga za dvije godine nazvao niti tražio i&scaron;ta od njega. Procjenjivao sam da se radi o čestitom čovjeku, nijesam kontaktirao sa njim ni sa Novovićem&rdquo;, rekao je Mandić.
On je naveo da se sve akcije svedu na priču o nekom priču o telefonu, ke&scaron;u, sitnicama, koje su sa njegove tačke gledi&scaron;ta ispod nivoa za ono &scaron;to su radili nekada&scaron;nji lideri DPS-a i sa njima snažno spregnuti kriminalni klanovi.
&ldquo;Zato sam govorio da smo mi nezadovoljni tužila&scaron;tvom&rdquo;, naveo je Mandić.
On je rekao da samostalno tužila&scaron;tvo ne odgovara narodu koji traži pravdu.&nbsp;
&ldquo;Narod traži pravdu i zna ko su krupne ribe u crnoj gori kojima tužila&scaron;tvo ne smije da priđe, ali Miju Lekiću će da utvrđuju je li imao 1,20 ili 1,15 procenata alkohola u krvi kada je o&scaron;tećeno neko vozilo. Ne prihvatam četvrtu granu vlasti&rdquo;, poručio je Mandić.
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića da li su napadi na bezbjednosni sektor proizvod straha i očaja političko-kriminalnih struktura od onoga &scaron;to tek slijedi, Spajić je rekao da su aktuelni procesi rezultirali time da utihne narativ da je država bezbjednosno neobučena i da ne može odgovori izazovima.
&bdquo;Mi ne treba da vodimo tužila&scaron;tvo, mi smo izvr&scaron;na vlast, treba da damo apsolutnu podr&scaron;ku tužila&scaron;tvo i da mu budemo leđa&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je naveo, crnogorski bezbjednosni sektor prolazi velike izazove i sigurno da nije lako biti na čeku tog sektora u ovom trenutku.
&bdquo;Ali vidimo i u prethodnim danima, kada su bili veliki izazovi, da je bezbjednosni sektor odgovorio kako treba i da je za&scaron;titio građane svih nacionalnosti, svih vjera, svih identitetskih profila i svih državljanstava, uprkos svim naslijeđenim problemima&ldquo;, istakao je Spajić.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/-XLeWL2WhhI?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: Ne želim tužioce po svojoj mjeri

"MI NE TREBA DA VODIMO TUŽILAŠTVO, MI SMO IZVRŠNA VLAST"

Lider DPS-a Danijel Živković pitao je danas u Parlamentu za&scaron;to crnogorska javnost ne zna koji su ministri iz Vlade saslu&scaron;ani u tužila&scaron;tvu.
-Pitamo za&scaron;to se ne sazna ko je iz ove Vlade, ali i prethodne, koji ministri konkretno su saslu&scaron;avani? Za&scaron;to tamo nema lisica, fantomki i kamera. Nema jer ovo tužila&scaron;tvo radi za ovu vlast- rekao je Živković tokom Premijerskog sata.
Kako je rekao, tužila&scaron;tvo se obračunava sa DPS-om.
-Mi ćemu izdržati borbu u kojoj se tužila&scaron;tvo obračunava sa nama. Treba svi da znaju da se sjutra svako i svačija prepiska može naći u medijima i da može koristiti za diskreditaciju ličnosti, naveo je.
Dodaje da se vara "svako ko misli da će nam prijetiti sa pozicija moći sa onim &scaron;to posjeduje, a da prije ili kasnije da za one koji prijete neće izaći kompromitujući materijal."

Živković: Zašto javnost ne sazna koji su ministri iz ove Vlade, ali i prethodne saslušani u tužilaštvu

PITAO POSLANIK DPS-A TOKOM PREMIJERSKOG SATA

Administrativni odbor jednoglasno je podržao zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za ukidanje imuniteta poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Milanu Lekiću radi pokretanja postupka protiv njega, prenosi agencija Mina.
Zahtjev je podržalo deset članova, pa će Odbor Skup&scaron;tini predložiti da odobri da se protiv Lekića može pokrenuti krivični postupak po zahtjevu Osnovnog suda zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja.
Osnovni sud u Pljevljima dostavio je u julu zahtjev kojim se od parlamenta traži odobrenje za vođenje krivičnog postupka protiv Lekića.
Sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić danas je na sjednici Odbora objasnila da tužilac sumnja da je Lekić počinio krivično djelo za koji je predviđena kazna od tri godine, te da je za vođenje postupka potrebno skinuti mu imunitet.
Lekić, nekada&scaron;nji predsjednik Odbora direktora pljevaljskog Rudnika uglja, je u oktobru pro&scaron;le godine službenim vozilom, pod dejstvom alkohola, izazvao udes u Pljevljima i tom prilikom povrijedio sugrađanina.
Zbog izazivanja udesa, Lekića je sudija za prekr&scaron;aje kaznio sa 750 EUR i zabranom upravljanja vozilom naredna tri mjeseca, a tri dana kasnije on je podnio ostavku na funkciju koju je pokrivao.

Administrativni odbor jednoglasno za ukidanje imuniteta Lekiću

POSLANIKU NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Prijetnje upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu Fejziću opasan su udar u stubove građanskog dru&scaron;tva i pokazatelj da je zajednica duboko polarizovana i netolerantna, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč.
&ldquo;To su prijetnje svima nama koji se borimo za vrijednosti multietničkog i vi&scaron;evjerskoga dru&scaron;tva&rdquo;, navela je Vuković Kuč u objavi na mreži X
Pozvala je Upravu policije da za&scaron;titi Fejzića i obezbijedi mu sigurnost.
Podsjetimo, Me&scaron;ihat Islamske zajednice u Crnoj Gori prijavio je policiji da su Fejziću prethodnih dana putem dru&scaron;tvenih mreža upućene brojne prijetnje po život, te&scaron;ke uvrede i izlivi mržnje.

Vuković Kuč: Prijetnje Fejziću opasan udar u stubove građanskog društva

POZIVA UPRAVU POLICIJE DA ZAŠTITI REISA

Na poziv predsjednika Francuske Emanuela Makrona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvuje na Pari&scaron;kom mirovnom forumu, saop&scaron;teno je iz njegovog kabineta.&nbsp;
Dva predsjednika dogovorila su posjetu predsjednika Makrona Crnoj Gori u toku naredne godine, &scaron;to će ujedno biti i prva zvanična posjeta jednog francuskog predsjednika na&scaron;oj državi, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Tokom susreta, predsjednik Makron je istakao snažnu podr&scaron;ku Francuske putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, naglasiv&scaron;i da Francuska ostaje pouzdan partner i istinski saveznik u ostvarivanju tog cilja", navode u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;Milatović je poručio da Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu i da je podr&scaron;ka Francuske od velikog značaja.&nbsp;
&bdquo;Francuska je snažan glas podr&scaron;ke Crnoj Gori i važan partner u trenutku kada želimo da ubrzamo reformske procese i potvrdimo da Crna Gora može biti prva naredna članica Evropske unije do 2028.godine&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
Predsjednik Makron će, takođe, prisustvovati i Samitu EU - Zapadni Balkan koji će 1. juna naredne godine biti organizovan u Crnoj Gori, kada će&nbsp; Milatović ugostiti sve EU lidere na ovom istorijskom događaju za Crnu Goru, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Makron naredne godine u Crnoj Gori

SAOPŠTENO IZ MILATOVIĆEVOG KABINETA

Premijer Milojko Spajić trebalo bi danas da odgovara na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore.
Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvje&scaron;taja o radu tužila&scaron;tva u Skup&scaron;tini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
&Scaron;ef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i &scaron;irenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skup&scaron;tine i poslanika Bo&scaron;njačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na &Scaron;tedimu u Rožajama.
&Scaron;ef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića kako komentari&scaron;e činjenice da je godi&scaron;nja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je vi&scaron;e nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih &scaron;est mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Milo&scaron; Konatar pitaće Spajića &scaron;ta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na &scaron;irok spektar proizvoda i usluga, uz naru&scaron;avanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i &scaron;ta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i trži&scaron;te nekretnina.

Spajić danas pred poslanicima o Markoviću, bezbjednosnom sektoru, državljanima Turske...

PREMIJERSKI SAT

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvje&scaron;taja o radu tužila&scaron;tva u Skup&scaron;tini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
&Scaron;ef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i &scaron;irenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skup&scaron;tine i poslanika Bo&scaron;njačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na &Scaron;tedimu u Rožajama.
&Scaron;ef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića kako komentari&scaron;e činjenice da je godi&scaron;nja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je vi&scaron;e nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih &scaron;est mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Milo&scaron; Konatar pitaće Spajića &scaron;ta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na &scaron;irok spektar proizvoda i usluga, uz naru&scaron;avanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i &scaron;ta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i trži&scaron;te nekretnina.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

Spajić sjutra odgovara na pitanja poslanika

SJEDNICA ZAKAZANA ZA 12 SATI

U Skup&scaron;tini je održano kontrolno saslu&scaron;anje ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
Kontrolno saslu&scaron;anje zakazano je povodom pitanja kr&scaron;enja Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za ovu godinu.
U pitanju je slučaj dodjele tog priznanja književniku Bećiru Vukoviću, koji je tokom ljeta protekao uz brojne kontroverze i sumnje u nezakonitosti.
Vujović je kazala kako je uloga ministarstva bila isključivo administrativna, te da Skup&scaron;tina imenuje članove žirija.
"Ministarstvo je ukazalo da se NBCG 'Đurđe Crnojević' može smatrati nadležnom da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, po&scaron;to ona neposredno primjenjuje Zakon o izdavačkoj djelatnosti. Ona je bila najmjerodavnija da ocijeni da li su ispunjeni svi elementi nekog prekr&scaron;aja", dodala je.
Kako je istakla, iz nacionalne biblioteke ukazali su na kr&scaron;enje četiri člana tog zakona. "Imajući u vidu činjenicu da je ODT, na zahtjev NBCG 'Đurđe Crnojević', formiralo predmet, ono će utvrđivati eventualnu krivičnu ili prekr&scaron;ajnu odgovornost", dodala je.
Bojanić Lalović: Koja je Va&scaron;a vizija kulture; Vujović: Moju viziju neću obja&scaron;njavati poslanicima DPS-a
Zoja Bojanić Lalović, poslanica DPS-a, kazala je kako u Ministarstvu kulture i medija postoje brojni problemi.
Bojanić Lalović je pitala Vujović kakvu viziju ima povodom kulture u Crnoj Gori, predsjednik Odbora Nikola Rovčanin iz Demokrate kazao je kako to ne pripada temi o kojoj se danas raspravlja.
Vujović je odgovorila da ona neće pravdati vizije ispred poslanika DPS-a.
"Ja sam svoju misiju i viziju iznijela pred tada&scaron;njim mandatarom Milojkom Spajićem. Meni su poslodavac građani, koji su ovoj većini dali povjerenje. I na taj način sam zaslužila i obrazložila svoju misiju i viziju".
Ona je kazala kako su sve partije učestvovale u izboru članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
"Bile su tri sjednice žirija, moglo se tada izraziti neslaganje, mogao se tada, u kolokvijalnom smislu, prevrnuti sto, napraviti skandal ili problematizovati stvar. To se nije desilo. Mi imamo dva potpisana zapisnika od strane svih članova i treći koji nije potpisao va&scaron; član. Protesti na ulicama su krenuli zbog nezadovoljstva ishodom glasanja", istakla je Vujović.
"Pročitaću jednu misao iz nagrađene knjige Bećira Vukovića - "stra&scaron;na priča koja razara govor i sklopljene stihove lomi pričajući o nečemu važnom drugom", rekao je Vaso Obradović (NSD).
Aleksandra Despotović iz DPS pitala je Rovčanina čemu nervoza i potreba da se opozicija disciplinuje.
"Vi ste u javnosti čestitali nagrade. Ja bih zbog svoje odgovornosti ipak postavila pitanje ko su ti ljudi koji su predloženi. Jeste li Vi pročitali da je taj koji je nagrađen 2021. godine izjavio da je crnogorska nacija "izmi&scaron;ljotina Đilasa i Kominterne"? Ako je ovo doprinos državi Crnoj Gori - aferim", poručila je ona.
"Je li tačno da ste angažovali zdravstvenog tehničara?"
Pitala je i da li je u Ministarstvu kulture i medija od 2023. godine angažovan zdravstveni tehničar.
"Angažovan je po ugovoru o djelu koji se stalno produžava. Da li je Ministarstvo kulture i medija mjesto za zdravstveni sistem ili za kulturne radnike", upitala je ona.
Podsjetila je i na ostavke saradnika ministarke, koji su poručivali kako je "gaženje zakona politički plan, a ne incident" i da su se "politički pritisci nadvili nad Ministarstvom kulture".
Vujović nije odgovorila konkretno na pitanje o zdravstvenom tehničaru, no rekla je kako je dokumentaciju od Žirija zaprimila pravnica sa dugogodi&scaron;njim iskustvom.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur istakla je kako vjeruje da nikome nije drago zbog toga &scaron;to se ovim povodom govori o Trinaestojulskoj nagradi.
"&Scaron;ta ste uradili da &scaron;teta, koja je nanesena kulturi, bude &scaron;to manja kada ste saznali da u vrijeme dodjele nagrade knjiga nije &scaron;tampana u Crnoj Gori, niti je bila legalno zavedena u NBCG "Đurđe Crnojević", upitala je ona.
Ona je dalje pitala "Kako objasniti da on prihvata najvi&scaron;u nagradu, u visini od 12 zarada i doživotnu naknadu? Pritom su falsifikovani podaci o izdanju knjige. Ovo je po mom mi&scaron;ljenju neviđeni, endemski skandal, koji se samo nama događa", naglasila je ona.

Vujović: ODT formiralo predmet zbog Trinaestojulske nagrade, oni odlučuju o eventualnoj krivičnoj ili prekršajnoj odgovornosti

ODRŽANO KONTROLNO SASLUŠANJE MINISTARKE KULTURE I MEDIJA

Izostanak usvajanja izvje&scaron;taja o radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, te Državnog tužila&scaron;tva za pro&scaron;lu godinu u Skup&scaron;tini Crne Gore poku&scaron;aj je da se ponovo kompromituje proces za &bdquo;Državni udar&ldquo;, ali i da se tužila&scaron;tvo ujedno natjera da radi ono &scaron;to je politički projektovan cilj parlamentarne većine.Tako je politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić za Pobjedu prokomentarisao rasprave i de&scaron;avanja u državnom parlamentu koja su obilježila kraj pro&scaron;le i početak ove sedmice.
U oba slučaja, predstavnici stranaka vladajuće većine su ti čiji su stavovi bili odlučujući da parlament odbije predložene izvje&scaron;taje.
TEKOVINE
Komentari&scaron;ući takve rezultate glasanja u plenumu, Kalezić za Pobjedu ukazuje na način na koji politički akteri danas percipiraju sudstvo i tužila&scaron;tvo u Crnoj Gori.
- Očigledno je da poslanici većine zami&scaron;ljaju rad tužila&scaron;tva kao &bdquo;bunar želja&ldquo; koji treba da ispunjava njihove političke ciljeve, da vodi njihove političke i lične ratove, kr&scaron;eći demokratske, civilizacijske i tekovine pravne države &ndash; istakao je on.
Kalezić je ukazao i na sporne izjave koje su se tokom rasprave mogle čuti od lidera i stranačkih prvaka dijela vladajuće većine, posebno predsjednika parlamenta i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i prvog čovjeka Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića.
Prvi je vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića optužio da &bdquo;tužila&scaron;tvo zloupotrebljava moć koju ima&ldquo;.
Knežević je bio jo&scaron; konkretniji, optuživ&scaron;i ga da &bdquo;ide stopama Milivoja Katnića&ldquo;.
Kalezić podsjeća kako to &scaron;to je neko glasao ili nije glasao za izbor vrhovnog državnog tužioca ili bilo kog drugog nosioca sudske ili tužilačke vlasti, ne znači da mu to omogućava kontrolu i pritisak.
- Jasno je da koalicija &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo;, ali i većina parlamentarne većine, odnosno oni koji to smiju da kažu, na ovaj način poku&scaron;avaju da kazne Specijalno državno tužila&scaron;tvo i vrhovnog državnog tužioca zbog dva predmeta. Prvi je onaj koji je istorijski važan za Crnu Goru, a radi se o slučaju &bdquo;Državni udar&ldquo; u kome je SDT nedavno ponudilo nove dokaze i uložilo žalbu koja je izuzetno detaljna. Njima se traži osuda dvojice lidera biv&scaron;eg DF-a &ndash; precizirao je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, drugi predmet je onaj koji se vodi protiv rođaka i privatnog-nelegalnog obezbjeđenja Andrije Mandića, Danila Mandića, a koji će se pred Osnovnim sudom pojaviti 4. novembra.Njega terete da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skup&scaron;tinski džip, &bdquo;range rover&ldquo; u blizini raskrsnice Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio vi&scaron;e hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
REFORME
Zbog toga, sve &scaron;to je rečeno o tužila&scaron;tvu, prema riječima Kalezića, upućuje na činjenicu da &bdquo;parlamentarnoj većini nikad nije su&scaron;tinski stalo do nezavisnog tužila&scaron;tva&ldquo;.
- To je ne&scaron;to &scaron;to smo i ranije znali, &scaron;to je davno dokazano i pokazano. Naime, nikada im nije bilo stalo do stvarnih reformi u tužila&scaron;tvu, nego je sve ovo bilo poku&scaron;aj &bdquo;kidnapovanja&ldquo; i &bdquo;osvajanja&ldquo; tužila&scaron;tva &ndash; dodao je on.
Kako je naveo, tokom skup&scaron;tinske rasprave nije se mogao čuti niti jedan validan argument kritike na račun tužila&scaron;tva od parlamentarne većine, &bdquo;osim da ne radi apsolutno sve ono &scaron;to bi parlamentarna većina očekivala&ldquo;.
- To, opet, ne znači da je tužila&scaron;tvo profesionalno do kraja, jer u njihovom radu se u značajnoj mjeri prepoznaje selektivnost. A ta selektivnost je definitivno posljedica pritiska na tužila&scaron;tvo koje mi, pak, ne vidimo. Ovo je jedino konkretno &scaron;to smo uspjeli da registrujemo kao zainteresovana javnost &ndash; kazao je Kalezić za Pobjedu.
Podsjećamo, tokom pro&scaron;lonedjeljne rasprave o Izvje&scaron;taju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužila&scaron;tva, VDT Marković je naveo kako &bdquo;ostvareni rezultati potvrđuju da Državno tužila&scaron;tvo aktivno učestvuje u međunarodnim pravosudnim tokovima, da je prepoznato kao kredibilan i pouzdan partner, kao i da radom doprinosi unapređenju regionalne i evropske pravosudne mreže&ldquo;. 
Takođe je naglasio da rezultati za pro&scaron;lu godinu &bdquo;pokazuju da je sistem tužilačke organizacije stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak&ldquo;.
Bez dovoljno glasova ostao i Godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu, iako je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić tokom rasprave kazala da taj dokument &bdquo;pokazuje napredak u određenom smislu u pogledu efikasnosti rada sudija&ldquo;. Rekla je i da su postignute rezultate &bdquo;prepoznali međunarodni partneri&ldquo;, iako se Crna Gora suočava sa nedostatkom sudijskog kadra i vi&scaron;egodi&scaron;njim ka&scaron;njenjima u procesima.
Uz izostanak konsenzusa za usvajanje ovih izvje&scaron;taja, Skup&scaron;tina nije bila &bdquo;naklonjena&ldquo; ni izboru sudija Ustavnog suda u prvom krugu 15. oktobra. Naime, dovoljan broj glasova nijesu dobili ni zamjenica ombudsmana Mirjana Radović i sudija Vi&scaron;eg suda u Podgorici Jovan Jovanović, favoriti Ustavnog odbora na čijem je čelu Jelena Božović (NSD), niti advokatica Mirjana Vučinić, koju je predložio &scaron;ef države Jakov Milatović.
I pored najava dijela vladajuće većine da će se naći rje&scaron;enje i obezbijediti 49 glasova poslanika za drugi krug izbora, to ne garantuje da neće biti (nove) blokade ili bojkota rada parlamenta.
"Tužila&scaron;tvo izgubilo i legitimitet i autoritet"
Tužila&scaron;tvo je zbog selektivnog postupanja, kojim se pozicionira kao četvrta grana vlasti i ključni politički akter u zemlji, izgubilo legitimitet za dalje postupanje, smatraju u DPS-u i ističu da je to pokazala sjednica Skup&scaron;tine u ponedjeljak.
Podsjećaju da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na tu funkciju izabran glasovima 61 poslanika, dok je juče za Izvje&scaron;taj o radu tužila&scaron;tva za 2024. glasalo svega 25 poslanika.
U DPS-u smatraju da to ukazuje na činjenicu da se podr&scaron;ka VDT-u, za nepunih dvije godine, vi&scaron;e nego prepolovila, te da vi&scaron;e nema nikakav ni legitimitet, ni autoritet da obavlja tu funkciju.
- Da nije značajno pala podr&scaron;ka samo među poslanicima, već je uru&scaron;eno i povjerenje građana u tužila&scaron;tvo, govore i rezultati najnovijeg istraživanja po kojima je zabilježen značajan pad povjerenja sa 43 posto na 35 posto. Sve to ukazuje na činjenicu da je tužila&scaron;tvo potpuno uniženo onda kada je odlučilo da sebi nelegalno i nelegitimno pribavi uticaj na političke procese u Crnoj Gori kroz neskriveni progon svakoga ko se predstavio kao politički neprijatelj ove nakaradne vlasti koja sistemski uni&scaron;tava Crnu Goru - navode iz DPS-a.
Poručuju da je Crnoj Gori potrebno nezavisno i neselektivno tužila&scaron;tvo, koje &bdquo;neće postupati kao oružje u rukama političkih nalogodavaca već kao instrument ostvarivanja vladavine prava i borbe protiv korupcije&ldquo;.
- Finalno, NVO tužiocu Miloradu Markoviću, ba&scaron; kao i skaj tužiocu Vladimiru Novoviću, smo jo&scaron; ranije poručili da ni pod koju cijenu nećemo pristati da udaraju na obraz i dostojanstvo nas i na&scaron;ih porodica i da ćemo ovu borbu dovesti do kraja &ndash; zaključili su iz DPS-a.

Kalezić: Većina zamišlja da tužilaštvo treba da vodi njihove političke i lične ratove

"OČIGLEDNO JE DA POSLANICI VEĆINE ZAMIŠLJAJU RAD TUŽILAŠTVA KAO BUNAR ŽELJA"

Demokratska partija socijalista održaće večeras skup u Beranama.
Slogan skupa je "Bori se za Berane", a događaj će biti održan na Jasikovcu, u 18 sati.
"Borba se nastavlja. Berane će se izboriti sa mržnjom, nasiljem, nacionalizmom i &scaron;ovinizmom. Građansko dru&scaron;tvo, prije svega", poručio je politički direktor te partije Mihailo Anđu&scaron;ić.
Podsjetimo, Demokratska partija socijalista održala je prethodno u Pljevljima skup devetog oktobra.
&nbsp;

Demokratska partija socijalista održaće večeras novi skup