Politika

Jesu li spremni kanaderi za ga&scaron;enje požara, pita &scaron;ef Kluba odbornika DPS-a u Podgorici Andrija Klikovac.&nbsp;
"Premijer Spajić zaboravio na jako bitno obećanje za očuvanje prirodne Crne Gore i razvoj turizma.Umjesto novca za ugovore o djelu i tro&scaron;kova nepotrebnih službenih putovanja, Vlada Crne Gore je mogla nabaviti avione za ga&scaron;enje požara.
Evropa sad - prevara sad"!, napisao je Klikovac u objavi na mreži X.

Klikovac: Premijer zaboravio na jako bitno obećanje

"EVROPA SAD - PREVARA SAD"

Lažne su informacije da sam se zalijetao na bilo koga na sjednici Glavnog odbora, kazao je za Pobjedu Vladimir Joković, predsjednik SNP-a, komentari&scaron;ući medijske navode da je posljednja sjednica Glavnog odbora održana u petak protekla burno, uz tenzije i umalo fizički obračun.
"Ni s kim se nikad u SNP-u nijesam posvađao", tvrdi Joković.
Joković je, na pitanje &scaron;ta se desilo na sjednici Glavnog odbora i zbog čega su bile tenzije, rekao da se sve desilo jer je član GO pod lažnim profilima vrijeđao najistaknutije predstavnike vrha partije, &scaron;to je izazvalo reakciju nekih članova Odbora.
&ldquo;Sjednica Glavnog odbora odvijala se u krajnje konstruktivnoj i demokratskoj atmosferi sve do zavr&scaron;etka, kad su neki članovi Glavnog odbora reagovali nezadovoljni pisanjem jednog člana Odbora koji pod svojim lažnim profilima, a ima ih vi&scaron;e, vrijeđa najistaknutije članove partije &ndash; predsjednika, poslanika Božovića, poslanicu Kaluđerović i mnoge druge, ne znamo iz kog razloga&rdquo;, rekao je Joković.
Onda je, dodao je Joković, na komentare da nije fer da se na takav način ophodi neko ko je član GO, da na najbrutalniji način sa lažnih profila napada članove GO, on tako burno reagovao da su pojedini članovi GO u&scaron;li u polemiku s njim, ali nije bilo fizičkog kontakta.
&ldquo;Mi ćemo nastaviti da radimo, jer takav odnos i takvo pisanje do sada nikada nije u SNP-u zabilježeno&rdquo;, kazao je Joković.
Na pitanje o kome je riječ, Joković je rekao da je to &bdquo;potpuno nebitan lik&ldquo;.
&ldquo;Niko za njega ne zna ni&scaron;ta. To je čovjek koji tako pi&scaron;e pod lažnim imenima i prezimenima, i mi sve to znamo i priznao je to. Sasvim nebitna ličnost. SNP neće ulaziti u takve prljav&scaron;tine nego će uvijek ostati dosljedan svojim izvornim principima, kulturi dijaloga, po&scaron;tovanju različitosti mi&scaron;ljenja, a ovo je anomalija i produkt onih koji ne znaju &scaron;ta je SNP&rdquo;, kazao je Joković.
Na pitanje je li bilo mimoilaženja između njega i Dragoslava &Scaron;ćekića, Joković je odgovorio odrično.
&ldquo;Nikakvih mimoilaženja između mene i gospodina &Scaron;ćekića nije bilo. Ni s kim se nikad u SNP-u nijesam posvađao, a od prvog dana sam član partije. Sa svima sam u korektnim odnosima, tako da oni &scaron;to im se možda neki stavovi ne sviđaju, mogu da se ljute, ali je su&scaron;tina da sam ja taj koji je sve dao za jedinstvo partije, a vjerujem da bi tako trebalo da urade svi&rdquo;, kazao je Joković.
Poručio je da su netačni medijski navodi da je on &bdquo;skidao sako&ldquo; i da je zamalo bilo fizičkog obračuna.
&ldquo;Lažne su informacije da je Vladimir Joković skidao sako i na bilo koga se zalijetao&rdquo;, kazao je on.
On je kazao i da je na sjednici Glavnog odbora raspravljano i o odgovornosti hercegnovskog odbora zbog lo&scaron;eg izbornog rezultata.
&ldquo;Hercegnovski odbor je postigao razočaravajući rezultat. To je nekad bilo veliko upori&scaron;te SNP-a. Imali smo analizu i mislim da niko nije trebalo da traži odgovornost od onih koji su napravili takav rezultat, a da nikad nijesu iz vrha partije nikoga pozvali da dođe, iako sam se konkretno ja nudio i tražio sastanke. Trebalo je da sami izvuku pouke kao &scaron;to je Dragan Ivanović kad nijesmo pro&scaron;li u Podgorici podnio ostavku, ali očigledno da oni to u ovom trenutku nijesu prepoznali&rdquo;, istakao je Joković.
Na pitanje ima li njegove odgovornosti, Joković je rekao da nema.
&ldquo;Nikakve odgovornosti predsjednika nema, jer sam tražio da dođem, da pomognem, da radimo. Neki drugi iz vrha partije su dolazili, ali rezultat je takav kakav je&rdquo;, rekao je Joković.
Upitan je li ga neko na Glavnom odboru pozvao na odgovornost, Joković je rekao da nije.
&ldquo;Ne može me niko pozvati na odgovornost jer nijesam nijednom bio u Herceg Novom, a tražio sam od predsjednika Op&scaron;tinskog odbora da dođem. Dobijali smo informacije da imamo siguran cenzus, da idemo prema dva mandata, a od toga nije bilo ni&scaron;ta. Na sjednicama Predsjedni&scaron;tva pozivao sam predsjednika Op&scaron;tinskog odbora, ali rezultat je takav kakav je, rekao je o svemu&rdquo;, istakao je Joković.
Na pitanje kada će biti naredna sjednica Glavnog odbora, Joković je kazao da će to biti ubrzo, te da su donijeli odluku da počnu sa pretkongresnim pripremama.
&ldquo;Kad vidimo gdje ćemo održati kongres, nađemo mjesto, utvrdimo procedure, tad ćemo održati sjednicu Glavnog odbora na kojoj će se donijeti odluka o tačnom datumu održavanja kongresa. Biće to vrlo brzo&rdquo;, kazao je Joković.
&nbsp;

Joković: Nijesam se zalijetao ni na koga, vrijeđanje pod lažnim profilima izazvalo raspravu

"NI S KIM SE NIKAD U SNP-U NIJESAM POSVAĐAO"

Vladajućoj većini nedostaju politička zrelost i koordinisane političke odluke, koje su neophodne za efikasno i stabilno funkcionisanje, ocijenila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović.
Ona smatra da nesuglasice unutar parlamentarne većine odražavaju politički pluralizam, ali i zabrinjavajući nedostatak dubljeg političkog dijaloga i međusobnog povjerenja i djelovanja.
"&Scaron;alje se jasna poruka da vladajućoj većini nedostaje politička zrelost i koordinisane političke odluke, neophodnih za efikasno i stabilno funkcionisanje. Ovakav parlament je ranjiv i može ugroziti reforme koje sada najžustrije treba da sprovodimo&ldquo;, kazala je Vuksanović agenciji Mina.
Navela da formalno parlamentarna većina i dalje postoji, ali da je njena stabilnost uslovna i selektivna, jer funkcioni&scaron;e uglavnom kada se raspravlja o manje spornim temama, dok se na osjetljivim pitanjima, poput inicijative za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića, otkrivaju duboke pukotine.
Prema riječima Vuksanović, odsustvo Bo&scaron;njačke stranke (BS) i Albanskog foruma sa glasanja o inicijativi za smjenu Mandića ukazuje na određeni stepen političkog opreza i distanciranja, &scaron;to dodatno potkopava percepciju o jedinstvu većine.
&bdquo;U ovom trenutku, većina djeluje na osnovu ad hoc dogovora, a ne na temelju koherentnog i stabilnog političkog sporazuma&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je, upitana o odnosu između Nove srpske demokratije (NSD) i Pokreta Evropa sad (PES), kazala da je činjenica da odnosi između tih partija nijesu uvijek usklađeni.
&bdquo;Postoje jasne razlike u političkom profilu, prioritetima, postupcima i retorici, &scaron;to ukazuje da unutar većine ne postoji duboko ukorijenjeno jedinstvo&ldquo;, dodala je Vuksanović.
Kako je navela, iako formalno ne predvodi izvr&scaron;nu vlast, Mandić, kao predsjednik Skup&scaron;tine i lider značajnog dijela parlamentarne većine, ima političku težinu koja se osjeća u svakodnevnom funkcionisanju vlasti.
Vuksanović je istakla da poruke i nastupi Mandića nerijetko generi&scaron;u politički pritisak i stvaraju dodatne izazove za premijera Milojka Spajića, kako u pogledu unutra&scaron;nje kohezije, tako i u javnoj percepciji stabilnosti vlasti.
&bdquo;To ne znači da postoji hijerarhijska dominacija, ali je jasno da različiti pristupi i stilovi vode do tenzija koje utiču na ukupno funkcionisanje sistema&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Govoreći o poziciji manjinskih partija u vlasti, Vuksanović je rekla da te partije balansiraju između partnerskih odnosa sa većinom i zastupanja sopstvenih političkih i nacionalnih interesa.
Prema njenim riječima, odsustvo poslanika BS-a i Albanskog foruma sa glasanja o inicijativi za smjenu Mandića, poku&scaron;aj je neutralnosti u političkom sukobu unutar većine, ali i jasan signal da njihova podr&scaron;ka nije bezuslovna.
&bdquo;Ono &scaron;to ih trenutno drži na okupu jeste interes za očuvanje političke stabilnosti, uticaja i pozicija&ldquo;, kazala je Vuksanović.
Ona je zaključila da je očigledno da ne postoji potpuna unutra&scaron;nja kohezija, posebno kada su u pitanju ideolo&scaron;ke razlike, ličnosti i politički stil.

Vuksanović: Vladajućoj većini nedostaje politička zrelost

"FORMALNO PARLAMENTARNA VEĆINA I DALJE POSTOJI, ALI JE NJENA STABILNOST USLOVNA I SELEKTIVNA"

Dugo očekivanu sjednicu Glavnog odbora SNP sinoć je prekinula svađa članova te partije, prenosi Pobjeda.
Prema saznanjima Pobjede, do&scaron;lo je do guranja i tenzija, a spriječen je ozbiljniji sukob.
Incident je navodno započeo ubrzo nakon &scaron;to se predsjednik partije Vladimir Joković obratio članovima.
Na kraju, sjednica je ipak nastavila, ali tek nakon &scaron;to se smirila situacija.
Dogovoreno je da uskoro bude održana nova sjednica na kojoj bi trebalo da bude zvanično odlučeno o kongresu u avgustu.

Tenzije na sjednici GO SNP: Umalo došlo do tuče članova

DOGOVORENO JE DA USKORO BUDE ODRŽANA NOVA SJEDNICA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je non pejper Evropske komisije važno upozorenje, koje Vlada treba ozbiljno da shvati i da promijeni praksu, koja je vrlo argumentovano izložena, a koja se tiče određenih segmenata iz poglavlja 23 i 24.
Prema njegovim riječima, non pejper Evropske komisije, koji se tiče progresa Crne Gore u oblastima vladavine prava, je jedno važno upozorenje koje dolazi od strane Evropske unije (EU) u, kako navodi, ključnom trenutku procesa evropskih integracija Crne Gore.
"Volio bih da, prije svega, Vlada to upozorenje vrlo ozbiljno shvati i da promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u tom non pejperu, a koja se tiče određenih segmenata iz poglavlja 23 i 24", naglasio je Milatović, odgovarajući na pitanje novinara na konferenciji za medije na Cetinju povodom zvanične posjete predsjednika Estonije Alara Karisa Crnoj Gori.
Mi&scaron;ljenja je da &scaron;to prije se promijeni praksa i &scaron;to prije se u određenim segmentima u oblasti vladavine prava počnu primjenjivati istinski evropski standardi, to će evropski put biti brži.
"Tu je formula data, a na nama je da je primijenimo", dodao je Milatović.
Milatović poziva sve donosioce odluka u Crnoj Gori da dodatno odgovornije, u narednom period, odnose se na proces evropskih integracija.
Predsjednik Estonije Alar Karis poručio je da i od crnogorskog naroda zavisi koliko Crna Gora ide na putu pristupanja EU, jer je, nagla&scaron;ava, to zasnovano na zaslugama.
"To se odnosi i na sve druge zemlje. Jako težak posao koji treba da se odradi", naglasio je Karis.
Podsjeća da je Estoniji trebalo vi&scaron;e od 10 godina da se pridruži EU.
"Svako poglavlje je važno", dodaje Karis.
Sa Milatovićem je, kako navodi, razgovarao i o pitanjima viza.
"To je te&scaron;ko pitanje, jer Crna Gora jo&scaron; nije dio EU. Istvoremeno je bitno da se taj problem viznog režima rije&scaron;i", zaključio je Karis.

Milatović: Non pejper EK važno upozorenje, Vlada da promijeni praksu

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Na sceni je muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke većine oko sutkinje Đjuranović, napisao je poslanik SD Boris Mugo&scaron;a u objavi na mreži X.
"Muk iako smo jasno i dobronamjerno ukazivali da se neke stvari ne rade ne zbog bilo kakvih emocija prema navedenoj sutkinji nego zbog činienice da demokratija nije vladavina većine kako radosno izjavi jedna od vedeta iste nego je demokratija vladavina prava; muk koji moraju da prekinu svi oni koji su u svojim nastupima bili najglasniji da je sve u skladu sa Ustavom (vladajuće političke partije, premijer, resorni potpredsjednicii ministri, razni eksperti iz ovog ili onog sektora, kandidati za najozbiljnije funkcije koji smatraju da su istaknuti pravnici&hellip;)&rdquo;, ističe Mugo&scaron;a.
Veoma je zanimljivo, napominje Mugo&scaron;a, kako predstavnici nekih partija jedva čekaju mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, iako su isti do sada ta mi&scaron;ljenja relativizovali i derogirali.
&ldquo;Umjesto retoričkih samohvalospjeva o hitanju Crne Gore ka EU, donosiocima odluka iz vlasti je bolje da jo&scaron; jednom, ovog puta, detaljno pročitaju 'Non-pejper' Evropske komisije koji se odnosi na napredak Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24&rdquo;, poručio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke oko sutkinje Đuranović

"VEOMA JE ZANIMLJIVO KAKO PREDSTAVNICI NEKIH PARTIJA JEDVA ČEKAJU MIŠLJENJE VENECIJANSKE KOMISIJE"

<div class="detail-body">
<div class="detail-body-text">
Stanje u dru&scaron;tvu, koje je sve če&scaron;će obilježeno nebrigom, neefikasno&scaron;ću i nedostatkom sistemskog rje&scaron;enja, neminovno se odražava i na zdravstveni sistem &ndash; pa tako i na rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, tačnije Hitne pomoći u Kotoru, ocjenjuju u kotorskom DPS-u.
Nažalost, kako konsatuju, stanje u ovoj službi postaje sve alarmantnije.
"A posljedice ovakvog nemara direktno osjećaju i građani i radnici koji svakodnevno ulažu nadljudske napore da pruže neophodnu pomoć.
Radnici Hitne pomoći u Kotoru već duže vrijeme izražavaju duboko nezadovoljstvo uslovima u kojima rade. O ovome su vi&scaron;e puta upoznati i načelnik jedinice u Kotoru, kao i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković. Ipak, uprkos apelima zaposlenih i jasnim pokazateljima ozbiljnih problema &ndash; konkretne mjere nijesu preduzete&rdquo;, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
Kako napominju, tokom samo jednog mjeseca, maja 2025. godine, radnici su u vi&scaron;e navrata radili dnevne smjene bez prisustva ljekara, &scaron;to predstavlja direktno ugrožavanje zdravlja i bezbjednosti građana.&nbsp;
Situacija je, ističu, dodatno eskalirala kada je, zbog manjka osoblja, u nekoliko navrata doktor bio prinuđen da istovremeno obavlja dužnost vozača vozila hitne pomoći i ljekara.
&ldquo;Postavljamo logično i krajnje zabrinjavajuće pitanje: kako je moguće da jedna osoba istovremeno upravlja vozilom i pruža medicinsku pomoć? Da li je takav način rada bezbjedan, human i profesionalan? Pitanje koje se takođe nameće jeste &ndash; da li građani Kotora zaslužuju ovakav tretman? Da li građani jednog turističkog i istorijski značajnog grada treba da strepe da li će im, u momentima kada im je najpotrebnija, biti pružena stručna i pravovremena pomoć?&rdquo;, pitaju iz kotroskog DPS-a.
Apelovali su u ime svih zaposlenih koji, kako tvrde, trpe ogromno profesionalno i lično opterećenje, kao i u ime svih građana kojima je potrebna adekvatna zdravstvena za&scaron;tita, na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake kako bi se rije&scaron;ila trenutna kadrovska kriza u Hitnoj pomoći u Kotoru.&nbsp;
Pozvali su i ministra zdravlja Crne Gore da se lično i odgovorno uključi u rje&scaron;avanje ovog problema, jer je, kako napominju, riječ o pitanju koje se tiče osnovnog prava svakog građanina &ndash; prava na zdravstvenu za&scaron;titu i sigurnost.
&ldquo;Ovaj apel upućujemo ne samo politički, ne samo kao članovi Demokratske partije socijalista, već prije svega kao građani. Kao ljudi čiji su najbliži srodnici, prijatelji, kom&scaron;ije &ndash; često i glasači drugih političkih opcija &ndash; direktno ugroženi ovakvim stanjem.
Ova molba nije partijska, već ljudska i upućena je u interesu svih građana Kotora, bez obzira na političko opredjeljenje. Vrijeme je da se odgovorni suoče sa stvarno&scaron;ću i preduzmu hitne mjere. Jer zdravlje ne može čekati&rdquo;, zaključili su iz DPS-a.
</div>
</div>
<div class="detail-related">
<h4>&nbsp;</h4>
</div>

DPS Kotor: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru

"DOKTOR BIO PRINUĐEN DA ISTOVREMENO OBAVLJA DUŽNOST VOZAČA VOZILA HITNE POMOĆI I LJEKARA"

Ponovno usvajanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Skup&scaron;tini Crne Gore nije bila dobra odluka, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti".
"Mislim da sam vrlo jasno skrenuo pažnju poslanicima zbog čega smatram da bi se ponovnim usvajanjem sporazuma ugrozio državni interes. Sada možemo da konstatujemo da su oni u parlamentu koji su glasali za sporazum sada u formi zakona to uradili na &scaron;tetu državnog interesa. Vi&scaron;e je razloga zbog čega smatram da je to tako. Taj Sporazum je stavio van snage Zakon o javnim nabavkama, Zakon o državnoj imovini i da se na taj način poslala lo&scaron;a poruka od onih koji trebaju da &scaron;alju najbolje moguće poruke u kontekstu vladavine prava", rekao je Milatović, dodajući da je to lo&scaron;a poruka i evropskom putu i evropskim partnerima.
Podsjetio je da je pismo Evropske komisije bila potvrda da Sporazum nije dobar i &scaron;tetan po Crnu Goru.&nbsp;
Dodao je da je vlast nema sluha za sve argumentovane stavove.&nbsp;
"Sada je na meni da taj Zakon potpi&scaron;em", dodao je on.&nbsp;
Milatović je kazao da se postavlja pitanje ko može da za&scaron;titi u ovom trenutku interes građana Crne Gore od "bespravne radnje parlamentarne većine".&nbsp;
"Želim ovu stvar da izguram do kraja. Postavlja se pitanje i način na koji je ovaj Sporazum donijet. Za pitanja koja se tiču imovinskih prava strana, &scaron;to ovaj Sporazum uključuje, jer se njime predlaže da damo parče teritorije strancima za upravljanje, za takvu vrstu stvari potrebna je dvotrećinska većina u Skup&scaron;tini Crne Gore. Svi smo svjedoci da ona nije postojala, da je Sporazum usvojen sa većinom od 41 poslanika, tako da postoje dva načina preispitivanja samog sporazuma - ovaj u meritumu i ovaj drugi koji se tiče same procedure dono&scaron;enja tog Sporazuma", kazao je on.&nbsp;
Istakao je da će uskoro imati konsultacije na ovu temu kako bi, kako kaže, sagledao stvari iz vi&scaron;e aspekata i vidio koji su to mehanizmi na koji način za&scaron;tititi javni interes koji je "de facto ugrožen".&nbsp;
Govoreći o situaciji u Ustavnom sudu Crne Gore, Milatović je kazao da je u tom sudu četvoro sudija trenutno, te da je on uradio ono &scaron;to je do njega.&nbsp;
"Predložio sam sudiju Ustavnog suda, kao &scaron;to viidite to pitanje se jo&scaron; nije na&scaron;lo na dnevnom redu Skup&scaron;tine. Istovremeno, Ustavni odbor nije predložio jednog sudiju, tako da taj proces trenutno stoji u mjesto i mislim da to nije dobro i da se &scaron;alje jedna poruka ustavne nestabilnosti", rekao je Milatović i dodao da svakodnevno &scaron;alje apele i poruke ali da "mnogi na funkcijama u Crnoj Gori nemaju sluha za te poruke".&nbsp;
Poručuje da trenutna institucionalna odgovornost nije dobra.&nbsp;
"Čekamo odgovor Venecijanske komisije i mislim da će biti vrlo problematičan po one koji su na važnim funkcijama u državi. Mislim da takvo pona&scaron;anje mora da prestane. Jasno sam upozorio na određene stvari tokom pro&scaron;le godine. Osim sudije Ustavnog suda ima jo&scaron; problema dokumentovaniih u non paperu EK. Neko zaista mora da stane i zapita se gdje ovo ide", dodao je on.&nbsp;

Milatović: EK potvrdila da je Sporazum sa UAE štetan za CG, pitanje je ko može sada da zaštiti interes građana od bespravne radnje parlamentarne većine

"VLAST NEMA SLUHA ZA SVE ARGUMENTOVANE STAVOVE"

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa poku&scaron;ava da ubijedi Srbiju i druge države Balkana da prime migrante koji su deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pi&scaron;e Blumberg (Bloomberg) pozivajući se na izvore &ldquo;upućene u pregovore&rdquo;. Da li je među njima i Crna Gora za sada nije poznato.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu dio su &scaron;ire strategije američke administracije da pronađe strane vlade koje su spremne da prihvate deportovane migrante, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore koji su, kako navode govorili anonimno zbog poverljivosti informacija.
Kako pi&scaron;e Blumberg, jedan od izvora navodi da su regionalne kancelarije Stejt departmenta (State Department) dobile zadatak da predstave ovu ideju potencijalnim partnerima. Nije poznato da li su postignuti konkretni dogovori.
Dodaju da ni Bijela kuća, ni Stejt department, kao ni Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, nijesu odgovorili na njihove zahtjeve za komentar.
Radio Slobodna Evropa uputio je pitanja vladama Kosova i Srbije o tim navodima. Do objavljivanja vijest odgovor nije stigao.
Ističu da je maju, Vrhovni sud SAD dozvolio je administraciji Donalda Trampa da ukine privremeni pravni status za oko pola miliona ljudi poreklom sa Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele. Administracija je potom počela da traži moguće destinacije za deportaciju građana iz tih zemalja.
Blumberg podsjeća i da je u aprilu Wall Street Journal objavio da Va&scaron;ington razmatra mogućnost slanja deportovanih lica u Moldaviju, Kosovo i druge zemlje Balkana i svijeta, a da se Srbija do sada nije pominjala kao jedna od tih potencijalnih destinacija.
U istom tekstu, list podsjeća i na poslovne veze Trampove porodice u Srbiji.
Ističu da je Beograd planirana lokacija za izgradnju &ldquo;Trampova kula&rdquo;, projekta koji sprovodi investiciona firma čiji je suosnivač Džared Ku&scaron;ner, Trampov zet.
Blumberg za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pi&scaron;e da balansira između istoka i zapada, kao i da je vatreni Trampov obožavalac i da je bio je među prvima koji su mu čestitali u telefonskom pozivu na koji se javio Ilon Mask.
Blumberg pi&scaron;e da sporazum da se prihvate deportovani migranti ne bi bio bez presedana na Balkanu. Dodaje da je sličan dogovor postignut između Italije i Albanije, po&scaron;to je italijanska ministarka Đorđa Meloni vr&scaron;ila pritisak na balkanske zemlje da osnuju migrantske centre za sve one koji su zaustavljeni na moru u poku&scaron;aju da se iz Afrike domognu Evrope.
Ističu da najnoviji pregovori SAD sa balkanskim državama dolaze u trenutku kada je američka imigraciona politika predmet brojnih sudskih sporova. Vi&scaron;e od 200 migranata, većinom iz Venecuele, deportovano je u zatvore u Salvadoru.

Blumberg: Trampova administracija zatražila od balkanskih država da prihvate migrante iz SAD-a, ne zna se je li među njima i Crna Gora

U TRENUTKU KADA JE AMERIČKA IMIGRACIONA POLITIKA PREDMET BROJNIH SUDSKIH SPOROVA

Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Du&scaron;an Drakić reagovao je povodom izjave predsjednika Odbora za antikorupciju Jevta Erakovića o razlozima njegovog dana&scaron;njeg odsustva sa sjednice tog tijela. Drakić tvrdi da je informacija o pomjeranju sjednice Odbora stigla sa zaka&scaron;njenjem, te da nije imao namjeru da izbjegne sjednicu.
Na početku dana&scaron;ne sjednice Odbora, poslanik Dragan Bojović (DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice. Razlog zbog čega nije postojao kvorum za rad je, između ostalog, kako je istakao Bojović, &scaron;to v.d. direktor ASK-a Du&scaron;an Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici. Eraković je poručio da je dana&scaron;nja prekinuta sjednica Odbora "dokaz poku&scaron;aja političkog uticaja na Savjet ASK-a".
Reagovanje Du&scaron;ana Drakića prenosimo integralno:
"Prije svega, želim naglasiti da Agencija za sprečavanje korupcije visoko uvažava rad Odbora za antikorupciju i smatramo ga ključnim partnerom u borbi protiv korupcije. Kroz vi&scaron;egodi&scaron;nju saradnju, uvijek smo bili spremni da pružimo potrebne informacije i aktivno i konstruktivno učestvujemo u radnim tijelima, jer smatramo da je transparentnost i otvorenost prema Odboru od esencijalnog značaja.
Kao &scaron;to je i obja&scaron;njeno, poziv za sjednicu koja je zakazana za srijedu, 4. jun, primio sam u skladu sa procedurama. S obzirom na važno prisustvo na 100. sastanku Grupe država protiv korupcije (GRECO), tijela za praćenje borbe protiv korupcije pri Savjetu Evrope u Strazburu, koji je bio planiran ranije, odložio sam obaveze kako bih prisustvovao ovoj sjednici i ispunio svoje obaveze prema Odboru.
Plenarno zasijedanje GRECO traje cijele nedjelje i to je bila prilika da se predstave napori koje Crna Gora ulaže da ispuni date preporuke o čemu ćemo izvijestiti krajem godine. I pored toga pomjerio sam uče&scaron;će za četvrtak i petak iz razloga važnosti prisustva sjednici Odbora i razgovora sa uvaženim poslanicima i predstavljanja ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se surećemo u radu.
Međutim, 3. juna, dobio sam obavje&scaron;tenje da se sjednica pomjerila za 5. jun, &scaron;to je bilo u trenutku kada smo već imali prihvaćene i planirane aktivnosti u Strazburu.
Time je postalo nemoguće da prisustvujemo sjednici Odbora 5. juna, jer smo već imali unaprijed zakazane međunarodne obaveze. Ovaj vremenski sukob nije mogao biti predviđen, jer je informacija o pomjeranju sjednice stigla sa zaka&scaron;njenjem, nakon &scaron;to su već bila obavljena planiranja i dogovori sa međunarodnim partnerima.
Iako sam obavijestio predsjednika Odbora i druge članove u najkraćem mogućem roku, želim jasno naglasiti da nijesmo imali nikakvu namjeru da izbjegavamo ovu sjednicu. Naprotiv, uvijek smo bili spremni da učestvujemo u radnom tijelu i da doprinosimo njegovom radu".
Na kraju, želim ponoviti da je na&scaron; cilj da nastavimo sa punim angažmanom u saradnji sa Odborom za antikorupciju, jer smatram da je zajednički rad najbolji način da se suprotstavimo izazovima i pružimo građanima adekvatne odgovore. Nadam se da će naredne sjednice Odbora biti prilika da se nastavi dijalog i konstruktivan rad na važnim pitanjima za borbu protiv korupcije.

Drakić: Nijesam imao namjeru da izbjegnem sjednicu Odbora za antikorupciju

"INFORMACIJA O POMJERANJU SJEDNICE STIGLA SA ZAKAŠNJENJEM"

Ustavni odbor Skup&scaron;tine na dana&scaron;njoj sjednici raspravljaće o prijedlogu Vlade za promjenu Ustava koji je Parlamentu dostavljen 30. maja.
Prema predloženim izmjenama, ministar pravde vi&scaron;e neće biti član Sudskog savjeta.
Na dnevnom redu dana&scaron;nje sjednice je i utvrđivanje predloga Ustavnog odbora da Skup&scaron;tina konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Crne Gore Budimiru &Scaron;ćepanoviću.
Početak sjednice Ustavnog odbora zakazan je za 11 sati.
&nbsp;

Danas sjednica Odbora: Poslanici raspravlajaju o izmjenama Ustava