Politika

Poslanici su nastavili rad, slijedi rasprava o tački Predlog zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić kaže da je nevjerovatno kako Vlada netransparentno ulazi u projekat Velike plaže.
"Nevjerovatno je kako je neko imao potrebu da u nekoliko sati dogovori takvu vrstu posla. Ne znam jeste li svjesni kako to izgleda u očima javnosti. Neko je danas bio spreman da pored velike zabrinutosti građana u Ulcinju, pođe i potpi&scaron;e okvirni sporazum sa vladom UAE", kazao je Anđu&scaron;ić i dodaje:
"Za vrijeme investicija DPS-a, samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketin&scaron;kim informacijama, pozvana je britanska firma za strate&scaron;kog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rje&scaron;enje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici op&scaron;tina sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima"
Za riječ se javio poslanik PES-a Vasilije Čarapić koji poručuje da je Anđu&scaron;ić u&scaron;ao u fazu "učio sam al mi se sve pomije&scaron;alo".
"Danas govorimo o zakonu o eksproprijaciji ali ću vam odgovoriti. Prije ste govorili kako ne dovodimo nove investicije, danas kada imamo te investicije vi ste protiv toga. &Scaron;to se tiče sporazuma Crna gora će potpisati okvirni sporazum koji će morati da potvrdi ova Skup&scaron;tina. Potpisaće projekat o investicijama i projektima na jugu i sjeveru koji će takođe morati da potvrdi Skup&scaron;tina kao i svaki naredni ugovor sa investirom kojeg predloži država Crna Gora. Skup&scaron;tina će sve morati da aminuje", kazao je Čarapić.
Čarapić je pitao Anđu&scaron;ića &scaron;ta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđu&scaron;ića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat i dodaje da je kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana.
"Alabar je iskazao interesovanje apliciranjem na javni poziv. Nije do&scaron;ao i tražio da mu se daju plaže kao gospodi koja je zakupila Sveti Stefan. U koliko lokalna zajednica da saglasnost da se projekat kod njih realizuje onda ćemo imati velike investicije. Moramo da oprezno komuniciramo oko ovih stvari da ne uđemo u sferu jeftinog populizma", kazao je Čarapić.
Kao odgovor na izlaganje Čarapića Anđu&scaron;ić je ovaj projekat nazvao korupciona&scaron;kim.
"Da li ste svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno donio odluku da se u ovu priču ne ulazi na ovakav način. Na va&scaron;e pitanje &scaron;ta je sa ostalim investitorima vi ste ih istjerali, kao &scaron;to ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore", kazao je Anđu&scaron;ić.
Čarapić kaže da se države iz svijeta bore da potpi&scaron;u sporazum sa UAE.
"Amerika i Britanija, svi u svijetu se za te investicije takmiče, te investicije će dati benefit na&scaron;im građanima. Ne želimo da budemo vi&scaron;e zapećak Evrope, ovdje nema korupcije", kazao je Čarapić.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a kaže da zabrinjava činjenica da Vlada poku&scaron;ava da odgovornost oko sporazuma prebači na Skup&scaron;tinu &scaron;to, navodi Mugo&scaron;a, nije nadležnost parlamenta.
"Ne uvlačite nas u zamku. Ne možete 13km obale na ovaj način da zatvarate, naučite premijera da ne može da daje zakup na 99. godina. Stisnite petlju pa vi odgovarajte", kazao je Mugo&scaron;a.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je sjednica Premijerskog sata bila sramota za ovaj parlament.
"Ako nastavimo onako inteziviraće se trend opadanja povjerenja na&scaron;ih građana u državne institucije. To je bio i politički debalk vladajuće većine", kazao je Vuković.
Vuković kaže da je čuo kako se Skup&scaron;tina neće sazivati do lokalnih izbora u Nik&scaron;iću.
"Ako ova Skup&scaron;tina nastavi da radi sa ovom dinamikom, mnogi bi se borili za cenzus u Nik&scaron;iću, a svakako im ne ide dobro", kazao je Vuković.
&nbsp;

Čarapić: Svaki ugovor će morati da potvrdi Skupština; Mugoša: Ne uvlačite nas u zamku, stisnite petlju pa vi odgovarajte

"NE MOŽETE 13KM OBALE NA OVAJ NAČIN DA ZATVARATE, NAUČITE PREMIJERA DA NE MOŽE DA DAJE ZAKUP NA 99. GODINA"

Boban Stani&scaron;ić, izabran je danas za novog generalnog sekretara Skup&scaron;tine. To je odlučeno na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore, glasovima 50 poslanika "za". Nije bilo glasova protiv i uzdržanih, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Njega je za tu funkciju danas predložio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Stani&scaron;ić će na toj poziciji zamijeniti Aleksandra Klarića kojem ističe mandat.
Generalnog sekretara Skup&scaron;tine naimenuje i razrje&scaron;ava Skup&scaron;tina, na predlog predsjednika Skup&scaron;tine, a naimenuje se na period od četiri godine.
Generalni sekretar Skup&scaron;tine ima tri zamjenika koji mu pomažu u radu.

Stanišić novi generalni sekretar Skupštine

KLARIĆU ISTIČE MANDAT

Konsultativno saslu&scaron;anje o cijenama u trgovačkim lancima, u okviru sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, biće održano danas.
Iz Skup&scaron;tine je saop&scaron;teno da su na saslu&scaron;anje pozvani potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đelo&scaron;aj, kao i ministri finansija i poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Novica Vuković i Vladimir Joković.
Na sjednicu su pozvani i predstavnici Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača (CEZAP).
Sjednica će se održati u zgradi Skup&scaron;tine sa početkom u 14 sati.

Danas saslušanje o cijenama u marketima

U 14 SATI

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održali su predavanje na temu &bdquo;Pro&scaron;irenje EU kao geopolitički imperativ" i odgovarali na pitanja studenata Fakulteta političkih nauka.
Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa pro&scaron;irenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU.
"Ovo je dobra prilika da u situaciji, da tako kažem, zategnutih odnosa predsjednik Milanović i ja po&scaron;aljemo poruku potrebe za dijalogom i dobrosusjedskim odnosima", kazao je predsjednik Jakov Milatović.
On i njegov hrvatski kolega Zoran Milanović danas će održati predavanje studentima Fakulteta političkih nauka.
Podsjetio je da su nedavno na FPN-u ugostili i če&scaron;kog predsjednik Petra Pavela, ocijeniv&scaron;i to dobrom praksom koju treba nastaviti.
"Rezolucija o Jasenovcu nije i&scaron;la u prilog unapređenju na&scaron;ih odnosa. Svima je jasno da to nije bio potez koji je imao neki op&scaron;ti cilj, već vi&scaron;e promociju partikularnog interesa. Crna Gora je time oslabila svoju pregovaračku poziciju oko nekih drugih otvorenih pitanja sa Hrvatskom. Mislim da to nije bilo dobro", kazao je Milatović.
Istakao je da je osudio i neke nekorektne odnose hrvatskih zvaničnika, posebno oko logora "Lora".
"U kontekstu pro&scaron;irenja EU Crna Gora može da bude dobar primjer. Na tom putu važna je podr&scaron;ka Hrvatske i stav predsjednika Milanovića, koji je bio premijer u vrijeme kad je ta država postala punopravna članica. EU nije idealna, ali jeste najbolje &scaron;to trenutno postoji", naglasio je Milatović.
Ukazao je na činjenicu da Hrvatska sama dobija vi&scaron;e finansijske pomoći od EU nego svih &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana.
"Spremajte se za članstvo u EU"
Milanović je poručio da nije do&scaron;ao da uči građane Crne Gore kako treba da žive, te da je to najvi&scaron;e mrzio i na primjeru Hrvatske kada su stranci dolazili kod njih.
"Spremajte se za članstvo u EU. Unija je sada u vrlo turbulentnom trenutku. Nas prije svega povezuju institucije, koje su ograničene. O vrijednostima možemo uvijek govoriti. Opsesije država na sjeveru Evrope potpuno se razlikuju od nas na Mediteranu. Oni strahuju od Rusije, prizivaju napad, spremaju sarme i đevrek. To je jedna iluzija koja je postala deluzija, odnosno stanje svijesti. Ja to tako ne vidim", rekao je Milanović.
Građanima Crne Gore poručio je da čuvaju državu koja jeste veliko dostignuće, dodajući da je to podjednako dom Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka i svih ostalih koje žive u njoj.
Saop&scaron;tio je i da vi&scaron;e neće učestvovati na bilo kojim izborima.
Nakon predavanja, dva predsjednika odgovaraju na pitanja studenata.
Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija
Odgovarajući na pitanje Milatović je saop&scaron;tio da u ratovima 1990-ih nije bilo nedužnih, kao i da Crna Gora ne izbjegava svoj dio odgovornosti.
"Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija i državnog dostojanstva", kazao je Milatović komentari&scaron;ući nedavni sporazum koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa dijelom opozicionih stranaka, uključujući DPS.
Milanović: Jadran je hrvatski brod
Milanović je napomenuo da nema večih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti, ali je svakao iznio stav o vlasni&scaron;tvu broda Jadran.
"Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da je to hrvatski brod. Ne vjerujem da to može biti prepreka", ocijenio je Milanović napominjući da on nema većih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti.
"EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako"
Kritikovao je Kaju Kalas koja sa pozicije visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, po njegovim riječima, vodi svoju politiku.
"Ni&scaron;ta lično, ni&scaron;ta protiv te države (Estonije), ali ja sam se pla&scaron;io da će ona postati generalna sekretarka NATO-a, a ona je postala ministarka vanjskih poslova EU - jo&scaron; gore. EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako", istakao je Milanović.
Milanović: Geopolitika je Ukrajina, apsolutno
"Ne znam jeste li pozvani, čuo sam sa Makedonija jeste. Ja je i dalje tako zovem i neka mi ne zamjere Grci. Taj dokument u pravnom smislu nema nikakvu težinu. Kosovo ne priznaje jedan dio članica NATO-a. To nije međunarodni ugovor i nije savez u pravom smislu riječi. Ne bih nikog da potcjenjujem, ali &lsquo;nije geopolitika, majke mi&lsquo;. Geopolitika je Ukrajina, apsolutno. Mi na Balkanu nismo bili geopolitika ni devedesetih godina, ali ni u Drugom svjetskom ratu. Hitler je htio da zaobiđe Balkan, ali onda se grupa pravdoljubivih Srba pobunila u Beogradu. Pobunili su se protiv sebe", elaborirao je Zoran Milanović.
Milanović: Na čelu EU ne bi smio biti Njemac
Predsjednik Hrvatske je kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsednice Evropske komisije Ursule don der Lajen, koju je predložila Angela Merkel.
"Na čelu EU ne bi smio biti Njemac. To je preveliko pitanje, Njemačka je suvi&scaron;e velika i moćna. Kad takva jedna osoba, koju niko nije izabrao već je to bio dogovor političkih frakcija, kaže da će EU potro&scaron;iti 800 milijardi eura na odbranu, moje pitanje je sa kim se konsultovala oko te cifre. Sa kojim astrologom je razgovarala o tome", naveo je Milanović, podsjećajući da je i Žan Klod Junker davao vrlo neoprezne i proizvoljne izjave.

Milanović na FPN-u poručio: Stav hrvatske strane je da je Jadran hrvatski brod

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Pro&scaron;irenje Evropske unije (EU) sada je geopolitičko pitanje, ne vi&scaron;e samo tehnički proces, ocijenila je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poručujući da bi Crna Gora bi mogla zavr&scaron;iti pregovore do kraja 2026.&nbsp;
Kos je u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije kazala da se prvi put pregovara sa državom u ratu, Ukrajinom, a spoljne sile poku&scaron;avaju omesti proces pro&scaron;irenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatra da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
"Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan &ndash; fokusiran na izbornu i medijsku reformu", rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Ona je istakla važnost bolje komunikacije i podr&scaron;ke civilnom dru&scaron;tvu i najavila dodatnih 16 miliona EUR pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Kos je poručila da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji konkretan režim.
"Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije", dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem &ldquo;stabilokratije&rdquo; i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup &ndash; vi&scaron;e odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
"Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju", ocijenila je Kos.
Ona je rekla da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
"Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima".
Kos je zaključila da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rje&scaron;enja i zato ostaje nada mnogima.

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine, ali - proširenje je sada geopolitičko pitanje, a ne tehnički proces

OCIJENILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Izvr&scaron;na direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević poručila je da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o &bdquo;Lori&ldquo;, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru &bdquo;Lora&ldquo; počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: &bdquo;Ovi mučenici po&scaron;li su na rati&scaron;te da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuv&scaron;i u jednostrani secesionizam i separatizam.&ldquo;
Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
"Nesumnjivo je &bdquo;Lora&ldquo; jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj", kazala je Uljarević u&nbsp; centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Obja&scaron;njava i da Kneževićeva poruka ima jo&scaron; jedan manipulativni nivo.
"Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo &scaron;to&scaron;ta, uključujući i ono &scaron;to je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono &scaron;to je dana&scaron;nja Srbija", istakla je Uljarević.
"Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga"
Premjerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to &scaron;to većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga &scaron;to su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon &scaron;to je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionalnu učinkovitost.
"Skup&scaron;tina tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvr&scaron;noj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono &scaron;to smo imali priliku da vidimo kada je riječ o uče&scaron;ću, odnosno, neuče&scaron;ću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega &scaron;to je tehnička odrednica u Poslovniku Skup&scaron;tine Crne Gore, ograničava ono &scaron;to je su&scaron;tina demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako &scaron;to marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kr&scaron;enju demokratskih principa", naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi poku&scaron;ao da za&scaron;titi premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja.
"Ono &scaron;to bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog &scaron;ansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja", istakla je Uljarević.
Vlada, investitori i zaduženja
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da vi&scaron;e od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri vi&scaron;e posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
"Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, na&scaron;ao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno poku&scaron;ava da sanira medijsku i drugu &scaron;tetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar", naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
"To je do dana dana&scaron;njeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Pro&scaron;le godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi &ndash; prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona do&scaron;lo investicija, a drugo &ndash; na &scaron;to ide ta potro&scaron;nja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, za&scaron;to nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Za&scaron;to se tako nemilice i svakodnevno tro&scaron;i na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najvi&scaron;i državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu", pita Uljarević.
Sporazum i velika očekivanja
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skup&scaron;tine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
"Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i pona&scaron;anja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne po&scaron;tuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo &scaron;ta će donijeti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispo&scaron;tuje mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos", naglasila je Uljarević.
Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore
Centar za građansko obrazovanje najo&scaron;trije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Milo&scaron;evića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Milo&scaron;evićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini.
"Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milo&scaron;ević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milo&scaron;ević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, &scaron;to je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to &scaron;alje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da poku&scaron;amo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu", smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
"Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije do&scaron;lo iz nekog načina razmi&scaron;ljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga dru&scaron;tva&hellip; Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je gre&scaron;ku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u poku&scaron;aju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima", zaključila je Uljarević.

Uljarević: Način na koji se Spajić obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju

PORUČUJE I DA JE NA DJELU PODRIVANJE GRAĐANSKOG KONCEPTA CRNE GORE

Crna Gora i Hrvatska će sva otvorena pitanja rje&scaron;avati u prijateljskom i konstruktivnom tonu i iskoristiti potencijale za produbljivanje ekonomske saradnje, poručeno je na sastanku premijera Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Podgorici.
&bdquo;Ovo je veoma značajna posjeta za Crnu Goru i najbolji je pokazatelj spremnosti na&scaron;ih država da unapređuju međusobne odnose i sva otvorena pitanja rje&scaron;avaju u prijateljskom tonu&ldquo;, rekao je&nbsp; Spajić.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, predsjednik crnogorske Vlade upoznao je Milanovića sa napretkom i dostignućima Crna Gore na ekonomskom planu, ali i intenzivnim aktivnostima u evropskoj integraciji zemlje.
&bdquo;Hrvatska, kao na&scaron; bliski susjed i članica Evropske unije, važan nam je partner na putu evropske integracije zamlje. Zahvalan sam na riječima podr&scaron;ke i uvjeren sam da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja Crne Gore sa EU ići po planu&ldquo;, istakao je Spajić.
Sagovornici su, kako je saop&scaron;teno, uvjereni da će intenziviranje pregovora između dvije zemlje o otvorenim pitanjima rezultirati uspjehom u obostranom interesu.
Milanović je saglasan da dvije zemlje, kao i cijeli region, treba da razvijaju bliske međusobne odnose.
&bdquo;Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima, i da uskoro neće biti zabrana ulaska u na&scaron;u zemlju&ldquo;, kazao je hrvatski predsjednik.
Spajić i Milanović su konstatovali da je ekonomska saradnja dvije zemlje kvalitetna i raznovrsna, ali da postoji prostor za njeno unapređenje i intenziviranje, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz Spajićevog Kabineta.

Milanović Spajiću: Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima i da uskoro neće biti zabrana ulaska u našu zemlju

PREDSJEDNIK VLADE SA PREDSJEDNIKOM  HRVATSKE

Nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću Zoran Mrkić&nbsp;kazao je u intervjuu za Pobjedu da je situacija u tom gradu nepromijenjena u odnosu na period prije i tokom održavanja prethodnih izbora 2021. godine.
"Mislim da smo na istoj poziciji kao 2021. godine. Sve &scaron;to sam tada u kampanji rekao, i sada isto mogu reći i može da se primijeni. Ni&scaron;ta se nije promijenilo u odnosu na period kada je DPS bio na vlasti, moje viđenje o tome &scaron;to treba mijenjati je identično", rekao je Mrkić.
Dodaje da je PES nov na lokalnoj političkoj sceni i da nema tradicionalne koalicione partnere, ali, kako kaže, ne vidi da bi se nakon 13. aprila moglo sarađivati sa DPS-om i SDP-om.
"Mi smo pokret, a ne samo stranka, prihvatili smo razne ljude i samim tim &scaron;iroki smo za saradnju. &Scaron;to se tiče toga s kim bismo eventualno mogli biti vlast, smatramo da ćemo biti dominantan i važan činilac vlasti i ne bismo sada isključivali bilo koga.
Ipak, rukovodeći se dosada&scaron;njom praksom ne vidim da PES može sarađivati sa DPS-om i SDP-om. Ja jesam bio član SDP-a i kada pročitate program tih partija, to je slično. Nijesu tu sporni ni mnogi ljudi sa svojim kvalitetima, ali znate da je politika i odnos stranaka jednih prema drugima ne&scaron;to sasvim drugo. Tu uglavnom odlučuje većina unutar stranke sa kim se može sarađivati.
Imam korektne odnose sa većinom ljudi iz svih partija, sa nekima sam i u prijateljskim relacijama, jer ovo je mali grad. Imam zdrav građanski odnos sa svima. Dakle, lično ne bih isključio mogućnost saradnje sa bilo kim da bismo doprinijeli boljitku grada. Ipak, pripadam jednom pokretu i odluku ne donosim sam, već se odluka donosi na nivou partije. Primjećujem da je praksa bila da se ne ide sa DPS-om i SDP-om, dakle izostala je tje&scaron;nja saradnja na svim nivoima, i lokalnom i državnom", kazao je, između ostalog, Mrkić u intervjuu za Pobjedu.
&nbsp;
&nbsp;

Mrkić: Ne vidim da bi PES nakon izbora mogao sarađivati sa DPS-om i SDP-om

NOSILAC LISTE POKRETA EVROPA SAD NA IZBORIMA U NIKŠIĆU

&nbsp;Premijer Milojko Spajić uputio je Venecijanskoj komisiji molbu za hitno dobijanje Mi&scaron;ljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović. Kako je saop&scaron;teno iz Spajićevog Kabineta, on je pismo Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava uputio u skladu sa Sporazumom predstavnika vladajuće većine i predstavnika opozicije u crnogorskom parlamentu. Sporazum su, kako su podsjetili, potpisali Spajić i predstavnici Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, Danijel Živković, Damir &Scaron;ehović i Adrijan Vuksanović. Spajić je u pismu tražio od Venecijanske komisije da, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovori na pitanja predstavnikā vlasti i opozicije, prenosi agencija Mina. U saop&scaron;tenju se navodi da su u pismu, imajući u vidu da predstavnici vlasti i opozicije imaju nekoliko nedoumica u vezi sa tom ustavno-pravnom problematikom, navedena pitanja i ključna argumentacija i vlasti i opozicije. "Venecijanskoj komisiji naknadno će biti dostavljena dodatna dokumentacija koja može pomoći u stvaranju potpune slike o problematici tumačenja navedenih normi u materijalnom i formalnom smislu", navodi se u saop&scaron;tenju. Dodaje se da, osim odgovora na pitanja, strane potpisnice Sporazuma, mole Venecijansku komisiju da da preporuke u cilju rje&scaron;avanja eventualnih dilema koje u vezi sa ovim pitanjem postoje u ustavnopravnom sistemu Crne Gore.

Spajić uputio pismo Venecijanskoj komisiji

U SKLADU SA SPORAZUMOM PREDSTAVNIKA VLADAJUĆE VEĆINE I PREDSTAVNIKA OPOZICIJE

Ranko Radulović iz Nik&scaron;ića, koji je u bjekstvu skoro godinu, uhap&scaron;en je u Beogradu.
"Sprovodeći intenzivne aktivnosti u cilju lociranja međunarodno traženih lica, a shodno crvenoj međunarodnoj potjernici raspisanoj od strane NCB Interpola Podgorica, danas su službenici Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srbije u Beogradu locirali i li&scaron;ili slobode crnogorskog državljanina R.R. (64), vođa ogranka i član jedne organizovane kriminalne grupe", pi&scaron;e u zvaničnom saop&scaron;tenju policije.
Radulovića potražuju po naredbi Osnovnog suda u Nik&scaron;iču radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela napad na službeno lice u vr&scaron;enju službene dužnosti i preostalog dijela kazne zatvora u trajanju od tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.
"R.R.&nbsp; je potraživan i shodno naredbama Vi&scaron;eg suda u Podgorici, radi prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, te&scaron;ko ubistvo putem podstrekavanja, zelena&scaron;tvo i silovanje.
U toku je komunikacija između organa za sprovođenje zakona Crne Gore i Republike Srbije u cilju izručenja R.R. Crnoj Gori", kaže se u saop&scaron;tenju.

Uhapšen Ranko Radulović

U BEOGRADU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović formiraće uskoro Pokret za Crnu Goru, saznaje "Dan", kako tvrdi, iz dobro obavije&scaron;tenih izvora. Izvor "Dana", koji je želio da ostane anoniman, tvrdi da Milatović okuplja značajan broj intelektualaca i javnih ličnosti koji se do sada nisu mnogo eksponirali u političkom životu, a otvoriće, navodno, i vrata za saradnju i sa ostalim političkim partijama i pokretima sa kojima može naći zajednički politički interes u ostvarivanju, kako navodi Dan, proklamovanog cilja &ndash; stvaranje stabilne, ekonomski jake, socijalno pravedne Crne Gore, sa jednakim &scaron;ansama za sve.
Podsjetimo, aktuelni predsjednik države je 24. februara podnio ostavku na funkciju zamjenika predsjednika Pokreta Evropa sad, čiji je predsjednik premijer Milojko Spajić, i na sve funkcije u partiji.
Jo&scaron; nije poznato kada će Milatović i zvanično objelodaniti osnivanje Pokreta za Crnu Goru, a kako Dan pi&scaron;e, to bi moglo da se dogodi nakon ljetnjih odmora.&nbsp;

Dan: Milatović formira Pokret za Crnu Goru