Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;, navodeći da je upitno da li ti akti usagla&scaron;eni sa Ustavom i Zakonom o za&scaron;titi kulturnih dobara.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog Kabineta, u obrazloženju se navodi da je Ustavom Crne Gore utvrđeno da država &scaron;titi prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu, dok je Zakonom o za&scaron;titi kulturnih dobara propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti.&nbsp;
&bdquo;Usvojenim Zakonom se dvorac &bdquo;Kru&scaron;evac&ldquo; u Podgorici, sa pripadajućim zemlji&scaron;tem, prenosi u privatnu svojinu princa Nikole Petrovića, iako je riječ o objektu koji već decenijama ima status za&scaron;tićenog nepokretnog kulturnog dobra.
Preno&scaron;enje tog za&scaron;tićenog kulturnog dobra u privatnu svojinu suprotno citiranom članu Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara i ustavnoj obavezi za&scaron;tite kulturne ba&scaron;tine", pi&scaron;e u obrazloženju.
Kako je dalje navedeno u obrazloženju, Milatović smatra da je država zauzela ustavan, zakonit i uravnotežen pristup prema potomcima dinastije Petrović Njego&scaron; kroz zakonsko rje&scaron;enje iz 2011. godine, kojim je predviđena izgradnja porodične kuće na Cetinju, povr&scaron;ine do 300 metara kvadratnih (m&sup2;) sa pripadajućim zemlji&scaron;tem do pet hiljada m&sup2; i dodjela stana u Podgorici povr&scaron;ine do 130 m&sup2;.&nbsp;
&bdquo;Davanjem dvorca &bdquo;Kru&scaron;evac&ldquo; u privatnu svojinu stvara se neustavan i nezakonit presedan koji dodatno može otvoriti prostor za slične zahtjeve potomaka iste i drugih dinastija u odnosu na državnu imovinu od istorijskog i kulturnog značaja, &scaron;to bi takođe bilo &scaron;tetno po državni interes.
Kada je riječ o vrijednosnom nasljeđu dinastije Petrović Njego&scaron;, dužnost države je da kroz adekvatnu obrazovnu i kulturnu politiku ba&scaron;tini ulogu koju je ona imala u istorijskom trajanju Crne Gore.&nbsp;
Ipak, budući da je Crna Gora članom 1 Ustava definisana kao država republikanskog oblika vladavine, afirmacija vrijednosti koje proističu iz takvog ustavnog određenja predstavlja prioritet svake institucije&ldquo;, istakao je Milatović.
Pozvao je i Upravu za za&scaron;titu kulturnih dobara, kao državni organ zadužen za za&scaron;titu kulturnih dobara, da se hitno odredi o predmetnom Zakonu.

Milatović vratio Skupštini Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Crna Gora treba ozbiljno da razmisli o prijedlogu njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja se tiče fazne integracije Zapadnog Balkana, odnosno integracije Zapadnog Balkana prvo u zajedničko evropsko trži&scaron;te, &scaron;to bi značilo da ovaj prostor dobije status koji imaju Island, Norve&scaron;ka i Lihten&scaron;tajn,&nbsp; ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić.
Taj međukorak bi, smatra, prevazi&scaron;ao momenat ratifikacije sporazuma i ubrzao integrativni put cijelog regiona.
Komentari&scaron;ući Samit EU - Zapadni Balkan, održan u Tivtu, Kalezić je rekao da je to istorijski događaj za Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala geopolitičku relevantnost koju je imala i u nekim ranijim iteracijama, ali nijesu se poklopile druge okolnosti koje bi omogućile održavanje ovakvog samita. Poruke su sve u granicama očekivanog optimizma koje nijesmo čuli samo u petak, već ih slu&scaron;amo mjesecima. Ne mogu da se otrgnem utisku da je Evropskoj uniji vi&scaron;e stalo da se integri&scaron;e nego &scaron;to je nama samima &ndash; kazao je Kalezić.
Na pitanje čime obrazlaže takav stav, Kalezić je rekao da &bdquo;ne pokazujemo dovoljno zrelosti u pogledu ispunjavanja evropske agende&ldquo;.
- Važan aspekt je inicijativa njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja se tiče fazne integracije Zapadnog Balkana, odnosno integracije Zapadnog Balkana prvo u zajedničko evropsko trži&scaron;te, &scaron;to bi značilo da ovaj prostor dobije status koji imaju Island, Norve&scaron;ka i Lihten&scaron;tajn. To bi olak&scaron;alo kasniju punu integraciju regiona, jer ovaj međukorak koji predlažu dva lidera EU bi prevazi&scaron;ao momenat ratifikacije sporazuma i ubrzao integrativni put cijelog regiona &ndash; istakao je Kalezić.
Smatra da je to ideja o kojoj i Crna Gora treba &bdquo;ozbiljno da promisli, uzimajući u obzir i princip integracije shodno zaslugama, u kojoj na&scaron;a država prednjači&ldquo;.
Na pitanje možemo li ispuniti sve &scaron;to su poruke sa Samita, Kalezić je rekao da je potrebno za svaki emancipatorski napor imati jednu vrstu optimističkog cilja i stimulativnog datuma, kakav je 2028. godina.
- Ono &scaron;to se de&scaron;ava kad se ugase kamere i spuste zavjese na Samitu jeste da Crna Gora ostaje sa vladajućom većinom koja ne razumije istorijski i politički trenutak u kojem živi. Jer, da razumije, imali bismo drugačiju dinamiku u parlamentu, na primjer. Da bismo u&scaron;li u EU 2028, potrebno je 2026. zatvoriti sva poglavlja, a to nije realno i ne treba robovati toj vrsti neutemeljenog optimizma &ndash; istakao je Kalezić.
Podsjetio je da imamo, kako kaže, vrlo pozitivnu inicijativu od proevropske opozicije koja markira i defini&scaron;e okvir za dalji evropski put, odnosno za debatu i dru&scaron;tveno-politički dijalog o onome &scaron;to treba da budu primarni ciljevi, kako bi Crna Gora &scaron;to skorije postala članica.
- Ne vidim spremnost osim deklarativne, koju smo čuli od predstavnika Vlade, ne vidim tu vrstu političke zrelosti da se uhvate ozbiljnije u ko&scaron;tac sa izazovima. Lako je ispunjavati tehničke zahtjeve, a puno teže političke. To zahtijeva jednu vrstu kompetentnosti i znanja, razumijevanja trenutka i rje&scaron;enje da se to radi. Ne govorim samo o bilateralnim odnosima sa Hrvatskom, koji su posebno opterećeni malignim djelovanjem vladajuće koalicije, već i druge stvari, a one su sadržane u dokumentu koji opozicija promovi&scaron;e vladajućoj koaliciji i javnosti &ndash; rekao je Kalezić, ocjenjujući da je ta platforma sveobuhvatna i treba da posluži kao osnov za dalju diskusiju kako bi dru&scaron;tvo krenulo naprijed u su&scaron;tinskom zatvaranju poglavlja.
Komentari&scaron;ući poku&scaron;aj ugrožavanja nacionalne bezbjednosti uoči Samita u Tivtu, kada je 87 srpskih državljana sa kriminalnim dosjeom vraćeno sa tivatskog aerodroma u Beograd, kao i pona&scaron;anje i izjave tim povodom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Kalezić je kazao da je taj događaj opasno posmatrati izolovano.
- Taj događaj treba posmatrati kao dio hibridnog rata koji Srbija i Rusija vode protiv Crne Gore. Tu je i uvod u vrlo agresivno mije&scaron;anje te dvije države uoči početka i tokom kampanje za parlamentarne izbore. &Scaron;to god da je bio cilj i poku&scaron;aj te grupe huligana, to je pokazalo neke propuste i slabosti na na&scaron;oj strani i otvorilo brojna pitanja na koja nemamo odgovor.
Prvo pitanje je &scaron;to bi se desilo da nije bilo strane intervencije, a drugo &ndash; za&scaron;to Tužila&scaron;tvo ne otvori postupak protiv onih koji su trebali da pruže logistiku tim ljudima, a neki od njih, znamo iz medijskih napisa i nastupa, nijesu državljani Crne Gore. Tim ljudima treba otkazati gostoprimstvo u Crnoj Gori &ndash; kazao je Kalezić.
Upitao je za&scaron;to &bdquo;ti ljudi kad su do&scaron;li nijesu procesuirani, ako predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost, nego su odmah vraćeni&ldquo;.
- Brojna su pitanja bez odgovora. Sad fokus javnosti treba da bude na tome ko je tim ljudima trebalo da pruži logistiku u Crnoj Gori. Vidjećemo, kako se kampanja bude približavala, tako će ovakvi događaji da budu sve če&scaron;ći.
Imamo medijsku propagandnu kampanju kroz dva filma emitovana na na&scaron;im frekvencijama, imamo ovaj de facto čin agresije, jer kada &scaron;aljete grupu izgrednika, ne želite drugo osim nasilje, i imamo subverzivno djelovanje ruskih i srpskih službi protiv Crne Gore. Ovo je zadnji momenat da Srbija može da zakoči ili uspori integracije Crne Gore u EU i oni će koristiti sve &scaron;to imaju i mogu kako bi to učinili &ndash; rekao je Kalezić.
On je, na pitanje je li saglasan sa pojedinim ocjenama da se &scaron;ef parlamenta Andrija Mandić distancira od Vučića, rekao da je Mandić &bdquo;uspio da probije barijeru koja je postojala za njega, a tiče se Evropskog parlamenta&ldquo;, te da mu je posjeta značila. Kalezić je podsjetio da je predsjednica EP Roberta Mecola uskratila posjetu u &bdquo;minut do 12&ldquo; prije dvije godine.
- Sada je Mandić, na ovaj način, uspio u tome da Mecola posjeti crnogorski parlament. On će sve do izbora da se trudi da djeluje &scaron;to konstruktivnije i kooperativnije, jer se vodi onom maksimom koju je izrekao &ndash; &bdquo;isti cilj, drugim sredstvima&ldquo;. Nijesam pobornik te teorije da je on u stanju da previ&scaron;e autonomno djeluje, niti da njegova stranka može da se odvoji od čvrstog zagrljaja srpskih obavje&scaron;tajnih službi. Radi se samo o taktiziranju. I on je vrlo relativizirajuće djelovao u odnosu na ono &scaron;to je bio desant na Tivat. Pohvalio je izostanak reakcije dvojice predsjednika, Vlade i države, koji su morali da se očituju o tome &ndash; kazao je Kalezić.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to su predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić &bdquo;zakopali ratne sjekire&ldquo; bar dok traje Samit, Kalezić je istakao da je &bdquo;pohvalno da se sve vrste ličnih animoziteta stave po strani&ldquo;.
- Ono &scaron;to mi nije bilo do kraja jasno, poznavajući diplomatski protokol i način na koji se samiti organizuju, to &scaron;to je Spajić poku&scaron;ao sebe da nametne mimo onoga &scaron;to je dobra praksa. To ne govori dobro o Crnoj Gori i protokolu, a protokol pokazuje ozbiljnost države. Ima Spajić mogućnosti da se sretne s njima i u drugim formatima.
Naravno da mu je bilo mjesto na toj večeri, ali sve ostalo tokom Samita je bilo van dobrih diplomatskih praksi i manira. Ukazuje na nerazumijevanje onoga &scaron;ta je čija uloga. Milatovića moram pohvaliti da je bio dobar domaćin i to odradio maksimalno korektno &ndash; kazao je Kalezić.
Vučić i Rama žele ne&scaron;to za &scaron;to se nadaju da neće uspjeti - Čujemo da su Vučić i Rama odu&scaron;evljeni Makronovim i Mercovim planom o zajedničkom trži&scaron;tu, ali oni taj plan hoće jer znaju da neće da uspije, odnosno traže ne&scaron;to za &scaron;to se nadaju da neće uspjeti &ndash; kaže Danilo Kalezić.
- Zahtjevi i kriterijumi da bi zemlja postala članica zajedničkog trži&scaron;ta su u nivou 80 ili 90 odsto onoga &scaron;to je samo članstvo. Zahtijeva strukturne reforme koje Srbija nije htjela da ispo&scaron;tuje. Prema tome, taj optimistički stav Vučića i Rame u odnosu na ovaj plan je u su&scaron;tini želja da se to i ne desi. To je dnevnopolitička finta kako bi se izbjegli napori da se Srbija su&scaron;tinski reformi&scaron;e &ndash; rekao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, Mercova poruka koja je, kako kaže, nikad jasnija, da Srbija mora da izabere između EU sa jedne i Kine i Rusije sa druge strane, jeste ne&scaron;to &scaron;to do sada nijesmo čuli.
- Vučić se nalazi u situaciji kad mora da bira, a znamo da on ne može da bira jer je &bdquo;poklopljen&ldquo; ruskim službama i kineskim kapitalom &ndash; istakao je Kalezić.
Istorijski odnos Francuske prema na&scaron;oj državi Danilo Kalezić je, komentari&scaron;ući istorijski &ndash; prvi dolazak francuskog predsjednika u Crnu Goru, potencirao njegovu posjetu Cetinju.
- Žao mi je &scaron;to ta posjeta nije adekvatno ispraćena i &scaron;to nije akcenat dat na ono &scaron;to je nepravda Francuske prema Crnoj Gori iz 1918, a istovremeno i formalno izvinjenje sto godina kasnije, odnosno 1919. Francuska kroz ovu diplomatsku aktivnost i ohrabrenje Crne Gore poku&scaron;ava da kompenzuje istorijsku nepravdu prema Crnoj Gori &ndash; kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, dolazak Makrona je od ključnog značaja, te da je Francuska jedan od najznačajnijih partnera Crnoj Gori i ključno je pomogla kada se na&scaron;a država otrgla iz Milo&scaron;evićevog zagrljaja.
- Francuska ima tu vrstu istorijskog odnosa sa Crnom Gorom &ndash; kazao je Kalezić.
Makronovu posjetu Cetinjskom manastiru i sastanak sa mitropolitom Joanikijem, Kalezić je prokomentarisao potezom koji je &bdquo;na ivici dobrog ukusa&ldquo;.

Kalezić: Crna Gora da razmisli o Mercovoj i Makronovoj ideji o zajedničkom evropskom tržištu

POLITIČKI ANALITIČAR OCIJENIO DA BI INICIJATIVA DVA LIDERA EU UBRZALA INTEGRACIJE CIJELOG REGIONA

Op&scaron;ti utisak oko dolaska i deportovanja 87 srpskih državljana u Crnu Goru uoči Samita Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan u Tivtu je da je to bio neobja&scaron;njiv potez čak i ako se u obzir uzme mogućnost da je Aleksandar Vučić htio da po&scaron;alje poruku da je Crna Gora prostor na koji &bdquo;polažu prirodno pravo&ldquo; - ocijenio je biv&scaron;i ministar odbrane, &scaron;ef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i diplomata Boro Vučinić.
To, kako je ukazao, srpski predsjednik duže vrijeme i saop&scaron;tava.
- I da sva evropska elita koja se ovdje okupila shvati da je izvjesno da će i kad Crna Gora uđe u EU Srbija imati tu pretenziju, i vjerovatno da po&scaron;alje jednu poruku koja bi Evropi trebalo da bude jasna - da Srbija na neki način tu teritoriju Crne Gore i taj dio Zapadnog Balkana vidi kao svoju sferu uticaja, a ako ne već i prostor na koji pretenduje - rekao je Vučinić&nbsp; gostujući u Informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; na Televiziji E.
U tom kontekstu je podsjetio na izjave da bi trebalo preispitati odluke Podgoričke skup&scaron;tine i ocijenio da je očigledno da Vučić ne odustaje od te namjere.
- Generalno mi se čini da je to ipak jedan očajnički akt kojim se htjela stvoriti neka dodatna nervoza i da se kroz prisustvo ovih lica po&scaron;alje EU poruka da niko nije bezbjedan ko dođe u Crnu Goru i da, prosto, Crna Gora bez Srbije ne može funkcionisati kao nezavisan subjekt, jer se, u svakom trenutku, stvari mogu promijeniti na gore kroz jedan takav čin kao &scaron;to je slanje svojih bezbjednosno problematičnih lica - rekao je Vučinić.
Dodao je i da je nezahvalno baviti se hipotetičkim analizama oko dolaska i deportovanja 87 srpskih državljana u Crnu Goru uoči Samita Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan u Tivtu jer pravi razlog vjerovatno samo zna Vučić.
No, decidan je da se Vučić nikako ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavistan subjekt, a smatra i da mu je &bdquo;pravo na takav osjećaj&ldquo; dodatno omogućio &bdquo;dosta podanički odnos&ldquo; vlasti u Crnoj Gori prema njegovom režimu.
- To je u dobroj mjeri i proizvod stava na&scaron;ih najvi&scaron;ih zvaničnika... Nije to tako davno bilo, iako sada čujemo i neke nove tonove, kada je taj odnos prema Beogradu bio vrlo servilan. I&scaron;lo se u susret svim stavovima koje je Srbija saop&scaron;tavala - naveo je on.
ZA DVIJE GODINE BIĆE ISPUNJENA OBA CILJA
On je podvukao da je pristupanje NATO savezu najveće postignuće Crne Gore nakon obnove nezavisnosti. To je, kako je ukazao, u Deklaraciji o nezavisnosti iz 2006. godine proklamovano kao prvi, dok je članstvo u Evropskoj uniji drugi cilj.
- Te će za dvije godine oba cilja biti u potpunosti ispunjena &ndash; dodao je Vučinić.
Smatra da je Crna Gora zaista blizu Evropskoj uniji i da vi&scaron;e neće biti neka vrsta tampon zone koja bi smanjila uticaj istoka.
- Već je to most Evrope ka istoku i ta veza Evrope preko Zapadnog Balkana će biti aktivnija i senzibilnija. Znamo da Zapadni Balkan i uop&scaron;te balkanizacija u Evropi izaziva dosta animoziteta, ali dolaskom evropske elite u Crnu Goru treba da razumijemo da se taj odnos u najvećem dijelu, ili skroz, promijenio - jer danas Evropa ipak smatra da je njen interes da ovaj prostor bude dio nje - rekao je Vučinić.
GODI&Scaron;NJICA PRISTUPANJA NATO NIJE DOBILA DOVOLJNO PAŽNJE
On je ocijenio da, u sjenci Samita EU-Zapadni Balkan, juče nije dovoljno pažnje bilo posvećeno devetogodi&scaron;njici pristupanja Crne Gore u NATO, &scaron;to je tada, jasan je Vučinić, bila sudbinska odluka za Crnu Goru.
- To je najveća, najvažnija odluka i najveće postignuće nakon &scaron;to je povratila svoju nezavisnost. Juče se navr&scaron;ilo devet godina otkako je podignuta zastava u sjedi&scaron;tu NATO-a, druga zastava nakon one u Ujedinjenim nacijama i kojom je Crna Gora u dobroj mjeri obezbijedila mir, bezbjednost i stabilnost koliko je to moguće na turbulentnom Balkanu. Odluka Atlantskog saveza da Crna Gora postane sljedeća članica bila je izuzetno važna - istakao je Vučinić.
Podsjeća i da su članstvu u NATO-u prethodile brojne mnogo zahtjevnije reforme, da učinkovitost institucija bila na mnogo većem nivou nego &scaron;to je u situaciji pridruživanja EU. No, nakon članstva u Alijansi, smatra on, logičan je slijed da Crna Gora postane i članica EU.
- Nijesam siguran da bi govorili o Crnoj Gori kao o nezavisnoj državi, već prije pola decenije, posebno ako vidimo &scaron;ta se sve događa, i ako vidimo kakav je sve pritisak na Crnu Goru i sa kakvim se sve izazovima suočava uoči članstva u Evropsku uniju kao članica NATO-a... Vidjeli smo i da je Vladimir Putin najavio da će u naredne četiri godine, a vjerovatno je to uzrokovalo i analizu zapadnih obavje&scaron;tajnih službi, da je realno da će u naredne četiri godine neka od ranjivih članica NATO-a i Evropske unije naći se na udaru Rusije, tako da je su&scaron;tinski važno i nije moglo ni&scaron;ta važnije da bude od toga - istakao je on.

Vučinić: Predsjednik Srbije htio da pošalje poruku EU da Srbija na Crnu Goru polaže prirodno pravo

"VUČIĆ SE NE MIRI SA ČINJENICOM DA JE CG NEZAVISTAN SUBJEKT, A PRAVO NA TAKAV OSJEĆAJ DODATNO OMOGUĆIO MU PODANIČKI ODNOS NAŠIH VLASTI"

Island se nakon vi&scaron;e godina ponovo okreće Evropskoj uniji i otvara mogućnost nastavka pregovora o članstvu. Takav potez Islanda, smatraju sagovornice RTCG, ne može ugroziti poziciju Crne Gore.
To je, kako kažu, snažan politički signal da Evropska unija ponovo postaje privlačna, i to ne samo državama Zapadnog Balkana. Podsjećaju da je Island razvijena, stabilna i duboko evropski integrisana država, dok je pred Crnom Gorom bio znatno teži put transformacije.
Odluka islandskog parlamenta da 29. avgusta raspi&scaron;e referendum o nastavku pregovora sa Evropskom unijom mnogo je važnija nego &scaron;to se na prvi pogled čini, smatra Andrea Popović iz Mreže za evropske politike.
Kaže da je politički signal snažan, posebno zato &scaron;to jedna razvijena, stabilna i već duboko evropski integrisana država smatra da je članstvo u Evropskoj uniji ponovo tema budućnosti.
&ldquo;Za samu Evropsku uniju ovo potvrđuje da pro&scaron;irenje danas nije samo birokratski proces, već geostrate&scaron;ko pitanje bezbjednosti, ekonomije i političkog pozicioniranja Evrope&ldquo;, rekla je Popović.
I politikolo&scaron;kinja Nikoleta Đukanović vjeruje da povratak Islanda pregovorima vraća povjerenje u budućnost Evropske unije.
Iako je te&scaron;ko predvidjeti dalji razvoj događaja, postoji mogućnost da Evropska unija razmotri pristupanje vi&scaron;e država istovremeno. Taj paket bi, smatra Đukanović, mogli činiti Crna Gora i Island.
&bdquo;Mislim da to ne može negativno uticati na na&scaron; proces. Naprotiv, može samo vratiti povjerenje, posebno kod država Zapadnog Balkana koje su izgubile povjerenje u politiku pro&scaron;irenja. Ovdje prije svega mislim na Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i druge zemlje regiona&ldquo;, kazala je Đukanović.
Andrea Popović dodaje da odluka Islanda pokazuje da Evropska unija vi&scaron;e nije privlačna samo državama Zapadnog Balkana.
U svakom slučaju, poručuje, islandski i crnogorski proces ne treba mije&scaron;ati. Obja&scaron;njava i zbog čega.
&bdquo;Island je dio jedinstvenog trži&scaron;ta kroz Evropski ekonomski prostor i član je &Scaron;engena, sa vi&scaron;estruko većim dohotkom po stanovniku i veoma snažnim administrativnim kapacitetima. Ako obnovi pregovore, najosjetljivije teme za njih biće ribarstvo i poljoprivreda. Sa druge strane, Crna Gora je u potpuno drugačijoj poziciji. Za nas je pristupanje prije svega proces transformacije države&ldquo;, kazala je Popović.
Istog je stava i Nikoleta Đukanović.
&bdquo;To nijesu države za poređenje. Kao &scaron;to sam već rekla, Island je stara kapitalistička država koja većinu svog zakonodavstva ima usklađenu sa evropskim. Proces pristupanja Islanda, ukoliko do njega dođe, mogao bi se realizovati kroz svega nekoliko pregovaračkih cjelina koje bi bile relativno jednostavne i kratke.
Tu nema mnogo prostora za dodatna uslovljavanja. Drugačija je situacija sa Crnom Gorom i ostalim postsocijalističkim državama, koje su svoje sisteme iz prethodnog perioda morale prilagođavati trži&scaron;noj ekonomiji i vladavini prava, ostvariti značajan napredak u procesu demokratizacije i sprovesti duboke reforme. To jednostavno nije uporedivo&ldquo;, rekla je Đukanović.
Sagovornice RTCG smatraju da Island neće ugroziti lidersku poziciju Crne Gore, jer ovo ne bi trebalo da bude trka za mjesto u članstvu, već proces zasnovan na individualnim zaslugama.
Podsjetimo, Crna Gora je do sada zatvorila 14 od 33 otvorena pregovaračka poglavlja.

Island neće ugroziti lidersku poziciju Crne Gore za mjesto u EU

"POVRATAK ISLANDA PREGOVORIMA VRAĆA POVJERENJE U BUDUĆNOST EU"

Novi sastanak većine zakazan je za sjutra, i ovoga puta dosada&scaron;nji koalicioni partneri PES, Demokrate, Pokret za Podgoricu i Za budućnost Podgorice imaju konkretno ime kandidata za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada - to je Ivana Ma&scaron;ković, odbornica DNP-a.
Ako nastave da se uslovljavaju, sudeći po izjavama iz pojedinih stranaka, te&scaron;ko da će doći do dogovora. Poznat je uslov DNP-a, od koga sudeći po jučera&scaron;njem saop&scaron;tenju nijesu odustali, da izbor predsjednika Skup&scaron;tine ne znači i podr&scaron;ka gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću. PES, Demokrate i Nova insistiraju na po&scaron;tovanju koalicionog sporazuma, dok Pokret za Podgoricu u pregovore oko funkcionisanja Skup&scaron;tine ne pominje nikakve uslove.
To je juče potvrdila Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika, koja je kazala da konstituenti nekada&scaron;nje većine ne treba da se uslovljavaju ako iskreno žele da dođe do rje&scaron;enja koje će mimoići prinudnu upravu i kolaboraciju sa DPS-om.
&ndash; Prihvatljivo je svako rje&scaron;enje u okviru većine. Zbog toga smo sve i inicirali da bi prona&scaron;li rje&scaron;enje. Sastanak koji smo inicirali biće u ponedjeljak. Nama je prihvatljiv svaki kandidat iz koalicije Za budućnost Podgorice. Smatramo da treba da se spusti lopta i da konstituenti nekada&scaron;nje većine ne treba da se uslovljavaju ako iskreno žele da dođe do rje&scaron;enja koje će mimoići prinudnu upravu i kolaboraciju sa DPS-om - kazala je Ljiljanić.
Iz PES-a su sa druge strane potpuno jasni da podr&scaron;ka gradonačeniku Sa&scaron;i Mujoviću ne smije biti upitna.
&ndash; Koaliciji Za budućnost Podgorice pripada mjesto predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada. Ukoliko je dogovor konstituenata te koalicije da Ivana Ma&scaron;ković bude predsjednica Skup&scaron;tine uz po&scaron;tovanje koalicionog sporazuma, Pokret Evropa sad će podržati predlog - kazala je Anđela Mićović, odbornica Pokreta Evropa sad.
Iz DNP-a su juče saop&scaron;tili ime kandidata Ivanu Ma&scaron;ković i ponovili da je Skup&scaron;tina jedno, a izvr&scaron;na vlast drugo.
&ndash; Ukoliko ovaj predlog nije prihvatljiv biv&scaron;oj većini, i ako se nastavi sa dodatnim ucjenama i uslovljavanjima prema DNP-u, u tom slučaju ćemo podržati Srđana Perića za predsjednika Skup&scaron;tine, kako bi u tehničkom mandatu obavljao funkciju, i na taj način spriječili uvođenje prinudne uprave - saop&scaron;tili su iz DNP-a.
Oni navode da se zahvaljuje predsjedniku Op&scaron;tinskog odbora NSD-a Rado&scaron;u Zečeviću na reagovanju, i poja&scaron;njenju da u stvari oni ne žele da prihvate kandidata DNP-a za predsjednika Skup&scaron;tine, i da se radi samo o kupovini vremena sa namjerom da se u Podgoricu uvede prinudna uprava.
&ndash; Na&scaron; stav je od početka bio jasan, nećemo dozvoliti uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu, kao &scaron;to nećemo dozvoliti uslovljavanja i ucjene biv&scaron;ih koalicionih partnera. DNP-u nikad nisu bili prioritet funkcije i privilegije, to smo pokazali nebrojeno puta do sad. Isključivi cilj DNP-a bio je i ostao da spriječi uvođenje prinudne uprave u Podgorici, kako uzurpatorska manjina ne bi predala u ruke grad Sa&scaron;i Mujoviću, koji bi bez ikakve kontrole i legitimiteta nastavio samovla&scaron;će. Rukovođeni isključivo interesima građana Podgorice i njihovoj većinskoj želji da u na&scaron;em gradu izbjegnemo prinudnu upravu, klub odbornika DNP-a predlaže na&scaron;u odbornicu Ivanu Ma&scaron;ković za predsjedniicu Skup&scaron;tine - kažu iz DNP-a.
Oni poručuju da ako nekad dođe do rekonstrukcije Vlade podržaće Rado&scaron;a Zečevića za ministra.
&ndash; Ako nekad dođe do rekonstrukcije Vlade ako Rado&scaron;a Zečevića bude predložen za ministra, na&scaron; poslanički klub neće glasati protiv njega, niti ćemo ga bilo čime uslovljavati kao &scaron;to on nedjeljama bez ikakve potrebe ucjenjuje i uslovljava nas, a da pri tom nije obavio nijedan razgovor s predstavnicima na&scaron;e partije - kažu iz DNP-a.
DNP je dao ime kandidata nakon &scaron;to je Rado&scaron; Zečević, funkcioner Nove prije dva dana kazao da će oni, kao sastavni dio koalicije Za budućnost Podgorice, kandidata za predsjednika dati u utorak, ako to do tada ne učini DNP. Zečević je ponovio stav da u koaliciji ne može da se "talasa" i da se mora po&scaron;tovati slovo koalicionog sporazuma o istovjetnom glasanju o su&scaron;tinskim odlukama.
Perić: Na&scaron; predlog je na stolu sedam dana
Nakon &scaron;to je iz DNP-a saopt&scaron;eno da će izaći sa svojim kandidatom i uslovom pred vladajuću koaliciju da ako se njihov kandidat ne podrži, oni će prihvatiti ponudu Preokreta, "Dan" je pitao Srđu Perića kako to komentari&scaron;e. On je kazao da su u četvrtak predstavili model za očuvanje funkcionalnosti Podgorice i sprječavanje uvođenja prinudne uprave.
&ndash; Podsjećam da smo svim političkim akterima ostavili mogućnost da se u roku od sedam dana izjasne o tom predlogu. Smatramo da svaki dodatni komentar u vezi sa procesom izja&scaron;njavanja, dok taj rok traje, sa na&scaron;e strane ne bi bio primjeren - kaže Perić.

Sjutra sastanak većine oko predsjednika Skupštine Glavnog grada: Kandidata imaju, ali i svi svoje uslove

"PRIHVATLJIVO JE SVAKO RJEŠENJE U OKVIRU VEĆINE"

Odbornički klub Demokratske narodne partije (DNP) predložio je odbornicu te stranke Ivanu Ma&scaron;ković za predsjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada.&nbsp;
&bdquo;Rukovođeni isključivo interesima građana Podgorice i njihovoj većinskoj želji da u na&scaron;em gradu izbjegnemo prinudnu upravu, klub odbornika DNP-a predlaže na&scaron;u odbornicu Ivanu Ma&scaron;ković za predsjednicu Skup&scaron;tine&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ukoliko to ne bude prihvatljivo većini, podržaće kažu izbor odbornika Preokreta Srđana Perića na tu funkciju.
"Odbornički klub DNP Podgorica se najsrdačnije zahvaljuje predsjedniku Op&scaron;tinskog odbora NSD-a Rado&scaron;u Zečeviću na dana&scaron;njem reagovanju i poja&scaron;njenju da u stvari oni ne žele da prihvate kandidata DNP-a za predsjednika Skup&scaron;tine i da se radi samo o kupovini vremena sa namjerom da se u Podgoricu uvede prinudna uprava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DNP-a.&nbsp;
Napominju da je isključivi cilj DNP-a bio i ostao da spriječi uvođenje prinudne uprave u Podgorici.
"Kako uzurpatorska manjina ne bi predala u ruke grad gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću, koji bi bez ikakve kontrole i legitimiteta nastavio svoje samovla&scaron;će&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Oni su naveli da će, ako nekad dođe do rekonstrukcije Vlade i Zečević bude predložen za ministra, poslanički klub DNP-a neće glasati protiv njega.
"Niti ćemo ga bilo čime uslovljavati kao &scaron;to on nedjeljama bez ikakve potrebe ucjenjuje i uslovljava nas, a da pri tom nije obavio nijedan razgovor s na&scaron;im predstavnicima&ldquo;.
Jedan od lidera koalicije Za budućnost Podgorice Rado&scaron; Zečević saop&scaron;tio jer prethodno da Nova srpska demokrtaija (NSD) nema ni&scaron;ta protiv da kandidata za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada da Demokratska narodna partija (DNP) sa kojom tvore ovaj politički subjekt, ali uz uslov da ne &bdquo;talasaju&rdquo;.
"Demokratska narodna partija je bila dio koalicije Za budućnost Podgorice i nemamo problema da im ustupimo mjesto predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, ali zato očekujemo da se o drugim stvarima dogovorimo. Te druge stvari podrazumijevaju da ne talasamo, ne glasamo smjenu gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića. Oni moraju da se obavežu da će da daju puno saglasje za sve i da glasaju onako kako od njih traži koalicija i da ne ru&scaron;e gradonačelnika" kazao je Zečević za Dan.
&nbsp;
&nbsp;

Klub odbornika DNP-a predložio Ivanu Mašković za predsjednicu Skupštine Glavnog grada

AKO PREDLOG NE PROĐE PODRŽAĆE SRĐANA PERIĆA IZ PREOKRETA

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervju za Federalnu TV komentarisao je de&scaron;avanja uoči Samita EU-Zapadni Balkan i čarter leta sa bezbjednosno interesantnim državljanima Srbije koji su vraćeni u Beograd.
"Jasno je svima kome je ovo trebalo. Crnoj Gori svakako nije. Crna Gora je organizacijom ovog događaja pokazala ozbiljnost i sposobnost da savlada izazove na toj posljednjoj dionici do članstva i pokazala da je opravdano na poziciji lidera koji će uskoro postati i prva nova zemlja članica Evropske unije.
Ovo je, kao &scaron;to sam vam kazao, izraz jedne neozbiljne, neodgovorne politike, politike koja ne računa niti na dobrosusjedstvo, niti računa da zajedno sa drugim državama regiona u bliskoj budućnosti postane sastavni dio Evropske unije.
Ovo je rezultat jedne autistične politike koja, rekao bih, sve svoje interese zadovoljava u stvaranju ovakvih incidenata da bi naglasila vlastitu važnost, a rekao bih da to sve zaista djeluje na duboku &scaron;tetu nacionalnih interesa njihove države", odgovorio je Đukanović, prenosi Antena M.
Novinarka je upitala da li misli na Srbiju i Vučića na &scaron;ta je dobila potvrdan odgovor.

Đukanović o Vučićevom "čarter letu": Neozbiljna politika koja ne računa niti na dobrosusjedstvo niti da postane dio EU

ISTAKAO DA JE SVIMA JASNO KOME JE OVO TREBALO, TE DA NAŠOJ ZEMLJI SVAKAKO NIJE

Cilj da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) je nadohvat ruke, poručeno je danas sa Samita EU - Zapadni Balkan i istaknuto da proces pristupanja Uniji ostaje zasnovan na zaslugama za sve države kandidate.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je, na konferenciji za novnare nakon Samita, da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da to nije obećanje za budućnost, već strate&scaron;ki cilj i imprativ.
&bdquo;Kada bih sumirala ovaj Samit u dvije riječi, to bi bile odlučnost i samopouzdanje. Odlučnost da evropska budućnost Zapadnog Balkana postane stvarnost &scaron;to je prije moguće, i samopouzdanje da će na&scaron;a Unija rasti i &scaron;iriti se u godinama koje dolaze&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Kako je dodala, kada je riječ o Crnoj Gori, postoji uvjerenje da je njen cilj da postane 28. država članica 2028. godine nadohvat ruke.
&bdquo;Zato vas pozivamo i ohrabrujemo da zadržite pozitivan duh, dobru dinamiku koju ste pokazali, kao i ambiciju i odlučnost&ldquo;, poručila je Fon der Lajen, dodajući da se nada da će Albanija slijediti primjer Crne Gore, ali i da će cijeli region nastaviti da se približava Uniji.
Ona je istakla da će pro&scaron;irenje i dalje biti zasnovano na zaslugama, ali da to ne znači sporo, već pravedno i predvidljivo.
&bdquo;To znači da kada su reforme postignute onda slijedi i korak naprijed na putu ka članstvu u EU&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, dodajući da žele da nagrade reforme kroz projekte i fondove EU.
Na pitanje novinara da li je dinamika zatvaranja poglavlja u Crnoj Gori usporila i da li je i dalje ostvariv cilj zatvaranja svih poglavlja do kraja godine, Fon der Lajen je kazala da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme impresivna.
&bdquo;Impresivno je kada vidimo dinamiku kojom ostvarujete rezultate, ali i da svi rade u istom pravcu i cilju &ndash; predjednik, premijer i parlament. To je veoma važno&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da EU prepoznaje to &scaron;to su svi u Crnoj Gori fokusirani na cilj koji je postavljen.
&bdquo;Dinamika sprovođenja komplikovanih reformi je imporesivna i ohrabrujemo vas da nastavite da radite dobar posao&ldquo;, poručila je Fon der Lajen.
Kako je dodala, cilj je da se do kraja godine ili početkom naredne zatvore sva poglavlja i da se nakon toga pređe na naredni korak koji se odnosi na ugovor o pristupanju.&nbsp;
&bdquo;Mi smo uz vas na svakom koraku koji preuzimate na tom putu&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je danas veliki dan za Crnu Gori i da je Samit EU &ndash; Zapadni Balkan najveće diplomatsko okupljanje u istoriji Crne Gore.
&ldquo;Samit potvrđuje i da je pro&scaron;irenje strate&scaron;ki prioritet EU, ali i &scaron;alje poruku da je perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU živa i realna&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da je Crna Gora kroz pregovore sprovodila važne reforme, usklađivala zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i jačala institucije, koje moraju biti temelj vladavine prava, demokratske otpornosti i javnog povjerenja.&nbsp;
&bdquo;Na&scaron; evropski put je pro&scaron;ao kroz različite faze, bilo je perioda napretka i, nažalost, perioda stagnacije. Predsjednički i parlamentarni izbori iz 2023. godine donijeli su novi zamah, novu energiju i obnovljeni kredibilitet za evropski put Crne Gore&ldquo;, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna za zavr&scaron;nu fazu.&nbsp;
&nbsp;Cilj da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) je nadohvat ruke, poručeno je danas sa Samita EU - Zapadni Balkan i istaknuto da proces pristupanja Uniji ostaje zasnovan na zaslugama za sve države kandidate.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je, na konferenciji za novnare nakon Samita, da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da to nije obećanje za budućnost, već strate&scaron;ki cilj i imprativ.
&bdquo;Kada bih sumirala ovaj Samit u dvije riječi, to bi bile odlučnost i samopouzdanje. Odlučnost da evropska budućnost Zapadnog Balkana postane stvarnost &scaron;to je prije moguće, i samopouzdanje da će na&scaron;a Unija rasti i &scaron;iriti se u godinama koje dolaze&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Kako je dodala, kada je riječ o Crnoj Gori, postoji uvjerenje da je njen cilj da postane 28. država članica 2028. godine nadohvat ruke.
&bdquo;Zato vas pozivamo i ohrabrujemo da zadržite pozitivan duh, dobru dinamiku koju ste pokazali, kao i ambiciju i odlučnost&ldquo;, poručila je Fon der Lajen, dodajući da se nada da će Albanija slijediti primjer Crne Gore, ali i da će cijeli region nastaviti da se približava Uniji.
Ona je istakla da će pro&scaron;irenje i dalje biti zasnovano na zaslugama, ali da to ne znači sporo, već pravedno i predvidljivo.
&bdquo;To znači da kada su reforme postignute onda slijedi i korak naprijed na putu ka članstvu u EU&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, dodajući da žele da nagrade reforme kroz projekte i fondove EU.
Na pitanje novinara da li je dinamika zatvaranja poglavlja u Crnoj Gori usporila i da li je i dalje ostvariv cilj zatvaranja svih poglavlja do kraja godine, Fon der Lajen je kazala da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme impresivna.
&bdquo;Impresivno je kada vidimo dinamiku kojom ostvarujete rezultate, ali i da svi rade u istom pravcu i cilju &ndash; predsjednik, premijer i parlament. To je veoma važno&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da EU prepoznaje to &scaron;to su svi u Crnoj Gori fokusirani na cilj koji je postavljen.
&bdquo;Dinamika sprovođenja komplikovanih reformi je imporesivna i ohrabrujemo vas da nastavite da radite dobar posao&ldquo;, poručila je Fon der Lajen.
Kako je dodala, cilj je da se do kraja godine ili početkom naredne zatvore sva poglavlja i da se nakon toga pređe na naredni korak koji se odnosi na ugovor o pristupanju.&nbsp;
&bdquo;Mi smo uz vas na svakom koraku koji preuzimate na tom putu&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je danas veliki dan za Crnu Gori i da je Samit EU &ndash; Zapadni Balkan najveće diplomatsko okupljanje u istoriji Crne Gore.
&ldquo;Samit potvrđuje i da je pro&scaron;irenje strate&scaron;ki prioritet EU, ali i &scaron;alje poruku da je perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU živa i realna&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da je Crna Gora kroz pregovore sprovodila važne reforme, usklađivala zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i jačala institucije, koje moraju biti temelj vladavine prava, demokratske otpornosti i javnog povjerenja.&nbsp;
&bdquo;Na&scaron; evropski put je pro&scaron;ao kroz različite faze, bilo je perioda napretka i, nažalost, perioda stagnacije. Predsjednički i parlamentarni izbori iz 2023. godine donijeli su novi zamah, novu energiju i obnovljeni kredibilitet za evropski put Crne Gore&ldquo;, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna za zavr&scaron;nu fazu.&nbsp;
&bdquo;Spremni smo za zavr&scaron;nu fazu na&scaron;eg evropskog puta koji smo započeli pokretanjem pregovora 2012. godine&ldquo;, naveo je Milatović, dodajući da je država spremna da ispuni preostale obaveze i da iskoristi trenutak koji su joj pružili evropski partneri.&nbsp;
Kako je istakao, Crna Gora je zemlja sa jasnom strate&scaron;kom orijentacijom, posvećena demokratiji, vladavini prava, miru, slobodi medija i ljudskom dostojanstvu.
&bdquo;Evropska integracija prožima na&scaron;u istoriju, na&scaron;u borbu za slobodu i na&scaron; sistem vrijednosti i na&scaron;u viziju slobodne, demokratske i ujedinjene Evrope&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je rekao da je nakon dana&scaron;enjeg Samita jo&scaron; vi&scaron;e ubijeđen da je cilj da Crna Gora postane država članica EU 2028. godine ostvariv.&nbsp;
Prema riječima Milatovića, članstvo Crne Gore u EU važno je kroz nekoliko dimenzija.
Člantvo Crne Gore bi, kako je pojasnio, predstavljalo pobjedu za novo rukovodstvo i kulturu liderstva, ali i uspjeh institucija, administracije i dru&scaron;tva.
On je ukazao i na regionalnu dimenziju, navodeći da Crna Gora želi da bude model za ostale države regiona.
&bdquo;Na&scaron; primjer pokazuje da su reforme neophodne, ali i ostvarive&ldquo;, naveo je Milatović.
Važna je, kako je kazao, i evropska dimenzija crnogorskog članstva, jer se pristupanjem Crne Gore Uniji, &scaron;alje poruka o kredibilitetu evropskog projekta.
&bdquo;Integracija Crne Gore bi poslala jasan signal svim kandidatima da je evropski san živ&ldquo;, poručio je Milatović.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta ukazao je na uspjeh koji je Crna Gora postigla za 20 godina od obnove nezavisnosti.
Podsjećajući da je u EU aktuelan zamajac pro&scaron;irenja, Ko&scaron;ta je podsjetio da je EU počela da priprema ugovor o pristupanju Crne Gore pro&scaron;log mjeseca.
"Prvi put od 2013. godine zaista odbrojavamo dane do narednog pro&scaron;irenja, do dana kada će Crna Gora postati 28. država članica EU do 2028. godine", kazao je Ko&scaron;ta.
On je pozvao države kandidate da iskoriste momentum pro&scaron;irenja i da naprave korake koji su neophodni kako bi ubrzale svoj napredak na evropskom putu.
&bdquo;EU je zajednica vrijednosti, projekat mira, projekat prosperiteta i bezbjednosti. To je projekat na kome svi stalno radimo, a Zapadni Balkan je sastavni dio budućnosti EU&ldquo;, kazao je Ko&scaron;ta.&nbsp;
On je rekao da pristupanje regiona ostaje prioritet EU i krucijalna geopolitička investicija.&nbsp;
&bdquo;Taj proces jeste i ostaće zasnovan na zaslugama i na kredibilnim reformama. Istovremeno, na&scaron;i razgovori danas pokazali su da imamo zajedničku ambiciju da &scaron;to je prije moguće damo rezultate u oblasti pro&scaron;irenja&ldquo;, naveo je Ko&scaron;ta.
On je rekao da se zato razmatraju nove ideje za ubrzavanje i pojednostavljivanje procesa, za povećanje povjerenja u EU i za rast motivacije partnera sa Zabadnog Balkana.
&bdquo;Istovremeno njegujući dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, &scaron;to je po na&scaron;em mi&scaron;ljenju neophodni prioritet ako želimo da osiguramo bezbjednost i ekonomski prosperitet regiona&ldquo;, rekao je Ko&scaron;ta.&nbsp;
To će, kako je dodao, zahtijevati neprekidne napore, ali na taj način Evropa gradi svoju zajedničku budućnost.
&bdquo;Zapadni Balkan može da računa na na&scaron;u neprekidnu podr&scaron;ku&ldquo;, poručio je Ko&scaron;ta, dodajući da EU jeste i ostaje najpouzdaniji partner regionu.

Fon der Lajen: Članstvo Crne Gore u EU 2028. nadohvat ruke; Košta: Zapadni Balkan može da računa na našu neprekidnu podršku

"PRVI PUT OD 2013, ZAISTA, ODBROJAVAMO DANE DO NAREDNOG PROŠIRENJA"

Zapadni Balkan i Evropska Unija (EU) dijele zajedničku viziju mira, stabilnosti i prosperiteta i postoji povoljan politički trenutak za ubrzanje procesa pro&scaron;irenja EU, koji bi trebalo iskoristiti, poručeno je na otvaranju Samita EU &ndash; Zapadni Balkan koji je dana počeo u Tivtu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je domaćinstvo Samita lidera EU i Zapadnog Balkana jedan od najvažnijih trenutaka za državu, ističući da se taj događaj održava u godini kada država obilježava dvije decenije nezavisnosti.
Milatović je, otvarajući skup u Tivtu, rekao da je Crna Gora danas postala mjesto susreta Evrope i regiona.
&bdquo;Danas u Tivtu doveli smo Evropu i Zapadni Balkan i ujedinjeni smo zajedničkom vizijom mirne, prosperitetne i sigurne budućnosti. To je ključna poruka koju &scaron;aljemo danas iz Crne Gore&ldquo;, kazao je Milatović.
On je istakao da samit predstavlja mnogo vi&scaron;e od uobičajenog okupljanja lidera, ocjenjujući ga prekretnicom za Crnu Goru, Zapadni Balkan i EU.
&bdquo;U vrijeme kada je proces pro&scaron;irenja ponovo dobio strate&scaron;ku važnost, na&scaron; sastanak donosi novu nadu i svježu energiju za sve zemlje kandidatei&ldquo;, istakao je Milatović.
On je naglasio da je za Crnu Goru ovo trenutak odgovornosti i odlučnosti.
&bdquo;Danas &scaron;aljemo jasnu poruku &ndash; Crna Gora je spremna da preuzme posljednje korake. Odlučni smo da ispunimo na&scaron;e obaveze, da ugrabimo ovu istorijsku priliku i postanemo prva naredna članica EU, doprinoseći snažnijoj i ujedinjenijoj Evropi i Zapadnom Balkanu&ldquo;, zaključio je Milatović.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta kazao je da je Crna Gora napredovala u procesu evropskih integracija.
&bdquo;Va&scaron; uspjeh je važan jer pokazuje da pro&scaron;irenje postaje stvarno. Mi ćemo nastaviti da vas podržavamo&ldquo;, poručio je Ko&scaron;ta.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila da je mjesto zemalja Zapadnog Balkana u EU.
&bdquo;Danas činimo velike korake ka nezavisnijoj, bezbjednijoj, otpornijoj i kompletnijoj EU, a ona neće biti kompletna bez Zapadnog Balkana. Zbog toga je ovaj samit toliko značajan&ldquo;, rekla je ona.
Fon der Lajen je navela da će jedna od ključnih tema sastanka biti unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti i geopolitike, kao i jačanje ekonomskih veza između EU i zemalja regiona.
Ona je naglasila da trenutno postoji snažna podr&scaron;ka politici pro&scaron;irenje EU.
&bdquo;Želim da svim državama Zapadnog Balkana kažem, a naročito Crnoj Gori, da momentum postoji. Hajde da pretvorimo ovaj momentum u pokret, a pokret u članstvo&ldquo;, poručila je Fon der Lajen.
Samitu pod sloganom &bdquo;Zajednički prosperitet i stabilnost EU i Zapadnog Balkana&rdquo;, prisustvuju vi&scaron;e od 30 lidera iz regiona i EU, između ostalih, francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i &scaron;panski premijer Pedro Sančez.
Na Samitu učestvuju i lideri iz regiona premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučića.
Iz EK je ranije saop&scaron;teno da se očekuje da će lideri zemalja Zapadnog Balkana i EU razgovarati o pro&scaron;irenju i Planu rasta, kao i da će EU ponoviti svoju punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU.
&nbsp;

Samit EU - Zapadni Balkan u Tivtu: Evropa i region ujedinjeni vizijom mirne i prosperitetne budućnosti

„DANAS ŠALJEMO JASNU PORUKU – CRNA GORA JE SPREMNA DA PREUZME POSLJEDNJE KORAKE"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron kazao je da su lideri Evropske unije u Tivtu kako bi pružili podr&scaron;ku Crnoj Gori kao narednoj članici. Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropska unija mora da pokaže da je voljna i spremna za pro&scaron;irenje
"Mi smo svi ovdje da pružimo podr&scaron;ku radu Crne Gore i crnogorskih vlasti kako bi se pridružili Evropskoj uniji", kazao je predsjednik Francuske.&nbsp;
Rekao je da su evropski lideri na strani Crne Gore i da su tu za nas da nam pomognu da se &scaron;to prije integri&scaron;emo.&nbsp;
"Razlog na&scaron;eg dolaska je pro&scaron;irenje na&scaron;om novom članicom Crnom Gorom. Mi smo svi na strani Crne Gore da joj pomognemo da se &scaron;to prije integri&scaron;e. Proces integracije učiniće rezultate konkretnim i da va&scaron;a zemlja napreduje i bude članica na&scaron;e evropske porodice", kazao je Makron.&nbsp;
Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da evropsko pro&scaron;irenje kasni godinama i da je sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom razgovarao o narednim koracima ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
"Evropska unija mora da pokaže da je voljna i spremna za pro&scaron;irenje i o tome ćemo danas diskutovati", kazao je Merc.
"Ovaj dio Evrope jeste u perspektivi dio EU i ako 13 godina nijesmo učlanili ni jednu zemlju možemo da kažemo da je EU napravila neke svoje gre&scaron;ke", dodao je njemački kancelar.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola poručila je na Samitu Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan da proces pro&scaron;irenja predstavlja ulaganje u budućnost i prosperitet.
&bdquo;Ponavljam riječi od juče u Parlamentu Crne Gore &ndash; pro&scaron;irenje je investicija u budućnost i prosperitet&ldquo;, rekla je Mecola.
Ona je navela da Evropski parlament snažno podržava proces evropskih integracija.
&bdquo;Mi smo u Evropskom parlamentu veliki zagovornici ovog procesa&ldquo;, kazala je Mecola.
Mecola je istakla da je važno da građani Crne Gore i regiona vide konkretne poruke koje dolaze sa samita.
&bdquo;Hrabrim smatram to &scaron;to narod Crne Gore i regiona može da vidi samit sa konkretnim porukama&ldquo;, rekla je Mecola.
Tivat je danas centar Evrope &ndash; prvi put u istoriji Crna Gora je domaćin najvi&scaron;im evropskim i regionalnim liderima na samitu EU &ndash; Zapadni Balkan. Sva de&scaron;avanja sa Samita, uživo i iz minuta u minut, pratite u specijalnoj emisiji RTCG na Prvom programu.

Makron: Crna Gora naredna članica; Merc: EU mora da pokaže volju za proširenjem

PORUKE SA SAMITA EU-ZAPADNI BALKAN

Čelnici crnogorskih op&scaron;tina razgovaraće sjutra u Podgorici sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom &Scaron;arecom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zajednice op&scaron;tina, susret sa &Scaron;arecom dogovoren je tokom zasijedanja Zajedničkog savjetodavnog odbora (ZSO) Komiteta regiona Evropske unije (EU) i Crne Gore, pro&scaron;le sedmice u Briselu.
"&Scaron;arec sa čelnicima lokalnih samouprava razgovarati o izazovima u procesu evropskih integracija na lokalnom nivou", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Čelnici crnogorskih opština sjutra sa Šarecom