Politika

Racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijeva da se Zakonom o Vladi precizno defini&scaron;u nadležnosti članova izvr&scaron;ne vlasti i ukinu pozicije bez jasnih mandata, kao &scaron;to je ministar bez portfelja, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali donosioce odluka da prekinu sa praksom stvaranja skupih i nefunkcionalnih funkcija koje služe, kako su naveli, samo partijskim trgovinama.
"Institucionalna odgovornost i racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijevaju da se u Zakonu o Vladi precizno defini&scaron;u nadležnosti, a pozicije bez jasnih mandata, kao &scaron;to je ministar bez portfelja, konačno i zakonski ukinu", navodi se u saop&scaron;tenju saradnika na programima u CGO, Nikole Mirkovića.
On je naglasio da građani i građanke Crne Gore zaslužuju Vladu koja radi za njih, a ne na njihov račun.
Prema riječima Mirkovića, u najglomaznijoj Vladi Crne Gore, koja u tome obara rekorde i u &scaron;irim međunarodnim razmjerama, za mnoge članove Vlade nije jasno koja su im zaduženja i mjerljivi učinci.
"Ali je jasno da su brojni, često izmi&scaron;ljeni, resori tu samo da se izbalansiraju stranačke kvote", kazao je Mirković.
On je rekao da CGO zbog toga stavlja pod lupu neke od najilustrativnijih primjera, ukazujući na primjer ministra bez portfelja, Milutina Butorovića.
Mirković je podsjetio da pozicija ministra bez portfelja, ili resor bez resora, nije nepoznata praksa u organizaciji izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori.
"Vi&scaron;e Vlada kojima je rukovodila Demokratska partija socijalista koristilo je taj mehanizam, a tu praksu je kratko prekinuo nekada&scaron;nji premijer Zdravko Krivokapić, da bi ona bila nastavljena u 43. Vladi Dritana Abazovića, koja je imala dva ministra bez portfelja, a zatim i kroz rekonstrukciju 44. Vlade Milojka Spajića u kojoj je među 32 člana Vlada i jedan ministar bez portfelja", naveo je Mirković.
CGO je, kako je istakao Mirković, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao koncept malobrojne, kompaktne i učinkovite Vlade, kao i da Crnoj Gori treba Zakon o Vladi i davao brojne i konstruktivne komentare u pravcu konačnog oblikovanja tog zakonskog teksta.
"U tom okviru, nema mjesta za ministra bez portfelja, iako se, na žalost, to predviđa i posljednjom dostupnom verzijom nacrta ovog zakona", kazao je Mirković.
On je podsjetio da Butorović, osim pozicije ministra bez portfelja ima funkciju ministra zaduženog za odnose sa Skup&scaron;tinom.
"Kada znamo da sve ministre bira Skup&scaron;tina i da su joj svi jednako odgovorni u domenu svojih resorsa, javnosti ostaje nejasno, a možda i ovom ministru, koji je to opis njegovog posla", rekao je Mirković.
Prema njegovim riječima, uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, od 32 člana Vlade, ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.
"To uključuje dvije čestitke &ndash; jednu za dan Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i drugu vjernicima islamske vjeroispovjesti za Bajram, jednu najavu gostovanja na Javnom servisu i jedno reagovanje na medijski članak vezan za njegove zarade", kazao je Mitrović.
Kako je rekao, Buturovič je imao jo&scaron; pet aktivnosti: dva sastanka (sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori, An Mari Maske, i sa Snežanom Đurović iz Agencije za investicije), kritičku reakciju na jednu od nacionalističkih objava Daria Vrane&scaron;a, predsjednika Op&scaron;tine Pljevlja, kao i najavu da će Vlada podnijeti Skup&scaron;tini zahtjev da se raspravlja na vanrednoj sjednici o Budžetu 21. januara.
"Posebnu je pažnju u javnosti izazvala njegova peta zvanična aktivnost - službeni put u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri Evropskoj uniji (EU), Petrom Markovićem", rekao je Mitrović.
On je podsjetio da je Marković svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Milojko Spajić pozvao sve ambasadore.
"Čini se da je Butorović cijenio da ga ne može dovoljno sadržajno upoznati sa radom Vladom u Crnoj Gori, a &scaron;to je bio jedini razlog te posjete shodno platformi putovanja i njenim zaključcima usvojenim na 71. sjednici Vlade, već da je zbog toga potrebno dotaći belgijsko tlo uz prisustvo generalnog sekretara Vlade i njegove zamjenice i tri dana tamo boraviti o tro&scaron;ku građana i građanki Crne Gore", rekao je Mitrović.
Kako je istakao, dva zvanična sastanka, jedan službeni put, dvije čestitke, jedno reagovanje i jedna najava su aktivnosti ministra bez portfelja, uz napomenu da nema dostupnih informacija o učincima nijedne aktivnosti.
"Istovremeno, zarada ministra bez portfelja za mart ove godine iznosila je 1737.51 EUR neto, uz brojne prateće beneficije, od kabineta i osoblja, preko zaduženja automobil marke Mercedes E280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade", naveo je Mitrović.
On je pojasnio da je Buturović taj automobil nekoliko mjeseci lično vozio (novembar i decembar pro&scaron;le i januar ove godine) prelazeći dnevno i do 288 kilometara na relaciji Podgorica-Nik&scaron;ić-Podgorica.
"Isto vozilo je, prije novembra i nakon januara, zaduživao referent u Generalnom sekretarijatu Vlade, a putni nalozi ukazuju da je relacija ista kao kada je Butorović upravljao vozilom, sa istom, sličnom ili nepoznatom pređenom kilometražom, pa je pretpostavka da je i u tom periodu navedeno vozilo kori&scaron;ćeno za prevoz ministra uz vozača", kazao je Mitrović.

CGO: Ministar bez portfelja – ministar bez zadatka, odgovornosti i učinka

POGLEDAJTE SPISAK (NE)AKTIVNOSTI

Nakon ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu, kada je izostala većinska podr&scaron;ka inicijativi za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, veći dio crnogorske opozicije je i drugi put podnio sličnu inicijativu sa istim ciljem.
U inicijativi koju su poslanici DPS-a i SD predali u skup&scaron;tinsku proceduru pi&scaron;e da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine Crne Gore integritet predstavničkog doma smi&scaron;ljeno uru&scaron;ava, a da najveću odgovornost za to snosi upravo Mandić.
&ndash; Najodgovorniji za grubu zloupotrebu Skup&scaron;tine i ustupanje njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima, za ukidanje njene kontrolne uloge, kao i za sprovođenje nacionalističke i antievropske politike i remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima, upravo je aktuelni predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga da se jo&scaron; jednom formalno problematizuje odgovornost predsjednika Skup&scaron;tine. Skup&scaron;tina Crne Gore i njen predsjednik Andrija Mandić uspostavili su zid ćutanja povodom "poku&scaron;aja te&scaron;kog ubistva", kako je d&zwnj;jelo kvalifikovano od strane Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva, kada je u ranim jutarnjim časovima 20. aprila ove godine Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja Andrije Mandića, uhap&scaron;en pod sumnjom da je, koristeći službeno vozilo Skup&scaron;tine Crne Gore, ranio dvojicu sugrađana &ndash; navodi se u inicijativi DPS-a i SD.
Predsjedniku Skup&scaron;tine spočitavaju i da blokira izbor članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i Savjeta Radio-televizije Crne Gore.
Povodom ove inicijative oglasio se i Mandić, koji je ocijenio da opozicija od njega želi da napravi dežurnog krivca i osobu koja je izvor svega lo&scaron;eg u zemlji, te da bi volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju, kako bi se svakoga puta dobio jasan odgovor predstavnika narodne većine.
&ndash; Zbog brojnih prethodno preuzetih poslaničkih obaveza, isplaniranih rasprava o drugim pitanjima, kao i nastupajućeg praznika 21. maja, tačka o smjeni Andrije Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skup&scaron;tinske sjednice najvjerovatnije tek u junu &ndash; kazao je za "Dan" generalni sekretar Skup&scaron;tine Crne Gore Boban Stani&scaron;ić.

Stanišić: Tačka o smjeni Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skupštinske sjednice najvjerovatnije u junu

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR SKUPŠTINE CRNE GORE

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je Crna Gora početkom godine izgubila dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti, ali da je siguran da sada svi shvataju da su ova i naredna godina ključne u procesu pristupanja Uniji.
On je na svečanom koncertu povodom obilježavanja Dana Evrope, koji se održava u Muzičkom centru Crne Gore, kazao da večeras ne slave samo Evropu dana&scaron;njice, već i Evropu budućnosti i mjesto Crne Gore u toj budućnosti.
Satler je podsjetio da vi&scaron;e puta poslatu poruku od najvi&scaron;ih evropskih zvaničnika da su vrata EU otvorena.
&ldquo;Vi ste predvodnici procesa. Možete biti uspje&scaron;na priča. Imate priliku. Ali nikada nijesmo krili svoja očekivanja. Posao mora biti urađen. I prilika može proći&rdquo;, rekao je Satler.
On je kazao da je početkom godine izgubljeno dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti.
&ldquo;Siguran sam da sada svi u potpunosti shvataju koliko su ove dvije godine ključne. Ovo je prilika koja se ukazuje jednom u generaciji i vi možete biti zapamćeni kao generacija koja je uvela Crnu Goru u EU&rdquo;, naveo je Satler.
Kako je rekao, to ne dolazi samo od njega, nego od građana Crne Gore, koji u ogromnoj većini podržavaju evropske integracije.
&ldquo;Ne možete biti polovično posvećeni nečemu. Ili jeste, ili niste. Ili, kako bi Njego&scaron; rekao: &bdquo;&Scaron;to se mrči&scaron; kad kovati neće&scaron;?&ldquo;, naveo je Satler.
Prema njegovim riječima, prevaziđen je politički zastoj i ni&scaron;ta nije izgubljeno.
&ldquo;Crna Gora to može i nadoknadiće izgubljeno. Vjerujem da ćete ponovo postići tempo koji je izazivao po&scaron;tovanje &scaron;irom Evrope&rdquo;, rekao je Satler i poručio da će EU biti uz Crnu Goru na svakom koraku uz ekspertsku i političku podr&scaron;ku, finansijsku pomoć i novi Plan rasta.
On je rekao da žele da pokažu da promjena nije samo moguća, već i da je moguća brzo.
Kako je naveo Satler, Crna Gora će ubrzo vidjeti kroz novu ekolo&scaron;ku kampanju koliko se brzo mogu mijenjati svijest i navike.
&ldquo;Želimo da pomognemo da održite obećanje o ekolo&scaron;koj državi iz va&scaron;eg ustava i da sačuvate va&scaron;u prelijepu zemlju za buduće generacije. Želimo da rastemo zajedno, sve dok Crna Gora ne zauzme svoje zasluženo mjesto u evropskoj porodici&rdquo;, istakao je Satler.
On je rekao da, sviđalo se to nekome ili ne, živimo u &bdquo;zanimljivim vremenima&ldquo;.
&ldquo;Najbolje &scaron;to možemo da učinimo jeste da se držimo svojih principa, da vrijedno radimo i da planiramo najbolje. Zato vas večeras, na Dan Evrope, pozivam da planirate EU &mdash; da planirate za onaj &bdquo;dan u hiljadu boja&ldquo;&rdquo;, rekao je Satler.
Kako je istakao, ove godine, prvi put Dan Evrope slavi cijela Crna Gora, od Pljevalja do Ulcinja, i od Herceg Novog do Rožaja.
&ldquo;To &scaron;alje jasnu poruku da smo svi zajedno u ovome i da dijelimo viziju evropske Crne Gore&rdquo;, rekao je Satler.
On je kazao da je EU pouzdan partner i da nikada neće okrenuti leđa svojim temeljnim vrijednostima i svojim partnerima.
&ldquo;Nastavićemo da podržavamo vladavinu prava, da branimo ljudska prava i da stojimo uz Ukrajinu&rdquo;, poručio je Satler.
Satler je povodom Dana Evrope priredio tradicionalni svečani prijem za predstavnike diplomatskog kora i crnogorske zvaničnike.
Crnogorski simfonijski orkestar premijerno je izveo simfoniju &ldquo;Evropa&rdquo;, koju su komponovali Srđan Nikčević i Darko Bulatović.

Satler: Crna Gora izgubila dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti, ne možete biti polovično posvećeni nečemu

CITIRAO NJEGOŠA: ŠTO SE MRČIŠ KAD KOVATI NEĆEŠ?

Moguće je da će premijer&nbsp;Milojko Spajić&nbsp;i ministarka javnih radova&nbsp;Majda Adžović&nbsp;biti persone non grata u Ulcinju, saop&scaron;tio je prvi čovjek Ulcinja&nbsp;Genci&nbsp;Nimanbegu.
&ldquo;Možda ćemo predložiti Skup&scaron;tini inicijativu da se proglase za persone non grata. Možda i Spajića predložimo. Ne znam da li po zakonu to možemo. Ja stvarno vi&scaron;e ne znam kako da se izborimo sa tim ljudima&rdquo;, rekao Nimanbegu u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na Aplus televiziji.
Nimanbegu je kazao da je duboko razočaran u državu Crnu Goru i zvaničnike koji su podržali sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Takođe je demantovao, kako je kazao, &ldquo;priče i spinove&rdquo; da Albanci u Crnoj Gori ne daju Veliku plažu zbog stvaranja Velike Albanije.
&ldquo;To su medijski spinovi i to je apsolutno netačno. Takav vokabular je toliko &scaron;tetan&rdquo;, rekao je Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, ne može se uru&scaron;iti cijeli sistem zarad investitora kakav je &scaron;eik&nbsp;Mohamed Alabar.
&ldquo;Nije Alabar nimalo naivan. Pogledajte samo njegovu karijeru i &scaron;ta je bilo sve sa Beogradom na vodi. Dobio je džabe zemlji&scaron;te i tamo razvija nekretnine&rdquo;, zaključio je&nbsp;Nimanbegu.

Nimanbegu: Možda iniciramo da  Spajić i Adžović budu proglašeni za nepoželjne osobe u Ulcinju

SAOPŠTIO  PRVI ČOVJEK TE OPŠTINE

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao je na 28. Evroazijskom ekonomskom forumu održanom 7. i 8. maja na poziv predsjednika Marmara fondacije Akana Suvera, koja je obilježila 40-togodi&scaron;njicu osnivanja.
Kako su saop&scaron;tili iz njegove Kancelarije, Đukanović je učestvovao na zavr&scaron;nom panelu &bdquo;Dijalog globalnih lidera&ldquo; čija je tema bila &bdquo;Mirna rje&scaron;enja, obnova mira&ldquo;, zajedno sa biv&scaron;im predsjednicima Turske Abdulahom Gulom, Albanije Bamirom Topijem, Slovenije Borutom Pahorom, Rumunije Emilom Konstantinesku, Sjeverne Makedonije Đorđom Ivanovim, Tunisa Moncefom Marzouki, Hrvatske Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem, Moldavije Petrom Lučinskim i Če&scaron;ke Vaclavom Klausom.&nbsp;
Na panelu je govorio i američko-turski nobelovac Aziz Sandžar.
Kako navode, on je na početku izlaganja istakao značaj pobjede nad fa&scaron;izmom čiju 80-togodi&scaron;njicu obilježavamo, kao i Dan Evrope 75 godina nakon usvajanja &Scaron;umanove deklaracije, i u tom kontekstu podsjetio da je crnogorski narod 13. jula 1941. godine prvi podigao op&scaron;tenarodni oružani ustanak u Evropi.
&bdquo;Govoreći o aktuelnim de&scaron;avanjima, apostrofirao je najveći ratni sukob u Evropi, i to između Rusije u Ukrajine, čiji su se narodi zajedno herojski borili protiv fa&scaron;izma i presudno doprinijeli toj velikoj svjetskoj pobjedi&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Nažalost, kako je istaknuto, tom sukobu koji traje već četvrtu godinu ne nazire se kraj.&nbsp;
&bdquo;Istovremeno, imamo rat u Gazi i grozimo se kako vojska države čiji je narod najvi&scaron;e stradao u Drugom svjetskom ratu, već drugu godinu, u neizbježnoj borbi protiv terorističke organizacije Hamas, ubija na hiljade palestinskih civila, pretežno djece i žena&ldquo;, napominje Đukanović.
Ističući da je politici kao djelatnosti potrebna ozbiljnost, odgovornost i dostojanstvo, i da je svijetu potrebna politička normalnost, Đukanović je naglasio da je i sa ovog foruma potrebno uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog, jer sa tog nivoa politike, kako zaključuje, deriviraju se ili rje&scaron;enja ili impulsi novog haosa.

Đukanović: Potrebno uputiti alarmantan poziv na politički dijalog, deriviraju se ili rješenja ili impulsi novog haosa

UČESTVOVAO NA EVROAZIJSKOM EKONOMSKOM FORUMU

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da postoji mogućnost da njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski uskoro posjeti Crnu Goru. On je to rekao novinarima nakon svečanosti koju su institucija predsjednika Crne Gore, Ministarstvo odbrane i Glavni grad organizovali povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fa&scaron;izmom. Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Zelenski doći u Crnu Goru, Milatović je naveo da je stav Crne Gore o Ukrajini od početka rata vrlo jasan. "Ne bih jo&scaron; zvanično ni&scaron;ta potvrđivao, ali mogu da kažem da postoji mogućnost da uskoro budem domaćin Zelenskom&rdquo;, rekao je Milatović, a prenosi agencija Mina. Kako je kazao, ukoliko bi Zelenski do&scaron;ao u Crnu Goru, sastao bi se i sa drugim crnogorskom zvaničnicima. &ldquo;Moguće da bi do&scaron;lo i do potpisivanja određenih sporozuma, između ostalog sporazuma o prijateljstvu između Crne Gore i Ukrajine i drugih sporazuma na kojima trenutno radi Vlada Crne Gore&rdquo;, rekao je Milatović. Prema njegovim riječima, to bi bila prilika da se jo&scaron; jednom pokaže prijateljstvo između Crne Gore i Ukrajine. Milatović je najavio da će predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta u Crnu Goru stići 14. maja, na njegov poziv. &ldquo;Mislim da je to velika stvar za Crnu Goru i jo&scaron; jedna potvrda povjerenja koje evropski visoki zvaničnici imaju prema Crnoj Gori&rdquo;, dodao je Milatović. On je naveo da je vi&scaron;e puta govorio da je upravo sada najbolji mogući trenutak da se napravi veliki korak naprijed kada je u pitanju evropski put Crne Gore. &ldquo;Kao &scaron;to vidite, ja non stop radim na tome i upravo i moj poziv Ko&scaron;ti i njegov dolazak u Crnu Goru 14. maja ide svemu tome u prilog&rdquo;, dodao je Milatović. Odgovarajući na pitanje brine li ga poku&scaron;aj revizije istorije Srpske pravoslavne crkve i kako gleda na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je Pavle Đuri&scaron;ić bio veliki heroj, Milatović je kazao da misli da je rekao sve organizujući veličanstvenu proslavu, u cilju promocije antifa&scaron;ističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora. &ldquo;Borba za slobodu, borba za pravdu, za jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu na&scaron;e državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice su temelji onoga &scaron;to su nam upravo heroji antifa&scaron;ističke borbe u Crnoj Gori ostavili&rdquo;, naveo je Milatović. On je poručio da je, u tom smislu, njegov stav potpuno jasan. &ldquo;Mogu da govorim riječima i djelima, a svima ostalima, naravno, ostavljam da sude o tome&rdquo;, dodao je Milatović. Na pitanje da li je takva izjava Joanikija poku&scaron;aj mijenjanja istorije i osuđuje li takvu izjavu, Milatović je kazao da misli da je sve rekao, upravo svim svojim stavovima i svojim izjavama kada su u pitanju antifa&scaron;ističke vrijednosti i antifa&scaron;ističke tekovine na kojima se bazira i moderna Crna Gora. &ldquo;Tako da su moji stavovi tu vrlo jasni&rdquo;, poručio je Milatović.

Milatović: Postoji mogućnost da Zelenski posjeti Crnu Goru

POTVRDIO DA PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA DOLAZI U CRNU GORU 14. MAJA

Konstituenti vladajuće većine ne smiju podržati razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, ali će biti zadovoljstvo za opoziciju i otrežnjujuće za Brisel da gledaju sjednice parlamenta i kako ga Pokret Evropa sad brani - rekao je biv&scaron;i diplomata i odbornik Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Glavnog grada Milo&scaron; Đuričković&nbsp; gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
To će, prema njegovim riječima, biti otrežnjenje i za onaj dio građanski orijentisanih ljudi koji su dali podr&scaron;ku PES-u gajeći iluziju da su oni taj neki faktor koji može da drži pod kontrolom Demokratski front a da se ispunjava EU agenda.
- Da se podiže standard i da imamo razvoj građanskog dru&scaron;tva u Crnoj Gori - to će biti otrežnjujuće i za glasače, i tu vidim najveći potencijal te inicijative. Ono &scaron;to je kod mene za očekivati, kako bude vrijeme odmicalo, kako bude falilo nekog novca koji treba u njihovim planovima da stigne iz EU, ili nekih nagrada i rezultata koji treba da stignu, vidjeće se jedan stepen anti EU raspoloženja i kod njih, koji imaju naziv Pokret Evropa sad. Odjednom ćete da vidite neke komentare, možda ne toliko javne, ali intimno oni već saop&scaron;tavaju takve stavove u smislu da EU previ&scaron;e traži, da su previ&scaron;e zahtjevni, mi treba da pravimo ustupke, a sa druge strane ne nude investicije, ne nude progres. Stvar je vrlo jednostavna, vi treba da sprovodite ono &scaron;to je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, treba da zavr&scaron;avate domaće zadatke i na kontu toga dobijate ono &scaron;to vas sljeduje - smatra Đuričković.
Evropski poslanik iz Hrvatske Tomislav Sokol kazao je u intervju za Antenu M da Mandića vidi kao najveći problem Crne Gore, međutim, da je problem puno &scaron;iri od njega, jer je on personifikacija velikosrpske politike koja se infiltrirala u sve pore sistema, političke, medijske i obrazovne. Sokol je komentari&scaron;ući i nedavni incident sa sinovcem Mandića, koji je bezbjednosno interesantno lice zaposleno u Skup&scaron;tini Crne Gore, kazao da u demokratskim dru&scaron;tvima postoji i moralna, ali i politička odgovornost.
Stav Sokola je poznat odavno u Evropi, kaže Đuričković, a naročito u SAD-u, ali se biralo da se taj stav stavi po strani i da bude fokus na druge teme.
Smatra Đuričković da neko iznosi taj stav jasno i precizno poput Sokola, dok drugi taj stav drugačije artikuli&scaron;u, ali se odnos prema Mandiću i personifikaciji svega &scaron;to je on promijenio zarad nekih drugih ciljeva i ambicija pojedinih zemalja.
- Izlaganja Sokola su hiruru&scaron;ki precizna. Imali smo prilike da vidimo proteklih dana, proteklih nedjelja da on poprilično zaboli pojedine crnogorske zvaničnike iz toga razloga &scaron;to razobličava čitavu situaciju u Crnoj Gori i, rekao bih, da stavlja fokus na su&scaron;tinske stvari. Velika je opasnost ako mi kao opozicija, i crnogorski građani, ali u konačnom i briselska administracija izabere da ignori&scaron;e ono &scaron;to je realno stanje u Crnoj Gori, ono &scaron;to je uloga Mandića, ono &scaron;to je uloga Kneževića u čitavom ovom procesu i ono &scaron;to je uloga u konačnom jednog od ključnih političkih igrača u Crnoj Gori, a to je Srpske pravoslavne crkve, ako to odluče s te adrese da ignori&scaron;u na kraju dana to neće izaći na dobro - rekao je Đuričković.

Đuričković: Biće otrežnjujuće za Brisel da gleda kako PES brani Mandića

"KONSTITUENTI VLADAJUĆE VEĆINE NE SMIJU PODRŽATI RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE"

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Njemačke okončan je Drugi svjetski rat u Evropi. Od tada se 9. maj obilježava kao Dan pobjede, a slavi se i kao Dan Evrope.
Bezuslovnu kapitulaciju Njemačke u Berlinu je ne&scaron;to iza ponoći potpisao feldmar&scaron;al Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio mar&scaron;al Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.
Time je formalno zavr&scaron;en Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa i njihovih saveznika jo&scaron; nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.
Datum koji predstavlja definitivni zavr&scaron;etak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju poslije bačenih atomskih bombi na Hiro&scaron;imu i Nagasaki.
U ratu koji je trajao ne&scaron;to manje od &scaron;est godina na&scaron;la se 61 država i oko 110.000.000 vojnika.
Procjene govore o 50 do 80 miliona poginulih, među njima je bilo 38 do 55 miliona civila.
Državna komisija biv&scaron;e Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 osoba, među njima vi&scaron;e od 300.000 boraca.
Dan Evrope
Deveti maj obilježava se i kao Dan Evrope jer je tog dana, 1950. godine, ministar spoljnih poslova Francuske Robert &Scaron;uman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mjesta za sukobe među evropskim zemljama.
Su&scaron;tina njegove ideje bila je uspostavljanje zajedničkih tijela, tačnije odnosa, najprije u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, kao temelja industrijske snage.
Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi četiri decenije kasnije, 1991. godine, u holandskom gradiću Mastrihtu bila progla&scaron;ena Evropska unija.
Evropski savjet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja &Scaron;umanovog plana &ndash; 9. maj, obilježava kao Dan Evrope.

Deveti maj – dan pobjede nad fašizmom i rođenje evropskog jedinstva

OBILJEŽAVA SE DAN POBJEDE I DAN EVROPE

Pregovori o formiranju lokalne vlasti započeti su ove sedmice, a kako je gostujući u emisiji &bdquo;U četiri oka&rdquo; rekao Stevan Katić, aktuelni predsjednik Op&scaron;tine i nosilac liste &bdquo;Znamo se po djelima&rdquo;, prvi krug razgovora obavljen je sa Novskom listom, koalicijom za &bdquo;Budućnost Herceg Novog i Boke&rdquo; i građanskim pokretom URA, a do kraja sedmice razgovaraće i sa Građanskim pokretom &bdquo;Idemoooo!&ldquo;, prenosi RTHN.
Katić vjeruje da će na zasijedanju lokalnog parlamenta 20. maja, do kada je rok za formiranje vlasti, odnosno verifikaciju mandata i podno&scaron;enje izvje&scaron;ta Op&scaron;tinske izborne komisije, biti izabran predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine.
&ldquo;Imali smo konsultacije sa najvećim političkim subjektima, koji su postigli rezultate u Herceg Novom, tako da smo već obavili taj prvi krug razgovora sa Novskom listom, koalicijom &bdquo;Budućnost Herceg Novog i Boke&rdquo;. Razgovarali smo, takođe, i sa URA-om. Razgovaraćemo do kraja sedmice i sa Građanskim pokretom &bdquo;Idemoooo!&ldquo;&rdquo;, navodi on.
Zajednički sastanak potencijalnih koalicionih partnera, kako kaže Katić, biće organizovan nakon pojedinačnih razgovora sa svim potencijalnim koalicionim partnerima.
&ldquo;Kako bi definisali taj okvirni koalicioni sporazum, koji bi trebalo da bude potpisan, nadam se, do te konstitutivne sjednice, odnosno do 20. maja. Na osnovu dosada&scaron;njih razgovora i konsultacija sa svim na&scaron;im dosada&scaron;njim partnerima, mislim da neće biti velikih problema da se konstitui&scaron;e vlast u Herceg Novom, kao &scaron;to je to bilo 2017. i 2021. godine&rdquo;, uvjeren je Katić.
Koalicija sa dosada&scaron;njim partnerima i novim potencijalnim značila bi snažnu većinu u lokalnom parlamentu, smatra aktuelni predsjednik Op&scaron;tine.
&ldquo;Vlast u Herceg Novom, koja je i u prethodnih osam godina, odnosno prvo četiri, a zatim jo&scaron; četiri godine, vodila grad, kada saberemo ukupan broj mandata, uvećali smo taj broj za jedan. Do sada smo imali 27 od 35, sada je tu mogućnost za 28, pa čak i za 29. U svakom slučaju ćemo se dogovoriti narednih dana&rdquo;, kazao je on.
Konstitutivna sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Herceg Novi zakazana je za 20. maj, u 13 sati. Na predloženom dnevnom redu nalaze se dvije tačke: Izvje&scaron;taj Op&scaron;tinske izborne komisije o sprovedenim izborima za izbor odbornika u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Herceg Novi, na izborima održanim 13. aprila ove godine i izbor predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine Herceg Novi.
&nbsp;

Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom

"U OPTICAJU 29 MANDATA"

U skup&scaron;tinsku proceduru predali smo predlog za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, rekao je na pres konferenciji &scaron;ef poslaničkog kluba DPS-a &nbsp;Andrija Nikolić.
-Od početka njegovog mandata se uni&scaron;tava pozicija i uloga patlamenta. Taj čovjek ne može vi&scaron;e biti na čelu Skup&scaron;tine, rekao je Nikolić.
Kako je kazao, Mandić i insitucije su "podigli te&scaron;ki zid ćutanja zbog poku&scaron;aja ubistva koje je učinio Danilo Mandić".
-Jo&scaron; ne znamo kako je BIL lice postalo obezbjeđenje nekome u Skup&scaron;tini i kako je do&scaron;lo u posjed automobila koje pripada Skup&scaron;tini, naveo je Nikolić.
On je kazao da Parlament vi&scaron;e nema kontrolnu funkciju.
-Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslu&scaron;anja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslovniku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Osim toga, drži se već osam mjeseci predlog za uce&scaron;će crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini, nisu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG- naveo je on.
Jasno je, kako kaže, da je najodgovorniji za sve ovo upravo Andrija Mandić.
Nikolić se osvrnuo i na dono&scaron;enje odluke o novom logotipu Skup&scaron;tine, kao i na posjetu Mandića Banjaluci i Miloradu Dodiku nakon presude.
-Mandić ni danas nije priložio validan dokaz da je državljanin Crne Gore, odnosno Srbije, jer je rekao da je to stekao nakon 2006. godine. Ne sumnjamo da će se ovakvi slučajevi nastaviti kako bismo bili zaustavljeni na putu ka EU, rekao je Nikolić.
Mugo&scaron;a: Ovo je fasadna priča o demokratiji
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a rekao je da je za sedam godina bilo četiri predsjednika Parlamenta.
-Ovo je samo fasadna priča o demokratiji, a najrigidniji odnos predsednika Patlamenta prema opoziciji za cijelo to vrijeme. Smanjivanje kontrolne funkcije parlamenta, premijerskog sata i izostanak ministara sa plenuma da poslanici dobiju odgovore nakon mjesec i po dana, rekao je Mugo&scaron;a.
Pokazuje se, dodaje on, nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skup&scaron;tini.
-Sve je ovo fingiranje evropskih integracija, do&scaron;li smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega, naveo je Mugo&scaron;a, ističući da odgvornost nije samo Mandićeva, već svih onih koji to toleri&scaron;u.

Nikolić: Mandić više ne može biti na čelu Skupštine, uništava poziciju i ulogu Parlamenta

DPS I SD PREDALI U PROCEDURU PRIJEDLOG ZA RAZRJEŠENJE

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović čestitao je&nbsp;predsjedniku Republike Turske Redžepu Tajipu Erdoganu pobjedu na predsjedničkim izborima u Turskoj.
"Iskrene i srdačne čestitke Redžepu Tajipu Erdoganu na pobjedi na predsjedničkim izborima. Radujem se saradnji sa Vama, izgradnji bližih odnosa između dva saveznika i prijateljskih naroda za prosperitet i zajedničku korist na&scaron;ih građana", poručio je Abazović na Tviter.
<blockquote class="twitter-tweet">
Sincere and heartfelt congratulations to <a href="https://twitter.com/RTErdogan?ref_src=twsrc%5Etfw">@RTErdogan</a> on winning presidential elections. I look forward to cooperating with you, building closer relations between two allies and friendly nations for prosperity and mutual benefit of our citizens <a href="https://t.co/7QuQ5a3bu4">pic.twitter.com/7QuQ5a3bu4</a>
&mdash; Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) <a href="https://twitter.com/DritanAbazovic/status/1663166021685919747?ref_src=twsrc%5Etfw">May 29, 2023</a></blockquote>

Abazović čestitao Edroganu: Radujem se izgradnji bližih odnosa za prosperitet i zajedničku korist naših građana