Dostupnost kulture i obrazovanja u oblasti umjetnosti značajno doprinosi razvoju društva, a usavršavanje kadrova i cjeloživotno učenje u oblasti kulture jedan je od prioriteta kulturne politike u Crnoj Gori, istakla je ministarka kulture i medija Tamara Vujović. 

Kako je saopšteno iz tog resora, Vujović učestvuje na UNESCO Svjetskoj konferenciji o kulturi i umjetničkom obrazovanju koja se održava u Abu Dabiju, gdje je sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović prisustvovala otvaranju.

Konferenciju su otvorili visoki zvaničnici: ministar kulture Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Salem bin Kalid Al Kasimi, šef Departmana za kulturu i turizam Abu Dabija, Mohamed Kaligf Al Mubarak i predsjednica Generalne konferencije UNESCO Simona-Mirela Mikulesku.

Vujović je, dodaju, govorila na panel diskusiji „Jednak pristup kulturi i umjetničkom obrazovanju", gdje je sa ministrima i šefovima delegacija iz drugih država razmijenila iskustva i najbolje prakse u cilju unaprijeđenja sektora kulture i umjetničkog obrazovanja.

Predstavljajući obrazovanje u oblasti umjetnosti u okviru Univerziteta Crne Gore, Vujović je naglasila da je usavršavanje kadrova i cjeloživotno učenje u oblasti kulture jedan od prioriteta kulturne politike u Crnoj Gori. 

„To je prepoznato i u važećem strateškom dokumentu – Nacionalnom programu razvoja kulture, koji prepoznaje značaj intersektorske saradnje u oblasti obrazovanja i kulture", navela je Vujović.  

Iz resora kulture ističu da je ona ukazala da se Crna Gora, kao i druge države sa nižim ekonomskim standardom, suočava sa problemom odliva kadrova. 

„Dostupnost kulture i obrazovanja u oblasti umjetnosti podrazumijeva stvaranje neophodnih uslova koji bi omogućili podršku i usmjerenje svakom talentovanom dječaku i djevojčici, od najranijeg uzrasta", navela je Vujović. 

Ona je, navode, kazala da institucije kulture u Crnoj Gori teže da doprinesu dostupnosti kulturnih sadržaja organizovanjem dana umjetničkog obrazovanja, posjetom učenika osnovnih škola i drugim programima kojima predstavljaju kulturno nasljeđe i savremeno stvaralaštvo.

„Ipak, i pored toga, istraživanja su pokazala da postoji slabije interesovanje za sadržaje kulture, posebno među mlađim generacijama. Prepoznali smo ovo kao važan problem u razvoju sektora i sa Ministarstvom prosvjete radićemo na pronalaženju rješenja primjenom najboljih praksi iz zemalja okruženja i Evrope,", istakla je Vujović. 

Kazala je da je uvjerena da će u okviru UNESCO platforme za kulturu i obrazovanje u oblasti umjetnosti biti omogućena veća dostupnost kulturnih sadržaja i da će nam strateški dokument usvojen na konferenciji ponuditi konkretne smjernice i rješenja. 

„Ova Konferencija je značajan korak u tom pravcu, prepoznajući prvi put kulturu i umjetnicko obrazovanje kao noseće stubove razvoja društva. Nadam se da ćemo svi zajedno dati doprinos kako bi ova habra inicijativa dala mjerljive rezultate i kako bi ovaj okvir bio istrajan, inspirativan i progresivan. Prepoznali smo da je potrebno osnaživati učitelje i nastavnike o znanjima u oblasti kulture i umjetnosti i uključivati umjetnike i kulturne djelatnike u obrazovni sistem kroz preformanse u školama i rad sa djecom, što može podstaći razvoj kreativnosti kod najmlađe publike," zaključila je Vujović.

Iz ministarstva poručuju da je konferencija u Abu Dabiju prilika za razmjenu iskustava u oblasti umjetničkog obrazovanja, razvoja vještina i profesija u oblasti kulture, nadogradnju kapaciteta aktera u kulturi i umjetnosti, načinima povezivanja sektora uz poštovanje kulturne raznolikosti, održivom djelovanju aktera u kulturi uz upotrebu digitalnih tehnologija i vještačke inteligencije.

Učesnici konferencije prestavili su, kažu, svoja iskustva i izazove sa kojima se suočavaju kao i pozitivne primjere koje su implementirali u svojim državama. 

Iz MKM-a su istakli da će rezultat Konferencije biti Okviru za kulturu i umjetničko obrazovanje koji, kažu, predviđa prostor za unaprijeđenje i pospješivanje saradnje između sektora kulture i obrazovanja, s posebnim akcentom na digitalnim tehnologijama kao sredstva za ubrzanje ciljeva globalnog razvoja poput onih predviđenih Agendom 2030.