U Crnoj Gori su kazne za nedozvoljeno držanja i nošenje oružja i eksplozivnih materija blaže od zakonskih okvira, saopštili su iz Vrhovnog suda i pozvali na strožu primjenu kaznene politike za to krivično djelo.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić inicirala je izradu Analize kaznene politike crnogorskih sudova za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, u cilju, kako je saopšteno, jačanja vladavine prava, zaštite javne bezbjednosti i povratka povjerenja građana u pravosudni sistem.

Iz Vrhovnog suda su kazali da je povod za izradu Analize bila izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog uticaja na bezbjednost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.

Oni su rekli da je Analiza urađena na osnovu reprezentativnog uzorka od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donijetih u posljednih pet godina, zaključno sa 30. aprilom, u odnosu na to krivično djelo.

Kako su istakli iz Vrhovnog suda, rezultati pokazuju da je kaznena politika blaža od zakonskih okvira.

„Preovlađuju uslovne osude (53 odsto), kazne zatvora su često ispod miminuma (38 odsto), najčešće izricana kazna zatvora je tri mjeseca, dok je većina kazni ispod šest mjeseci, čak i za teže oblike krivičnog djela“, navodi se u saopštenju.

Analiza je pokazala da, iako je za to krivično djelo, članom 403 Krivičnog zakonika Crne Gore, predviđen viši raspon kazni, upravo od zavisnosti od stepena opasnosti i količine oružja, praksa ne odražava tu razliku u konkretnim predmetima.

Iz Vrhovnog suda su kazali da se, i nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni nastavlja.

„Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne“, navodi se u saopštenju, a prenosi agencija Mina.

U preporukama Analize posebno je naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organizovanog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela.

Iz Vrhovnog suda je rekli da podatak iz analize da u Crnoj Gori postoji 39,1 komad odužja na 100 stanovnika, kao i izrazito visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje oružja, ukazuje na sistemski problem u društvu i da je neophodna temeljna promjena.

Kako su naveli, na osnovu uvida u praksu, predložene su konkretne mjere za odlučniji institucionalni odgovor kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, čime bi se osnažila i preventivna i represivna funkcija kazni.

Vrhovni sud kao najviša sudska instanca, koja ima ključnu ulogu u usmjeravanju i ujednačavanju sudske prakse, predlažio je u Analizi donošenje smjernica koje bi doprinijele ujednačavanju sudske prakse i uspostavljanju jasnih i dosljednih
standarda za izricanje kazni.

Taj dokument, kako si rekli iz Vrhovnog suda, preporučuje i jasno i izričito obrazloženje presuda u pogledu vrste i količine oružja, kao i jačanje preventivne funkcije kaznene politike radi zaštite javnog interesa.

Navodi se da je Analiza izrađena u duhu reformi i evropskih integracija, sa ciljem stvaranja jedinstvenog, dosljednog i djelotvornog pristupa u procesuiranju krivičnih djela koja direktno ugrožavaju živote građana i javnu bezbjednost.

„Očekuje se da će ona da posluži kao osnova za reformu kaznene politike, naročito kroz edukaciju sudija, praćenje sudske prakse i ažuriranje kaznenih smjernica“, kaže se u saopštenju.

Vrhovni sud, kako se navodi, kroz tu Analizu, koju su uradile predsjednica Suda Valentina Pavličić i savjetnice Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević, potvrđuje svoju ustavnu ulogu u obezbjeđivanju jedinstvene i zakonite sudske prakse i doprinosi jačanju vladavine prava, sigurnosti građana i povjerenja javnosti u pravosudni sistem.