U Apelacionom sudu održana je sjednica povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na odluku Višeg suda kojom su lideri nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni su od optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016.

Vijećem je predsjedavala sutkinja Vesna Moštrokol, sutkinja izvjestilac bila je Zorica Milanović, dok je član vijeća sudija Predrag Tabaš.

Na sjednicu nijesu došli lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, dok su se od optuženih pojavili samo Bratislav Dikić i Milan Dušić.

Sud je danas pročitao ključne djelove obrazloženja prvostepene presude Višeg suda u Podgorici, izrečene 12. jula 2024. godine, na ukupno 410 strana, kojom su svi optuženi oslobođeni krivice za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju.

Sudija Zoran Radović je prošlog ljeta donio oslobađajuću presudu jer, kako se navodi u obrazloženju, u ponovnom postupku nije dokazano da su optuženi 16. oktobra 2016. godine planirali nasilni i naoružani upad u Skupštinu Crne Gore, niti da su namjeravali da silom promijene vlast i proglase izbornu pobjedu Demokratskog fronta.

On je posebno problematizovao iskaze svjedoka saradnika Saše Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića, ocjenjujući ih kao kontradiktorne, nelogične i nepodržane materijalnim dokazima.

- Sud nije mogao pokloniti vjeru iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića, niti nekoga oglasiti krivim isključivo na osnovu njegovog svjedočenja - navodi se u prvostepenoj presudi.

Sud je odbacio tvrdnju da se Sinđelić 27. septembra 2016. godine sastao sa Eduardom Šišmakovim na aerodromu Šeremetjevo u Moskvi.

Iz zvaničnog odgovora Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije proizilazi da Sinđelić toga dana nije prešao državnu granicu Rusije, već je ostao u tranzitnoj zoni aerodroma i istog dana se vratio u Beograd.

- Ove informacije predstavljaju zvanične podatke državnih organa Ruske Federacije, u koje sud nije imao razloga da sumnja - navedeno je u obrazloženju, uz zaključak da do navodnog susreta nije moglo doći.

U presudi se navodi i konstatacija suda da je jedini susret Sinđelića sa Šišmakovim i Popovom bio u Beogradu, tokom šetnje Kalemegdanom, ali da nije bilo predaje novca niti dogovora o nasilnim aktivnostima.

Oružje

Posebno je naglašeno da ne postoje dokazi da je Mirko Velimirović nabavio oružje, niti da je ono dopremljeno u Crnu Goru radi napada na policiju i zauzimanja Skupštine.

Sud je odbacio njegov iskaz da je oružje kupio od nepoznatog lica po imenu Fadilj, rastavio ga i bacio u jezero, navodeći da ne postoje fotografije, svjedoci niti materijalni tragovi koji bi potvrdili takvu tvrdnju.

- Nije dokazano postojanje oružja, niti plan oružanog upada u Skupštinu Crne Gore, kao ni tvrdnje da bi pedeset naoružanih lica pucalo na policiju i lišilo slobode tadašnjeg premijera Mila Đukanovića - piše u presudi

Sud je zaključio i da Bratislav Dikić nije znao za postojanje oružja, niti je dokazano da je preuzeo novac od Sinđelića.

SDT: Neposrna krivica agenata GRU-a i političkih lidera

Suprotno zaključcima prvostepenog suda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je od Apelacionog suda Crne Gore da preinači oslobađajuću presudu Višeg suda i sve optužene oglasi krivim usljed bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, kao i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić u žalbi posebno problematizuju način na koji je tročlano vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, ocijenilo iskaz svjedoka saradnika Saša Sinđelić.

Prema stavu SDT-a, sudsko vijeće je proizvoljno i bez činjeničnog uporišta odbacilo Sinđelićev iskaz, iako su, kako se navodi, njegovi navodi potkrijepljeni brojnim materijalnim dokazima.

Tužilaštvo u žalbi ističe da je nesporno dokazana krivica ruskih državljana i agenata GRU-a – Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, kao i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, te ostalih optuženih.

Žalbu je pred Apelacionim sudom pročitala sudija izvjestilac Zorica Milanović, a u njoj se navodi da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju s ciljem nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora.

Spor oko vjerodostojnosti Sinđelićevog iskaza

Suprotno zaključku Višeg suda da se iskazu Saše Sinđelića ne može pokloniti vjera, SDT tvrdi da je on potvrđen materijalnim dokazima, uključujući finansijske transakcije i telekomunikacione podatke.

U žalbi se navodi da postoji trag novca kojim je Sinđeliću uplaćeno 800 dolara uoči njegovog odlaska u Moskvu, gdje je, prema tužilaštvu, imao sastanak sa Šišmakovim. Taj iznos mu je, kako tvrdi SDT, uplatio upravo Šišmakov.

Tužilaštvo osporava zaključak suda da do tog susreta nije došlo, navodeći da je Sinđelić uveden preko pasoške kontrole na način da ne bude evidentiran, što je, prema žalbi, omogućio Šišmakov koristeći svoje obavještajne veze.

Novac, telefoni i „specijalni brojevi“

SDT smatra da je dokazano i da je Sinđelić od Šišmakova dobio 125.000 eura, kao jednog od organizatora kriminalne organizacije.

U žalbi se dalje navodi da mu je Šišmakov predao dva mobilna telefona, sa ukupno devet specijalnih brojeva koji počinju sa +44.

Od tih brojeva, pet je registrovano na Zlatiboru i u Čajetini, a telefoni su, prema navodima tužilaštva, aktivirani 13. oktobra 2016. godine, svega tri dana prije izbora.

Uloga Mirka Velimirovića

U žalbi se podsjeća i na iskaz Mirko Velimirović, koji je, prema SDT-u, dan uoči planiranih nereda došao u Crnu Goru i pred državnim organima razotkrio planove kriminalne organizacije.

- Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Sinđelića, a Sinđelić po nalogu Šišmakova - navodi se u žalbi, uz ocjenu da je time potvrđena hijerarhija unutar kriminalne grupe.

Pozivanje na iskaz Bratislava Dikića

Specijalno državno tužilaštvo u žalbi se poziva i na iskaz Bratislav Dikić, koji je u početnoj fazi postupka negirao krivicu, da bi kasnije priznao izvršenje krivičnih djela.

Iz njegovog telefona, kako se navodi, izuzeti su brojni podaci, među kojima i mapa Skupštine Crne Gore, što SDT smatra posebno indikativnim u kontekstu optužbi za pripremanje nasilnih aktivnosti na dan izbora.

Apelacioni sud Crne Gore trebalo bi da se izjasni o žalbi SDT-a u narednom periodu, a njegova odluka biće ključna za dalji tok jednog od najznačajnijih i politički najosjetljivijih sudskih postupaka u savremenoj crnogorskoj istoriji.