Hronika

Upravni sud prihvatio je tužbu ranije vr&scaron;iteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije. Sud je odlučio meritorno i time preinačio odluku koju je ranije donio Sudski savjet, a kojim se odbija zahtjev Vesne Vučković. To je za Portal RTCG potvrdila njena advokatica Zorica Đukanović.
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispo&scaron;tuju presudu, Vučkovićeva će se naplatiti preko Izvr&scaron;itelja.
Vučković je tužbu predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.&nbsp;
Upravni sud prihvatio je početkom februara tužbu Vučković, ali Sudski savjet je na sjednici 26. februara opet odbio njen zahtjev. Sudski savjet je to već jednom uradio, i to u decembru pro&scaron;le godine.&nbsp;
Uprkos tome &scaron;to je Sudski savjet dobio presudu Upravnog suda kojom je preinačena ranija odluka savjeta o odbijanju njenog zahtjeva da prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, to tada ponovo nije prihvaćeno.&nbsp;
U najnovijoj presudi Upravnog suda navodi se da se tužba usvaja, te da se poni&scaron;tava odluka Sudskog savjeta od 26. februara ove godine.
"Usvaja se zahtjev tužilje za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u rajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024. godine, kao dana prestanka sudijske funkcije uz odgovarajuće usklađivanje", navodi se u presudi.
U obrazloženju se navodi da je rpavo na naknadu regulisano Zakonom o zaradama u javnom sektoru, te da imperativno pripada tužilji, "pa se ni na koji način ne može dovesti u pitanje kod pravilnog tumačenja zakona".
Poja&scaron;njavaju da je dono&scaron;enjem osporene odluke, namjerno i svjedno prekr&scaron;en član 36 Zakona o zaradama, te da je na taj Vučkovićeva diskriminisana u odnosu na druge podnosioce zahtjeva, koji su ovo pravo ostvarili po istom osnovu, i istom zakonu od strane istog organa.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju.
Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. godine izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Odluka Upravnog suda: Vesni Vučković pravo na naknadu

BIVŠA VRŠITELJKA DUŽNOSTI PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA

Du&scaron;ku Goluboviću, biv&scaron;em pripadniku Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon saslu&scaron;anja u Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) određen je kasno sinoć pritvor do 72 časa.
Njega je saslu&scaron;ala tužiteljka Tanja Čolan-Deretić, koja je izdala nalog za njegovo jutro&scaron;nje hap&scaron;enje.
Od Golubovića je juče privremeno oduzeto nekoliko vozila, uključujući i automobil koji koristi njegova supruga.
&ldquo;Oduzeta su dva ili tri automobila, nijesam siguran&rdquo;, rekao je sinoć Libertasu branilac Golubovića, advokat Velibor Marković.
Potvrdio je da je policija juče cijeli dan pretresala Golubovićevu imovinu u Podgorici.
Navodeći da je riječ o predikatnom krivičnom djelu, Marković tvrdi da se ne zna iz koje kriminalne aktivnosti potiče novac koji je Golubović, navodno, oprao, kao ni o kojoj sumi je riječ.
Iz Specijalnog državnog tužila&scaron;tva se jo&scaron; nijesu ogla&scaron;avali povodom ove akcije.

Goluboviću zadržavanje do 72 sata

NAKON SASLUŠANJA U SDT-U

Danas u 15:15, u mjestu Rasovo, u op&scaron;tini Bijelo Polje, stradalo je dijete od četiri godine usljed pada metalne ograde.
"Preminulo lice je transportovano u Klinički centar Podgorica i naredbom je određeno vje&scaron;tačenje od strane vje&scaron;taka za sudsku medicinu radi obdukcije", saop&scaron;teno je iz tužila&scaron;tva.
Uviđaj je obavio dežurni tužilac ODT Bijelo Polje, uz uče&scaron;će vje&scaron;taka ma&scaron;inske struke i ovla&scaron;ćenih policijskih službenika Uprave Policije OB Bijelo Polje.
Nakon prikupljenih dokaza, izuzetih tragova sa lica mjesta i vje&scaron;tačenja utvrdiće se okolnosti tragedije.&nbsp;
&nbsp;

Četvorogodišnje dijete stradalo usljed pada metalne ograde

TRAGEDIJA U BIJELOM POLJU

Sedam optuženih za uče&scaron;će u likvidaciji Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20) na Veru&scaron;i 17. oktobra 2020. godine danas su u podgoričkom Vi&scaron;em sudu osuđeni na ukupno 150 godina robije.
Od optužbi za zločin na Veru&scaron;i sud je oslobodio Nenada Milačića i Vasilija Đukića.
Presudu je izrekla sutkinja Vesna Kovačević.&nbsp;
Odbjegli Marko Zekić i Miomir Đukić osuđeni su na po 40 godina za te&scaron;ko u ubistvo i po 15 godina za poku&scaron;aj ubistva Kenana i Ismeta Sujkovića i Mirze Kastrata 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama.
Na osnovu zakona koji se primjenjuje kada je izrečeno vi&scaron;e od jedne kazne, sud ih je osudio na jedinstvenu kaznu od po 40 godina robije.
Mirčeta Mihailović je osuđen na 30 godina zatvora za ubistvo putem pomaganja, dok su za isto krivično djelo Goran Mila&scaron;inović, Dragan Biletić, Zlatko Dra&scaron;ković i Branislav Ivanović dobili po deset godina zatvorske kazne.
Svi optuženi su oslobođeni od optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.
Sutkinja Vesna Kovačević je pojasnila da je tužila&scaron;tvo ove optužbe temeljilo na Skaj komunikacijama bez dodatnih dokaza &scaron;to je za sud bilo neprihvatljivo.
- Skaj ne može biti jedini dokaz kojim se dokazuje neko djelo - navela je sudija Kovačević.
Ona je istakla da je sud SKY kao dokaz odbio u onim djelovima gdje sadržaj tih komunikacija nije potvrđen materijalnim ili personalnim dokazima.
S druge strane prihvaćene su, na primjer, fotografije sa Sky komunikacija koje su potkrijepljene stvarnim postojanjem određenih stvari navedenih u optužnici.
Prema navodima optužnice, Marko Zekić, Đukić i Mihailović su 17. oktobra 2020. godine u mjestu Uvač, sa umi&scaron;ljajem i po prethodnom dogovoru zajedno ubili Prelevića i Pekovića. Te&scaron;ko ubistvo dvojice Podgoričana umi&scaron;ljajno stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka pomogli su Mila&scaron;inović, Biletić, Ivanović i Miličić. Zadatak dijela grupe bio je da prate kretanje Prelevića i Pekovića kako bi odredili najpovoljnije mjesto i vrijeme za njihovu likvidaciju.
Zekić i Đukić su prema dokazima SDT-a nakon kraće rasprave na vratima vikendice ubili Prelevića ispaliv&scaron;i u njega vi&scaron;e projektila u glavu i gornji dio tijela. Nakon &scaron;to su ubili Prelevića, u&scaron;li su u vikendicu i ubili Pekovića.
Transkripti Skaj aplikacije koju su koristili pripadnici ove kriminalne organizacije otkrili su da je ubistvo Prelevića i Pekovića planirano nekoliko mjeseci ranije.
Organizovanjem likvidacije u ovom slučaju rukovodio je Zekić. Skaj komunikacije su otkrile i da je Mila&scaron;inović imao konekciju u policiji preko koje je grupi otkrivao saznanja istražitelja vezano za istragu ubistva Prelevića i Pekovića i pronađenih tragova.
Motiv za dvostruko ubistvo na Veru&scaron;i je raniji fizički sukob Zekića sa Prelevićem u jednom podgoričkom lokalu zbog čega je donio odluku da ga ubije.
Iz komunikacija preko Skaj aplikacije Zekić saop&scaron;tava ostalim članovima ove kriminalne grupe da je donio odluku da ubije Prelevića zbog tuče koju je imao sa njim i sa Bajčeta Vladimirom i Banović Marinkom u ugostiteljskom objektu. U tim porukama Zekić navodi da je sa sobom imao pi&scaron;tolj koji je ostavio i istovremeno se raspituje kod drugih okrivljenih gdje živi Prelević, koje vozilo vozi, te mjesto gdje mu se nalazi kuća, odnosno kakva je ulica u kojoj se nalazu kuća o&scaron;tećenog.

Sedam optuženih za dvostruko ubistvo na Veruši osuđeni na ukupno 150 godina robije

IZREČENA PRESUDA ZA LIKVIDACIJU NEMANJE PRELEVIĆA (28) I DANILA PEKOVIĆA (20)

Snimak čitanja optužnica i izja&scaron;njenje biv&scaron;eg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Sa&scaron;e Čađenovića za optužbe Specijalnog tužila&scaron;tva, objavljen je na You tube Vi&scaron;eg suda.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/JDgpJG_HIiw" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
U podgoričkom Vi&scaron;em sudu danas je počelo suđenje nekada&scaron;njem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, biv&scaron;em visokorangiranom policijskom službeniku Zoranu Lazoviću i specijalnom tužiocu Sa&scaron;i Čađenoviću.
Lazović, Katnić i Čađenović danas su pred sudom negirali optužbe Specijalnog tužila&scaron;tva &nbsp;za uče&scaron;će i stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
&nbsp;

Objavljen snimak čitanja optužnica i izjašnjenja Lazovića, Katnića i Čađenovića

IZ VIŠEG SUDA

U podgoričkom Vi&scaron;em sudu počelo je suđenje biv&scaron;em visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom specijalnom tužiocu Sa&scaron;i Čađenoviću.
Nakon glavnog pretresa, advokat Lazovića, koji je nakon čitanja optužnice iznio odbranu dao je izjavu za medije.
"Negirao je kompletnu optužnicu, kazao je da ne priznaje izvr&scaron;enje niti jednog krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. To je očekivano, jer zbilja, on je i sam rekao, ne postoji niti jedan dokaz, ni telefonski snimak, niti jedna poruka, nalog usmeni ili pismeni, nijedna fotografija, ne postoji ni&scaron;ta &scaron;to bi ga uvezalo sa ovim &scaron;to mu se stavlja na teret. I ne samo da je to, ja govorim jo&scaron; odavno, ovo &scaron;to mu se stavlja na teret nijesu krivična djela i za ova djela ne trebaju dokazi, nego sami fakat, to je čisto pravno pitanje, da ono &scaron;to mu stavlja na teret, nije krivično djelo, jer nijedno djelo za koje je optužen nema posljedicu", kazao je Piperović.
Sudija Veljko Radovanović dao je do septembra jo&scaron; osam glavnih pretresa. Piprović se nada, i kako kaže, bilo bi za očekivati da se početkom oktobra daju zavr&scaron;ne riječi.&nbsp;
"To je značajno i zbog pritvora, a tražićemo njegovo ukidanje, &nbsp;i zbog daljeg nemrcvarenja Zorana Lazovića i Milivoja Katnića", poručio je.
Pojasnio je i pitanje spornog statusa optuženog suspendovanog državnog tužioca Sa&scaron;e Čađenovića.
"Protiv Sa&scaron;e Čađanovića nijesu podnijete dvije optužnice, već jedna. U ovoj, gdje su Katnić i Lazović, nije podne&scaron;ena, a spojena je. Sa&scaron;a Čađanović nije pro&scaron;ao ni kontrolu optužnice, ni istragu. Sa&scaron;a Čađanović je danas mogao da kaže ovakvo: Izvinite, ja ne znam o čemu se radi, ne pratim &scaron;tampu, ni portale. Ja sam dobio spojene optužnice, ali objasnite mi o čemu se radi u ovoj drugoj sa Katnićem i Lazovićem. On to nije htio, problemotizovao je to i Katnić, problemotizovao sam to i ja. I prosto se do&scaron;lo do situacije da čovjek iznosi odbranu za ne&scaron;to &scaron;to nije morao da zna da se de&scaron;ava protiv njega u realnom životu", kaže Piperović.
Za&scaron;to je to urađeno, postavlja pitanje i odgovara:
"Trebao je treći član, treći član je bio Čađanović, tako &scaron;to je izvučen iz organizacije pređa&scaron;nje, &nbsp;izolovan je, čekao je sam, lebdio je, dok se ne podigne ova optužnica i onda da se priključi, kako da se priključi - spajanjem dvije optužnice. Ovo je prosto u životu nemoguće. Sudja je ovo registrovao. Ono je imao i druga procesna rje&scaron;enja. Ali mislim da je najvažnije ono &scaron;ta će da se desi, a to je da će zbog svega ovoga otpasti kriminalna organizacija koje i nema uostalom", navodi Piperović.
Kriminalna organizacija je formirana, kako kaže tužila&scaron;tvo, za vr&scaron;enje kriminalnih djela zloupotrebom službenog položanja, ističe branjenik Lazovića.
"Sada pazite, u samom dispozitivu, Zoranu Lazoviću prestaje svojstvo službenog lica, ide s posla 01.03.2021, &nbsp;Katnić ide 23.02.2022. On je godinu dana bez "&scaron;efa OKG", jer mu je &scaron;efu isteklo svojstvo službenog lica. U istoj optužnici, u istom dispozitivu, tempora krimines za Čađenović Sa&scaron;u je onoga dana kad Milivoje ide u penziju, to je 22.03.2022 godine. Dakle, Sa&scaron;a počinje da radi kao treći član bez Katnića i bez Lazovića. Pa ko onda sačinjava tu OKG, kad onda Sa&scaron;a ostaje sam, bez ikoga, a Milivoje i Sa&scaron;a rade to bez Zorana Lazovića godinu i po dana, bez &scaron;efa, opet nema trećega. Dakle, to i te datume nisam ja napisao, nisam ih ja sročio, nisam ih ja precizirao, to je napisao specijalni tužilac. Tada sam na roči&scaron;tu za potvrđivanje optužnice kazao da je ovim datumima on sve uradio da se optužnica ne potvrdi, ali su ovi iz suda znali da moraju da je potvrde. I naravno da su je potvrdili, a da nijesu rekli za&scaron;to su je potvrdili. Stvari su sve jasnije, i biće svakim danom sve jasnije i vidjećete sami &scaron;to će na kraju da se desi", zaključio je Piperović.&nbsp; 
&nbsp;

Piperović: Lazović očekivano negirao kompletnu optužnicu u kojoj nema nijednog dokaza za ono za šta ga tužilaštvo tereti

IZJAVA NAKON GLAVNOG PRETRESA

Nije tačno da sam ja tražio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kazao je pred podgoričkim Vi&scaron;im sudom biv&scaron;i službenik Uprave policije Zoran Lazović.
Lazović je to rekao na dana&scaron;njem roči&scaron;tu tokom izno&scaron;enja odbrane u postupku u kojem se sudi njemu, biv&scaron;em GST Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Sa&scaron;i Čađenoviću.
On je dao detaljan iskaz povodom optužbe vezane za zloupotrebu službenog položaja.
"Nije tačno da sam ja od Enisa Bakovića tražio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za pripadnike OKG iz Srbije Veljka Velivuka i Marka Miljkovića. Nisam davao ni usmeni, ni pismeni nalog povodom toga. Imajući u vidu i položaj koji sam tada pokrivao, to i nije bilo u mojoj nadležnosti", istakao je Lazović pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović.
Lazović je na početku izno&scaron;enja odbrane istakao da je ovo politički proces i lična mržnja tužioca.
"Meni je pravo na odbranu samo formalno obezbjeđeno. Ja sam unaprijed osuđen, a nisam to zaslužio ni kao čovjek, ni kao profesionalac.Svjedoci ste kroz &scaron;ta prolazimo ja i moja porodica. Tužilac je postupao selektivno", istakao je on i povodom navoda o pretresima kazao:
"Skenirali su mi svaki zid, tavanicu, bačvu, tor, &scaron;talu....vjerujem da su mi tajno i grobnice otvarali.
Tužilac (Milo&scaron; &Scaron;o&scaron;kić) mi je oskrnavio porodično imanje i grobicu. Uzeo mi je slobodu fizički, ali ne može da oduzme slobodu koju imam duhom", dodao je Lazović&nbsp;
On je poručio da mu je jasno zbog koga i čega je centralna meta.
On je dodao da je njemu Vlada Zdravka Krivokapića dodijelila obezbjeđenje jer je dobio ranije status &scaron;tićene ličnosti.
"To rje&scaron;enje je produžila i Vlada Dritana Abazovića. Pa ne bi mene valjda Abazovič čuvao a da sam &scaron;ef OKG, a svi znate njegov stav prema meni",&nbsp; dodao je on.
I Katnić i Čađenović negiraju krivicu
Danas na početku suđenja tužilac &Scaron;o&scaron;kić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Sa&scaron;e Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Biv&scaron;i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca &Scaron;o&scaron;kića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene, ali i one koje idu u njihovu korist, prenosi portal ETV.
"&Scaron;o&scaron;kić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je", kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Sa&scaron;e Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac &Scaron;o&scaron;kić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića &scaron;to je nedopustivo.
Podsjećamo, Specijalno državno tužila&scaron;tvo sumnjiči Lazovića i Katnića za uče&scaron;će i stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Tužila&scaron;tvo tereti Lazovića da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, osim Katnića, postali i specijalni tužilac Sa&scaron;a Čađenović.
Podsjećamo, Čađenović je pred SDT-om negirao veze sa kavačkim klanom. On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovla&scaron;ćenjima.

Lazović na suđenju: Ovo je politički proces i lična mržnja tužioca, meni je već presuđeno

"NIJESAM  TRAŽIO UKIDANJE ZABRANE BELIVUKU I MILJKOVIĆU"

Biv&scaron;a načelnica Filijale za upravno-unutra&scaron;nje poslove na Cetinju Olivera Krivokapić je pred Osnovnim sudom u tom gradu ustvrdila da nije odgovrna &scaron;to Vuku Boriloviću nije oduzeto oružje iz kojeg je 12. avgusta 2022. godine počinio masakar u Medovini, uprkos činjenici da je pravosnažno bio osuđen za nasilno pona&scaron;anje i liječio se u psihijatrijskoj bolnici.
- Nije tačno da sam počinila krivično djelo koje mi je stavljeno na teret, ne prihvatam krivicu i krivično pravnu odgovornost za počinjeno djelo - kazala je ona.
U zapisniku sa suđenja koje je održano 22. aprila se navodi da Krivokapić za propuste u radu koji su na kraju rezultirali ubistvom deset i ranjavanjem &scaron;est nedužnih ljudi optužila pripadnike Uprave policije ne želeći da se izjasni da li su to učinili namjerno ili nenamjerno.
Ali je bila sigurna u ,,neznanje policije &scaron;to se tiče Zakona o oružju&ldquo;.
-To sigurno stoji, jer sam se u to dosta puta uvjerila - kazala je Krivokapić.
Prema navodima optužnog prijedloga koje je Osnovno tužila&scaron;tvo podiglo 6. marta, nakon godine i deset mjeseci izviđanja i istrage, utvrđeno je da je Krivokapić odgovorna &scaron;to nije pokrenula upravni postupak protiv Borilovića da mu se oduzme pu&scaron;ka, iako su postojali svi zakonski razlozi da to učini.
- Ovaj optužni prijedlog je tako proizvoljan, tako je napravljena konstrukcija, sve sa namjerom, ali potpuno bezuspje&scaron;no, da bih se ja optužila &ndash; kazala je ona i pojasnila da se upravni postupak protiv bilo koga ne pokreće na osnovu obavje&scaron;tenja Uprave policije da je protiv nekoga podnijeta krivična prijava.
Vuk Borilović je godinu dana prije, do tada nezapamćenog masakra koji je počinio u Medovini, prvo nanio povrede Cetinjaninu Marku Lagatoru, a onda mu palicom polomio auto.
On je na saslu&scaron;anju izjavio da se ne sjeća &scaron;to je i gdje uradio.
Za nasilničko pona&scaron;anje Borilović je pravosnažno osuđen presudom Osnovnog suda u Cetinju 25. oktobra 2021. godine, ali od njega nije oduzeto oružje.
Krivokapić je pojasnila da je dopis o incidentu Borilovića koji je potpisao tada&scaron;nji &scaron;ef cetinjske policije njenoj filijali dostavljen 16. jula 2021. godine a ne sedam dana ranije kako se navodi u optužnom aktu.
- U tom periodu sam bila na godi&scaron;njem odmoru i to naravno ne mijenja stvar. U mom odsustvu - dopise UP prima arhivarka, koja ih prosljeđuje koleginici koja me mijenja u tom trenutku, ali sve &scaron;to je važno i bitno dok sam na godi&scaron;njem odmoru me sačeka &ndash; ispričala je ona.
Međutim, kako je kazala Krivokapić, sa ovim dopisom se upoznala tek kada su je pozvali novinari 2023. godine i kazali da je pokrenut krivični postupak protiv Borilovića.
Na pitanje zastupnika optužbe ,,da li to znači da 391 dan niko u Filijali za upravno unutra&scaron;nje poslove nije čitao taj dopis&ldquo; Krivokapić je kazala da ne zna.
Istakla je da svojom izjavom ne želi da bilo koga optuži da je prikrio ili falsifikovao ovu prijavu.
Govoreći o prijavi protiv Borilovića sa kojom se naknadno upoznala, saop&scaron;tila je nelogičan podatak, da je ta prijava u arhivi Filijale zavedena 2020. godine iako se incident dogodio godinu kasnije.
- Pročitala sam, ali to nije krivična prijava, to su samo ime, prezime i podaci. Nije navedeno &scaron;to je uradio, ko su o&scaron;tećeni. Posjedujem u telefonu primjerak krivične prijave na kojoj stoji datum 9. 7. 2020. godine i Filijali je uz dopis dostavljena samo prva stranica krivične prijave bez njenog sadržaja, &scaron;to se može provjeriti - kazala je ona.
Krivokapić je navela da Filijala na čijem je čelu bila, nikada nije obavije&scaron;tena da je pokrenut krivični postupak protiv Borilovića, niti su joj dostavljene: pravosnažna presuda, službena zabilje&scaron;ka policije, na način propisan zakonom.
Istakla je da su policija i tužila&scaron;tvo bili upućeni u nasilničko pona&scaron;anje Vuka Borilovića u ljeto 2020. godine.
- Znači i policija i tužila&scaron;tvo su znali za pona&scaron;anje Borilovića, a tužilac misli da treba da budem vidovita i samim tim &scaron;to je podnijeta krivična prijava da pretpostavim da se neko agresivno pona&scaron;ao ili da je imao sukob sa okolinom - kazala je ona.
Ona je ocijenila da su u ovom slučaju zatajili policija i tužila&scaron;tvo, jer kako je kazala, između ostalog, nije utvrđeno ,,da li je Borilović bio pijan, pod uticajem droge ili je možda bio smanjene uračunljivosti&ldquo;.
- Da ja sad uzmem motku i da dođem jedan sat iza ponoći ispred kuće recimo tužioca ili bilo koga da mu razbijem auto, da psujem, da vičem, da udaram, &scaron;to bi uradilo tužila&scaron;tvo i policija?&ndash; pitala je ona.
U suprotnom, kako je kazala, da je policija radila bez pritiska, mogla je samoinicijativno i bez naloga tužila&scaron;tva, a ukoliko je u pitanju hitnost da izvr&scaron;i pretres stana i tako bi se utvrdilo da li je Borilović posjedovao oružje, s obzirom na to da je bio osumnjičen za nasilničko pona&scaron;anje.
- Ako nema oružja makar bi po&scaron;li kući, izvr&scaron;ili pretres da ustanove da li ima u kući bar jo&scaron; koju motku. Svjedok sam s obzirom na posao koji sam radila da i policija i tužila&scaron;tvo ovo rade, čak i u situacijama kada se odbace krivične prijave &ndash; pojasnila je Krivokapić.
Na pitanje predstavnice porodica o&scaron;tećenih Vesne Pejović, ko je mogao da izvr&scaron;i takav politički uticaj, Krivokapić je kazala da ne zna.
Krivokapić je u svojoj odbrani takođe izjavila da &bdquo;ne zna za&scaron;to UP filijalama &scaron;alje dopise o prijavama, kada to ne može rezultirati oduzimanjem oružja potencijalnim ili osumnjičenim počiniocima krivičnih djela.
Punomoćnica porodica žrtava Vesna Pejović prigovorila je u cjelosti iskazu Krivokapić.
- Olivera Krivokapić je 12 godina radila na vrlo odgovornoj funkciji, ali je na suđenje do&scaron;la potpuno nepripremljena. Krivokapić se vi&scaron;e puta pozivala na član 50 Zakona o oružju, u kojem se između ostalog navodi da odluku o oduzimanju oružja ne donosi Filijala za upravne i unutra&scaron;nje poslove, ali ne obja&scaron;njava kako kao rukovoditeljka Filijale ne zna kada je neki dokument arhiviran, i &scaron;to u njemu pi&scaron;e. Nije znala ni da objasni kako je arhiviran nepotpun dokument - kazala je Pejović
Podsjećamo, osmogodi&scaron;nji Marko Martinović, koji je tek proslavio rođendan, njegov tri godine stariji brat Ma&scaron;an i majka Nata&scaron;a (35) su prve žrtave Cetinjanina Vuka Borilovića.
U bezumnom pohodu u cetinjskom naselju Medovina ubio je i Milana Mitrovića (37), kojeg je kum Milo&scaron; Martinović pozvao telefonom i očajnički zamolio da pođe u Medovinu, jer je on bio van Cetinja, i pomogne supruzi Nata&scaron;i i djeci. Borilovićev krvavi pir nije uspio da zaustavi ni njegov rođeni ujak Goran Đuri&scaron;ić (54), koji je dojurio u Medovinu čim je čuo &scaron;to se događa. Sestrić ga je ubio čim se pojavio. Borilović je upao i u kuću prvih kom&scaron;ija Drecuna i ubio Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), a u drugoj kom&scaron;ijskoj kući usmrtio je sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović. Iako te&scaron;ko ranjeni, njegov krvavi pir preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun, kao i policajac Ljubi&scaron;a Maksimović. Vrlo brzo nakon tragedije saznalo se da pet pripadnika Posebne jedinice koji su čuvali Cetinjski manastir nijesu opalili ni jedan metak iako se na nekoliko desetina metara od njih odigravao masakar.
Sljedeće suđenje zakazano je za 4. jun.

Bivša načelnica filijale MUP-a na Cetinju tvrdi da je policija trebalo Boriloviću da oduzme pušku

NA SUDU USTVRDILA DA NIJE ONA KRIVA ŠTO NIJE ODUZETO ORUŽJE KOJIM JE POOČINJEN MASAKR U MEDOVINI 2022.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su, u saradnji sa nadležnim tužiocem u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici podnijeli&nbsp; su krivičnu prijavu protiv S.S., člana organizovane kriminalne grupe, osumnjičenog za krivično djelo iznuda u poku&scaron;aju i zelena&scaron;tvo, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
"Naime, preduzimajući intenzivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti službenici Regionalnog centra bezbjednosti &ldquo;Jug&rdquo;, Odjeljenja bezbjednosti Kotor do&scaron;li su do sumnje da je lice S.S. (34) iz Berana u periodu od 17. jula do 8. septembra 2023. godine u vi&scaron;e navrata od dva o&scaron;tećena lica poku&scaron;ao iznuditi novac u iznosu od 158.000 eura, a po osnovu duga koji je navodno kod istog zadužio njihov biv&scaron;i zaposleni, koji je sada počiv&scaron;i, a sve uz primjenu zastra&scaron;ivanja i prijetnji", navode iz Uprave policije.
Na taj način je, kako sumnjaju, izvr&scaron;io krivično djelo iznuda u poku&scaron;aju.
"Osim toga, postupajući u okviru istog predmeta Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Kotoru je u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti Kotor, podnijelo optužni predlog protiv S.S. zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivično djelo zelena&scaron;tvo na &scaron;tetu gore pomenutog počiv&scaron;eg i njegove supruge. Sumnja se da je ovdje S.S. o&scaron;tećenom dao novac u iznosu od 34.000 eura uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi radi sticanja protivpravne imovinske dobiti, gdje je ukupan dug, uz nesrazmjenu kamatu, (tzv. penale) dostigao 300.000 eura", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.

UP: Optužni predlog protiv člana OKG, osumnjičen za pokušaj iznude  skoro 160.000 eura i zelenaštvo od 300.000 eura

PODNIJETA I KRIVIČNA PRIJAVA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11 nezgoda, Baru četiri, Kotoru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu, Plavu i Nik&scaron;iću.
Izdata su 494 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 39 prekr&scaron;ajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

ŠEST OSOBA POVRIJEĐENO

Na zahtjev NCB Interpola Podgorica, koji je raspisao međunarodnu potjernicu, Generalni sekretarijat Interpola u Lionu je danas javno objavio crvenu potjernicu za licem Radoje Zvicer (42), državljaninom Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Iz policije su podsjetili da se Zvicer međunarodno potražuje po potjernici NCB Interpola Podgorica, radi vođenja krivičnog postupka pred Vi&scaron;im sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvr&scaron;io vi&scaron;e krivičnih djela.
Kako se navodi, Zvicer je osumnjičen za sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, &scaron;est krivičnih djela te&scaron;ko ubistvo, krivično djelo ubistvo.
Zviceru na teret stavljaju i pet krivičnih djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i poku&scaron;aj ubistva putem podstrekavanja.
&nbsp;
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
<div class="box-center box900">&nbsp;</div>

Od danas vidljiva crvena međunarodna potjernica za Radojem Zvicerom