Ni četiri dana nakon ubistva Cetinjana Stefana Mile Belade i Andrije Ivanovića, čija su tijela pronađena u vozilu u mjestu Ugnji nadomak Cetinja, istražitelji nemaju odgovore – ni ko je povukao obarač, ni ko je dvojicu pripadnika škaljarskog klana namamio na smrtonosni susret. 

Zločin, u kojem se prepliću profesionalna egzekucija i očigledni bezbjednosni propusti, ponovo je otvorio pitanje – može li Crna Gora garantovati sigurnost svojim građanima? Ili, preciznije: ako država nije u stanju da zaštiti ni one za koje je poznato da su mete, kakvu sigurnost mogu očekivati obični ljudi?

Jaz između statistike i stvarnosti

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović uvjerava javnost da „sektor bezbjednosti nije zakazao“, te da se rasvijetljenost krivičnih djela kreće iznad 95 odsto. No, dok policijska statistika raste, broj mrtvih na ulicama, u hotelima, automobilima i dvorištima crnogorskih gradova neumoljivo demantuje „ohrabrujuće“ procente.

„Građani ne žive u statistikama, već u realnosti u kojoj se puca usred bijela dana, a tijela pronalaze po šumama i automobilima. Kada se hvalite procentima u danu kada je javnost šokirana brutalnim ubistvom, šaljete poruku da ili ne razumijete ozbiljnost problema, ili se bavite propagandom“, upozorava dr Ivan Pekić, predsjednik Internacionalne policijske organizacije.

On dodaje da takva retorika djeluje kao signal slabosti – i prema građanima, i prema ubicama. „Mafija zaključuje da sistem nije sposoban da joj stane na put“, naglašava Pekić.

Slabosti sistema kao poziv na likvidacije

Primjeri posljednjih godina pokazuju da država nije u stanju da zaštiti ni one za koje se unaprijed zna da su mete. U julu je, usred dana u Staroj varoši, ubijen Igor Nedović, iako je dva mjeseca ranije već bio ranjen u pokušaju likvidacije. Njegov egzekutor, i dalje na slobodi, hladnokrvno je došao pred Nedovićevu kuću i završio posao.

Sličan scenario dogodio se i sa Vaskom Lješkovićem, ubijenim iz snajpera u svom dvorištu, iako je bio pod prismotrom. Ili pak sa dvostrukim ubistvom Kaluđerovića i Roganovića na Cetinju – bombom aktiviranom svega nekoliko desetina metara od škole.

„Ako institucije nijesu u stanju da zaštite ljude čiji je život očigledno ugrožen, kako građani mogu imati osjećaj sigurnosti?“ pita Pekić.

Kriminal bez granica – država bez rješenja

Trend likvidacija prelazi granice Crne Gore. Filip Knežević, visokorangirani pripadnik kavačkog klana, ubijen je prošlog ljeta u Barseloni. Španski istražitelji, uprkos informacijama iz Podgorice, nisu ušli u trag profesionalnom egzekutoru.

„To je čitav mafijaški sistem – od regrutacije djece sa margine, do internacionalnih ubica koji ulaze u zemlju, izvrše posao i nestanu“, kaže Pekić.

On upozorava da nedostatak regionalne saradnje dodatno osnažuje klanove. Kriminal, kako navodi, funkcioniše na relaciji Podgorica–Beograd–Sarajevo–Tirana–Priština, dok institucije ostaju zatvorene u nacionalne okvire.

Potrošni resursi i nova generacija kriminala

Organizovani kriminal, pojašnjava Pekić, sve više se oslanja na mlade ljude bez perspektive. Oni postaju vozači, kuriri, izvršioci sitnih zadataka – često zavisnici od narkotika. „Za vođe klanova to su potrošni resursi. Kada stradaju, lako se zamijene novima“, objašnjava.

Šta može biti šansa države?

Uprkos sumornoj slici, Pekić tvrdi da Crna Gora ima šansu.

„Preduslov je jasna politička volja i nastavak saradnje sa EU i međunarodnim partnerima. Potrebne su odlučne akcije protiv korupcije, jačanje policije i tužilaštva, strože kontrole oružja i transparentna komunikacija sa građanima”, rekao je on.

Bez toga, upozorava, scenario je jasan: gubitak povjerenja u institucije i uvjerenje građana da se zakon odnosi na sve – osim na mafiju.

Tri nove kriminalne grupe

SOCTA dokument 2021. procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori detektovao je 10 kriminalnih grupa, kada je koordinator svih službi bezbjednosti bio Dritan Abazović, čije su se kriminalne grupe bavile raznim kriminalnim djelatnostima, od međunarodnog šverca narkoticima, trgovinom ljudima, lihvarenjem, pranjem novca i drugim unosnim nelegalnim poslovima.

“Nakon tri godine, tačnije u novoizrađenom istoimenom dokumentu SOCTA 2024. procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori detektovano je da su se dvije kriminalne grupe ugasile, a da su se stvorile tri nove, pa je u novom SOCTA dokumentu detektovano 11 kriminalnih grupa što demantuje nosioce vlasti da su pobijedile organizovani kriminal”, kazao je Pekić.