Hronika

Na dana&scaron;nju izjavu službenika MUP-a Milana Paunovića saop&scaron;tenu na sjednici&nbsp; Anktenog odbora, da je nekada&scaron;nji komandant SAJ-a Veselin Veljović formirao i organizovao &ldquo;crne trojke" koje su se navodno obračunavale sa političkim neistomi&scaron;ljenicima, reagovao je advokat Veljovića Mihail Volkov. Poručuje da izrečene tvrdnje Paunovića ne odgovaraju&nbsp; istini i činjenicama. Najavio je da će zbog dana&scaron;nje izjave Paunovića, pokrenuti postupak pred nadležnim sudskim organima.
&ldquo;Povodom sličnih teza i pretpostavki sprovođene su policijsko tužilačke aktivnosti u kojim nijesu potvrđena takva saznanja. Dolaskom Veljovića na čelo UP imenovani je razrije&scaron;en dužnosti pomoćnika direktora za granicu i očigledno ima lične motive netrpeljivosti i moguće osvete. Povodom danas saop&scaron;tene izjave pokrenućemo postupak pred nadležnim sudskim organima&rdquo;, saop&scaron;tio je Volkov.
Volkov pita i zbog kojih razloga Paunović nikada ta i takva saznanja nije podijelio sa nadležnim tužila&scaron;tvo, već sada u jednoj političkoj režiji iznosi takve tvrdnje.
&ldquo;Zaključak je valjda vi&scaron;e nego jasan. Za&scaron;to Paunović nije govorio i o tome, između ostalog, da je taj komadant SAJ-a bio napadnut početkom 1998, nakon odbrane zgrade Vlade od ru&scaron;ilačkih demonstracija, o cčmu su izvje&scaron;tavali domaći i regionalni mediji, i to postavljanjem eksplozivne naprave pod njegovo vozilo&rdquo;, zaključio je Volkov u izjavi dostavljenoj medijima.

Advokat Veljovića: Tvrdnje Paunovića ne odgovaraju istini

"ZBOG KOJIH RAZLOGA PAUNOVIĆ NIKADA SAZNANJA NIJE PODIJELIO SA NADLEŽNIM TUŽILAŠTVOM, VEĆ SADA U POLITIČKOJ REŽIJI"

Rok za istragu Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje "Crnih trojki" produžen je na 24 mjeseca, odlučeno je na nastavku 77. sjednice Zakonodavnog odbora, glasovima sedam poslanika za.
Predlog za produženje roka dao je poslanik Nove srpske demokratije (NSD), Dejan Đurović.Glasovima većine ova odluka je prihvaćena.
Na dnevnom redu sjednice je uzimanje izjave od dugogodi&scaron;njeg funkcionera Ministarstva unutra&scaron;njih poslova i Upravi policije Milana Paunovića u odnosu na slučajeve koji su predmet rada Odbora.
"Dodatni razlog zbog čega sam danas ovdje je komentar na jednoj televiziji, tema je bila 21. godina od nerasvijetljenog ubistva Du&scaron;ka Jovanovića gdje sam pomenut u najcrnjem kontekstu. Reagovao sam i tražio da se ukloni moje ime sa te televizije. Stalo mi je da se moje ime ne pominje ni u jednom kontekstu. Da budem jasan želim da umrem kao čovjek. Potro&scaron;io sam cijeli život da ne ostavljam prljave tragove", rekao je Paunović.
On je istakao da bi izgubio samopo&scaron;tovanje da se nije pojavio pred Anketnim odborom, "a u pojedinim situacijama i saučesnik zla".
"Građanski mir u Crnoj Gori sačuvali su građani. Znao sam da će doći vrijeme polaganja računa. Do&scaron;ao sam zbog javnosti da se ovo vi&scaron;e nikad nikome ne ponovi. Znam da sam atipičan policajac, u to vrijeme nije bilo lako suprotstaviti se ministru", kazao je Punović.
Crne trojke su bile, dodaje on, batina&scaron;ki odred koje je formirao i njime rukovodio komandant Specijalne jedinice sa pojedinim saradnicima, pokazajući uličnu brutalnost i nečovječno pona&scaron;anje.&nbsp;
"Na moj prijedlog je primljen u službu Veselin Veljović", rekao je Paunović pred Odborom.
Nakon ovog pisma, dodaje on, prestala su 'premlaćivanja' u Crnoj Gori i dodao da je Du&scaron;ko Jovanović bio žrtva "Crnih trojki". Paunović je rekao da je za njega "sve ovo previ&scaron;e stresno".
Paunović je rekao da je 8.11. 2006. obavijestio ministra unutra&scaron;njih poslova i direktora policije da je u njegovu kancelariju izvjesni Banović, koji se predstavio kao pratilac direktora Uprave policije i tražio razgovor.
"Tom prilikom mi je saop&scaron;tio da ću da nastradam. Kazao je da mu je rečeno da to prenese&ldquo;, rekao je Paunović.
Paunović navodi i da je 8.12.2009. direktoru UP prijavio fizički napad na njegovog sina od četiri osobe.
"Mirko Banović, Marinko Banović, Bato Vujo&scaron;ević i jedan nabildovani specijalac iz SAJ-a. Marinko Banović je primljen u službu na moj prijedlog. Za Vujo&scaron;evića kažu da je pjevač, nisam za njega čuo. A nisam imao snage da saznam koje četvrti jer sam danima planirao da napravim neko zlo &ndash; ali sam racionalno razmi&scaron;ljao. Da sam to napravio, najvi&scaron;e bi imali koristi oni koji su ovo naručili. Bolje da ženim sina i da imam dva unuka &ndash; kao &scaron;to ih danas imam&ldquo;, rekao je Paunović.
Paunović je predao Odboru informaciju o ubistvu Gorana Žugića, savjetnika predsjednika Crne Gore za bezbjednost.
"Uvjeren sam da je pored mnogih drugih motiva ubistva Žugića njegova povezanost sa poslom sa cigaretama i borba za kontrolu transporta. On je morao biti adekvatnio obezbijeđen, a Služba državne bezbjednosti je morala da preduzme mjere kontraobavje&scaron;tajne za&scaron;tite. Ako&nbsp; Služba državne bezbjednosti ne zna ko je ubio Žugića, vjerujte da ne treba da postoji&rdquo;, naveo je on.
Žugić je bio u lo&scaron;im odnosima sa Mara&scaron;em, a nije bilo raspoloženja da se njegovo ubistvo razrije&scaron;i, poručio je Paunović.
"Mara&scaron; je stopirao preduzimanje određenih planiranih mjera aktivnosti na rasvetljavanju ovog ubistva&rdquo;, istakao je on, dodajući da nakon pola godine vi&scaron;e nije bio u CB i nije upoznat &scaron;ta se dalje de&scaron;avalo.
Žugić je, ističe, ubijen na najbrutalniji način.
Poslanik DNP-a&nbsp;Milan Knežević&nbsp;rekao je Paunoviću da njegovo izlaganje podrazumijeva da direktor policije njemu i njegovoj porodici obezbijedi pratnju jer je, kako kaže Knežević, ugrozio svoj život i život svoje porodice.
Paunovićevo izlaganje je, navodi Knežević, u potpunosti razobličilo izlaganje Du&scaron;ka Markovića pred ovim Odborom.
"Potvrđeno je da on nije govorio istinu. SDT ima obavezu da Markovića saslu&scaron;a na sve ove okolnosti", dodao je Knežević.
Lider DNP je pitao Paunovića da li je moguće da je jedna ista osoba osumnjičena za likvidaciju Gorana Žugića, Belog Raspopovića, Mi&scaron;ka Krstovića i Du&scaron;ka Jovanovića.
Članovi Anketnog odbora treba, smatra Knežević, da prođu procjenu bezbjednosti nakon dana&scaron;nje sjednice.
"Tvrdim da smo ugroženiji od svakog tužioca jer smo danas otvorili i osvijetili dvoipodecenijski period ispunjen ubistvima, prebijanjima&hellip;&ldquo;, smatra Knežević.
Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je Paunović aktiviro atomsku bombu.
"Jeste li svjesni da ste vi prvi visoki policijski funkcioner koji je progovorio na ovakav način&ldquo;, kazao je&nbsp;Mandić&nbsp;Paunoviću i rekao da je sve &scaron;to je kazao "živa istina".
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić pitao je Paunovića sljedeće: Dolaskom Veselina Veljovića Vi ste razrije&scaron;eni sa funkcije pomoćnika direktora granične policije, je li to tačno? Da li ono &scaron;to ste govorili možete potkrijepiti materijalnim dokazima? Za&scaron;to nijeste sva saznanja saop&scaron;tili nadležnom državnom tužiocu i da li ćete nakon ove sjednice predati Tužila&scaron;tvu saznanja koja imate?"
Nikolić je, takođe, pitao Paunovića kada je oti&scaron;ao u penziju i &scaron;ta je bio razlog povratka u službu na poziciji načelnika Odjeljenja za integrisano upravljanje granicom.
Nakon pitanja Nikolića, Punović je krenuo sa odgovaranjem na poslanička pitanja. Kako je kazao počeće od pitanja Andrije Nikolića.
"Podnio sam zahtjev za odlazak u penziju 2012. Na pitanje tada&scaron;njeg ministra, da li bih se vratio i odrekao otpremnine, rekao sam da bih".
Govoreći o materijalnim dokazima o "crnim trojkama", kaže da su te informacije spremili operativci CB.&nbsp;
Govoreći o pismu ministru Mara&scaron;u, kaže da mu je tada&scaron;nji pomoćnik ministra Vlado Čejović kazao "Milane, je li moguće da vi prebijate ljude po Crnoj Gori.&ldquo;
"Kada smo Živko, Senčko i ja u jedan naveče iza&scaron;li s posla, po&scaron;li smo na autobusku stanicu da popijemo kafu jer ni&scaron;ta ne radi i čujemo pet-&scaron;est momaka koji komentari&scaron;u kako 'Paunović organizuje prebijanje ljudi'. Osjećao sam se jadno. Nikada nisam iza&scaron;ao iz CB a da nisam obi&scaron;ao grad kao dobri domaćin &ndash; sam, bez obezbjeđenja&ldquo;, navodi Paunović.
Paunović je odgovarajući na pitanje za&scaron;to to nije sve prijavio nadležnim organima, rekao da je vladao strah.&nbsp;
"Mladi ste, ne znate o čemu govorim. Ja samo želim da vi nikad to ne doživite. Kome da podnesem, to je nemoguća misija. Druga stvar, kad mi je upućena prijetnja imam svjedoke, ulazi čovjek i kaže imam ne&scaron;to da vam kažem. Pa vi ćete da nastradate. Ružno je to, pa ja ne želim da živim u takvoj državi. Da li mislite da se meni sviđa mnogo toga &scaron;to se de&scaron;ava u ovoj državi, pa ne sviđa mi se, kao &scaron;to mi se mnoge stvari tada nijesu sviđale."
"&Scaron;ta sam ja mogao u tom vremenu prije 25 godina da uradim. Obavijestite ministra, predsjednika Vlade, &scaron;ta sam trebao preko toga da uradim. Kad sam vidio kuda to ide odlazim iz profesionalnih razloga."
Paunović&nbsp;je kazao da ako se u narednih pola godine ili godinu ne rasvijetli ubistvo Du&scaron;ka Jovanovića to nikad neće biti učinjeno.
Govoreći o sugestiji Kneževića o procjeni bezbjednosti članova Anketnog odbora, Paunović je rekao &bdquo;malo ste ga prećerali. Od koga, za&scaron;to?&ldquo;, dodaje Paunović.
Na pitanja Kneževića, kazao je da su u tom periodu imali dolazak lica kriminalnog miljea iz Beograda.
"Tačno je da su ih sačekivali službenici državne bezbjednosti i tu ne vidim ni&scaron;ta sporno. Sve &scaron;to je u interesu službe &ndash; prihvatam. Samo sam pitao pretpostavljenog starje&scaron;inu da li se to zloupotrebljava ili radi u interesu službe, odgovor nisam dobio nikada&ldquo;, rekao je Paunović.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/D879G6wMiLk" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Paunović: Ako se u narednih pola godine ili godinu ne rasvijetli ubistvo Duška Jovanovića, to nikad neće biti učinjeno

ANKETNI ODBOR PRODUŽIĆE RAD JOŠ 24 MJESECA

Jelena Perović u izjavi za medije saop&scaron;tila je da je ona direktorica ASK-a do odluke Savjeta, i da će ispo&scaron;tovati svaku odluku ASK-a.
"Poni&scaron;teno je rje&scaron;enje kojim sam ja razrije&scaron;ena i ja uop&scaron;te ne mogu da shvatim da neko postavlja pravno pitanje ko je direktor na dana&scaron;nji dan u Agenciji. Mi smo agenciji dostavili dopise da sve od 30.5. &scaron;to je zavedeno da se ne može ekspedovati bez potpisa direktora, tako da se nadam da će to pisarnice ispo&scaron;tovati", kazala je ona.
Svakako, kako kaže, Savjet će donijeti, odnosno pokrenuti ponovni postupak utvrđivanja da li ja treba da budem direktor i dalje ili ne.
"Nakon okončanja tog postupka po&scaron;tovaćemo svaku odluku i Savjeta i svake druge državne institucije", poručila je Perović, prenosi RTCG.
Ukazala je da je postupak za utaju porezatrajao od oktobra 2021. godine, dakle skoro četiri godine.
"To je bio pravno jednostavan postupak. Tako da je sve rađeno zapravo u krajnjim zakonom predviđenim rokovima, da ne kažem i da su zakonski rokovi probijeni u svim postupcima koji se vode protiv mene. I ova odluka Upravnog suda takođe je čekala osam mjeseci, iako je predmet po njihovim aktima, predmet hitne prirode i morao je biti rije&scaron;en bar u prva tri mjeseca od dana kada sam razrije&scaron;ena. Ja sam danas direktorica Agencije za sprečavanje korupcije do nove odluke Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije koja može biti da me ponovo razrije&scaron;e dužnosti, a i ne mora", kaže ona.

Perović: Ja sam direktorica ASK-a, ispoštovaćemo odluku Savjeta

"NE MOGU DA SHVATIM DA NEKO POSTAVLJA PRAVNO PITANJE KO JE DIREKTOR NA DANAŠNJI DAN U AGENCIJI"

Biv&scaron;a direktorica ASK-a Jelena Perović u pratnji svog branioca Nikole Martinovića od jutros poku&scaron;ava da uđe u tu instituciju, tvrdeći da je na njenom čelu, a sve nakon &scaron;to je Upravni sud u petak poni&scaron;tio odluku o njenom razrje&scaron;enju i naredio dono&scaron;enje nove odluke.
To je za Portal RTCG potvrdio Martinović, koji kaže da im Du&scaron;an Drakić sa saradnicima ne dozvoljava da uđu u Kabinet. Poručuje da neće odustati dok im se ne da napismeno odluka o zabrani ulaska.
"Direktor nam je rekao da ne može. Pa kad smo tražili da nam to da napismeno, da nam to kaže u kameru, onda je shvatio da to neće da kaže, ali dovoljno svjedoka imamo", kaže Martinović, koji kaže ponavlja da Drakić ne dozvoljava Jeleni Perović da izvr&scaron;i presudu Upravnog suda.
Martinović kaže da je Drakić okupio nekoliko ljudi iz sindikata koji se, kako kaže, bave pro&scaron;lo&scaron;ću Jelene Perović, a ne odlukom Upravnog suda.
Kaže da će neko vrijeme biti tu da poku&scaron;aju da izvr&scaron;e presudu.
"Dakle, oni su nam rekli, ne možete da dođete. Blokirali su kabinet. Sve je zaključano, nema ključa. Tu je direktor sa dva svoja saradnika kojima smo koji istrajavaju u tome da ona ne može da radi. Ja samo očekujem da mi da papir za to. On neće da da papir za to jer sada je to krivično tijelo i zna da ovo sve &scaron;to jutros se radi je krivično tijelo, ali on i zna", kaže Martinović.
Napominje da će se obratiti u tužila&scaron;tvu pa će tužila&scaron;tvo to rije&scaron;iti.
"Dakle, nije ovo prvi put, podsjetiću vas da je isti ovakav slučaj bio sa Svetlanom Vujanovićem u Vrhovnom sudu. Tako da ovo nije ne&scaron;to pravno čudno. Čak su i rekli pravnici, Veselin Radulović je javno rekao kao nezavisni posmatrač u intervjuu TV Nova &scaron;to je to i kako treba izvr&scaron;iti ovu presudu Upravnog suda", rekao je Martinović.
Upravni sud Crne Gore poni&scaron;tio je odluku o razrje&scaron;enju biv&scaron;e direktorice ASK-a Jelene Perović i naredio dono&scaron;enje nove odluke. Sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio dono&scaron;enju osporene odluke tužilji nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrje&scaron;ena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.

Perović  pokušava da uđe u ASK, tvrdi da je ona na čelu te institucije

NAKON ŠTO JE UPRAVNI SUD PONIŠTIO ODLUKU SAVJETA ASK O NJENOM RAZRJEŠENJU

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a četiri lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano &scaron;est nezgoda, a u Budvi dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidnetirana je u Baru, Ulcinju, Kotoru i Nik&scaron;iću.
Izdata su 382 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 26 prekr&scaron;ajnih prijava.
Policija je oduzela &scaron;est pari registarskih tablica.

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

IZDATA 382 NALOGA ZA UPLATU NOVČANIH KAZNI

Imajući u vidu vrlo kratak rok i obim posla, kao i limitiranost kapaciteta Anketnog odbora, bilo bi pretenciozno očekivati neke spektakularne rezultate, iako bi svaki građanin želio da se naprave iskoraci u ovoj oblasti &ndash; kazao je za Pobjedu kriminolog i profesor Velimir Rakočević, komentari&scaron;ući rad Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce, ističući da, ukoliko ne dođe do značajnijeg pomaka u rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, tehnički izvje&scaron;taj biće realni ishod rada Odbora.
Rakočević je poručio da je i metodolo&scaron;ki pristup upitan u dijelu obima i dinamike rada Odbora, te da bi bilo dobro da se poku&scaron;a, kroz studiozno sagledavanja onih predmeta koji najvi&scaron;e izazivaju pažnju javnosti, doći do eventualno relevantnih informacija umjesto &scaron;to se krenulo u &scaron;irinu, &scaron;to, kako je kazao, ne može doprinijeti produbljenom sagledavanju slučajeva.
Govoreći o radu ovog Anketnog odbora, Rakočević je kazao da je njegov utisak ,,isti kao i o svim anketnim odborima do sada u odnosu na mogućnosti utvrđivanja činjenica kad je ova vrlo osjetljiva i pod velom brojnih tajni oblast u pitanju&ldquo;.
OPRAVDAN CILJ
- Niko razuman ne može dovesti u pitanje cilj formiranja Anketnog odbora i on je vi&scaron;e nego opravdan jer svaki zločin bi morao biti rasvijetljen, a krivci procesuirani makar zbog žrtava i njihovih porodica. Dobro je da se žrtve ne zaborave i da se učini sve da se dođe do istine u ovim slučajevima &ndash; kazao je Rakočević.
Na pitanje može li se doći do te istine, on je rekao da je moguće na ovim odborima doći do novih saznanja pod uslovom da oni koji imaju relevantne informacije njih i podijele sa članovima odbora.
- Naravno, postavilo bi se pitanje za&scaron;to su do sada ćutali jer je, podsjetiću, krivično djelo ukoliko se ne prijavi izvr&scaron;enje ili pripremanje krivičnog djela za koje je predviđena najteža kazna. Zbog toga bi bilo djelotvornije kori&scaron;ćenje drugih mehanizama kao &scaron;to je javno obećanje nagrade za bitan doprinos u rasvjetljavanju ubistva Du&scaron;ka Jovanovića, imajući u vidu da se izvoru informacije garantuje anonimnost, odnosno da je njegov identitet u potpunosti za&scaron;tićen &ndash; kazao je Rakočević.
Komentari&scaron;ući sjednicu Odbora na kojoj je odgovarao na pitanja članova Odbora biv&scaron;i direktor ANB-a Du&scaron;ko Marković, Rakočević je kazao da su odgovori biv&scaron;eg premijera Markovića vjerovatno prezentovani shodno informacijama kojima raspolaže.
- Podsjetiću da se on nigdje ne pominje u svim do sada poznatim slučajevima, &scaron;to jasno govori da je svoje dužnosti vr&scaron;io u skladu sa zakonom. S druge strane, kad su u pitanju zloupotrebe u državnim organima i institucijama, praksa je pokazala da su njihovi akteri najče&scaron;će pojedinci koji službene radnje obavljaju koristoljubivo i maliciozno radeći za interesne grupe, a ne u interesu države &ndash; ocijenio je Rakočević.
Na pitanje kako će se u kratkom roku koji je dat, pa i u slučaju da ga Skup&scaron;tina produži, ovom dinamikom rada ostvariti rezultati, istakao je da bi bilo pretenciozno očekivati spektakularne rezultate.
- Imajući u vidu vrlo kratak rok, s jedne, i obim posla, kao i limitiranost kapaciteta Anketnog odbora, s druge strane, bilo bi pretenciozno očekivati neke spektakularne rezultate iako bi svaki građanin želio da se naprave iskoraci u ovoj oblasti. I metodolo&scaron;ki pristup je upitan u dijelu obima i dinamike rada Odbora. Dobro bi bilo da se poku&scaron;a, kroz studiozno sagledavanja onih predmeta koji najvi&scaron;e izazivaju pažnju crnogorske javnosti, doći do eventualno relevantnih informacija umjesto &scaron;to se krenulo u &scaron;irinu &scaron;to ne može doprinijeti produbljenom sagledavanju slučajeva. U svakom slučaju, primjenom ovog konceptualno metodolo&scaron;kog pristupa te&scaron;ko će se ostvariti sve projektovane aktivnosti &ndash; istakao je Rakočević.
Na pitanje kakva su mu očekivanja od nastavka rada tog tijela i može li sve zavr&scaron;iti samo tehničkim izvje&scaron;tajem, &scaron;to je bilo iskustvo nekih ranijih anketnih odbora, Rakočević je istakao da ne očekuje previ&scaron;e i da bi takav izvje&scaron;taj mogao biti realni ishod rada tog skup&scaron;tinskog tijela.
- Ne očekujem previ&scaron;e, najvi&scaron;e iz razloga &scaron;to Odbor ne može da vr&scaron;i dokazne radnje i ne može preuzeti ovla&scaron;ćenja državnih organa. On može da traži od državnih organa i pojedinaca obavje&scaron;tenja, ali nema mogućnosti da bilo koga sankcioni&scaron;e zbog uskraćivanja izjave ili davanja neistinite izjave i slično. Ukoliko se ne dođe do značajnijeg pomaka u rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, tehnički izvje&scaron;taj biće realni ishod rada Odbora &ndash; poručio je Rakočević.
On je, na pitanje doživljava li ovaj Anketni odbor kao političku priču ili istinsku volju da se rasvijetle slučajevi, rekao da nije humano ljudska stradanja koristiti za ubiranje političkih poena.
- U na&scaron;oj prelijepoj domovini gotovo da nema oblasti koja je otporna na uticaj politike. Krajnje je neprihvatljivo da se velike ljudske tragedije zloupotrebljavaju na bilo koji način jer je svaki gubitak ljudskog života nenadoknadiv. U potpunosti podržavam svaki napor u pravcu rje&scaron;avanja nerije&scaron;enih krivičnih djela, a naročito te&scaron;kih ubistava i kao dru&scaron;tvo sporo možemo ići naprijed ukoliko nijesmo priveli pravdi učinoce ubistva Du&scaron;ka Jovanovića i drugih smrtno stradalih građana. Zbog toga trebamo učiniti sve &scaron;to je u na&scaron;oj mogućnosti da se ovi slučajevi rasvijetle. Međutim, nije humano ljudska stradanja koristiti za ubiranje političkih poena. Moramo se osloboditi podjela na &bdquo;na&scaron;e&ldquo; i &bdquo;njihove&ldquo; nosioce kriminalnih aktivnosti &ndash; kazao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, kriminal nema vjeru i naciju, a njegovo dejstvo razorno utiče na ključne vrijednosti čovjeka.
- Stoga je potrebno dati jedinstven odgovor od svih aktera dru&scaron;tva da je kr&scaron;enje zakona neprihvatljivo, odnosno da svi koji vr&scaron;e krivična djela moraju snositi sankcije u skladu sa zakonom &ndash; dodao je Rakočević.
KONTROLNI MEHANIZMI
Na pitanje da li je potrebno unaprijediti kontrolne mehanizme Skup&scaron;tine - parlamentarnu istragu i formiranje anketnih odbora, te je li nužno mijenjati zakon i preciznije definisati funkcionisanje odbora, Rakočević je kazao da ima prostora za unapređenje kontrolnih mehanizama u smislu temeljnijeg sagledavanja stanja i utvrđivanja činjenica.
- Svaka moderna država funkcioni&scaron;e na principu podjele vlasti i zakonodavni dom ne može izlaziti izvan nadležnosti propisanih najvi&scaron;im pravnim aktima. To znači da skup&scaron;tinski odbor ne može biti istražni organ i preuzimati radnje koje su u isključivoj nadležnosti organa otkrivanja i gonjenja učinilaca krivičnih djela, niti može izricati sankcije licima izvan parlamenta. Mislim da ima prostora za unapređenje kontrolnih mehanizama u smislu temeljnijeg sagledavanja stanja i utvrđivanja činjenica u onim oblastima gdje su institucije zatajile &ndash; zaključio je Rakočević.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Rakočević: Pretenciozno očekivati spektakularne rezultate

KRIMINOLOG UKAZAO NA KRATAK ROK, A ŠIROK OBIM POSLA I LIMITIRANOST KAPACITETA ANKETNOG ODBORA

Budvanska policija uhapsila je ruskog državljanina A.S. (39) osumnjičenog za krivično djelo nasilničko pona&scaron;anje.
"A.S. uhap&scaron;en je sinoć oko jedan sat i 15 minuta poslije ponoći.Izvr&scaron;enom dodatnom provjerom posredstvom NCB Interpol-a Podgorica utvrđeno je da se A.S. potražuje od NCB Interpol-a Moskva radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivično djelo poku&scaron;aj trgovine drogom Krivičnog zakonika Rusije&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Navodi se da je za to krivično djelo u Rusiji propisana zatvorska kazna do 20 godina.
&bdquo;Navedena osoba će, nakon sprovedenih policijsko-tužilačkih radnji u vezi krivičnog djela koje je počinio na teritoriji op&scaron;tine Budva, biti sprovedena sudiji za istragu Vi&scaron;eg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora&ldquo;, saop&scaron;tili su iz policije.

Policija u Budvi uhapsila državljanina Rusije kojeg traži Interpol:  Osumnjičen za nasilničko ponašanje

ZA TO KRIVIČNO DJELO U RUSIJI PROPISANA ZATVORSKA KAZNA DO 20 GODINA

Crna Gora, sa stopom zatvorenika većom od evropskog prosjeka, mora da spovede institucionalne i operativne reforme u cilju rje&scaron;avanja svih izazova u sistemu zatvora, prije svega problema prenatrpanosti, koji je zabrinjavajući, saglasni su sagovornici Agencije MINA.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kazao je Agenciji Mina da je u Crnoj Gori ostvaren napredak kada je riječ o po&scaron;tovanju ljudskih prava osoba li&scaron;enih slobode, ali da se u praksi neprestano nailazi na nove izazove u pogledu po&scaron;tovanja njihovih prava.
Glavna savjetnica Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Marijana Sinđić, poručila je da u toj instituciji neće biti zadovoljni dok se u potpunosti ne iskorijene sporadični slučajevi nepo&scaron;tovanja ljudskih prava osoba li&scaron;enih slobode.
&ldquo;Po&scaron;tovanje ljudskih prava lica li&scaron;enih slobode je ogledalo po&scaron;tovanja ljudskih prava u dru&scaron;tvu&rdquo;, rekla je Sinđić.
Ona je kazala da Za&scaron;titnik, koji vr&scaron;i poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), u okviru preventivnog mandata obilazi sva mjesta na kojima se nalaze osobe li&scaron;ene slobode i prati po&scaron;tovanje njihovih ljudskih prava.
Sinđić je navela da Za&scaron;titnik, u okviru reaktivnog mandata, postupa po pritužbama osoba li&scaron;enih slobode, dodajući da je postupak po pritužbama besplatan i strogo povjerljiv.
Odgovarajući na pitanje koji su to glavni problemi i izazovi koji dovode do ugrožavanja ostvarivanja ljudskih prava osoba li&scaron;enih slobode, Radulović je kazao da je Crna Gora prestigla evropski prosjek po broju osuđenika na 100 hiljada ljudi.
&ldquo;Stopa zatvorenika u Crnoj Gori iznosi 168 osuđenika na 100 hiljada ljudi, dok je prosjek u Evropi 124, pri čemu, uz to povećanje koje se desilo, vidimo da u proteklim decenijama nije do&scaron;lo do unapređenja kada su u pitanju kapaciteti, infrastruktura, uslovi&rdquo;, naveo je Radulović.
Na problem prenatrpanosti ukazali su i iz institucije Za&scaron;titnika, u izvje&scaron;taju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za pro&scaron;lu godinu, navodeći da je obilaskom Istražnog zatvora potvrđeno da problem prenatrpanosti ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu za&scaron;titu i ukupnu dobrobit pritvorenih osoba.
Sinđić je kazala da je, zbog manjka prostora, bilo dosta pritužbi zatvorenika.
&ldquo;Prenatrpanost je hronični problem, koji ove godine, mogu slobodno da kažem, zabrinjava&rdquo;, navela je Sinđić.
Ona je rekla da Uprava za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija ulaže određene napore u cilju rje&scaron;avanja tog izazova.
Sinđić je ukazala da je, u periodu kada su radili na izve&scaron;taju o radu Za&scaron;titnika za pro&scaron;lu godinu, u Istražnom zatvoru bilo smje&scaron;teno 390 zatvorenika, a smje&scaron;tajni kapacitet je 270.
Ona je dodala da je 150 zatvorenika tada premje&scaron;teno u zatvor za kratke kazne.
&ldquo;Mislim da to je veliki problem, koji će dovesti i do velikog broja presuda Evropskog suda za ljudska prava i velikih tro&scaron;kova za isplate naknada osobama koje su boravile u takvom prostoru&rdquo;, rekla je Sinđić, ističući da prenatrpanost negativno utiče i na druga prava zatvorenika i pritvorenika.
Prenatrpanost, kako je navela, utiče i na pravo na privatnost, na posjete, kao i na pravo na &scaron;etnju, koje onda ne može da traje koliko je pravilnikom određeno.
Upitan koje su reforme neophodne u sistemu zatvora da bi postojeći problemi bili rije&scaron;eni, Radulović je kazao da su u civilnom sektoru svjesni kakvo je stanje i kolikim sredstvima se raspolaže i da, imajući to na umu, ukazuju i na neke manje reforme koje bi trebalo sprovesti.
&ldquo;Ali da budem potpuno otvoren, dok god ne bude većih reformi, ovaj problem neće biti rije&scaron;en&rdquo;, istakao je Radulović.
Sinđić smatra da reforme moraju da budu kako institucionalne, tako i operativne.
&ldquo;Institucionalne - mora da se stvori atmosfera da je potrebno da se izgrade određeni objekti i primijene alternativne kazne, kako bi se smanjio broj pritvorenih lica&rdquo;, kazala je Sinđić.
Ona je poručila da je potrebno sprovesti reforme u svakom segmentu prava lica li&scaron;enih slobode.
&ldquo;Kako u pristupu zdravstvenoj za&scaron;titi, u programima rehabilitacije, reintegracije, tretmanskom radu, jer svaki segment prava zatvorenika mora da se reformi&scaron;e. Reforme u zatvoru treba da se baziraju na ljudskosti, reintegraciji, prevenciji recidiva, a ne na kazni&rdquo;, navela je Sinđić.
Ona je ukazala da je pomak to &scaron;to je specijalna zatvorska bolnica u fazi izgradnje, navodeći da se nada da će ta ustanova brzo biti funkcionalna, jer bi to automatski rasteretilo kapacitete odjeljenja u Specijalnoj bolnici u Dobroti.
Sinđić je dodala da u pritvoru nema radno angažovnog psihologa, koji je, kako smatra, i te kako potreban.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori postoji djelotvorna za&scaron;tita od torture i nasilja, Radulović je istakao da je su&scaron;tina da se podigne svijest o tome da trenutkom li&scaron;enja slobode ne prestaju ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava neke osobe.
&ldquo;U tom trenutku država preuzima i veću odgovornost, budući da to lice koje je li&scaron;eno slobode zavisi u većoj mjeri od te iste države, odnosno institucije u kojoj se nalazi&rdquo;, kazao je Radulović.
On je naveo da se, u proteklih godinu, dvije, smanjio broj osoba koje se GA obraćaju zbog torture.
&ldquo;Ukoliko pogledamo dosada&scaron;nja neka iskustva i neefikasne istrage, nameće se pitanje da li su ljudi koji su žrtve torture obeshrabreni, pa je ne prijavljaju, odnosno ne javljaju nam se za pomoć, ili se zaista u praksi smanjio broj tih slučajeva&rdquo;, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, procesi koji prate slučajeve torture su prilično spori i obeshrabrujući.
Sinđić smatra da država, kada je riječ o institucionalnom okviru, može adekvatno da odgovori na torturu.
Ona je podsjetila na slučaj Milić-Nikezić, kada je institucija Za&scaron;titnika jedina ustanovila da se tortura dogodila, a Evropski sud za ljudska prava Ombudsmanovo mi&scaron;ljenje pomenuo na 23 mjesta u presudi.
Sinđić je podsjetila i na slučaj iz januara 2015. godine &ndash; na torturu nad zatvorenicima u Zavodu za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija.
Ona je ocijenila da su u tom slučaju zakazali i Zavod za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija, ali i pravosudni organi, dodajući da su zatvorenici u rekordnom roku osuđeni na kazne zatvora, dok je tek 2019. godine bila prva presuda protiv službenih lica - nepravosnažna.
&ldquo;Imam utisak da pravosudni organi moraju da izvr&scaron;e ozbiljnu reformu, da uvedu veći broj sudija, da se promijeni njihov status, da sudije i pravosudni organi budu nezavisni u svojim odlukama, samostalni i bez ikakvih pritisaka&rdquo;, kazala je Sinđić.
Upitan da li je Crna Gora napravila su&scaron;tinski napredak u borbi protiv policijske torture, Radulović je kazao da je GA, kada se obilježavao Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti, glasno kritikovala institucije.
&ldquo;Na&scaron; stav je bio da je upravo ta institucionalna pasivnost dala vjetar u leđa nastavku torture. Da li se broj slučajeva smanjio? Jeste&rdquo;, naveo je Radulović i poručio da su neophodne reforme u pravosudnom sistemu, koje bi podrazumijevale povećanje kadrovskih kapaciteta.
On je kazao da je za ovu godinu najavljena posjeta Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), dodajući da je GA počela da obilazi mjesta na kojima se mogu naći osobe li&scaron;ene slobode - Odjeljenja bezbjednosti, kao i da će u junu objaviti izvje&scaron;taj o tome.
Radulović je naveo da su uslovi koje su zatekli u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje ispod minimuma standarda koji bi, kako to preporuke ukazuju, trebalo dostići.
&bdquo;Imam saznanja da su, u međuvremenu, nadležni obi&scaron;li to Odjeljenje bezbjednosti i počeli da gledaju na koji način se može unaprijediti stanje&ldquo;, kazao je Radulović, navodeći da su u drugim op&scaron;tinama zatekli znatno bolje stanje.
Upitana o predlogu za produženje pritvora sa tri na pet godina osumnjičenima za najteža krivična djela, a koji je na kraju povučen, Sinđić je rekla da je dobro &scaron;to je taj predlog izmjena Zakonika o krivičnom postupku povučen, jer je u suprotnosti sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda.
&ldquo;Pritvor nije kazna, pritvor je obezbjeđenje okrivljenog u postupku. To bi automatski bilo kao kazna, navela je Sinđić.
Radulović je kazao da je pitanje koje se tu nameće - "za&scaron;to toliko dugo traju sudski procesi".
&ldquo;Taj predlog se naročito aktuelizovao u novembru pro&scaron;le godine i to je bilo izazvano te&scaron;kim dvostrukim ubistvom koje se desilo u Podgorici, u jednom od najfrekventnijih djelova grada&rdquo;, rekao je Radulović.
On je kazao da je uslijedio period prebacivanja krivice na relaciji tužila&scaron;tvo &ndash; sudovi - policija.
&ldquo;Vidjeli smo da se prebacuje odgovornost sa jednih na druge. Mi&scaron;ljenja smo da je kompletan sistem u tom slučaju zakazao&rdquo;, naveo je Radulović.

Crnogorski zatvori prenatrpani, stopa zatvorenika veća od evropskog prosjeka

U ISTRAŽNOM ZATVORU BILO SMJEŠTENO 390 ZATVORENIKA, A SMJEŠTAJNI KAPACITET JE 270

Uprava policije saop&scaron;tila je da je uhapsila N.Č. osumnjičenog za razbojni&scaron;tvo, dok za dvije osobe traga.
&ldquo;Naime, sinoć oko 22.15 časova, dok se o&scaron;tećeni nalazio u ulici Princeze Ksenije, u Podgorici, pri&scaron;lo mu je lice N.Č., kao i jo&scaron; dva, za sada nepoznata lica, kojom prilikom mu je N.Č. zadao udarac podesnim sredstvom u predjelu glave, nakon čega se o&scaron;tećeni poku&scaron;ao udaljiti, međutim, dva pomenuta nepoznata lica su ga sustigla, oborila ga na zemlju i zadala mu vi&scaron;e udaraca u predjelu tijela, kada je od njega N.Č. otuđio torbicu&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Kako dalje navode, policijski službenici su preduzeli intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti na rasvjetljavanju događaja sa kojim su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo razbojni&scaron;tvo i po čijem je nalogu N.Č. uhap&scaron;en.
&ldquo;Policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti i činjenica, kao i identifikaciji i ostalih lica koja su učestvovala u ovom incidentu, radi potpunog rasvjetljavanja događaja&rdquo; zaključuje se u saop&scaron;tenju.

UP: Tri osobe osumnjičene da su napale muškarca na Zabjelu, prebili ga i ukrali mu torbicu i telefon

JEDAN OD OSUNJIČENIH UHAPŠEN,DOK ZA DVIJE OSOBE POLICIJA TRAGA

Pet mjeseci nakon masakra koji se dogodio 1. januara u prijestonici, u kojem je Cetinjanin Aco Martinović hladnokrvno ubio 13 sugrađana, iz neutvrđenih motiva, od kojih dvoje djece, i te&scaron;ko ranio tri osobe Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo privodi kraju istragu i najavljuje dono&scaron;enje odluke. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, okončanje procesa neće donijeti pomake u razrje&scaron;enju slučaja koji je drugi put skamenio Crnu Goru i otvorio rane Medovine, u kojoj je Vuk Borilović 12. avgusta 2022. godine ubio 10 osoba, od čega dvoje djece, a ranio njih četvoro.
U petak, uoči ulaska u prijestonicu, ekipu Pobjede dočekali su transparenti koji najprije opominju na ljudskost i empatiju. Poruka &bdquo;Za&scaron;to ste nas zaboravili?&ldquo; sa fotografijama žrtava dva masakra nedvosmisleno upozorava da se ne smije dopustiti da okolnosti koje su prethodile zločinima ostanu nerazja&scaron;njene do kraja.
Uz ovaj transparent, okačene su i poruke koje pozivaju na urgentnost dono&scaron;enja Markovog i Ma&scaron;anovog zakona, kao i to da građani koji se već četiri mjeseca okupljaju na Kru&scaron;evom ždrijelu ne traže osvetu, već odgovornost. Vječni simbol snage i srce Crne Gore danas je tužan grad koji je za ne&scaron;to vi&scaron;e od dvije godine ostao bez 23 nevinih građana, najsurovije ubijenih rukama dvojice naoružanih i nemilosrdnih napadača koji su u svom krvavom pohodu ubili i četvoro djece &ndash; Ma&scaron;ana, Marka, Vukana i Jovana. Danas je Cetinje najbolnija rana Crne Gore.
Smrt četiri nevina dječaka je vječna opomena i obaveza da se oba slučaja moraju istražiti do kraja, da se mora utvrditi moralna i objektivna odgovornost nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saop&scaron;te i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore. Na to nas svakodnevno podsjećaju građani na Kru&scaron;evom ždrijelu koji iz revolta &scaron;to niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj.
Oba masakra otvorila su brojna pitanja koja su i dalje bez odgovora, dok je odgovornost i u jednom i drugom slučaju u potpunosti izostala, naročito kada je riječ o čelnicima bezbjednosnog sektora i policije koja nije adekvatno reagovala. Ubice su uspjele u svom bezumnom činu bezdu&scaron;no da &bdquo;uzmu&ldquo; živote sugrađana, dok su službenici policije u jednom slučaju branili manastir, a u drugom &scaron;est sati poku&scaron;avali da uđu u trag bezumnom ubici.
Građani Cetinja nijesu krili tugu i zabrinutost zbog bezbjednosti koja je ozbiljno poljuljana u njihovom gradu nakon dva zločina, ali i brojnih ubistava koja su se dogodila u kriminalnim obračunima. Pobjeda je stupila u kontakt sa porodicama žrtava masakra od 1. januara, međutim, nijesu bili spremni da pričaju o tragediji, kao ni očevici.
Kako su kazali njihovi sugrađani, te&scaron;ke su to rane, neprebolne i snaga treba da se o njima govori. Neki su čak spakovali stvari i napustili Cetinje.
Ma&scaron;anova i Markova baba nas je zami&scaron;ljeno čekala na klupi kod Dvorca kralja Nikole, spremna da, kako kaže &ndash; ide do kraja u borbi za istinu.
Pejović: Grad tuge
- Na ovu klupu nijesam sjela od kada nema mog Ma&scaron;ana i Marka. Čekajući vas, zažmurila sam i zamislila ih kako se, kao nekad, bezbrižno igraju i trče po Dvorskom trgu - počinje razgovor za Pobjedu Vesna Pejović, majka Nata&scaron;e i baba Marka i Ma&scaron;ana Martinovića koji su tragično nastradali u zločinu na Medovini.
Od kada se dogodila tragedija, Vesna vodi borbu za pravdu i istinu, zajedno sa ostalim članovima porodica žrtava i u njoj beskompromisno istrajava, dok joj na srcu leže te&scaron;ke rane za koje ne postoji lijek. Jer, kako i sama dodaje, bol ne prestaje, ali joj snagu daje bezuslovna ljubav prema unucima i kćerki koji zaslužuju da pravda bude u potpunosti zadovoljena.
- Previ&scaron;e je bola danas ovdje. Ovo je grad tuge, koji živi od tuđe muke. Ja ne želim ostavke, nego odgovornost - kazala je Pejović i dodala da neće stati dok se ne razjasni zločin u kojem su stradali njeni najmiliji.
Kako kaže, samo moli Boga da joj da snagu da ne nestane prije nego stavi tačku na sve ono &scaron;to je zadesilo nju i njenu porodicu.
- Na njihovom grobu sam se zaklela da ću istrajati. Jutro je najteže, kad znate da je to jo&scaron; jedan težak dan. Ja ne znam je li danas sunce, vjetar ili ki&scaron;a, ne interesuje me - obja&scaron;njava ona.
Ne krije ljutnju jer nadležni ćute, a ni razočaranje zbog poruka koje &scaron;alju okupljenima na Kru&scaron;evom ždrijelu. I ne samo &scaron;to nema odgovora, nego nema ni razumijevanja.
- Časni ljudi su ostali časni, a oni koji nikad nijesu imali čast pokazali su se sad u pravom smislu. Kažu da nas ima 20, pa neka nas je i 20, 50, 100, nama je važno da ispunjavamo na&scaron;u misiju. Propu&scaron;tamo uvijek nemoćne i da neko dođe i da nas slaže, pustićemo ga. Ali ima i drskih koji su dizali tri prsta na ovu muku - istakla je ona.
Pejović ne krije ogorčenje zbog provokacija sa kojima su se njeni sugrađani i ona suočavali prilikom blokada.
- Ja njima kažem - gospodo, ja se krstim sa tri prsta. Ali da li je mjesto bilo za tako ne&scaron;to? Svi ljudi koji ovdje stoje sa mnom su nekog izgubili. Da li znate &scaron;to znači na Cetinju dići tri prsta? Ovo nije mjesto za takve provokacije, jer je tako ne&scaron;to mogao uraditi bilo đe na Cetinju, ali nikako ovdje - naglasila je.
Oba masakra teroristički akti, a ne slučajnost
Vesna Pejović smatra da oba maskra koja su se dogodila nijesu bila slučajna, već da je riječ o terorističkim aktima, iako nadležni to uporno negiraju.
- Niko ne zna kakvo zlo može doći, toliko fanatika ima. Ali, ipak se zna odakle dolaze i demantovaću i direktora policije i ministra unutra&scaron;njih poslova i sve koji tvrde da su se ove dvije tragedije samo tako slučajno desile - ukazala je ona.
Dodala je da nadležni imaju dokaz i da se tačno zna odakle izvire mržnja prema Cetinjanima, nacionalizam, mržnja prema crnogorstvu.
- Ja sve ljude po&scaron;tujem, samo me nemoj ugrožavati, moju naciju, crkvu, Crnu Goru. Ne mogu novokomponovani istoričari da prave od Crne Gore ne&scaron;to &scaron;to nije, jer je ona građanska i antifa&scaron;istička. Neka procesuiraju ove koji zagovaraju nacionalizam i žele da pomute ovaj narod - upozorava Pejović.
Kilometri traganja za istinom
Vesna Pejović&nbsp; je ispričala da je u protekle dvije i po godine pre&scaron;la kilometre tragajući za istinom i da je sav proces predočila Briselu i Europolu.
- Radila sam stvari za koje nijesam stručna, ali sam morala, jer su oni stali sa istragom. Cijelo vrijeme sam tragala za istinom, kad vas natjera bol i muka koju ste doživjeli, a posebno neodgovornost. Srce je te&scaron;ko ranjeno, ali moj mentalni sklop mora ostati jak, nadam se da ću zavr&scaron;iti knjigu &bdquo;Krvava Medovina&ldquo; i sve ono &scaron;to baba nije uspjela da im kaže, da pretoči u riječi - ispričala je Vesna.
Bila je primorana, kako kaže, da sama vodi istragu, a jo&scaron; čeka odgovore na ključna pitanja.
- Ko je odgovoran za neoduzimanje oružja Vuku Boriloviću? Za&scaron;to i ko je komandovao sa pet pripadnika policije ispred manastira jer nijedan metak nije opaljen iz njihovog oružja. Za&scaron;to je pet pripadnika policije stojalo na tom mjestu i da li je ijedna naredba mogla da pokoleba profesionalnog policajca da reaguje. Đe su snimci sa skinutih kamera tih dana, jer je to ključni dokaz da je Aleksandar Drecun ranjen pri&scaron;ao jednom od njih, a on rekao da ne može da ukaže pomoć - jasna je Pejović.
Istakla je da je veliki propust u slučaju Medovine bio nedostatak strategije i znanja, jer je akcijom rukovođeno iz Podgorice pod komandom načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Gorana Jokića i dodala da je razočarana posljednjom sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Da su imali strategiju, jer je čovjek 45 minuta pucao, znali bi da je snajperista mogao da se popne na vrh Vladinog doma gdje bi imao ubicu &bdquo;na dlanu&ldquo;. Tek kasnije sam saznala da nijedan metak koji je pogodio Borilovića nije bio policijski, četiri različita metka su u pitanju, nijedan policijski. A rekli su laž da je stradao od policijskog metka - podsjetila je Pejović.
Kazala je i da je na ovu temu razgovarala sa ministrom unutra&scaron;njih poslova Danilom &Scaron;aranovićem.
- Kada sam mu predočila sve ove informacije, on mi je rekao kako policajci nemaju uniforme. Ostala sam &scaron;okirana njegovom konstatacijom i upitala ga da li uniforma čini savjesnog i obučenog policajca. Nije umio da mi odgovori - priča Vesna.
Građani upla&scaron;eni i zabrinuti
Njeni sugrađani sa kojima smo razgovarali ne kriju zabrinutost zbog stanja u bezbjednosnom sektoru. Obilazeći grad, mimoi&scaron;li smo se sa brojnim strancima koji nijesu krili odu&scaron;evljenje Cetinjem. Njihovi fotoaparati bili su fokusirani na znamenitosti ovog grada, a objektiv fotoreportera Pobjede na jo&scaron; vidljive tragove masakra u Velestovu.
Mala kafana gdje je Martinović slavio prvi dan ove godine, pjevao i smijao se, a onda počinio masakr, zatvorena je, a dvori&scaron;te zapu&scaron;teno. Srednjovječna Cetinjanka koja je, iz bojazni zbog svega &scaron;to se dogodilo, rukom sakrila lice od objektiva fotoaparata, tihim glasom nam je kazala da je konobar koji je bio u smjeni kobne noći oti&scaron;ao sa Cetinja, preselio se na selo i u potpunosti povukao.
Podsjećamo, on je bio &bdquo;optužen&ldquo; da je u trenutku kada je pozvao policiju pogre&scaron;no navodio policajce koji su zbog njegovog navodnog neznanja bili upućeni na pogre&scaron;nu lokaciju.
Cetinjanka Katarina Jovetić strahuje za bezbjednost djece nakon dva masakra na Cetinju.
- &Scaron;to vam mogu reći, sami znate koliko je to grozno i za porodice i za nas. Jer svi smo mi ovdje jedna velika porodica. Nikad tu djecu prežaliti nećemo. Pitamo se kako smo do&scaron;li u ovu fazu za tako kratko vrijeme doživimo ovakve stvari. Tuga za Cetinje. Nijesam sigurna koliko su nam djeca bezbjedna - kazala je Pobjedi Cetinjanka.
Istu bojazan ne krije njen sugrađanin Slobodan Armu&scaron;, koji smatra da se Cetinje te&scaron;ko može oporaviti od ovih zločina. I on primjećuje da se život na Cetinju promijenio.
- Svako se nekako sakrio u kuću, ljudi ne izlaze, paze djecu mnogo vi&scaron;e nego ranije. Ovo &scaron;to se desilo, ovo je Bogu za plakati. Đe nađo&scaron;e obojica djecu da ubijaju. Ja živim ba&scaron; u Medovini i to je tragedija. Za gospođu Vesnu Pejović osjećam kao da mi je rođena sestra - rekao je Armu&scaron;.
Cetinjanka Danijela Krstev stava je da su institucije zakazale u oba slučaja, ali da to nije prvi put.
- Ako su ovoga sa Medovine prijavljivali, naravno da su institucije zakazale. Zakazuju one za mnogo &scaron;to. Pravo da vam kažem, u posljednje vrijeme se ne osjećam bezbjedno. Imam đecu i samo se nadam da će biti bolje - saop&scaron;tila je za Pobjedu.
Za Dragana Tanovića sa Cetinja problem je, kako kaže, &scaron;to ima oružja na svakom koraku.
- Te&scaron;ko mi je zbog situacije koja se desila. Te&scaron;ko je predvidjeti bilo da se tako ne&scaron;to moglo desiti. Sve da je bila policija, ne znam koliko bi brzo uspjela da reaguje. Oružja, nažalost, ima na sve strane. A ko želi da ga sakrije, to može da učini. Lično se osjećam bezbjedno &scaron;to se tiče mene, ali sve ostalo ne mogu tvrditi - ocijenio je Tanović.
Njegov sugrađanin koji je želio da ostane anoniman poručio je da je najbolje pro&scaron;etati kroz Cetinje i slika govori vi&scaron;e od riječi.
Zbog nedovoljne posvećenosti institucija, većina građana koji imaju problema sa zdravljem, a ujedno posjeduju oružje mogu biti potencijalna opasnost po sugrađane. Svoju ispovijest sa nama je podijelio Sini&scaron;a, koji ima problema sa ocem koji pati od demencije.
- Mene institucije samo vrte ukrug. Sklon je i napadima, a niko se ne brine ni o čemu. Moj otac živi sam i predstavlja opasnost jer prepravlja plinske boce, ali to nikog ne zanima. Imam dokumentaciju koja potkrepljuje moje navode. Prema stavu Socijalnog, on je normalan, međutim, njegov dosije to ne pokazuje. Mom ocu su oduzimali oružje, ali su mu ga kasnije i vraćali - ukazuje zabrinuti Cetinjanin.
Aco Martinović 1. januara ove godine ubio je 12 ljudi - Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Dra&scaron;ković, Branislava Mudre&scaron;u, Radivoja Markovića, Jo&scaron;a Ota&scaron;evića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Milo&scaron;a i Marka. Te&scaron;ko je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović.
Vuk Borilović 12. avgusta 2022. ubio je Marka (7) i Ma&scaron;ana (11), njihovu majku Nata&scaron;u Martinović (35), Rajka Drecuna (56), njegove roditelje Danicu (74) i Dimitrija (81), rođene sestre Aleksandru (52) i Danijelu Radunović (51), Gorana Đuri&scaron;ića (54) i Milana Martinovića (37). Ranio je Filipa Đurkovića, Aleksandra Drecuna, Slavicu Zvicer, Milevu Ramadanović, Darinku Čelebić i policajca Ljubi&scaron;u Maksimovića.
&Scaron;ćepanović ima dokaz značajan za oba masakra na Cetinju
Prema saznanjima Pobjede, Uprava policije dobila je dokazni materijal značajan za masakr koji je počinio Aco Martinović 1. januara, a koji takođe može biti značajan i za prethodni zločin u Medovini.
Radi se o video-zapisu na kojem se čuje sve&scaron;teno lice pred grupom građana, među kojima je Aco Martinović, koje s mržnjom govori o Cetinjanima i Cetinju, poručuje kako taj grad ne treba da postoji.
Ono &scaron;to je zabrinjavajuće je da to lice nakon svr&scaron;enog govora mržnje pita Martinovića: &bdquo;Aco, je li ovo dobro&ldquo;, a on odgovara potvrdno.
Sagovornica Pobjede, baba Ma&scaron;ana i Marka Vesna Pejović, kaže da je poražavajuće da se niko nikad nije zapitao &scaron;to se nalazi u manastiru.
- U vi&scaron;e navrata se govorilo o oružju u manastiru, kada je Borilović počinio zločin bio. Za&scaron;to se ne smije to provjeriti? Ako ne bude oružja, ako ne bude ono &scaron;to sam ja rekla, neka me procesuiraju - kazala je Pejović.
Kategorična je da ne stvara, niti podržava mržnju niti netrpeljivost prema mitropolitu, ali poručuje da je potrebno da se njegov narativ o Cetinju i Cetinjanima kao narodu koji ne treba da postoji stopira.
- Hoću da se ujedini narod, a ne da se raspiruje mržnja - kazala je Pejović.
Na pitanje Pobjede da li ima saznanja da su Vuk Borilović i Aco Martinović imali istog duhovnika, sve&scaron;tenika kojem su se ispovijedali, Pejović je kazala da je to i nadležnima poznato, ali da ona ne zna da li je to lice ikad saslu&scaron;ano.
Pejović: Sumnjiva raspodjela novca porodicama žrtava
Sagovornica Pobjede Vesna Pejović ukazala je i na sumnjivu raspodjelu novca porodicama žrtava, gdje postoje indikacije da su se dogodile manipulacije.
- Dobili su 100.000 od Budve, dobili su od premijera 200.000 i Nikola Đura&scaron;ković sad, po&scaron;to nikoga nije iz Medovine pomogao jednim eurom, iz finansija Op&scaron;tine Cetinje, daje novac. Da bi, za pet porodica iz Medovine, njihovih 10 članova, &scaron;to su izginuli, poslao npr. Sabini Mitrović 10.000 eura, Milo&scaron;u je dao 10.000 koji je troje izgubio, Drecunima koji su izgubili troje, jedno ranjeno &ndash; 10.000. znači 50.000 je odbijeno, 350.000 je ostalo da se podijeli porodicama iz masakra od 1. januara - ispričala je Pejović.
Tvrdi i da su pojedini, poput Slavice Zvicer, koja je bila ranjena, ostali uskraćeni za novac.
- Ne znam koliko su dobile porodice žrtava 1. januara. &Scaron;to se tiče novca, nijesu sve ravnopravno podijelili. Jedna žena je napustila komisiju kad je vidjela o čemu se radi. Do 12. avgusta ja sam bila najbogatija majka i baba - zaključila je Pejović.
&nbsp;

Pet mjeseci nakon tragedije brojna pitanja i dalje bez odgovora: Cetinjani strahuju za bezbjednost

ISTRAGA JOŠ NIJE ZAVRŠENA

Crnogorska i &scaron;vedska policija u zajedničkoj akciji zaplijenile su drogu, novac i nakit, saop&scaron;teno je iz Uprave policije Crne Gore.
&nbsp;"Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, u okviru intenzivne međunarodne saradnje i odlučne borbe protiv transnacionalnog kriminala, realizovali zajedničku akciju sa pravosudnim organima Kraljevine &Scaron;vedske pod nazivom &ldquo;Wallet&rdquo;, u vezi kriptonovčanica", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Tokom akcije policijski službenici su zaplijenili novac, vrijedne komade nakita i druge predmete od ključne važnosti za postupke koji se vode pred pravosudnim organima &Scaron;vedske, protiv njihovih državljana, saop&scaron;tili su iz Uprave policije.
Kako dalje navode, na osnovu naredbi Vi&scaron;eg suda u Podgorici, donijetih na osnovu zamolnice za pružanje pravne pomoći Osnovnog tužila&scaron;tva u Malmeu, a u koordinaciji Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva u Podgorici, službenici Sektora za borbu protiv kriminala, uz podr&scaron;ku sektora granične policije i za finansijsko obavje&scaron;tajne poslove, pretresli objekte i vozila na vi&scaron;e lokacija u Podgorici i Budvi.
&ldquo;Pretresima je policija prona&scaron;la znatnu količinu novca, nakit velike vrijednosti, oko 200 grama materije za koju se sumnja da je droga, kao i druge predmete koji su oduzeti&ldquo;, saop&scaron;tili su iz policije.
Osim crnogorske i &scaron;vedske policije, u akciji učestvovali i službenici EUROPOL-a i policijski i poreski službenici &Scaron;vedske.
&bdquo;Ova koordinacija pokazuje visok stepen međusobnog povjerenja i efikasnosti u suzbijanju organizovanog kriminala, a operacija je jo&scaron; jedan snažan dokaz odlučnosti Uprave policije da u partnerstvu s međunarodnim institucijama bez kompromisa suzbija sve oblike transnacionalnog kriminala i time se &scaron;alje jasna poruka da nijedna granica nije za&scaron;tita za one koji kr&scaron;e zakon", poručili su iz Uprave policije.

Crnogorska i švedska policija u zajedničkoj akciji zaplijenile drogu, novac i nakit