Globus

Vozač automobila uletIo je među pe&scaron;ake i bicikliste na ostrvu Oleron na zapadu Francuske, povrijediv&scaron;i 10 ljudi, među kojima su neki u te&scaron;kom stanju.
Mu&scaron;karac u srednjim tridesetim godinama namjerno je uletio među ljude, a uhap&scaron;en nakon &scaron;to je onesposobljen elektro&scaron;okerom, navele su vlasti, pi&scaron;e BBC.
Mu&scaron;karac je pre&scaron;ao određenu razdaljinu između dva sela na ostrvu, pokosiv&scaron;i nekoliko ljudi, uključujući i jednu djevojčicu, rekao je lokalni gradonačelnik.
Na kraju je napustio vozilo, poku&scaron;av&scaron;i da ga zapali, prije nego &scaron;to je pobjegao, dodao je taj zvaničnik.
Javni tužilac rekao je da je osumnjičeni poznat policiji i da je vikao "Alahu akbar" (Bog je najveći) u trenutku hap&scaron;enja.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Francuske Loren Nunjez da je otvorena istraga o incidentu.
Lokalni mediji pi&scaron;u da su u prtljažniku automobila osumnjičenog pronađene plinske boce.
&nbsp;

Francuska: Automobilom uletio među pješake, povrijeđeno 10 osoba, među njima i dijete

UHAPŠEN OSUMNJIČENI ZA NAPAD

Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović podnio je jutros ostavku, nakon &scaron;to je u požaru u tom objektu poginulo 11 osoba, javlja Klix.ba.
U požaru je povrijeđeno vi&scaron;e od 30 osoba, od kojih se četvoro nalazi u te&scaron;kom stanju.
Među povrijeđenima je i pet vatrogasaca i tri policajca, koji su učestvovali u spa&scaron;avanju korisnika doma.
Rano jutros počeo je uviđaj, u kome učestvuju inspektori protivpožarne za&scaron;tite, dežurni tužilac i tim Uprave MUP-a Tuzlanskog kantona, uz prisustvo vje&scaron;taka kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do požara.
Iz Doma penzionera su izuzeti i snimci video nadzora.
Požar je izbio sinoć ne&scaron;to oko 21 sat na sedmom spratu, gdje su boravile nepokretne osobe, a potom se pro&scaron;irio i na ostale djelove zgrade.

Nakon požara u kome je poginulo 11 osoba, direktor Doma penzionera u Tuzli podnio ostavku

U POŽARU POVRIJEĐENO VIŠE OD 30 OSOBA

Ukrajinski front i dalje je žari&scaron;te intenzivnih borbi, dok obje strane istovremeno pojačavaju vojne i diplomatske aktivnosti. Moskva nastavlja ofanzivu u istočnim djelovima Ukrajine, a Kijev dobija novu vojnu i finansijsku podr&scaron;ku od zapadnih saveznika, prije svega Njemačke i EU.&nbsp;
Putin: Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema "ore&scaron;nik"
Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema "ore&scaron;nik", saop&scaron;tio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Stvorili smo, pustili u rad i započeli serijsku proizvodnju raketnog sistema srednjeg dometa 'ore&scaron;nik', rekao je juče Putin, tokom ceremonije dodjele nagrada proizvođačima sistema "posejdon" i "burevestnik", prenosi RIA Novosti.
On je saop&scaron;tio i da proizvodnja "burevesnika" i "posejdona" ima istorijski značaj za ruski narod i da je važna je za bezbjednost i strate&scaron;ki paritet u decenijama koje dolaze.
Putin jej takođej dodao da će raketni sistemi "sarmat" biti stavljeni u borbenu pripravnost sledeće godine.
Putin je saop&scaron;tio 26. oktobra da su zavr&scaron;ena ispitivanja krstareće rakete neograničenog dometa "burevesnik" na nuklearni pogon.
Načelnik General&scaron;taba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov rekao je da je raketa tokom testiranja provela oko 15 sati u vazduhu i preletjela 14.000 kilometara, &scaron;to, kako je naglasio, nije njen maksimum.
Rusija je takođe, krajem oktobra testirala podvodni plovilo "posejdon".
Balistička raketa srednjeg dometa "ore&scaron;nik", opremljena nenuklearnom hipersoničnom bojevom glavom, prvi put je uspje&scaron;no testirana u borbenim uslovima 21. novembra 2024. godine, navodi agencija.
Njemačka povećava pomoć Ukrajini za tri milijarde eura za 2026.
Njemačka planira da poveća svoju vojnu pomoć Ukrajini za tri milijarde eura tokom 2026. godine, čime će ta pomoć dostići oko 11,5 milijardi eura, saznaje danas agencija Frans pres iz izvora bliskih njemačkom Ministarstvu finansija.
Ministar finansija Lars Klingbejl, u dogovoru sa svojim kolegom u Ministarstvu odbrane Borisom Pistorijusom, &ldquo;predložiće, kao dio reorganizacionog budžeta, dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu&rdquo; za 2026. godine, rekao je neimenovani portparol Ministarstva finansija.
On je dodao da će pomoć uključivati &ldquo;artiljeriju, dronove, oklopna vozila, kao i zamjenu dva sistema Patriot&rdquo;.
Ukrajinski dronovi napali energetsku infrastrukturu u Vladimirskoj oblasti u Rusiji
Gubernator Vladimirske oblasti Aleksandar Avdejev saop&scaron;tio je da su dronovi napali energetsku infrastrukturu u predgrađu Vladimira u Rusiji.
&ldquo;Dronovi su napali energetsku infrastrukturu u predgrađu Vladimira&rdquo;, napisao je Avdejev na Telegramu, prenio je Interfaks.
Prema njegovim riječima, stručnjaci rade na licu mjesta, a či&scaron;ćenje terena počeće sa prvim jutarnjim satima.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći uni&scaron;tili 40 ukrajinskih dronova.
Prema saop&scaron;tenju tog ministarstva, 11 bespilotnih letjelica oboreno je iznad Voronje&scaron;ke oblasti, osam iznad Rostovske, po &scaron;est iznad Kurske oblasti i Krima, pet iznad Brjanske oblasti, a po dvije iznad Belgorodske i Orlovske oblasti.
Ukrajinske snage nastavile su prethodnog dana operaciju u Pokrovsku, gdje se vode žestoke borbe s ruskom vojskom, dok je Rusija tokom posljednjih 48 sati izvr&scaron;ila vi&scaron;e napada na energetsku i lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da nastavlja da koncentri&scaron;e trupe u oblasti Kupjanska u Harkovskoj oblasti, gdje jedinice &Scaron;este armije, kako navode, stežu obruč oko ukrajinskih položaja.
S druge strane, predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski smatra da je članstvo te zemlje u Evropskoj uniji ključna bezbjednosna garancija zbog čega bi, kako kaže, &scaron;to prije trebalo &scaron;to pre otvoriti klastere.
Zelenski tvrdi i da je Njemačka prebacila Kijevu dva sistema &ldquo;patriot&rdquo;, poručiv&scaron;i da ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji da izazove haos uoči zime.
Za to vrijeme, Savjet EU odobrio je petu tran&scaron;u pomoći Ukrajini u iznosu od najmanje 1,8 milijardi eura.

Kijev dobija naoružanje i novac sa Zapada; Putin: Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema "orešnik"

RAT U UKRAJINI

Prema posljednjim zvaničnim informacijama, 11 osoba je poginulo&nbsp;u požaru koji je sinoć zahvatio dio zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo ljekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Prema nezvaničnim informacijama, troje povrijeđenih je u kritičnom stanju.
Prema informacijama kojima raspolaže Klix.ba, u požaru su stradali &scaron;tićenici doma koji su se nalazili na sedmom spratu zgrade. Riječ je o nepokretnim osobama, sa prilično naru&scaron;enim zdravstvenim stanjem.
Brzom intervencijom požar su stavili pod kontrolu i ugasili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Tuzla, uz podr&scaron;ku Profesionalne vatrogasne jedinice Srebrenik, dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava Gornja Tuzla i Tuzla, kao i Uprave policije Tuzlanskog kantona, javio je portal Tuzlanski.ba.

Tuzla: Nastradalo 11 štićenika Doma penzionera, 35 povrijeđeno, a troje u kritičnom stanju

RASTE BROJ ŽRTAVA

Prema posljednjim informacijama najmanje devet osoba je preminulo u požaru koji je večeras izbio u Domu penzionera u Tuzli, potvrđeno je za portal "Avaz".
Kako prenosi taj medij, pet osoba primljeno u UKC Tuzla.
Požar je lokalizovan, a &scaron;ta je uzrok jo&scaron; nije poznato.
<div class="detail-related">&nbsp;</div>
&nbsp;

Devet osoba nastradalo u požaru u Domu penzionera u Tuzli

UZROK POŽARA NIJE POZNAT

Dik Čejni, najmoćniji potpredsjednik u modernoj istoriji SAD i glavni arhitekta &bdquo;rata protiv terorizma&ldquo;, koji je pomogao da se zemlja uvede u rat u Iraku zasnovan na pogre&scaron;nim pretpostavkama, preminuo je, prema saop&scaron;tenju njegove porodice, javio je CNN. Imao je 84 godine.
Čejni, 46. potpredsjednik Sjedinjenih Država, služio je uz republikanskog predsjednika Džordža V. Bu&scaron;a tokom dva mandata, od 2001. do 2009. godine, prenosi CNN.
Tokom decenija bio je jedna od najuticajnijih i najkontroverznijih ličnosti u Va&scaron;ingtonu. U posljednjim godinama, međutim, Čejni, i dalje tvrdi konzervativac, postao je uglavnom izolovan unutar svoje partije zbog o&scaron;trih kritika na račun predsjednika Donalda Trampa, kojeg je nazvao &bdquo;kukavicom&ldquo; i najvećom prijetnjom državi u istoriji.
U ironičnom epilogu njegove bogate političke karijere, svoj poslednji glas na predsjedničkim izborima 2024. godine dao je liberalnoj demokrati i koleginici iz &bdquo;kluba potpredsjednika&ldquo; Kamali Haris, &scaron;to je odraz činjenice da se populistička Republikanska stranka okrenula protiv njegovog tradicionalnog konzervativizma.
Čejni je veći dio svog odraslog života bolovao od kardiovaskularnih bolesti, preživio je niz srčanih udara, ali je uprkos tome vodio dug i aktivan život. Nakon transplantacije srca 2012. godine, živeo je jo&scaron; mnogo godina u penziji, nazivajući operaciju u intervjuu iz 2014. godine &bdquo;samim darom života&ldquo;.
Čejni, sarkastični biv&scaron;i kongresmen iz Vajominga, &scaron;ef kabineta Bijele kuće i ministar odbrane, imao je bogatu karijeru u korporativnom svijetu, kada mu je Džordž V. Bu&scaron; povjerio zadatak da procijeni potencijalne kandidate za potpredsjednika. Potraga je zavr&scaron;ena time &scaron;to je Čejni položio za to zakletvu i postao iskusni potpredsjednik.

Preminuo Dik Čejni, bivši potpredsjednik SAD i arhitekta „rata protiv terora“

JEDNA OD NAJUTICAJNIJIH I NAJKONTROVERZNIJIH LIČNOSTI U VAŠINGTONU

Radnik koji je vi&scaron;e od 11 sati bio zarobljen pod ru&scaron;evinama Kontijeve kule (Torre dei Conti) u centru Rima preminuo je nakon &scaron;to su ga spasioci izvukli i prevezli u bolnicu, javili su italijanski mediji.
Rimski vatrogasci izvukli su ga u ponedjeljak kasno uveče, a u bolnicu Umberto I stigao je u kardiorespiratornom zastoju i preminuo je uporkos poku&scaron;ajima reanimacije, navodi agencija ANSA.
Dio pročelja kule, izgrađene u 9. a pro&scaron;irene u 13. vijeku, nedaleko od Carskih foruma i Koloseuma, uru&scaron;io se u ponedjeljak ujutru, uz oblak pra&scaron;ine i zatrpao radnike na gradili&scaron;tu.
Trojica radnika su evakuisana. Posljednji, 66-godi&scaron;nji rumunski državljanin, ostao je zarobljen pod ru&scaron;evinama vi&scaron;e od 11 sati.
Kontijeva kula je zbog obnove zatvorena od 2007. godine, njena rekonstrukcija finansira se sredstvima iz evropskog plana oporavka, a planirano je da nakon radova postane kulturni centar.

Preminuo radnik koji je više od 11 sati bio zarobljen u ruševinama Kontijeve kule

U RIMU

Dva drona napala su industrijski kompleks u Sterlitamaku, ali su letjelice oborene prijw nego &scaron;to su izazvale veću &scaron;tetu, saop&scaron;tio je gubernator Ba&scaron;kortostana Radij Habirov. Rusija je preko noći napala energetsku i lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, kaže regionalni ukrajinski guverner Oleg Kiper.
Kijev: Napadnuta energetska i lučka infrastrukturu u Odeskoj oblasti
Rusija je napala civilnu energetsku i lučku infrastrukturu u masovnom napadu dronova tokom noći na Odeski region na jugu Ukrajine, saop&scaron;tio je guverner Oleg Kiper.
&ldquo;Uprkos aktivnom radu snaga protivvazdu&scaron;ne odbrane, koje su uni&scaron;tile većinu neprijateljskih ciljeva, bilo je pogodaka na civilne luke i objekte energetske infrastrukture&rdquo;, napisao je Kiper putem Telegrama.
Spasioci su brzo ugasili požare i da nije bilo žrtava, navedeno je u objavi.
Napad dronovima na industrijski kompleks u Sterlitamaku, oborene dvije letjelice
Gubernator Ba&scaron;kortostana Radij Habirov saop&scaron;tio je da je u industrijskoj zoni Sterlitamaka odbijen napad dronovima.
&ldquo;Industrijski kompleks Sterlitamak bio je izložen terorističkom napadu dvije bespilotne letjelice. Ministarstvo odbrane i služba bezbjednosti preduzeća oborili su oba drona. Ostaci su pali u industrijskoj zoni u blizini pomoćne radionice&rdquo;, napisao je Habirov na Telegramu.
Prema njegovim rečima, nema žrtava niti povređenih, a postrojenje nastavlja da radi uobičajeno.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da se skoro trećina borbi na frontu, u ratu sa Rusijom, trenutno vodi u regionu Pokrovska, na jugoistoku Ukrajine.
&ldquo;Trideset odsto svih borbenih operacija na frontu se odvija u Pokrovsku. Gotovo 50 odsto svih upotreba navođenih bombi ide na Pokrovsk. Razumijete koliko nam je te&scaron;ko&rdquo;, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenosi Ukrinform.
Kako je ranije saop&scaron;teno, zaustavljeno je napredovanje ruske vojske u sjevernom dijelu grada.
Glavnokomandujući ukrajinske vojske Oleksandr Sirski tvrdi da su kijevske trupe napredovale kod grada Dobropolja, povrativ&scaron;i 188 kvadratnih kilometara koje drže ruske snage, kao i dodatnih 250 kvadratnih kilometara koje ranije nije kontrolisala nijedna strana.
Kako je naveo, ukrajinske trupe pojačale su pritisak u oblasti Dobropolja kako bi odvratili pažnju ruskih snaga sa obližnjeg Pokrovska.
Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su moskvske napredovale u Pokrovsku i da su tokom noći izvr&scaron;ile masovne udare na ukrajinske vojnoindustrijske objekte.
Moskva saop&scaron;tava da ruska vojska uni&scaron;tava opkoljene ukrajinske formacije u blizini željezničke stanice i industrijske zone Pokrovska, i da je u&scaron;la u gradsku oblast i tamo se stacionirala.
Ministarstvo tvrdi i da se ukrajinski vojnici opkoljeni kod Kupjanska i da nastavljaju da se predaju.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da za sada ne razmatra nikakav sporazum koji uključuje isporuku raketa dugog dometa &ldquo;tomahavk&rdquo; Ukrajini i dozvolu da ih ta zemlja upotrebi za napade na rusku teritoriju.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je da &scaron;to vi&scaron;e zapadne zemlje tro&scaron;e na podr&scaron;ku Kijevu, to će se vi&scaron;e teritorija na kraju vratiti Rusiji i da će &ldquo;kraj kijevskog režima biće stra&scaron;niji&rdquo;.

Ruski udar na infrastrukturu u Odesi; Zelenski: Najveći pritisak na Pokrovsku

Dio kule Tore dei Konti u centru Rima, koja je trenutno u rekonstrukciji, sru&scaron;io se danas. Zdanje se nalazi u ulici Largo Korado Riči, u blizini Foruma. Prema prvim informacijama, jedan radnik je povrijeđen, dok su četvorica koji su bili blokirani u gornjem dijelu kule spa&scaron;eni.
<blockquote class="twitter-tweet">
Torre Dei Conti collapse Roma <a href="https://twitter.com/hashtag/Roma?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Roma</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/TorredeiConti?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#TorredeiConti</a> <a href="https://t.co/wrid6d77EY">pic.twitter.com/wrid6d77EY</a>
&mdash; L (@L4731058952407) <a href="https://twitter.com/L4731058952407/status/1985300628969562282?ref_src=twsrc%5Etfw">November 3, 2025</a></blockquote>
Oko 13 sati do&scaron;lo je do novog uru&scaron;avanja, dok su spasioci i policija već bili na mjestu događaja zbog prvog incidenta koji se dogodio oko 11.20, prenosi Korijere dela sera.
Radnik koji je i dalje zarobljen u ru&scaron;evinama je rumunske nacionalnosti. Vatrogasci iz specijalne jedinice Saf poku&scaron;avaju da mu priđu kroz mali prozor sa lijeve strane kule.
Radnik, koji je i dalje ispod ru&scaron;evina na prvom spratu, odgovara na pozive, pri svijesti je i sarađuje sa spasiocima. Njegove kolege čekaju ishod akcije spasavanja.
Drugi kolaps - kula u opasnosti od potpunog uru&scaron;avanja
U trenutku kada su vatrogasci poku&scaron;avali da izvuku zarobljenog radnika, dogodio se novi pad unutra&scaron;njeg dijela strukture. Kula je sada nestabilna i prijeti da se potpuno sru&scaron;i. Vatrogasci su odmah evakuisali i obezbijedili čitavo područje. Gust oblak pra&scaron;ine prekrio je spasioce i prolaznike, ali bez težih posljedica.
Centar Rima blokiran
Područje je potpuno zatvoreno - policija je ogradila zone oko Foruma i Trga Venecija iz predostrožnosti, u strahu od novih uru&scaron;avanja.
Vatrogasci i dalje pregledaju unutra&scaron;njost kule kako bi proverili da li ima jo&scaron; ljudi i da procene stabilnost delova koji nisu sru&scaron;eni.
Kula visoka 29 metara
Prema sajtu grada Rima, iako je danas smanjena na trećinu svoje prvobitne visine, Kula Tore dei Konti ostaje važan primer srednjovekovnih &bdquo;kuća&ndash;kula&ldquo; koje su služile kao utvrđenja plemićkih i crkvenih porodica.
Sagrađena je 1203. godine po projektu arhitekte Markjonea Aretina, po nalogu pape Inoćentija III, za njegovu porodicu - grofove od Senjija - i bila je obložena pločama od travertina preuzetim sa Foruma.
Dana&scaron;nja visina od 29 metara predstavlja samo temeljnu sekciju strukture, dok se procjenjuje da je prvobitno bila visoka između 50 i 60 metara. Njenu visinu su vremenom smanjili brojni zemljotresi, posebno oni iz 1348, 1630. i 1644.&nbsp;

Srušio se dio kule u centru Rima: Spašena četiri radnika, jedan još ispod ruševina

CENTAR RIMA BLOKIRAN

Gradonačelnik Uruapana u meksičkoj saveznoj državi Mičoakan ubijen je na trgu pred desetinama ljudi koji su se okupili kako bi obilležili Dan mrtvih, saop&scaron;tile su vlasti, prenosi Index.hr.
Karlos Alberto Manzo Rodrigez upucan je u subotu uveče u istorijskom centru grada. Hitno je prevezen u bolnicu gde je kasnije preminuo, prema riječima državnog tužioca Karlosa Toresa Pinje. U napadu su povrijeđeni i član gradskog veća i tjelohranitelj.
Napadač je ubijen na mjestu događaja, potvrdio je savezni sekretar za bezbjednost Omar Garsija Harfuč. Istakao je da je napadač pucao u gradonačelnika sedam puta. Oružje kojim je izveden napad povezano je sa dva ranija oružana sukoba između suparničkih kriminalnih grupa u regionu.
Mičoakan je jedna od najnasilnijih meksičkih saveznih država i popri&scaron;te sukoba između različitih kartela i kriminalnih grupa koje se bore za kontrolu nad teritorijom, rutama distribucije droge i drugim ilegalnim aktivnostima.

Meksiko: Ubijen gradonačelnik, prije nekoliko mjeseci su mu pojačali obezbjeđenje

NAPADAČ UBIJEN

Zohran Mamdani (34), pobijedio je na izborima za gradonačelnika Njujorka i postaće prvi muslimanski gradonačelnik najvećeg grada u SAD.
Demokratski socijalista, kako sam sebe opisuje, bio je relativno nepoznat prije samo nekoliko meseci, a pobjedio je uz obećanja da će oporezovati milionere, kako bi se finansirali pro&scaron;ireni socijalni programi, prenosi BBC.
"U ovom trenutku političkog mraka, Njujork će biti svjetlost," kazao je Mamdani u pobjedničkom govoru, u kojem je govorio o svojoj politici i uputio izazov američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Tramp je prijetio da će smanjiti savezno finansiranje Njujorka, ako Mamdani pobijedi nezavisnog Endrjua Kuoma i republikanca Kertisa Silvu.
U međuvremenu, očekuje se da će demokrate pobijediti na izborima za guvernere u Virdžiniji i Nju Džersiju.
Takođe danas, građani Kalifornije glasali su da preoblikuju kongresne okruge države, kako bi favorizovali Demokratsku stranku pred izbore naredne godine.
Tramp nije bio na glasačkom listiću u utorak, ali je bacio sjenku na sve ove izbore, pi&scaron;e dopisnik za Sjevernu Ameriku.

Zohran Mamdani - novi gradonačelnik Njujorka, prvi musliman na čelu najvećeg grada u SAD