Globus

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi Kijev želio da dobije bezbjednosne garancije Sjedinjenih Amerićkih Država za narednih "30, 40 ili 50" godina, objavila je Ukrajinska pravda.
Zelenski je tokom onlajn brifinga po povratku iz SAD i razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, rekao da će Ukrajina imati snažne garancije Amerike.
"Zaista, to sada nije zauvijek. Dokument predviđa garancije za 15 godina, sa mogućno&scaron;ću produženja. Otvorio sam to pitanje sa predsjednikom i rekao sam mu da smo mi jo&scaron; u ratu i da on traje skoro 15 godina", rekao je Zelenski.
Zato sam objasnio za&scaron;to bismo željeli da bezbjednosne garancije budu na duži period, rekao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je pomenuo rokove od 30,40 ili 50 godina, navodeći da je Tramp rekao da će razmisliti o tome, dodaje Ukrajinska pravda.
U nedjelju uveče na Floridi održan je sastanak Zelenskog i Trampa, poslije kojeg je američki predsjednik izjavio da je "postignut veliki napredak i usklađeno oko 95 odsto mirovnog plana za okončanje rata".
Poslije sastanka sa Zelenskim, Tramp je najavio telefonski razgovor i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Zelenski: Kijev bi želio da dobije bezbjednosne garancije SAD za narednih 30, 40 ili 50 godina

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

Porodice žrtava masovne pucnjave na plaži Bondaj u Sidneju objavile su danas otvoreno pismo u kom pozivaju na veće akcije istraživanja porasta antisemitizma &scaron;irom Australije.
Na toj plaži su 14. decembra dvojica naoružanih napadača ubili 15 i ranili 40 ljudi tokom proslave jevrejskog festivala Hanuka.
Porodice žrtava su pismo uputile premijeru Australije Entoniju Albanezu, a u njemu se poziva na saveznu istragu porasta antisemitizma od početka rata u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, kao i propusta bezbjednosnih agencija uoči masovne pucnjave.
"Moramo da znamo za&scaron;to su jasni znaci upozorenja ignorisani, kako je dozvoljeno da antisemitska mržnja i islamski ekstremizam opasno rastu nekontrolisano i koje promjene moraju biti napravljene da bi se za&scaron;titili svi Australijanci u budućnosti", navodi se u pismu.
Albanez nije odgovarao na pozive porodica da se za istragu osnuje kraljevska komisija, a umjesto toga je objavio uslove istrage, koja bi ispitala potencijalne propuste u procedurama i zakonima koji su doveli do pucnjave, koju je navodno inspirisala Islamska država (ISIS).
"Srce mi se slama zbog porodica žrtava terorističkog zločina u Bondaju i saosjećam sa njima u ovom nevjerovatno traumatičnom trenutku. Moj posao, kao australijskog premijera, jeste da djelujem u nacionalnom interesu. U nacionalnom je interesu da uradimo pregled nacionalne bezbjednosti", izjavio je premijer.
On je dodao da porast antisemitizma u Australiji "daleko prevazilazi jurisdikciju jedne (savezne) države", dok su porodice žrtava navele da je to "nacionalna kriza koja zahtjeva snažan odgovor".
Uobičajene proslave Nove godine na plaži Bondaj su zbog masovnog ubistva otkazane, a bezbjednost će se pojačati na glavnoj proslavi u Sidneju.
Albanez je najavio uvođenje nacionalne nagrade za hrabrost kako bi država odala priznanje civilima koji su se suočili sa napadačima i spasili potencijalne žrtve.

Porodice žrtava ubistava na plaži Bondaj pozvale premijera da otvori istragu o antisemitizmu

DVOJICA NAORUŽANIH NAPADAČA UBILI 15 OSOBA TOKOM PROSLAVE JEVREJSKOG PRAZNIKA

Tužila&scaron;tvo BiH podiglo je optužnicu protiv Zorana Simanića, zvanog "Zajdo" (1972, Loznica), i Dragana Jovića, zvanog "Mujo" (1959, Zvornik), zbog svjesnog pomaganja u počinjenju krivičnog djela genocid nad žrtvama bo&scaron;njačke nacionalnosti nakon pada za&scaron;tićene zone UN-a Srebrenica u julu 1995.
Prema optužnici, optuženi su u julu 1995. godine, kao pripadnici Zvorničke brigade VRS-a, učestvovali u zarobljavanju i zatvaranju vi&scaron;e od 829 bo&scaron;njačkih mu&scaron;karaca i dječaka u fiskulturnoj sali &scaron;kole u naselju Roćević u op&scaron;tini Zvornik, njihovom transportu na mjesto egzekucije, te strijeljanju na lokalitetu &scaron;ljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, nakon čega su njihovi posmrtni ostaci premje&scaron;teni u vi&scaron;e sekundarnih masovnih grobnica.
Optužene terete da su počinili krivično djelo genocid iz člana 171. KZ-a BiH, u vezi s članom 180. stav 1. i članom 31. istog zakona.
Kako je navelo Tužila&scaron;tvo Bosne i Hercegovine, Simanić i Jović posjeduju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Srbije.
Jedinice Vojske RS su u napadu na Srebrenicu, koja je bila za&scaron;tićena zona Ujedinjenih nacija, u julu 1995. godine počinile genocid ubiv&scaron;i vi&scaron;e od 8.000 Bo&scaron;njaka, prenosi Slobodna Evropa.&nbsp;
Ha&scaron;ki tribunal osudio je za zločine u za&scaron;tićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.
Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su proteklih godina u vi&scaron;e od 80 masovnih grobnica na području op&scaron;tina Srebrenica, Bratunac i Zvornik.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno vi&scaron;e od 50 osoba, na vi&scaron;e od 700 godina zatvora.
Među njima su i biv&scaron;i predsjednik RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.

Podignuta optužnicu protiv Zorana Simanića i Dragana Jovića za genocid u Srebrenici

TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Lider Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti (Albin) proglasio je pobjedu na vanrednim izborima koji su održani juče, navodeći da je to "najveća pobjeda u istoriji zemlje", po&scaron;to je Centralna izborna komisija (CIK) saop&scaron;tila da je ta stranka osvojila skoro 50 odsto glasova.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa 21,01 odsto, a slijede Demokratski savez Kosova (DSK) sa 13,59 odsto i Alijansa za budućnost Kosova sa 5,68 odsto.
Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podr&scaron;ku Beograda, osvojila je oko 4,7 odsto glasova.
Kurti je u obraćanju poslije izbora rekao da je na izborima 9. februara "Pokret Samoopredjeljenje pobijedio s partnerima, a 28. decembra pobijedio je narod Kosova i Republika".
Prema njegovim riječima, rezultat jučera&scaron;njih izbora zahtjeva da se krene naprijed bez odgađanja.
"&Scaron;to prije (rezultati) budu potvrđeni, prije ćemo morati da uspostavimo institucije i nastavimo sa dobrim radom", rekao je Kurti.
Kurti je rekao da novi saziv parlamenta čeka Plan rasta EU vrijedan 880 miliona eura i tri sporazuma sa Svjetskom bankom, koji ukupno, kako je rekao, iznose preko milijardu eura.
"Pozivam opozicione stranke da sarađuju u Skup&scaron;tini na međunarodnim sporazumima i drugim nacrtima zakona", rekao je on.
&nbsp;

Kurti proglasio pobjedu Samoopredjeljenja na izborima kao 'najveću u istoriji' Kosova

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA SAOPŠTILA DA JE TA STRANKA OSVOJILA SKORO 50 ODSTO GLASOVA

Postignut je veliki napredak i usklađeno je oko 95 odsto mirovnog plana za okončanje rata, poručio je američki predsjednik Donald Tramp nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Razgovorom na Floridi zadovoljan je i Zelenski koji je rekao da je mirovni plan od 20 tačaka dogovoren 90 odsto. &Scaron;ef Bijele kuće razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali i sa evropskim liderima.
Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je kao &ldquo;sjajan sastanak&rdquo; sa ukrajinskim predsjednikm Volodimirom Zelenskim i rekao da su &ldquo;mnogo bliži&rdquo; dogovoru o prekidu rata u Ukrajini.
&ldquo;Razgovarali smo o mnogo tačaka. Mislim da smo mnogo bliži, možda veoma blizu&ldquo;, rekao je Tramp na konferenciji za novinare poslije sastanka.
Tramp i Zelenski su razgovarali i sa evropskim liderima.
&ldquo;Svi su oni sjajni lideri i imali smo odličan razgovor sa njima&ldquo;, naveo je Tramp, dodajući da su postigli veliki napredak u okončanju rata u Ukrajini.
Na pitanje o bezbjednosnim garancijama, Tramp je rekao da postoje &ldquo;jedno ili dva trnovita pitanja&rdquo;, ali da proces ide &ldquo;veoma dobro&rdquo;.
Ukazao je i da bi rat mogao da se zavr&scaron;i za &ldquo;nekoliko sedmica&rdquo;, ali da je moguće da se to, ipak neće dogoditi.
&ldquo;Za nekoliko nedjelja znaćemo na ovaj ili onaj način&rdquo;, kazao je Tramp.
Zelenski je zahvalio Trampu na &ldquo;odličnom sastanku&rdquo;, ističući da su razgovarali o svim aspektima mirovnog okvira.
Ukrajinski predsjednik je rekao da je mirovni plan od 20 tačaka dogovoren 90 odsto, tvrdeći da su bezbjednosne garancije između SAD i Ukrajine dogovorene 100 odsto.
Bezbjednosne garancije su &ldquo;ključna prekretnica u postizanju trajnog mira&rdquo;, naglasio je Zelenski.
Zelenski je naveo da će evropski i ukrajinski timovi nastaviti da rade na mirovnom planu i da će se sastati &ldquo;u narednim nedjeljama&rdquo; kako bi &ldquo;finalizovali sva razmatrana pitanja&rdquo;.
Prije sastanka sa Zelenskim, &scaron;ef Bijele kuće telefonom je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a taj sastanak ocijenio je kao odličan.

Tramp: Rat u Ukrajini bi mogao da se završi za nekoliko sedmica; Zelenski: Mirovni plan dogovoren 90 odsto

DETALJI RAZGOVORA NA FLORIDI

Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski su razgovarali sat i 15 minuta, a poziv je inicirala američka strana. Informacije o razgovoru, koji je protekao u "prijateljskom tonu" uz razmjenu "božićnih čestitki", novinarima je prenio Jurij U&scaron;akov, savjetnik Kremlja za vanjsku politiku, pi&scaron;e Index.
Prema U&scaron;akovljevim riječima, Tramp je želio čuti rusko mi&scaron;ljenje o sukobu u Ukrajini prije svog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.
Istakao je kako je Tramp "pažljivo slu&scaron;ao" rusku procjenu izgleda za postizanje mirovnog sporazuma. Savjetnik Kremlja dodao je kako i Putin i Tramp dijele mi&scaron;ljenje da Kijev mora donijeti odluku o budućnosti regije Donbas "bez odgađanja".
U&scaron;akov je, takođe, najavio da će Tramp i Putin održati jo&scaron; jedan razgovor večeras, odmah nakon sastanka biv&scaron;eg američkog predsjednika sa Zelenskim.

Kremlj objavio detalje razgovora Trampa i Putina

RAZGOVARALI SAT I 15 MINUTA

Američki lider Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraće na Floridi o predlozima za mirovni sporazum. &Scaron;ef Kremlja poručuje da će, ako Kijev ne želi da rije&scaron;i situaciju mirnim sredstvima, Rusija će realizovati ciljeve specijalne vojne operacije oružanim putem. Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila tokom noći 25 ukrajinskih dronova iznad &scaron;est ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.&nbsp;&nbsp;
Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim
Predsjednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi, saop&scaron;tila je Bijela kuća.
Bijela kuća nije izdala posebno saop&scaron;tenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedjelju u 15 sati, prenosi Njujork tajms. Vi&scaron;e detalja nije saop&scaron;teno.
Zelenski je ovaj sastanak najavio na dru&scaron;tvenim mrežama u petak.
On je rekao da će tom prilikom donijeti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje predlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Tramp je naglasio da bez njegove saglasnosti ne može da prođe nijedna inicijativa Zelenskog, dodajući da očekuje produktivan sastanak.
&ldquo;Mirovni sporazumi će sadržati elemente koji će izazvati javno nezadovoljstvo, pa su dijalog, a moguće i referendum i izbori, neophodni, rekao je novinarima Zelenski kada su ga pitali da li ima &ldquo;plan B&rdquo; u slučaju da dru&scaron;tvo odbaci rezultate njegovih sporazuma sa SAD.
S druge strane, ruski lider Vladimir Putin ističe da vođe kijevskog režima ne žure da rije&scaron;e sukob mirnim putem. Kaže da je Rusija pozvala Ukrajinu da stanovnicima Donbasa odobri njihovo legitimno pravo na samoopredjeljenje, ali da je Kijev izabrao rat.
&ldquo;Ako Kijev ne želi da rije&scaron;i situaciju mirnim sredstvima, Rusija će realizovati ciljeve SVO oružanim putem&rdquo;, poručio je Putin.
Fon der Lajen: EU pozdravlja napore koji vode rje&scaron;enju koje čuva suverenitet Ukrajine
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je, nakon razgovora evropskih lidera sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uoči njegovih rezgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, da EU pozdravlja sve napore koji vode ka zajedničkom cilju &ndash; pravednom i trajnom miru koji čuva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
&ldquo;A to jača bezbjednosne i odbrambene kapacitete zemlje, kao sastavnog dijela bezbjednosti na&scaron;eg kontinenta&rdquo;, napisala je Fon der Lajen na platformi X.
Ona je najavila da će EK u narednoj godini &ldquo;nastaviti da vr&scaron;i pritisak na Kremlj, održava podr&scaron;ku Ukrajini i intenzivno radi na praćenju Ukrajine na njenom putu ka članstvu u EU&rdquo;.
Zelenski je najavio da će ukrajinska delegacija održati jo&scaron; jedan razgovor sa evropskim liderima nakon dana&scaron;njeg sastanka sa Trampom na Floridi.
Lavrov: Evropski kontingent, ako bude u Ukrajini, postaće legitimna meta ruskih snaga
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će evropski kontingent, ukoliko bude raspoređen u Ukrajini, postati legitimna meta ruskih oružanih snaga.
&ldquo;Evropski političari ne žale ne samo Ukrajince, već ni sopstveno stanovni&scaron;tvo&rdquo;, rekao je Lavrov u intervjuu za Tas.
Lavrov je istakao da to dokazuju tekući razgovori u Evropi o slanju vojnih kontingenata u Ukrajinu.
&ldquo;Već smo sto puta rekli da bi u takvom slučaju oni postali legitimna meta na&scaron;ih oružanih snaga&rdquo;, podsetio je Lavrov.
Lideri vodećih evropskih zemalja saop&scaron;tili su sredinom decembra da bezbjednosne garancije za Kijev moraju da uključuju stvaranje &ldquo;multinacionalnih snaga za Ukrajinu&rdquo; predvođenih evropskim snagama. Britanski ministar odbrane Džon Hili je tada rekao da su zemlje koje učestvuju u &ldquo;koaliciji voljnih&rdquo; povećale borbenu gotovost svojih trupa u očekivanju mogućeg raspoređivanja u Ukrajini.
Ruski PVO oborio 25 ukrajinskih dronova tokom noći
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana (PVO) oborila je tokom noći 25 ukrajinskih dronova iznad &scaron;est ruskih regiona, saop&scaron;tilo je jutros Ministarstvo odbrane Rusije.
U saop&scaron;tenju se precizira da je 12 ukrajinskih bespilotnih letjelica oboreno iznad Samarske oblasti, a po tri iznad Belgorodske, Kurske i Saratovske oblasti.
Ističe se da su po dva drona oborena iznad Volgogradske i Rostovske oblasti, prenijele su RIA Novosti.
&nbsp;

Sastanak na Floridi – Tramp i Zelenski o mirovnom planu; Putin: Ako Kijev neće mirnim putem, riješićemo oružanim

RAT U UKRAJINI

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je broj žrtava u ruskom napadu na Kijev porastao na 11. Aerodromi u Že&scaron;ovu i Lublinu na jugoistoku Poljske privremeno su zatvoreni nakon &scaron;to su poljske oružane snage podigle borbene avione zbog ruskih udara na Ukrajinu.&nbsp;
Bijela kuća potvrdila: Danas sastanak Trampa i Zelenskog na Floridi
Predsjednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi, saop&scaron;tila je Bijela kuća.
Prema rasporedu američkog predsjednika, bilateralni razgovori će se održati u 15 sati po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.
Zelenski je ovaj sastanak najavio na dru&scaron;tvenim mrežama u petak.
Rekao je da će tom prilikom donijeti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje predlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Broj žrtava u ruskom napadu na Kijev porastao na 11, nema grijanja i struje
Broj žrtava u ruskom napadu na Kijev porastao je na 11, objavio je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
&ldquo;Jedanaest žrtava u Kijevu. Osmoro ljudi je hospitalizovano u medicinskim ustanovama prijestonice. Ostalima je pomoć pružena na licu mjesta ili ambulantno&rdquo;, saop&scaron;tio je Kličko, prenosi Ukrinform.
Ukrajinske vlasti su saop&scaron;tile da je među žrtvama i dvoje djece.
Skoro trećina ukrajinske prestonice je bez grijanja, a u nekim djelovima Kijeva nema struje.
Ranije je saop&scaron;teno da je najmanje pet osoba povrijeđeno u dana&scaron;njem ruskom napadu na Kijev. Kao posljedica napada, izbio je požar u Goloseivskom okrugu, prema preliminarnim podacima, na benzinskoj pumpi, a ostaci dronova pali su u vi&scaron;e područja, prenosi Ukrinform.
Ubijen Denis Kapustin, vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji borio se na strani Ukrajine
Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se borio na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporo&scaron;kom frontu, saop&scaron;tio je RBK na Telegramu.
&bdquo;Večeras, na zaporo&scaron;kom pravcu fronta, prilikom izvr&scaron;avanja borbenog zadatka, herojski je poginuo na&scaron; komandant, Denis Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron&ldquo;, navodi se sinoćnoj poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga.
Tokom 2022. godine organizovao je poku&scaron;aj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni poku&scaron;aj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija &ldquo;Cargrad&rdquo;, prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Prema njemačkoj obavje&scaron;tajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, &bdquo;jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista&ldquo; u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je &ldquo;iznad svega ruski nacionalista&rdquo; i zato se bori za Ukrajinu jer &ldquo;ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina&rdquo;.
Poljska zatvorila aerodrome i podigla avione zbog napada na Ukrajinu
Aerodromi u Že&scaron;ovu i Lublinu na jugoistoku Poljske privremeno su zatvoreni nakon &scaron;to su poljske oružane snage podigle borbene avione zbog ruskih udara na Ukrajinu.
&ldquo;Zbog potrebe da se obezbijedi sloboda djelovanja vojne avijacije, aerodromi u Že&scaron;ovu i Lublinu privremeno su obustavili vazdu&scaron;ne operacije&rdquo;, saop&scaron;tila je Poljska vazduhoplovna agencija PANSA na mreži X.
Masovan napad na Kijev
Kijev se tokom prethodne noći na&scaron;ao na udaru masovnog napada balističkim projektilima, u kojem je Rusija na glavni grad Ukrajine lansirala nekoliko hipersoničnih projektila Kinžal, balističke projektile Iskander te krstareće projektile Kalibr.
U napadu je povrijeđeno najmanje pet osoba, a događa se uoči ključnog sastanka predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa, pi&scaron;e The Kyiv Independent.
Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru
Evropski saveznici Ukrajine sastaće u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon zavr&scaron;etka rata, uključujući mogće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je sinoć zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao &ldquo;koalicija voljnih&rdquo;, finalizuje detalje podr&scaron;ke Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan.
&ldquo;Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor&rdquo;, istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti rije&scaron;eno sa operativnog stanovi&scaron;ta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podr&scaron;ka saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, jo&scaron; su u fazi rasprave.
&nbsp;

Raste broj žrtava u napadu na Kijev; Poljska zatvorila aerodrome i podigla avione

Sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom će se dogoditi "u skoroj budućnosti" izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ukazujući na napredak u razgovorima o okončanju gotovo četvorotodi&scaron;njeg rusko-ukrajinskog rata.
&bdquo;Ne gubimo ni jedan dan. Složili smo se za sastanak na najvi&scaron;em nivou sa predsjednikom Trampom u skoroj budućnosti&ldquo;, napisao je Zelenski na mreži Iks i dodao da &bdquo;mnogo toga može da se odluči prije Nove godine&ldquo;.
Objava Zelenskog uslijedila je poslije njegove jučera&scaron;nje izjave da je imao &bdquo;dobar razgovor&ldquo; sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom.

Zelenski najavio sastanak sa Trampom

"NE GUBIMO NI JEDAN DAN"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pokrenule "moćne i smrtonosne" napade protiv snaga terorističke organizacije Islamska država u Nigeriji, nakon &scaron;to je prethodno sedmicama optuživao vladu te zapadnoafričke zemlje da nije uspela da obuzda progon hri&scaron;ćana.
"Večeras, po mom naređenju kao vrhovnog komandanta, Sjedinjene Države su pokrenule snažan i smrtonosan udar protiv terorističkog olo&scaron;a Islamske države na sjeverozapadu Nigerije, koji progoni i svirepo ubija, prvenstveno, nevine hri&scaron;ćane, na nivoima kakvi nijesu viđeni godinama, pa čak i vjekovima", napisao je sinoć Tramp na platformi Truth Social.
Dodao je da je "ranije upozorio ove teroriste da ako ne zaustave klanje hri&scaron;ćana, nastaće pakao", navodeći da se to "večeras dogodilo".
Tramp je kazao i da su izvr&scaron;eni "brojni savr&scaron;eni udari".
Američka komanda za Afriku, koja nadgleda američke vojne operacije u Africi, saop&scaron;tila je da je njena "prva procjena da je vi&scaron;e terorista Islamske države ubijeno u svojim kampovima" u Nigeriji, prenosi CBS.

Tramp kaže da su SAD pokrenule "moćne i smrtonosne" napade na mete ISIS u Nigeriji

"IZVRŠENI BROJNI SAVRŠENI UDARI"

Meksičke vlasti saop&scaron;tile su da je najmanje 13 ljudi poginulo u jučera&scaron;njoj željezničkoj nesreći u državi Oahaka.
Tamo&scaron;nja mornarica saop&scaron;tila je da je međuokeanski voz, u kojem je bilo 250 ljudi, iskočio iz &scaron;ina u blizini grada Nizande.
Gotovo sto ljudi je povrijeđeno.
Predsjednica Klaudija &Scaron;ejnbaum napisala je na mreži X da je petoro povrijeđenih u kritičnom stanju.
Otvorena je istraga o nesreći.
&nbsp;

Voz sa 250 putnika iskočio iz šina: Najmanje 13 mrtvih u željezničkoj nesreći u Meksiku