Globus

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je u Evropskom parlamentu da Evropa na hibridne prijetnje, uključujući nedavne incidente sa dronovima i naru&scaron;avanja vazdu&scaron;nog prostora, mora da odgovori mjerama koje prevazilaze tradicionalnu odbranu.
&bdquo;Ovo nije slučajno uznemiravanje. To je koherentna i eskalirajuća kampanja u cilju uznemirenja na&scaron;ih građana, testiranja na&scaron;e odlučnosti, podjele Unije i slabljenja podr&scaron;ke Ukrajini. Vrijeme je da je nazovemo pravim imenom: hibridno ratovanje", rekla je Fon der Lajen u Evropskom parlamentu u Strazburu.
Ona nije direktno optužila Rusiju za sve incidente, ali je naglasila da cilj Moskve može da bude &bdquo;sijanje podjela" u Evropi.&nbsp;
Fon der Lajen je poručila da bi se ruskim prijetnjama trebalo suprotstaviti &nbsp;jedinstvom, odvraćanjem i odlučno&scaron;ću.&nbsp;

Fon der Lajen: EU mora da odgovori na hibridni rat

"TESTIRANJE ODLUČNOSTI”

Ovogodi&scaron;nji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju su: Susuma Kutugava, Ričard Robson i Omar M. Jagi za otkriće metalnih organskih mreža.
Nobelovu nagradu za hemiju dodjeljuje &Scaron;vedska akademija nauka. Ona se dodjeljuje naučnicima za izuzetan doprinos na polju hemije.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju bili su Amerikanac Dejvid Bejker za računarski dizajn i proteina, Englezi Demis Hasabis i Džon M. Džamper za predviđanje strukture proteina.
Prva Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je 1901. holandskom hemičaru Jakobusu Henrikusu van 't Hofu, "za otkriće zakona hemijske dinamike i osmotskog pritiska u rastvorima".
Najmlađi dobitnik ove prestižne nagrade za hemiju imao je 35 godina. Francuz Federik Žolio dobio je Nobelovu nagradu 1935. godine za sintezu novih radioaktivnih elemenata.
Nagradu je dijelio sa svojom suprugom Iren Žolio-Kiri.
Najstariji dobitnik Nobelove nagrade za hemiju imao je 97 godina. Ova prestižna nagrada dodijeljena je Njemcu Džoniju B. Gudinafu 2019. godine za razvoj litijum-jonskih baterija.
Nagradu je dijelio sa jo&scaron; dva naučnika, Englezom M. Stenli Vitingamom i Japancem Akirom Jo&scaron;inom.

Nobelovu nagradu za hemiju dobila tri naučnika za otkriće metalo-organskih umreženih struktura

ZA IZUZETAN DOPRINOS NA POLJU HEMIJE

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da je protiv nje i jo&scaron; dva ministra podnijeta tužba Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) zbog podr&scaron;ke Rima Izraelu.
"Ja, ministar Kroseto (Gvido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvr&scaron;ni direktor Leonarda, Roberto Čingolani, postali smo predmet tužbe MKS-a zbog saučesni&scaron;tva u genocidu", rekla je ona tokom televizijskog programa koji će biti emitovan oko ponoći po lokalnom vremenu, a čije su delove objavili mediji.
"Ne mislim da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji", dodala je italijanska premijerka.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko pedeset ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
"Svojom podr&scaron;kom izraelskoj vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i te&scaron;kim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovni&scaron;tvom", naveli su autori tužbe.
Oni traže od MKS-a da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Đorđa Meloni na meti tužbe Međunarodnom krivičnom sudu zbog saučesništva u genocidu

ZBOG PODRŠKE RIMA IZRAELU

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su ruske snage zauzele skoro 5.000 kvadratnih kilometara u Ukrajini 2025. godine i da je Moskva zadržala potpunu strate&scaron;ku inicijativu na bojnom polju. Evropska unija planira da ograniči putovanja ruskih diplomata kao odgovor na porast poku&scaron;aja sabotaže, objavio je Fajnen&scaron;el tajms. Sa druge strane Moskva najavljuje odgovor ako EU uvede mjere za diplomate Rusije.
Rusija: Tri osobe povrijeđene u napadu na Belgorodsku oblast, oborena 53 ukrajinska drona
Tri osobe, uključujući dijete, povređene su u raketnom napadu u Belgorodskoj oblasti Rusije, saop&scaron;tio je jutros regionalni guverner Vjačeslav Gladkov.
&ldquo;Selo Mo&scaron;čenoje u Grajvoronskom okrugu pogođeno je raketnom vatrom ukrajinskih oružanih snaga. Dvije odrasle osobe i jedno dijete su povrijeđeni kada je projektil pogodio privatnu kuću&rdquo;, napisao je Gladkov na Telegramu, prenosi Interfaks.
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli su i uni&scaron;tili 53 ukrajinske bespilotne letjelice iznad ruskih regiona tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da je &ldquo;donekle&rdquo; donio odluku da Ukrajini obezbijedi rakete &ldquo;tomahavk&rdquo;, ali prije toga želi da zna kako ukrajinska strana namjerava da ih koristi.
Kremlj upozorava da je stav Moskve o njegovoj skoro donijetoj odluci već od ranije poznat. To bi predstavljalo ozbiljnu eskalaciju sukoba, posebno ističući da bi &ldquo;tomahavk&rdquo; mogao imati nuklearno punjenje.
Obavje&scaron;tajna služba Ukrajine aktivno sarađuje sa partnerima kako bi spriječila Rusiju da koristi takozvane brodove &ldquo;flote iz sjenke&rdquo; za sabotažu ili druge poku&scaron;aje destabilizacije Evrope, saop&scaron;tio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Oružane snage Ukrajine su izvele napad na rashladni toranj u nuklearnoj elektrani Novovoronjež, saop&scaron;tila je pres služba Rosenergoatoma. Ističe se da napad nije doveo do &scaron;tete, ali da je zabilježen trag udara.
Zaporo&scaron;ka nuklearna elektrana već 14 dana koristi električnu energiju iz rezervnih dizel-generatora za svoje osnovne potrebe, nakon &scaron;to je prekinuto spoljno napajanje, saop&scaron;tila je direktorka za komunikacije elektrane Evgenija Ja&scaron;ina.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su ruske snage zauzele skoro 5.000 kvadratnih kilometara u Ukrajini 2025. godine i da je Moskva zadržala potpunu strate&scaron;ku inicijativu na bojnom polju.
Evropska unija planira da ograniči putovanja ruskih diplomata, objavio je Financia Times. Sa druge strane Moskva najavljuje odgovor ako EU uvede ograničenja za njene diplomate.

Putin: Ukrajinci se povlače duž fronta; FT: EU optužuje ruske diplomate za špijunažu

RAT U UKRAJINI

Petnaestogodi&scaron;njak iz Zaječara uhap&scaron;en je zbog sumnje da je uputio lažne prijave o bombama postavljenim u &scaron;kolama, saop&scaron;tilo je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP).
"On se sumnjiči da je 3, 6. i 7. oktobra elektronskom po&scaron;tom slao poruke na adrese srednjih &scaron;kola u Zaječaru u kojima je lažno naveo da su u objektima postavljene eksplozivne naprave, čime je izazvao uznemirenost i paniku među građanima i učenicima", saop&scaron;tio je tamo&scaron;nji MUP .
Objavljeno je da je hap&scaron;enje realizovano u saradnji Policije Zaječara, grada na istoku Srbije, Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), Službe za borbu protiv visokotehnolo&scaron;kog kriminala Uprave za tehniku i u koordinaciji sa Posebnim odjeljenjem za borbu protiv visokotehnolo&scaron;kog kriminala Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Beogradu.
Najavljeno je da će osumnjičeni uz krivičnu prijavu biti priveden Vi&scaron;em tužila&scaron;tvu u Zaječaru.
Policija je drugog oktobra saop&scaron;tila da je na područjima svih policijskih uprava u Srbiji prijavljeno da su postavljene bombe u ukupno 807 osnovnih i srednjih &scaron;kola.
Ministarstvo prosvjete potom je saop&scaron;tilo da je kontradiverzionim pregledima ustanovljeno da su prijave bile lažne.
"Takve dojave imaju za cilj naru&scaron;avanje redovnog obrazovnog procesa", ocijenilo je Ministarstvo.

MUP Srbije: Uhapšen petnaestogodišnjak zbog sumnje da je slao školama lažne dojave o bombama

U ZAJEČERU

Pjevač narodne muzike Halid Be&scaron;lić umro je danas u 72. godini.
Be&scaron;lić je preminuo nakon kratke borbe s te&scaron;kom bole&scaron;ću.
Hospitalizovan je krajem avgusta na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Preminuo Halid Bešlić

U 72.GODINI

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je "prilično siguran" da će doći do sporazuma između Izraela i Hamasa o njegovom planu za okončanje rata u Gazi.
"Mislim da ćemo imati dogovor...Oni bukvalno vjekovima poku&scaron;avaju da postignu dogovor sa Gazom... Izraelski narod želi da se ovo desi", rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.
Na pitanje novinara da li će taoci biti pu&scaron;teni danas, na drugu godi&scaron;njicu napada Hamasa na Izrael, 7. oktobra, Tramp nije naveo vremenski okvir za objavljivanje sporazuma, prenosi Njujork tajms.
Novinare je interesovalo da li je bio u kontaktu sa porodicama talaca u vezi sa svojim predlogom za Gazu. Tramp kaže da jeste i da su rođaci zarobljenika bili "odu&scaron;evljeni".
Tramp je negirao da je nedavno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da prestane da bude tako "prokleto negativan" i da "prihvati pobjedu" nakon &scaron;to je Hamas pristao na predloga Bijele kuće za okončanje rata u Gazi.
"Ne, nije istina. On je bio veoma pozitivan u vezi sa sporazumom", rekao je on.
Na pitanje da li ima neke crvene linije za Hamas u pregovorima koji su počeli danas u Egiptu, Tramp je odgovorio potvrdno.
"Ako se određene stvari ne ispune, nećemo to uraditi. Ali mislim da nam ide veoma dobro. Hamas je pristao na stvari koje su veoma važne", rekao je američki lider.

Tramp: Prilično sam siguran da će biti dogovora, narod Izraela želi da se to desi

"HAMAS JE PRISTAO NA STVARI KOJE SU VEOMA VAŽNE"

U Egiptu su počeli pregovori koji bi mogli da okončaju rat u Gazi. Delegacije Izraela i Hamasa, preko posrednika, pregovaraće o planu u 20 tačaka američkog predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Na Crvenom moru, u popularnoj turističkoj destinaciji &Scaron;arm el &Scaron;eik usagla&scaron;avaju se detalji dogovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze.
Iznad Gaze, i iznad gomile ru&scaron;evina, diže se dim - dok se pregovara - rat ne staje.
U Izraelu, pak, komemoracije poginulima 7. oktobra u terorističkom napadu Hamasa koji je i bio okidač za rat u Gazi.
Prvi koraci u mogućem dogovoru, na koje se Hamas već saglasio, bili bi oslobađanje svih 48 izraelskih talaca, koje Hamas drži već dvije godine. Od toga je tek 20 i dalje živo.
"Mislim da će to donijeti olak&scaron;anje. Svakako meni, jer ja sam plakao svaki put kada su oslobađali taoce. I ovo će konačno biti kraj jednog vrlo mračnog poglavlja u istoriji na&scaron;e zemlje", kaže Ejtan Gros, stanovnik Izraela.
Njegova sunarotkinja Tali Liberman ima zadr&scaron;ku.
"Ja sam oprezno optimistična da će doći do zavr&scaron;etka i, najvažnije - da će na&scaron;i taoci biti oslobođeni i vraćeni kućama nakon 731 dana, te da ćemo početi da vidimo obrise nekon budućeg plana. Jer do sada nije bilo nikakvog plana za budućnost", rekla je ona.
Nakon dvije godine bespo&scaron;tednog rata, u kome je poginulo vi&scaron;e od 67.000 ljudi, i nakon nekoliko neuspje&scaron;nih pregovora, nade Palestinaca pomije&scaron;ane su sa oprezom.
"Većina ljudi je zabrinuta da neće doći do prekida vatre, da je ovo samo zadnja faza. To je veliki problem.
Čitav svijet je ujedinjen u želji da okonča rat, da zaustavi borbe i da usposatavi vremenom državu Palestinu, ako da Bog. Vidim slaba&scaron;no svjetlo na kraju tunela. Uz Božiju volju, biće dobro za sve", kaže Sameh Abd-Raboh.
Američki predsjednik je upozorio Hamas da će, ako ne preda vlast u Gazi, biti zbrisan sa lica zemlje.
"Vrlo brzo ćemo vidjeti &scaron;ta se de&scaron;ava. Zemlje koje okružuju Izrael, muslimanske arapske zemlje i mnogi drugi su imali sjajne sastanke sa Hamasom i čini se da djeluje, čekaćemo jo&scaron; malo da vidimo kako će sve da ispadne", kazao je predsjednik SAD Donald Tramp.
Plan za neposrednu budućnost je da Izrael osobodi 250 palestinaca sa doživotnim kaznam i 1700 Palestinaca pritvorenih nakon 7. oktobra. I da pusti humanitarnu pomoć.
Dalje? Dalje je nejasno na &scaron;ta će tačno pristati Hamas i Izrael i koga na &scaron;ta može da natjera Va&scaron;ington.

Dvije godine rata u Gazi

PROPALO SIJASET MIROVNIH INICIJATIVA

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "donekle" donio odluku da Ukrajini obezbijedi rakete "tomahavk", ali pruje toga želi da zna kako ukrajinska strana namjerava da ih koristi. Ruske snage su napale ukrajinsku infrastrukturu dronovima. Udari su izazvali masovne požare u Poltavskoj i Sumskoj oblasti, ostavljajući vi&scaron;e od hiljadu ljudi bez struje.
Masovni ruski udari na Ukrajinu, izbili požari
Rusi su sinoć napali ukrajinsku infrastrukturu dronovima. Udari su izazvali masovne požare u Poltavskoj i Sumskoj oblasti, ostavljajući vi&scaron;e od hiljadu ljudi bez struje.
Prema riječima Volodimira Koguta, predsjednika Poltavske regionalne državne administracije, udari su o&scaron;tetili administrativnu zgradu, skladi&scaron;ta i vozni park željezničke infrastrukture, a izbili su i požari.
Osim toga, o&scaron;tećen je i jedan elektroenergetski objekat, ostavljajući 28 preduzeća i 1.070 domaćinstava bez struje.
Tramp: Skoro da sam donio odluku &ndash; &scaron;ta će dobiti Kijev i da li će &ldquo;tomahavk&rdquo; letjeti u Rusiju
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je &ldquo;donekle&rdquo; donio odluku da Ukrajini obezbijedi rakete &bdquo;&rdquo;tomahavk&rdquo;, ali prije toga želi da zna kako ukrajinska strana namjerava da ih koristi.
&ldquo;Da, na neki način sam donio odluku&rdquo;, primijetio je Tramp kao odgovor na pitanje o prebacivanju raketa Tomahavk Ukrajini na ovaj ili onaj način &ndash; direktno ili preko NATO-a, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.
Istovremeno, &scaron;ef Bijele kuće je dodao da prvo želi da zna kako će se ove rakete koristiti.
Ruska vojska nastavlja sa intenzivnim napadima &scaron;irom Ukrajine. U Hersonskoj oblasti stradala je jedna osoba, a 20 je povrijeđeno, među kojima su i četvoro djece, saop&scaron;tilo je Hersonsko regionalno tužila&scaron;tvo.
Istovremeno, ukrajinske snage izvode kontranapade i na teritoriji Rusije. U Belgorodskoj oblasti dvije osobe su poginule, a oko 40.000 stanovnika ostalo je bez struje nakon granatiranja, prenio je guverner Vjačeslav Glatkov.
U drugom ukrajinskom napadu, u Krasnodarskoj Pokrajini, povrijeđene su dvije osobe.
Ukrajinski dronovi izveli su napad na naftni terminal u Feodosiji na Krimu, koji je najveće skladi&scaron;te nafte na poluostrvu sa kapacitetom od 250.000 tona goriva.
Rafinerija nafte &ldquo;Kiri&scaron;i&rdquo;, jedna od najvećih u Rusiji, privremeno je obustavila rad svog najznačajnijeg sektora za destilaciju sirove nafte nakon napada dronom 4. oktobra, koji je izazvao požar.
Zaporo&scaron;ka nuklearna elektrana pre&scaron;la je na rezervno napajanje nakon &scaron;to je, zajedno sa gradom Energodarom, ponovo bila meta artiljerijskog napada ukrajinskih snaga.
Kremlj odbacuje optužbe da je Rusija povezana sa dronovima viđenim &scaron;irom Evrope, nakon &scaron;to je njemački kancelar Fridrih Merc izjavio da pretpostavlja da Moskva stoji iza tih dronova.
Volodimir Zelenski namjerava da se ponovo kandiduje za predsjednika Ukrajine, iako je ranije najavljivao povlačenje nakon zavr&scaron;etka rata, pi&scaron;e Politiko pozivajući se na izvore.
Vlada Velike Britanije najavila pokretanje istrage i najo&scaron;trije mjere kako bi spriječila izvoz djelova i komponenti za oružje u Rusiju, nakon &scaron;to je Zelenski optužio britanske kompanije da snabdijevaju Moskvu djelovima kori&scaron;ćenim u napadima dronovima.
Britanska vlada nagla&scaron;ava da će strogo kontrolisati izvoz vojnih komponenti kako bi spriječila njihovo neovla&scaron;ćeno kori&scaron;ćenje.

Masovni ruski udari na Ukrajinu, izbili požari; Tramp: Skoro da sam donio odluku – šta će dobiti Kijev i da li će “tomahavk” letjeti u Rusiju

Grupa Ljevica u Evropskom parlamentu i desničarska grupa Patrioti za Evropu tražili su danas na sjednici parlamenta smjenu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, a o povjerenju liderki EU glasaće se u četvrtak.
Kopredsjednica Levice Manon Obri kritikovala je Fon der Lajen zbog odnosa Komisije prema Gazi i pitala kako može da gleda kako se jedan narod desetkuje, a djeca gladuju, a optužila ju je da je kapitulirala pred američkim predsjednikom Donaldom Trampom i odustala od svih ekonomskih interesa Evrope.
Lider grupe Patriote za Evropu Žordan Bardela optužio je Fon der Lajen da Evropu ne vodi "nigdje", kritikujući ekonomske poteze njene administracije, osudio je "ekonomsku predaju" i ocijenio da politika prema migraciji i pro&scaron;irenju nagriza evropski suverenitet.
On je poručio i da glasanjem za njenu smjenu Evropa neće biti uni&scaron;tena, već spa&scaron;ena.
Ursula fon der Lajen pozvala je poslanike da ne upadaju u "zamku" ruskog predsjednika Vadimira Putina i pozvala je na jedinstvo u Evropskoj uniji.
"Iako ima unutra&scaron;njih izazova, prijetnje po Evropu dolaze sa istoka, a globalni jug pažljivo prati naredne korake. Postojeći međunarodni poredak je u opasnosti i raspada se brže nego &scaron;to se očekivalo", rekla je Fon der Lajen.
On je, ipak, priznala da ima i kritika koje su legitimna briga, kao &scaron;to je pitanje Gaze, Ukrajine, trgovine i odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Socijalisti su naveli da su saglasni sa Ljevicom po pitanju Gaze, ali kritikuju to &scaron;to su napustili dijalog i pokrenuli proceduru za smjenu predsjednice Komisije, iako znaju da neće uspjeti.
Evropska narodna partija ocijenila je glasanje o povjerenju kao "smije&scaron;no", navodeći da je to ozbiljan instrument parlamenta, a da se pogre&scaron;no koristi kao "sredstvo propagande".
Zeleni su istakli da nijesu zadovoljni učinkom Fon der Lajen, ali da znaju da može biti i mnogo gore, a zamjerili su joj zakasnjelu reakciju na rat u Gazi i na klimatskoj politici.
Grupa "Obnovimo Evropu" istakla je da neće glasati za smjenu, ali da to ne znači da je sve u redu, jer od pro&scaron;log glasanja o povjerenju predsjednici Komisije nije postignut nikakav napredak.

U četvrtak glasanje o povjerenju predsjednici Evropske komisije

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI EP

Sudija Apelacionog suda u Tirani Astrit Kalaja ubijen je danas u sudnici.
Ubio ga je mu&scaron;karac koji je ubrzo uhap&scaron;en, saop&scaron;tila je albanska policija.&nbsp;&nbsp;
U oružanom incidentu ranjene su jo&scaron; tri osobe.
Astrit Kalaja je predsjedavao roči&scaron;tem kada je mu&scaron;karac izvukao pi&scaron;tolj i pucao.
Osumnjičeni za napad je identifikovan kao Gjon &Scaron;kambi, saop&scaron;tila je albanska policija.
Prema dosada&scaron;njim informacijama, pucnjava se dogodila tokom suđenja u vezi s imovinskim sporom između &Scaron;kambija i vi&scaron;e porodica iz Skadra.
&Scaron;kambi tvrdi da je zakoniti vlasnik objekta u kojem živi 31 porodica, dok te porodice navode da je on falsifikovao dokumentaciju i nasilno poku&scaron;ava da preuzme njihovu imovinu.
&nbsp;

Ubijen sudija u sudnici u Tirani