Globus

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski večeras se obratio naciji putem videa objavljenog na službenom Telegram kanalu, poručiv&scaron;i da Rusija jo&scaron; nije odgovorila na prijedlog za prekid vatre i direktan sastanak dvojice predsjednika zaraćenih zemalja.
"Upravo sam razgovarao s predsjednikom Erdoganom &ndash; bio je to sadržajan razgovor. Zahvalan sam mu na podr&scaron;ci. Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine na direkatan i sadržajan dijalog s Putinom. Ukrajina je uvijek podržavala diplomatiju. Spreman sam biti u Turskoj", rekao je Zelenski.
"Nažalost, svijet jo&scaron; nije dobio jasan odgovor iz Rusije na brojne prijedloge za primirje. Rusi i dalje granatiraju i napadaju. Moskva je cijeli dan bez odgovora u vezi s prijedlogom za izravan sastanak. Ta je ćutnja prilično čudna. Ali Rusija će na ovaj ili onaj način morati zavr&scaron;iti ovaj rat &ndash; i bilo bi bolje da to učini &scaron;to prije. Nema smisla nastavljati ubijanja", istakao je.
Dodao je da je Turska spremna biti domaćin sastanka i da je važno &scaron;to je i američki predsjednik Donald Tramp podržao ideju razgovora.
"Voljeli bismo da i predsjednik Tramp pronađe priliku da bude u Turskoj", rekao je Zelenski.

Zelenski: Čudna tišina u Moskvi

UKRAJINSKI PREDSJEDNIK  VEČERAS SE OBRATIO NACIJI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da 15. maja lično razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Istanbulu. Zelenski je, takođe, naglasio da je predlog o prekidu vatre u trajanju od 30 dana i dalje &ldquo;na stolu&rdquo;, ali da Kijev jo&scaron; čeka odgovor Moskve.&nbsp;
Baro: Evropa da se pridruži mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine u Istanbulu
Evropa bi trebalo da bude učesnik u pregovorima između Ukrajine i Rusije koji bi mogli biti održani 15. maja u Istanbulu, izjavio je francuski ministar za Evropu i spoljne poslove Žan Noel Baro.
Podsjetio je na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o njegovoj spremnosti za direktne pregovore, koja, kako je rekao, budi nadu za prestanak sukoba koji traje već tri godine.
&ldquo;Juče smo u Kijevu bili svjedoci istorijskog trenutka kada je napravljen odlučan korak ka miru u Ukrajini. Jednoglasan poziv Evropljana i Ukrajinaca, uz podr&scaron;ku Amerikanaca, na bezuslovni 30-odnevni prekid vatre počev od ponedjeljka, podstakao je Putina da krene u pravom smjeru. To je dobro i spremni smo da od sljedećeg četvrtka započnemo razgovore koji će dovesti do dugoročnog mira u Ukrajini&rdquo;, naveo je Baro.
Naglasio je da je uslov početka pregovora prestank oružanih napada.
&ldquo;Ne pregovara se pod bombama ili dronovima. Posljednji put smo to uradili u Istanbulu 2022. godine i zavr&scaron;ilo se neuspjehom. To nije spriječilo Putina da izvr&scaron;i masakr u Buči, koji je užasnuo cijelu planetu. Dakle, da, mi smo za mirovne pregovore, ali prvo &ndash; prekid vatre&rdquo;, naglasio je Baro.
Prema njegovim riječima, ako se ne postigne prekid vatre, onda će Evropa i Sjedinjene Države povećati pritisak na ruskog lidera.
&ldquo;Imamo priliku da uvedemo masovne sankcije koje će imati razarajući uticaj na rusku ekonomiju. Sankcije koje su Evropljani uveli ruskoj ekonomiji u protekle tri godine već su ko&scaron;tale Rusiju 400 milijardi eura, odnosno trogodi&scaron;nji vojni budžet&rdquo;, objasnio je Baro.
Nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Ukrajinu da odmah prihvati predlog ruskog predsjednika za održavanje mirovnih pregovora u Turskoj, Volodimir Zelenski je saop&scaron;tio da prihvata poziv, ali da insistira na direktnom, ličnom susretu sa Vladimirom Putinom.
Zelenski je dodao da Ukrajina i dalje očekuje ruski odgovor na predlog o prekidu vatre od 30 dana, koji su podržali i evropski lideri.
Putin je prethodno predložio nastavak direktnih pregovora sa Ukrajinom 15. maja u Istanbulu, bez ikakvih preduslova. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan podržao je inicijativu i poručio da će Turska pružiti svu neophodnu podr&scaron;ku u organizaciji sastanka.
Reagujući na ruski predlog, Tramp je izjavio da bi to mogao biti &ldquo;potencijalno veliki dan&rdquo; za Rusiju i Ukrajinu, dodajući da bi hiljade života mogle biti spasene i da je to &ldquo;put ka boljem, novom svijetu&rdquo;.
Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs bio je manje optimističan, navodeći da je Ukrajina pokazala spremnost za mir, za razliku od Rusije.
Istovremeno, borbe na frontu se nastavljaju. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je u posljednja 24 sata oborila 60 ruskih dronova, dok je Moskva tvrdila da je Ukrajina napala Belgorod sa vi&scaron;e od 100 projektila i 60 bespilotnih letjelica.

Moskva još bez odgovora na predlog primirja: Hoće li biti susreta Zelenskog i Putina?

PREDSJEDNIK UKRAJINE SAOPŠTIO DA ČEKA RUSKOG PREDSJEDNIKA U ČETVRTAK U TURSKOJ

Sjedinjene Američke Države i Kina ostvarile su &bdquo;značajan napredak&rdquo; i postigle &bdquo;važan konsenzus&rdquo; u trgovinskim pregovorima koji su se ovog vikenda vodili na visokom nivou, izjavio je kineski potpredsjednik He Lifeng.
Kako je rekao, razgovori su bili otvoreni, sadržajni i konstruktivni, a dvije strane su se dogovorile o uspostavljanju stalnog mehanizma za konsultacije, kako bi se osigurao kontinuitet u budućim trgovinskim razgovorima.
&bdquo;Kina i SAD uskoro će finalizovati sve potrebne detalje te potpisati i objaviti zajedničku izjavu sa sastanka,&rdquo; saop&scaron;tila je kineska delegacija.
Zamjenik ministra trgovine Li Čengang rekao je da će sadržati "dobre vijesti za svijet".
Na pitanje o tačnom vremenu objave zajedničke izjave u ponedjeljak, Čenganng odgovorio je kineskom poslovicom: "Ako je jelo ukusno, vrijeme posluživanja nije važno."
"Bez obzira kada ova izjava bude objavljena, to će biti velika i dobra vijest za svijet", rekao je Li.
Pozitivan ton potvrdili su i američki&nbsp;zvaničnici&nbsp;nakon pregovora u Ženevi. Uspje&scaron;an dogovor između dviju najvećih svjetskih ekonomija mogao bi donijeti prijeko potrebno olak&scaron;anje globalnim trži&scaron;tima,&nbsp;posebno nakon vi&scaron;emjesečnih napetosti koje su eskalirale u trgovinski rat podstaknut carinama koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
&Scaron;ef Nacionalnog&nbsp;ekonoskog savjeta Kevin Haset izjavio je kako SAD trenutno rade na &bdquo;otprilike 24 trgovinska sporazuma&rdquo;. Prema njegovim riječima, ministar trgovine Hauard Latnik i američki trgovinski predstavnik Džamison Grir zajednički vode pregovore, a cilj je konkretizovati dogovore tokom 90-dnevne pauze koju je Tramp odredio za uvođenje recipročnih carina.
U odvojenim obraćanjima novinarima nijedna strana nije pomenula sporazum o smanjenju američkih carina od 145% na kinesku robu niti kineskih carina od 125% na američku robu.

Dogovorili se SAD i Kina? Peking: Velika i dobra vijest za svijet

PRODUKTIVNI PREGOVORI OCIJENILI I AMERIČKI PREDSTAVNICI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se sastane sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u četvrtak u Turskoj, nakon &scaron;to mu je predsjednik SAD Donald Tramp putem dru&scaron;tvene mreže poručio da odmah pristane na pregovore u Istanbulu, koje je predložila Rusija.
"Jo&scaron; uvijek čekamo ruski odgovor na prekid vatre od 30 dana"
Predshednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ukrajinski predlog o prekidu vatre od 30 dana i dalje na stolu, kao i da Kijev jo&scaron; uvijeek čeka odgovor Moskve.
Zelenski je rekao i da će ukrajinske snage biti spremne da odgovore srazmerno, ako ruske trupe prekr&scaron;e prekid vatre koji, kako je predloženo, treba da počne u ponedjeljak.
Zelenski: Spreman sam da se sastanem sa Putinom
Ukrajinski predsednik izjavio je da je spreman da se sastane sa Vladimirom Putinom&nbsp; u Istanbulu ,nakon &scaron;to mu je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da odmah pristane na ponudu za razgovore sa Rusijom.
Zelenski je, takođe, rekao da Ukrajina očekuje da će potpuno primirje početi u ponedjeljak kako bi se obezbijedila neophodna osnova za diplomatiju za okončanje rata.
"I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak&ldquo;, rekao je Zelenski.
Tramp: Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići mir sa Rusijom
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da "počinje da sumnja" da će Ukrajina postići sporazum o prekidu vatre sa Rusijom i pozvao je da se u četvrtak sastane sa ruskim zvaničnicima u Turskoj.
"Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići sporazum sa Putinom, koji ne želi sporazum o prekidu vatre, već sastanak u Turskoj da bi pregovarali o mogućem okončanju rata", naveo je Tramp.
&nbsp;

Zelenski spreman na sastanak sa Putinom u Turskoj; Tramp: Ukrajina odmah da pristane na pregovore

AMERIČKI PREDSJEDNIK SAOPŠTIO I DA POČINJE DA SUMNJA DA ĆE UKRAJINA POSTIĆI MIR SA RUSIJOM

Birali&scaron;ta na parlamentarnim izborima u Albaniji zatvorena su poslije 19 sati, a Centralna izborna komisija je saop&scaron;tila da će preliminarne rezultate objaviti u utorak uveče. Do 18 časova glasalo je 41,3 odsto upisanih birača. Albanski mediji predstavljaju prve projekcije na osnovu izlaznih anketa prema kojima vodi Socijalistička partija aktuelnog predsjednika Edija Rame, sa vi&scaron;e od 51 odsto glasova. Koalicija Demokratske stranke "Veličanstvena Albanija" Salija Beri&scaron;e trebalo bi da ima podr&scaron;ku oko 38 odsto birača. Izbori su protekli relativno mirno uz sporadične incidente, tvrde tamo&scaron;nji analitičari. Partije se bore za ukupno 140 poslaničkih mesta.
Izlasnost na izborima je do 18 sati bila je manja u odnosu na isti period tokom prethodnih izbora 2021. godine. Manja izlaznost zabilježena je na sjeveru zemlje &ndash; u Skadru, i na jugu &ndash; u Đirokastri, pokazuju podaci albanske CIK prikupljeni sa 3.239 od ukupno 5.225 biračkih mesta.
Rekordno mali broj glasača zabilježen je u lučkom gradu Valoni, gdje je na birali&scaron;ta iza&scaron;lo svega 26 odsto građana, zbog čega su reagovale i Socijalistička partija i Demokratska partija.
Portparoli stranaka su na odvojenim konferencijama za novinare saop&scaron;tili da su tražili od CIK-a da se termin okončanja glasanja u Valoni pomjeri sa 19 na 22 sata, &scaron;to je CIK odbila. Malu izlaznost u Valoni pravdaju održavanjem biciklističke trke Điro d'Italija, čija se etapa održala u tom gradu.
Albanska dijaspora je prvi put imala pravo glasa. U Grčkoj je izlaznost do 18 sati bila iznad 70 odsto.
Biračka mjesta otvorena su jutros u 7.00, a pravo glasa imalo je oko 3,7 miliona ljudi.&nbsp;
Ukupno 2.046 kandidata, odnosno 186 kandidata iz svake izborne jedinice, takmiči se za 140 mjesta u parlamentu.
Vladajuća Socijalistička partija poku&scaron;ava da osvoji istorijski četvrti mandat.&nbsp;
Opozicija je podijeljena, sa Demokratskom partijom kao drugom najjačom političkom snagom, uz niz manjih partija i pokreta.

Prve izlazne ankete: Partija Edija Rame vodi na parlamentarnim izborima u Albaniji

ZAVRŠENO GLASANJE

U Albaniji će se danas održati parlamentarni izbori na kojima će građani ove zemlje odabrati 140 članova parlamenta. &nbsp; Iako na izbore izlazi veliki broj stranaka, u fokusu su Socijalisti, koje predvodi Edi Rama, te blok okupljen oko Demokratske stranke. Rama je na mjestu premijera od 2013. godine i ovo bi mu, ako bi Socijalisti ponovo pobijedili, bio čak četvrti mandat, po čemu je apsolutni rekorder u Albaniji.
Ipak, Demokratska stranka je angažovala čak i ljude iz tima američkog predsjednika Donalda Trampa kako bi poku&scaron;ali konačno doći do pobjede protiv njegovih Socijalista.
Uz preuzimanje osoblja iz Trampovog tima, albanska opozicija je preuzela i njihove poruke, pa im je predizborni slogan "Napravimo Albaniju veličanstvenom."
Predizborne ankete ponovo predviđaju pobjedu Socijalista, kojima procjenjuju podr&scaron;ku između 45 i 50 posto.
S druge stranke, blok okupljen oko demokrata ima između 31 i 37 posto podr&scaron;ke među glasačima koji su odgovarali na ove ankete.
Ono &scaron;to može biti važan faktor za opoziciju je činjenica da 250.000 ljudi iz albanske dijaspore ima pravo glasa na ovim izborima, te ako oni odluče da glasaju za Demokratsku stranku, Rama bi se mogao naći u problemu.
Biračka mjesta se otvaraju u 7 sati, a preliminarni rezultati očekuju se večeras.

U Albaniji danas parlamentarni izbori

MOŽE LI EDI RAMA I ČETVRTI PUT POSTATI PREMIJER?

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Kijev na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore. Ruska vojska je izvr&scaron;ila niz vazdu&scaron;nih udara na Kupjansk i Kijev, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Tramp o Putinovom pozivu na pregovore: Potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, povodom predloga ruskog predsjednika Vladimira Putina o direktnim pregovorima Moskve i Kijeva, da bi to bio &ldquo;potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu&rdquo;.
&ldquo;Pomislite na stotine hiljada života koji će biti spa&scaron;eni ako se ovo beskrajno &lsquo;krvoproliće&rsquo;, nadamo se zavr&scaron;i. Biće to potpuno novi i mnogo bolji svijet. Nastaviću da radim sa objema stranama kako bih obezbijedio da se to desi. SAD žele da se umjesto toga (rata) fokusiraju na obnovu i trgovinu. Pred nama je velika nedjelja&rdquo;, rekao je Tramp u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži TruthSocial.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je predložio da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, &ldquo;bez ikakvih preduslova&rdquo; 15. maja u Istanbulu, prenijeli su ruski mediji.
Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore.
Ruski lider je dodao da je Rusija usmjerena na to da sa Ukrajinom sprovede ozbiljne pregovore kako bi se otklonili osnovni uzroci sukoba. Ukrajina jo&scaron; nije odgovorila na ovaj predlog.
Kijev pod napadom dronova, građani upozoreni da ostanu u skloni&scaron;tima
Ruske snage su rano jutros izvr&scaron;ile vazdu&scaron;ni napad na Kijev, a eksplozije su odjekivale &scaron;irom ukrajinske prijestonice.
&ldquo;Ukrajinske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane dejstvuju u Kijevu, gdje je u toku napad ruskih dronova. Ostanite u skloni&scaron;tima&rdquo; napisao je Kličko u obraćanju građanima na Telegramu, prenio je Ukrinform.
Rad sistema protivvazdu&scaron;ne odbrane potvrdila je i kijevska gradska vojna uprava.
&ldquo;Na obodu Kijeva, protivvazdu&scaron;na odbrana nastavlja borbeni rad protiv neprijateljskih vazdu&scaron;nih ciljeva&rdquo;, saop&scaron;tila je gradska vojna uprava, pozivajući građane da ostanu u skloni&scaron;tima dok se uzbuna zbog napada dronovima ne zavr&scaron;i.
Ranije je Ratno vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine upozorilo da su ruske trupe lansirale dronove iz različitih pravaca, a vazdu&scaron;na uzbuna je progla&scaron;ena u nizu regiona, uključujući i oblast Kijeva.
Napad se dogodio nekoliko sati nakon &scaron;to je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio direktne razgovore sa Ukrajinom 15. maja u Istanbulu, za koje je rekao da bi trebalo da imaju za cilj postizanje trajnog mira.
Noćni vazdu&scaron;ni udari na Kupjansk, povrijeđena tri civila
Ruska vojska je izvr&scaron;ila niz vazdu&scaron;nih udara na Kupjansk, grad u Harkovskoj oblasti, gdje su tri osobe povrijeđene.
Prema informacijama lokalnih vlasti, udari su pogodili civilne infrastrukturne objekte, uz značajnu materijalnu &scaron;tetu.
Putin pozvao Ukrajinu na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao Kijev na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu.
&ldquo;Predlažemo da kijevske vlasti nastave pregovore koje su prekinule krajem 2022. godine, nastave direktne pregovore, i to bez ikakvih preduslova. Predlažemo da bez odlaganja počnu sljedećeg četvrtka, 15. maja, u Istanbulu, gdje su ranije održani i gdje su prekinuti&ldquo;, rekao je Putin u obraćanju medijima.
Kako je rekao, on će se lično obratiti predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu da organizuje pregovore.
Putin je zahvalio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa za sve posredničke napore kada je riječ o rje&scaron;avanju ukrajinskog konflikta.
&ldquo;Ko zaista želi mir, tej ne može da ne podrži predloge Rusije o pregovorima. Ponuda Moskve o je na stolu, a odluka je sada na Kijevu i njegovim pokroviteljima&ldquo;, istakao je Putin.
Ruski lider je dodao da je Rusija usmjerena na to da sa Ukrajinom sprovede ozbiljne pregovore kako bi se otklonili osnovni uzroci sukoba.
Nakon sastanka evropskih lidera i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Kijevu, &ldquo;koalicija voljnih&rdquo; podržala je primirje između Kijeva i Moskve u trajanju od 30 dana, koje bi trebalo da počne 12. maja.
Evropski lideri, međutim, uslovili su predsjednika Rusije Vladimira Putina da bezuslovno prihvati predlog o prekidu vatre, ili će, u suprotnom, uvesti nove sankcije Moskvi i povećati isporuke oružja Kijevu.
Zelenski je, takođe, poručio da je nemoguće okončati rat bez prekida vatre, jer se bez tridesetodnevnog primirja ne može otvoriti put za diplomatiju.
Sa druge strane, Kremlj je odgovorio da će Rusija razmotriti predlog, te da ukrajinski saveznici ne mogu da izoluju Moskvu, kao i da su poruke iz Evrope kontradiktorne i konfrontacione.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da isporuke oružja Ukrajini, koje svakodnevno stižu iz Evrope i SAD, treba da prestanu tokom primirja.
U isto vrijeme, njemački kancelar Fridrih Merc ponovio je da će Njemačka nastaviti sa pomoći Ukrajini, ali bez objavljivanja detalja. Merc smatra da postoji &scaron;ansa za mir, ali da Rusija mora shvatiti beznadežnost daljeg sukoba.

Putin pozvao Kijev na direktne pregovore bez preduslova 15. maja u Istanbulu; Tramp: Potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu

RAT U UKRAJINI

Evropska unija zvanično se pridružila pozivu Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i drugih međunarodnih partnera na potpuni i bezuslovni prekid vatre u Ukrajini u trajanju od najmanje 30 dana, navedeno je u saop&scaron;tenju visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas.
"Evropska unija ostaje čvrsta u svojoj posvećenosti sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru u Ukrajini, zasnovanom na principima Povelje UN i međunarodnog prava, i pozdravlja sve napore da se takav mir postigne", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kalas je istakla da bi pauza u sukobima mogla da bude ključan korak ka smanjenju "patnje civila i omogućavanju prostora za smislene pregovore o okončanju agresivnog rata".
Prema njenim riječima, Rusija sada mora da pokaže svoju želju da se postigne mir.
Ultimatum Evrope Rusiji &ndash; tridesetodnevno primirje ili "masovne sankcije"
Evropski lideri, koji su u zajedničkoj poseti Kijevu, postavili su ultimatum ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: da do ponedjeljka potpi&scaron;e bezuslovni prekid vatre ili će se suočiti sa masovnim sankcijama i isporukom oružja Ukrajini.
"Svi mi ovdje, zajedno sa SAD, prozivamo Putina. Ako je ozbiljan u vezi sa mirom, onda ima priliku da to sada pokaže", rekao je britanski premijer Kir Starmer.
Zelenski i evropski lideri telefonom razgovarali sa Trampom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske, koji su u poseti Kijevu, imali su telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Urajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha naveo je da su Ukrajina i svi njeni saveznici spremni za potpuno bezuslovno primirje na kopnu, u vazduhu i na moru u trajanju od najmanje 30 dana, počev od ponedeljka.
Telefonski razgovor je opisao kao "produktivan".
Prethodno je Rojters prenio da se generalni sekretar NATO-a Mark Rute pridružio pozivu "koalicije voljnih", dodajući da je jasno da je ta grupa posvećena i da nastavlja da stoji uz Ukrajinu.
Kremlj: Kontradiktorne poruke iz Evrope
Moskovski Kremlj je optužio evropske zemlje da daju kontradiktorne i izjave koje su u konfrontaciji, nakon &scaron;to su evropski lideri podržali američki plan za 30-dnevno primirje u Ukrajini i zapretili Rusiji "masovnim&ldquo; sankcijama ako ga se ne pridržava.
"Čujemo mnogo kontradiktornih izjava iz Evrope, generalno su konfrontacione prirode, a ne usmjerene na poku&scaron;aj oživljavanja na&scaron;ih odnosa", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je, takođe, poručio da ukrajinski saveznici neće moći da izoluju Moskvu.
"Veoma je te&scaron;ko izolovati zemlju poput Rusije jer zauzimamo veoma veliki dio planete, ali to nije glavna stvar. Glavno je da Rusija aktivno razvija odnose sa velikim brojem zemalja u svim pravcima", kaže Peskov.

Ultimatum evropskih lidera Putinu – prekid vatre ili "masovne sankcije"; Kremlj: Konradiktorne poruke Evrope

ROK DO PONEDJELJKA

Indija i Pakistan dogovorili su, nakon pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prekid vatre, saop&scaron;tili su zvaničnici tih država.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, američki predsjednik Donald Tramp je u objavi na mreži Truth Social kazao da je do&scaron;lo do dogovora o prekidu vatre i pohvalio dvije zemlje zbog kori&scaron;ćenja "zdravog razuma i velike inteligencije".
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishak Dar potvrdio je Trumpovu objavu o prekidu vatre, u sukobu koji je nastao nakon napada u indijskom Ka&scaron;miru prije dvije sedmice u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
"Pakistan i Indija su se dogovorili o prekidu vatre s trenutnim efektom. Pakistan je oduvijek težio miru i sigurnosti u regiji, bez ugrožavanja svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", naveo je Dar.
Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri takođe je potvrdio da je generalni direktor vojnih operacija za Pakistan danas pozvao svog indijskog kolegu i da su se dvije strane složile da će prestati s bilo kakvom pucnjavom na kopnu, vazduhu i sa mora.
Američki državni sekretar Marko Rubio, na dru&scaron;tvenij mreži X, potvrdio je primirje između Indije i Pakistana, navodeći da je u proteklih 48 sati razgovarao s visokim indijskim i pakistanskim zvaničnicima.
Razgovori su, kako je dodao, uključivali američkog potpredsjednika J.D. Vancea, premijere Indije i Paksistana, Narendru Modija i &Scaron;ehbaza &Scaron;arifa.
"Zadovoljstvo mi je objaviti da su vlade Indije i Pakistana pristale na trenutni prekid vatre i početak razgovora o &scaron;irokom spektru pitanja na neutralnom mjestu", naveo je Rubio.

Indija i Pakistan dogovorili prekid vatre

UZ POSREDOVANJE SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

Američki predsjednik Donald Tramp ne planira da se sastane sa &scaron;efom Kremlja Vladimirom Putinom tokom posjete Bliskom istoku, potvrdila je Bijela kuća. Predsednik Volodimir Zelenski najavio je da će se danas održati sastanak "koalicije voljnih" koja okuplja države spremne da podrže strani vojni kontingent u Ukrajini.
Kalas: EU priprema plan "B" u slučaju mađarskog veta
Evropska unija priprema plan "B" u slučaju da Mađarska stavi veto na pristupanje Ukrajine EU, izjavila je u petak u Lavovu visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbejdnost Kaja Kalas.
Prema njenim riječima, Evropska unija se nada podr&scaron;ci za članstvo Ukrajine od 27 zemalja članica, to je, kako je navela, plan "A".
"Ukrajina ima svoj domaći zadatak, a i EU mora da uradi svoj domaći zadatak. I mi sarađujemo sa mađarskom vladom. Ali ako ne uspije, već radimo na planu B. Ali neću ga otkriti. Jo&scaron; uvijek smo u procesu", rekla je ona, prenosi "Evropska pravda".
Ocijenila je da je članstvo Ukrajine u EU "ponovno ujedinjenje&ldquo;.
Mađarska blokira otvaranje klastera o pregovorima o pristupanju Ukrajine EU od početka 2025. godine. Vlada te zemlje je saop&scaron;tila da će "članstvo Ukrajine u EU biti teret i za blok i za Mađarsku".
Kim Džong Un: Uče&scaron;će Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini je opravdano
Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un izjavio je da je uključenost njegove zemlje u rat u Ukrajini "opravdana", ocjeniv&scaron;i to kao ostvarenje suverenih prava u odbrani "bratske nacije", prenijela je sjevernokorejska državna agencija KCNA.
"Na&scaron;e uče&scaron;će u sukobu je pravedno i spada u suverena prava na&scaron;e republike. Smatram sve hrabre vojnike koji su učestvovali u operaciji Kursk herojima i najvi&scaron;im predstavnicima časti na&scaron;e nacije", rekao je Kim.
Kim je, takođe, rekao da Pjongjang neće oklevati da odobri upotrebu vojne sile ako Sjedinjene Države nastave, kako je rekao, sa "vojnim provokacijama protiv Rusije", prenio je Rojters.
Peskov: Rusija podržava predlog o 30-dnevnom primirju, neophodno razmotriti nijanse
Rusija je odmah podržala predlog o 30-dnevnom primirju u Ukrajini, ali je neophodno da se razmotre nijanse, rekao je potparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Dodao je da ruska vojska analizira situaciju u vezi sa napadima ukrajinskih oružanih snaga u kontekstu primirja, koje je Rusija jednostrano proglasila povodom Dana pobjede, prenosi agencija RIA Novosti.
Peskov je rekao da je neophodno da se razume na &scaron;ta je njemački kancelar Fridrih Merc mislio kada je rekao da bi primirje moglo da se postigne ovog vikenda.
Potparolj Kremlja je, takođe, pozdravio napore svih zemalja za okončanje sukoba u Ukrajini.
Isporuke oružja Ukrajini trebalo bi da prestanu tokom privremenog primirja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za Ej-Bi-Si njuz.
"Ako govorimo o prekidu vatre, &scaron;ta ćemo onda da uradimo sa snabdijevanjem oružjem koje svakodnevno dolazi iz Sjedinjenih Država i evropskih zemalja", rekao je Peskov, prenio je TASS.
Naglasio je da će, u suprotnom, Kijev biti u prednosti.
"Ukrajina će nastaviti potpunu mobilizaciju, prebacivanje novih trupa na front. Ukrajina će iskoristiti ovaj period za obuku novog vojnog osoblja i odmor onih koji su već u redovima. Pa za&scaron;to bismo Ukrajini dali takvu prednost", rekao je Peskov.&nbsp;
Međusobne optužbe za kr&scaron;enje primirja
Moskva i Kijev nastavljaju da se optužuju za kr&scaron;enje trodnevnog primirja povodom Dana pobjede nad fa&scaron;izmom. Rusija tvrdi da su ukrajinske trupe ponovo poku&scaron;ale da probiju rusku granicu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti dok Kijev optužuje ruske snage za napad na pograničnu oblast Sumi, na sjeveru zemlje.
Ambasada Sjedinjenih Država u Ukrajini je pozvala sugrađane na oprez zbog rizika od velikog vazdu&scaron;nog napada u narednih nekoliko dana.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp i evropski partneri Ukrajine jedinstveni u mi&scaron;ljenju da treba da postoji potpuni prekid vatre, najmanje 30 dana.Francuski predsjednik Emanuel Makron podržao je poziv Trampa na potpuno primirje i pozvao Rusiju da učini isto.
Bijela kuća je saop&scaron;tila da predsjednik Donald Tramp ne planira da se sastane sa &scaron;efom Kremlja Vladimirom Putinom tokom posjete Bliskom istoku
Zelenski je najavio da će danas u Kijevu biti &nbsp;održan sastanak "koalicije voljnih", a predsjednik Francuske je potvrdio uče&scaron;će na onlajn skupu.
Mađarska je protjerala dvojicu ukrajinskih diplomata zbog optužbi za &scaron;pijunažu, objavio je &scaron;ef diplomatije Peter Sijarto.

Bijela kuća: Tramp ne planira susret sa Putinom tokom posjete Bliskom istoku; Danas sastanak “koalicije voljnih”

NASTAVLJENE MEĐUSOBNE OPTUŽBE ZA KRŠENJE PRIMIRJA

U 2021. u Francuskoj je živjelo sedam miliona imigranata, ili 10,3 odsto stanovni&scaron;tva, pokazuje demografsko istraživanje u kojemu se prvi put u zadnjih deset godina istražuje razvoj imigranata kroz nekoliko nara&scaron;taja.
"Vi&scaron;e od 10 odsto stanovni&scaron;tva u Francuskoj činili su imigranti" u 2021. u smislu osobe "rođene kao stranac u inostranstvu", a "1968. bilo ih je 6,5 odsto", navodi Državni zavod za statistiku i ekonomsko istraživanje (INSEE) u dokumentu pod nazivom "Migranti i njihovi potomci u Francuskoj".
Vi&scaron;e od trećine (36 posto) tih ljudi steklo je francusko državljanstvo.
Polovina ih je iz Afrike, žena je 52 odsto
Migranti dolaze iz raznih zemalja. Prije pedeset godina najveći broj ih je dolazio iz južne Evrope, a sada uglavnom iz zemalja Magreba, Afrike i Azije.
Tako je broj migranata iz &Scaron;panije i Italije pao s 543.000 u 2011. na 531.000 u 2021, a iz Magreba ih je danas 2 miliona (1,63 miliona u 2011.). Ukupno gledano, gotovo polovina raseljenika u 2021. bila je iz Afrike (3,31 milion od 6,96 miliona).
Žene čine ne&scaron;to vi&scaron;e od polovinu (52 odsto) te populacije (44 odsto 1968.).
Imigracija se sabira u velikim aglomeracijama, dodaje se u studiji, u kojoj se navodi da je 20 odsto stanovnika Pariza raseljeničkog porijekla, a u Sen-Sen-Deni, radničkoj četvrti na sjeveru glavnog grada, čak 32 odsto.

U Francuskoj 10 odsto stanovništva imigranti