Globus

Rusija je predložila drugu rundu direktnih razgovora s Ukrajinom u Istanbulu 2. juna, kako bi podnijela svoj "memorandum" kojim bi se izložili ruski uslovi za trajni mirovni sporazum, prenosi AFP.
"Na&scaron;a delegacija, na čelu sa (Vladimirom) Medinskim, spremna je da predstavi ovaj memorandum ukrajinskoj delegaciji i pruži potrebna obja&scaron;njenja tokom druge runde direktnih pregovora koji se nastavljaju u Istanbulu 2. juna", rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Medinski je predvodio rusku delegaciju na pregovorima 16. maja u Istanbulu. To su bili prvi direktni mirovni razgovori Kijeva i Moskve od proljeća 2022. godine, početka velikog ruskog napada na Ukrajinu.
Razgovori 16. maja u Istanbulu nisu rezultirali velikim probojem u pronalaženju diplomatskog rje&scaron;enja za sukob, ali su se dvije strane obavezale na razmjenu zarobljenika, u formatu 1.000 za 1.000, koja je zavr&scaron;ena pro&scaron;log vikenda.
Kijev jo&scaron; nije odgovorio na taj prijedlog.
Kremlj je ranije 28. maja odbacio prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za trilateralni samit s kolegama iz Rusije i SAD-a, Vladimirom Putinom i Donaldom Trumpom, u cilju unapređenja mirovnih pregovora.

Rusija predložila drugu rundu razgovora s Ukrajinom 2. juna u Istanbulu

KIJEV JOŠ NIJE ODGOVORIO NA TAJ PRIJEDLOG

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je trilateralni sastanak sa predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije, Donaldom Trampom i Vladimirom Putinom, u cilju unapređenja mirovnih pregovora.
"Spremni smo za format Tramp-Putin-ja", navodi se u izjavi Zelenskog, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zelenski je kazao da je spreman za bilo koji format.
&bdquo;Ako Putinu ne odgovara bilateralni sastanak, ili ako svi žele trilateralni sastanak, to mi ne smeta", dodao je Zelenski.
On je naveo da očekuje sankcije SAD-a protiv energetskog sektora i bankarskog sistema Rusije, po&scaron;to Moskva jo&scaron; nije prihvatila predlog o prekidu vatre.
Kako je rekao Zelenski, Rusija razmje&scaron;ta vi&scaron;e od 50 hiljada vojnika u blizini sjeveroistočne ukrajinske oblasti Sumi, u pripremi za moguću ofanzivu na pograničnu teritoriju.
Moskva je ranije najavila da želi da stvori "tampon zonu" kako bi spriječila upade iz Kijeva.
Zelenski je kazao da Rusija želi da protjera ukrajinske trupe iz svog Kurskog regiona, koji se nalazi preko granice i da pripremi ofanzivu na Sumsku oblast.
Tramp je, u međuvremenu, ponovo optužio Putina nakon &scaron;to je Rusija u ponedjeljak zavr&scaron;ila trodnevno bombardovanje najvećim vazdu&scaron;nim napadom u dosada&scaron;njem ratu koji traje vi&scaron;e od tri godine.
On je kazao da je do sada "za&scaron;titio" Rusiju od bolnih mjera, ali je nagovijestio da gubi strpljenje jer Putin i dalje ignori&scaron;e njegov pritisak za prekid vatre.
"Ono &scaron;to Putin ne shvata je da bi se, da nije bilo mene, Rusiji već dogodilo mnogo zaista lo&scaron;ih stvari. Igra se vatrom", naveo je Tramp u utorak u objavi na mreži Truth Social.

Zelenski predlaže trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom

KAZAO DA JE SPREMAN ZA BILO KOJI FORMAT

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, uprkos svom problematičnom odnosu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, smatra da Bijelu kuću i dalje vi&scaron;e ''iritira'' ruski predsjednik Vladimir Putin nego on.
''Možda ja izgovorim neke neprijatne stvari, ali govorim istinu. I kažem ono &scaron;to mislim. A on (Putin) ponekad kaže veoma lijepe stvari, ali te stvari su laži. I mislim da su za inteligentne ljude oni koji lažu vi&scaron;e zabrinjavajući&ldquo;, rekao je Zelenski.
On je ocijenio da sa Putinom ne može da se vodi dijalog, rekav&scaron;i da ''ako mislite da ste u dijalogu, zapravo ste sami&ldquo;, prenosi Politiko.
Zelenski je istakao da misli da su Tramp i njegova administracija, koji traže brz prekid neprijateljstava, sada shvatili da Putin ne želi da okonča svoju invaziju na Ukrajinu onako kako Bijela kuća to želi.
Zelenski, koji se sukobio sa Trampom u Ovalnom kabinetu krajem februara, i dalje želi da SAD uvedu dalje sankcije Rusiji, ''jer samo intenziviranje pritiska može natjerati Moskvu da razmi&scaron;lja o miru''.
&nbsp;

Zelenski: Putin iritira Trampa više nego ja

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

U Iranu je pogubljen mu&scaron;karac osuđen zbog &scaron;pijunaže za Izrael, objavili su danas tamo&scaron;nji državni mediji.
Mediji pi&scaron;u da je Pedram Madani (41) obje&scaron;en, nakon &scaron;to je Vrhovni sud zemlje potvrdio smrtnu kaznu koju je izrekao niži sud.
Zvanična novinska agencija IRNA prenijela je da je Madani posjetio Izrael i sastao se sa zvaničnicima Mosada, kako bi im prenio poverljive informacije o zgradama u Iranu u kojima je instalirana važna oprema.
Nijesu navedeni detalji, ali se navodi da je Madani primio devize i kriptovalute u zamjenu za informacije.
Jo&scaron; se navodi da se sa Mosadom sastajao i u izraelskoj ambasadi u Belgiji.
Izraelska bezbjednosna agencija nije komentarisala slučaj.
Vlasti su uhapsile Madanija 2020.&nbsp;

U Iranu pogubljen čovjek osuđen zbog špijuniranja za Izrael

NAKON ŠTO JE VRHOVNI SUD TE ZEMLJE POTVRDIO SMRTNU KAZNU

&Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin poručio je da Rusija ne može da opstane bez suvereniteta, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Moskva ne planira da okonča rat, već naprotiv, priprema nove ofanzive. &Scaron;ef turske diplomatije Hakan Fidan izjavio je da je njegova zemlja uvijek spremna da bude domaćin u pregovorima o Ukrajini.&nbsp;
Najmanje osmoro ljudi povrijeđeno u ruskom napadu dronovima na Harkovsku oblast
Najmanje osam osoba, uključujući četvorogodi&scaron;nju djevojčicu, povrijeđeno je u ruskom napadu dronovima na Harkovsku oblast, izjavio je regionalni guverner Oleg Sinehubov.
U selu Vasi&scaron;evo, povrijeđeni su mu&scaron;karci starosti 51, 43 i 59 godina, a četvorogodi&scaron;nja djevojčica je dožijvela akutnu reakciju na stres.
Jo&scaron; četiri osobe su povrijeđene u selu Eshar, mu&scaron;karci od 63 godine i 80 godina, i žene starosti 63 godine i 71 godinu, prenosi Ukrinform.
Tokom noći oborena 33 ukrajinska drona iznad Moskve, privremeno zatvoreni aerodromi
Tokom noći, snage protivvazdu&scaron;ne odbrane Rusije oborile su 33 drona ukrajinskih oružanih snaga koji su letjeli u pravcu Moskve, saop&scaron;tio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin.
Prema riječima gradonačelnika Moskve, za sada nema izvje&scaron;taja o ozbiljnijoj &scaron;teti i žrtvama u ovim napadima, prenosi agencija RIA Novosti.
Hitne službe rade na mjestu oborenih dronova. Iz bezbjednosnih razloga na snazi su privremena ograničenja polijetanja i slijetanja aviona na aerodromima Vnukovo, Domodedovo, &Scaron;eremetjevo i Žukovski.
Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se intenziviranjem napada u Ukrajini &ldquo;igra vatrom&rdquo;. Poručio je da je tokom svog mandata spriječio ozbiljne posljedice po Rusiju, ističući da &scaron;ef Kremlja toga nije svjestan.
Reagovao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je poručio da će Rusija osiguravati svoji bezbjednost nezavisno od toka mirovnog procesa i ocjena američkog predsjednika Donalda Trampa. Istakao je da ni SAD ni Evropa ne žele da vide napade koje Ukrajina poku&scaron;ava da izvede na civilne objekte u Rusiji.
&Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin izjavio je da Rusija ne može da opstane bez suvereniteta i istakao da je u sada&scaron;njoj situaciji najvažniji zadatak unutra&scaron;nja mobilizacija svakog pojedinca i dru&scaron;tva.
S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je da, prema ocjenama ukrajinskih obavje&scaron;tajnih službi, Putin i njegovo najbliže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine. Prema njegovim riječima, povjerljivi podaci ukazuju da Kremlj ne razmatra mir ili diplomatiju, već naprotiv, priprema nove ofanzive.
Za to vrijeme borbe na terenu se nastavljaju. U sedam ruskih regiona, po navodima Moskve, oboreno je skoro 100 ukrajinskih dronova, dok je Rusija koristila bespilotne letjelice za napade na jugu i jugoistok Ukrajine
&Scaron;ef turske diplomatije Hakan Fidan izjavio je da je njegova zemlja uvijek spremna da bude domaćin u pregovorima o Ukrajini.

Tramp, Putin i Zelenski – suprotstavljene poruke o daljem toku rata – igra ratom, suverenitet i nove ofanzive

RAT U UKRAJINI

Savezna vlada spremna je naložiti svojim agencijama da raskinu ugovore s Harvardom u ukupnom iznosu od oko 100 miliona dolara, rekla su za CNN dva visoka službenika Trampove administracije, &scaron;to je najnovija kritika upućena univerzitetu kojI odbija udovoljiti nizu političkih zahtjeva Bijele kuće zbog &scaron;ireg politički nabijenog napada na američke fakultete.
Najnovija direktiva koja se odnosi na Harvard biće dostavljena u utorak u pismu kojim će se, takođe, naložiti vladinim agencijama da traže nove dobavljače za savezna sredstva, kazali su zvaničnici. Uprava za op&scaron;te usluge &ldquo;poslaće danas pismo saveznim agencijama tražeći od njih da navedu sve ugovore s Harvardom i mogu li se oni otkazati ili preusmjeriti negdje drugdje&rdquo;, rekao je jedan zvaničnik za CNN.
Planirani rezovi, dolaze uz 2,65 milijardi dolara nedavnih saveznih rezova za Harvard. CNN je kontaktirao pravne zastupnike Harvarda, koji je posljednjih sedmica podnio najveći dio bijesa Bijele kuće protiv institucija za koje vjeruje da simbuloziju liberalni probuđeni front.
Univerzitet u blizini Bostona uglavnom je odbio mnoge vladine zahtjeve, uključujući i to da preda cjelokupnu evidenciju o pona&scaron;anju stranih studenata.
&ldquo;Univerzitet se neće odreći svoje nezasnosti niti svojih ustavnih prava&rdquo;, napisao je pro&scaron;log mjeseca predsjednik Harvarda Alan Garber.
Najstariji i najbogatiji univerzitet u zemlji tužio je Trampovu administraciju pro&scaron;li mjesec zbog zamrzavanja 2,2 milijarde dolara saveznih podr&scaron;ki i ugovora, a od tada je zaustavilo dodatnih 450 miliona dolara Harvardu.
Trampova administracija pro&scaron;le sedmice otkazala&nbsp; je Harvardu mogućnost upisa stranih studenata, potez koji je u utorak predmet konferencije o statusu nakon &scaron;to ga je savezni sudija stavio na čekanje. Fakultet tvrdi da je oduzimanje njegove certifikacije u Programu studenata i posjetitelja na razmjeni bila &ldquo;jasna odmazda&rdquo; zbog odbijanja ideolo&scaron;ki utemeljenih političkih zahtjeva vlade.
Tramp je nadalje zaprijetio da će ukinuti dodatnih tri milijarde dolara federalnih podr&scaron;ki Harvardu i ukinuti mu status oslobađenja od poreza.

Tramp nastavlja rat protiv Harvarda: Raskidaju se ugovori vrijedni 100 miliona dolara

BIJELA KUĆA PROŠLE SEDMICE OTKAZALA HARVARDU MOGUĆNOST UPISA STRANIH STUDENATA

Ministri Evropske unije (EU) odobrili su danas program od 150 milijardi eura za povećanje odbrambenih izdataka u bloku.
Uredbu SAFE (Bezbjednosna akcija za Evropu) prvi put je predložila u martu Evropska komisija kao odgovor na pozive zemalja članica za finansijsku i političku podr&scaron;ku za ispunjavanje novih odbrambenih ciljeva koje promovi&scaron;e NATO, i za potencijalno intervenisanje u korist Ukrajine, ukoliko Sjedinjene Američke Države (SAD) preusmjere svoj fokus na ne&scaron;to drugo.
Konačna uredba, u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi da su "prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija od posebne hitnosti i relevantnosti" i da im se mora brzo suprotstaviti.
Zbog vremena potrebnog za razvoj odbrambenih proizvoda i povećanje industrijskih proizvodnih kapaciteta &scaron;irom EU, u uredbi se takođe navodi da će biti od vitalnog značaja da Unija počne da podržava države članice &scaron;to je prije moguće kako bi mogle veoma brzo da naručuju (vojnu opremu).
Brisel je prvo odgovorio na pozive zemalja članica aktiviranjem nacionalne klauzule EU o izuzeću za vojne tro&scaron;kove, &scaron;to znači da rashodi za stavke poput oružja i municije neće biti uračunati u mehanizam kažnjavanja bloka za zemlje koje kr&scaron;e ograničenja potro&scaron;nje EU.
To je stvorilo fiskalni manevar, ali i državama članicama je novac potreban &scaron;to je prije moguće.
Sa nekoliko država članica koje žele da brzo pristupe predloženom novcu, i to bez potrebe za jednoglasno&scaron;ću ili saglasno&scaron;ću Evropskog parlamenta, ambasadori EU su odobrili novi zakon 21. maja, a samo je Mađarska bila protiv.
Nova &scaron;ema funkcioni&scaron;e na isti način kao i nedavni program oporavka EU od COVID-19, koji je imao vrijednost 800 milijardi eura.
Za SAFE, blok će koristiti svoj trostruki A kreditni rejting da prikupi potrebnih 150 milijardi EUR na trži&scaron;tima, a zatim ih pozajmi državama članicama.
U tom smislu, biće mnogo jeftinije nego da većina članica EU poku&scaron;ava da sama odvojeno generi&scaron;e sredstva zaduživanjem.
Pet zemalja EU - Danska, Njemačka, Luksemburg, Holandija i &Scaron;vedska, trenutno uživaju trostruki A rejting, tako da najvjerovatnije neće morati da učestvuju u &scaron;emi, ostavljajući veći dio potencijalnih kredita siroma&scaron;nijim članicama, pi&scaron;e RSE.
Činjenica da krediti imaju maksimalno trajanje od 45 godina, da ih nije potrebno servisirati u prvoj deceniji i da zemlje neće morati da plaćaju PDV na kupljenu opremu su druge prednosti za koje Brisel očekuje da će pokrenuti evropsko odbrambeno izdvajanje.
Međutim, kako navodi RSE, postoje i neki uslovi vezani za sve to.
Prije svega, mnoge zadužene južne države članice se žale da je, za razliku od &scaron;eme oporavka od COVID-a, koja je takođe uključivala komponentu granta, ova inicijativa isključivo kredit, &scaron;to će staviti jo&scaron; veći teret na već opterećene javne finansije.
SAFE bi, takođe, trebalo da stimuli&scaron;e zajedničke nabavke odbrambene opreme između zemalja, a Evropska komisija želi da koristi instrument za stvaranje pravog evropskog trži&scaron;ta odbrane umjesto nacionalno fragmentiranog koji u velikoj mjeri postoji danas.
Veliko pitanje u posljednjih mjesec bilo je ko može da učestvuje u SAFE programu, balansiranje želje različitih država članica da povećaju domaću proizvodnju sa realno&scaron;ću da se ne može svaka komponenta proizvesti u EU.
Za početak, zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), Island, Lihten&scaron;tajn, Norve&scaron;ka i &Scaron;vajcarska, uključene su u &scaron;emu, a isto važi i za državu kandidata za EU - Ukrajinu.
Uredba opravdava njihovo uključivanje navodeći "blisko partnerstvo tih zemalja sa Unijom u industrijskoj proizvodnji odbrambene opreme" i činjenicu da se "Ukrajina direktno suočava sa tekućim agresivnim ratom Rusije".

EU odobrila plan od 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih kapaciteta

UREDBU SAFE (BEZBJEDNOSNA AKCIJA ZA EVROPU) PRVI PUT JE PREDLOŽILA U MARTU EVROPSKA KOMISIJA

Sedam ljudi je povrijeđeno, od kojih troje te&scaron;ko, u eksploziji granata koje su u jednom centru za zabavu u Istanbulu bacile dvije osobe na motociklu.
Zabavni centar u Kagitanu napadnut je ručnim bombama u 1.40 po lokalnom vremenu, u naselju Kagithane Hurijet, u ulici Park, prenose mediji.
Prema prikupljenim informacijama, bombe su bacile dvije osobe na motociklu bez tablica na drugi sprat petospratnice koja se koristi kao mjesto za zabavu, prenosi dnevni list Hurijet objavu agencije Ihlas (IHA).

Dvije osobe na motociklu bacile bombe na zabavni centar u Istanbulu, sedmoro povrijeđenih

TRI OSOBE TEŠKO POVRIJEĐENE

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letjelica, izjavio je ukrajinski &scaron;ef diplomatije Andrij Sibiha. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.&nbsp;
Rusija: Oboreno skoro 100 dronova tokom noći
Ruski sistemi PVO oborili su najmanje 99 ukrajinskih dronova u sedam regiona Rusije, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Dodaje se da je najvi&scaron;e dronova oboreno u Voronje&scaron;koj oblasti, gdje su uni&scaron;tene 23 ukrajinske bespilotne letjelice.
Regionalni načelnik: Ruske snage zauzele četiri naselja u Sumskoj oblasti
Načelnik ukrajinske Sumske oblasti Oleg Grigorov izjavio je da su ruske snage zauzele četiri sela, kao dio poku&scaron;aja stvaranja tampon-zone na ukrajinskoj teritoriji.
Grigorov je u rekao da su stanovnici tih naselja odavno evakuisani.
Zelenski: Obavje&scaron;tajni podaci pokazuju da Rusija nema planove da okonča rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavje&scaron;tajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavje&scaron;tajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
&ldquo;Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mno&scaron;tvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepo&scaron;tovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna&rdquo;, zaključio je Zelenski.
Prema podacima ukrajinske vojske, Rusija je izvela najsnažniji napad bespilotnim letjelicama od početka rata 2022. godine &ndash; lansirano je ukupno 355 dronova. To je treći uzastopni veliki ruski noćni napad, koji su osudile evropske zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na uvođenje o&scaron;trijih sankcija Moskvi, istakav&scaron;i da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
Reagujući na ruske napade, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je imao dobre odnose s ruskim liderom Vladimirom Putinom, ali da sada izgleda kao da je &ldquo;poludio i izgubio kompas, jer bez razloga ubija veliki broj ljudi&rdquo;.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije &ldquo;razmjere laži&rdquo; ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, međutim, smatra da Tramp reaguje sa &ldquo;izvjesnim emocionalnim preopterećenjem u ovom ključnom trenutku&rdquo;, ali je dodao da su mu zahvalni na mirovnim naporima.
Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na kori&scaron;ćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.
Za to vrijeme, iz NATO-a su poručili je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, da bi Ukrajina osigurala odbranu, kao i da bi spriječila dalju agresiju.

Ukrajina za tri dana napadnuta sa hiljadu raketa i dronova; Zelenski: Obavještajni podaci pokazuju da Rusija nema planove da okonča rat

NATO OBEĆAVA DALJU PODRŠKU

Najmanje 50 osoba, uključujući četvoro djece, povrijeđeno je kada je mu&scaron;karac automobilom uletio u gomilu ljudi na paradi pobjede u Liverpulu, koju je organizovao istoimeni fudbalski klub povodom ovogodi&scaron;nje titule u Premijer ligi.
Dvadeset sedam osoba je hospitalizovano, a dvoje je zadobilo teže povrede, među njima i jedno dijete, saop&scaron;tile su tamo&scaron;nje vlasti, naglasiv&scaron;i da se slučaj ne vodi kao teroristički akt.
Policija je nakon incidenta uhapsila 53-godi&scaron;njeg mu&scaron;karca za koga se vjeruje da je upravljao vozilom.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da se u Liverpulu dogodio "užasan" incident.
"Moje misli su sa svima koji su povrijeđeni ili na bilo koji način pogođeni. Želim da zahvalim policiji i službama hitne pomoći na brzom i istrajnom reagovanju u ovom &scaron;okantnom događaju", rekao je Starmer.
Pobjednička parada, organizovana povodom osvajanja titule u Premijer ligi, kretala se rutom dugom 16 kilometara, a fudbaleri Liverpula predvodili su je sa krova autobusa.
&nbsp;

Najmanje 50 osoba povrijeđeno, među kojima ima i djece; Policija: Slučaj se ne vodi kao teroristički akt

NAKON ŠTO JE AUTOMOBILOM ULETIO MEĐU OKUPLJENE NA PROSLAVI TITULE LIVERPULA

Najmanje 13 osoba je poginulo, a 21 je povrijeđena jutros u izraelskom bombardovanju &scaron;kole u ​​gradu Gazi, saop&scaron;tila je palestinska civilna odbrana.
"Izvučena su tijela 13 osoba, dok je 21 povrijeđena jutros u zoru poslije napada izraelske okupacione snage na &scaron;kolu Fahmi Aldžardžaui u Gazi", navela je civilna odbrana.
Ta organizacija je u nedjelju saop&scaron;tila da su 22 osobe poginule u Pojasu Gaze, među kojima trudnica i djeca u seriji izraelskih napada.
Izrael je sredinom marta poslije dvomjesečnog primirja nastavio ofanzivu na Pojas Gaze i intenzivirao vojne operacije 17. maja, u cilju uni&scaron;tenja palestinskog pokreta Hamas, oslobađanja preostalih talaca i preuzimanja kontrole nad teritorijom.
U napadu Hamasa u Izraelu 7. oktobra 2023. poginulo je 1.218 osoba na izraelskoj strani, većinom civila, prema prebrojavanju AFP-a zasnovanim na zvaničnim podacima.
Od 251 osobe otete tog dana, 57 je ostalo u Gazi, od kojih je najmanje 34 mrtvo.
Gotovo 54.000 stanovnika Gaze, uglavnom civila, ubijeno je u izraelskoj vojnoj kampanji, prema podacima Ministarstva zdravlja vlade Hamasa u Gazi, koje UN smatraju pouzdanim.

U bombardovanju škole u ​​Gazi najmanje 13 osoba poginulo, 21 povrijeđena