Globus

Papa Lav XIV je danas svog prvog dana na dužnosti poglavara Rimokatoličke crkve, predvodio i prvu misu u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, zajedno s kardinalima koji su ga dan ranije izabrali, prenosi Radio Slobodna Evropa RSE.
Započeo je misu obraćanjem na engleskom jeziku, rekav&scaron;i kako je &ldquo;Gospodin učinio čudesna djela&rdquo;.
&ldquo;Dok danas zajedno slavimo, pozivam vas da slavimo čuda koja je gospodin učinio i blagoslove koje i dalje izlijeva na nas&rdquo;, rekao je.
Istakao je da je po službi Svetog Petra pozvan da prihvati ovu misiju.
&ldquo;Znam da mogu da računam na svakog od vas da idete sa mnom&rdquo;, naveo je.
Kardinalima je poručio i kako se nada da će njegov izbor pomoći Rimokatoličkoj crkvi da donese svjetlo u &ldquo;mračne noći ovoga svijeta&rdquo; te da može biti &ldquo;vjerni upravitelj&rdquo; cijele Crkve.
Tokom dijela propovijedi na italijanskom jeziku, papa Lav XIV izrazio je žaljenje zbog činjenice da u mnogim dijelovima svijeta tehnologija, novac, uspjeh, moć i užitak imaju veću vrijednost od hri&scaron;ćanske vjere, koja se, kako je upozorio, na mnogim mjestima smatra apsurdnom, namijenjenom slabima i neinteligentnima.
Lav XIV izabran je u četvrtak u četvrtom krugu glasanja. Rođen je u Čikagu kao Robert Francis Prevost, a velik dio života je proveo u Južnoj Americi. Jedan sat nakon &scaron;to se iznad dimnjaka Sikstinske kapele pojavio bijeli dim, iza&scaron;ao je na balkon bazilike svetog Petra, pred desetine hiljada okupljenih.
&ldquo;Čovječanstvu je potreban Krist kao most preko kojeg se dolazi do Boga i njegove ljubavi. Pomozite nam i pomozimo jedni drugima, graditi mostove&rdquo;, poručio je u četvrtak okupljenima u Vatikanu.
Novog papu izabrala su 133 kardinala izbornika mlađih od 80 godina.
Prethodni papa, Franjo, umro je 21. aprila nakon &scaron;to je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.
Tokom svoje vladavine nastojao je otvoriti ozbiljnu instituciju modernom svijetu, donijev&scaron;i niz reformi i omogućiv&scaron;i raspravu o kontroverznim pitanjima poput ređenja žena i boljeg uključivanja LGBT katolika.
&nbsp;

Papa Lav XIV na prvoj misi poručio da Crkva mora osvijetliti “mračne noći ovoga svijeta”

NADA SE DA MOŽE BITI “VJERNI UPRAVITELJ” CIJELE CRKVE

U Moskvi je održana velika proslava povodom Dana pobjede, kojoj su prisustvovali brojni svjetski lideri, među kojima su kineski predsjednik Si Đinping, predsjednici Venecuele i Brazila, Nikolas Maduro i Luiz Inasio Lula da Silva, premijer Slovačke Robert Fico...
Preletom aviona iznad Crvenog trga zavr&scaron;ena je Parada pobjede u Moskvi.
Ministar odbrane&nbsp;Andrej Belousov, u civilnom odijelu, izveo je smotru 11.000 vojnika &ndash; među kojima su bili i oni koji su ratovali u Ukrajini &ndash; i čestitao im Dan pobjede, &scaron;to je dočekano uz gromoglasno odobravanje prisutnih.
Prije nego &scaron;to su avion preletjeli Crveni trg, defilovale su brojne jedinice ruske vojske, ali i pojedinih inostranih snaga.
Nakon ovoga, predstavljena je vojna oprema, posebno tenkovi T-72B3M , T-80BVM, T-90M i druga oklopna vozila, sistemi S-400 , vi&scaron;ecijevni raketni sistemi "tornado-s", mobilni raketni sistemi Jars, kamioni "kamaz" sa dronovima "geran" i "lancet".
Putin: Rusija će uvek biti nepremostiva prepreka nacizmu i antisemitizmu
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je Rusija bila i da će biti prepreka za nacizam i antisemitizam, kao i da će veliki podvig raznih naroda i nacionalnosti u Drugom svjetskom ratu ostati zapamćeni u svjetskoj istoriji.
Putin je na vojnoj paradi u Moskvi povodom dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, rekao da su "istina i pravda na na&scaron;oj strani".
"Kao nasljednici pobjednika obilježavamo 9. maj kao najveći praznik. Bitno je da budemo ujedinjeni i čuvamo na&scaron;e nacionalne interese, tradiciju, kulturu, sve drago i sveto. U Rusiji se Dan pobjede slavi kao najvažniji praznik. Rusija pamti lekcije Drugog svjetskog rata i nikada neće pristati na iskrivljavanje njegovih događaja. Dužni smo da branimo čast boraca Crvene armije", rekao je Putin i čestitao učesnicima parade i veteranima 80. godi&scaron;njicu pobjede.
On je istakao i da je Rusija izborila slobodu i mir za cjelo čovječanstvo.
"Rusija je, po cijenu miliona života, izborila slobodu i mir za cijelo čovječanstvo. Hrabrost sovjetskih boraca odlučila ishod Drugog svjetskog rata. Rusija spu&scaron;ta glavu pred onima koji su dali život u pravednoj borbi za zemlju", naglasio je Putin.
Putin je u govoru koji je trajao 10 minuta rekao i da "nas danas ujedinjuju osećanja radosti, ponosa i zahvalnosti".
Predsednik Rusije zatim je proglasio minut ćutanja u znak sjećanja na poginule u Velikom otadžbinskom ratu.
Vi&scaron;e od 20 svjetskih lidera na Crvenom trgu&nbsp;
Paradi pobede na Crvenom trgu ove godine prisustvuje vi&scaron;e od 20 svjetskih lidera, među kojima i predsjednici Kine Si Đinping, Venecuele Nikolas Maduro, Brazila Luiz Inasio Lula da Silva i premijer Slovačke Robert Fico.
Među njima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a paradi prisustvuje i predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
&Scaron;efovi država prije početka parade stigli su u Kremlj, gdje ih je dočekao ruski predsjednik Vladimir Putin, odakle su se uputili ka Crvenom trgu i zauzeli mjesta na tribinama.
&nbsp;

Vojna parada u Moskvi: Putin: Rusija izborila mir i slobodu za cijelo čovječanstvo

PROSLAVA DANA POBJEDE

Samo nekoliko sati nakon &scaron;to je kardinal Robert Prevost juče naimenovan novim poglavarom Katoličke crkve, Vatikan je objavio snimak koji prikazuje kako pozdravlja 133 kardinala koji su ga izabrali, pi&scaron;e New York Post.
Papa, rođen u Čikagu, izrazio je zahvalnost u Sikstinskoj kapeli nekoliko sati nakon &scaron;to su ga kardinali izabrali drugog dana konklave
Na snimku se vidi papa Lav XIV kako izgovara molitvu pred članovima Kardinalskog zbora s oltara istorijske rimske katedrale, nakon čega se povlači na mjesto gdje se privatno moli.
Na kraju se vidi kako se s osmijehom rukuje s kardinalima.
<blockquote class="twitter-tweet">
Pope Leo XIV embraces each of the Cardinal electors just after he accepts his election to become the 267th Pope. <a href="https://t.co/0cP28r7mam">pic.twitter.com/0cP28r7mam</a>
&mdash; Vatican News (@VaticanNews) <a href="https://twitter.com/VaticanNews/status/1920565211532005557?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2025</a></blockquote>
&nbsp;

Presedan u Vatikanu: Prvi put objavljen snimak pape odmah nakon izbora

KARDINAL ROBERT PREVOST JUČE JE NAIMENOVAN NOVIM POGLAVAROM KATOLIČKE CRKVE

Američki kardinal Robert Francis Prevost izabran je danas za novog poglavara Rimokatoličke crkve.Papinsko ime mu je Lav XIV.
Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se bijeli dim, znak da su kardinali postigli dogovor u vezi sa novim poglavarom Katoličke crkve. Kardinal je u 19 sati i 13 minuta na balkonu objavio "Habemus papa", prenosi Radio Slobodna Evropa. Papa Lav XIV obratio se okupljenima i poručio da Crkva mora graditi mostove i jedinstvo. Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina, rođen 14. septembra 1955. u Čikagu. Diplomirao je matematiku na Univerzitetu Vilanova. On je 1985. godine poslat kao misionar u Peru, gdje je proveo gotovo dvije decenije. Tamo je obavljao različite pastoralne i obrazovne dužnosti, uključujući službu priora, profesora i sudskog vikara. U septembru 2023. godine, papa Franjo ga je naimenovao za kardinala. Novog papu izabrala su 133 kardinala izbornika mlađih od 80 godina. Papa Franjo umro je 21. aprila nakon &scaron;to je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.
&nbsp;
.

Novi papa Robert Fransis Prevost- Lav XIV

BIJELI DIM IZ SIKSTINSKE KAPELE

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik doputovao je u Moskvu kako bi tamo na poziv Vladimira Putina učestvovao u obilježavanju 80-ogodi&scaron;njice pobjede nad nacističkom Njemačkom a nejasno je kako je uspio da pređe granicu BiH uprkos činjenici da je za njim raspisana potjernica i izdat nalog za hap&scaron;enje, pi&scaron;e agencija Hina.
Ruski narod i Sovjetski Savez su sa Srbijom i Srbima dali nesumnjivi doprinos pobedi nad fa&scaron;izmom i ostali su zajedno na braniku te istine bez obzira na revizije koje se poku&scaron;avaju nametnuti", izjavio je Dodik.
Najavio je brojne susrete tokom boravka u Moskvi uključujući s moskovskim patrijarhom Kirilom.
U Moskvu je ne&scaron;to ranije doputovao i predsjednik Narodne skup&scaron;tine RS Nenad Stevandić za kojim je, kao i za Dodikom, Sud BiH raspisao poternicu i odredio im pritvor jo&scaron; u martu.
Ista je odluka donijeta i za entitetskog premijera Radovana Vi&scaron;kovića, a uslijedila je nakon &scaron;to su sva trojica odbila da se odazovu pozivu Tužiteljstva BiH na saslu&scaron;anje u sklopu istrage zbog sumnje da su počinili krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.
Za razliku od Vi&scaron;kovića, Dodik i Stevandić su i nakon toga putovali van BiH, a nikada nije poja&scaron;njeno kako su uspjeli da pređu granicu a da ih pri odlasku i povratku u zemlju granična policija nije identifikovala, niti poku&scaron;ala da privede.
Jedini poku&scaron;aj privođenja Dodika uslijrdio je 23. aprila u Istočnom Sarajevu, ali pripadnike Državne agencije za istrage i za&scaron;titu (SIPA) u tome su spriječili policajci MUP-a RS.

Dodik stigao u Moskvu, ponovo prkoseći nalogu za hapšenje

NEJASNO KAKO JE USPIO DA PREĐE GRANICU BIH UPRKOS ČINJENICI DA JE ZA NJIM RASPISANA POTJERNICA

Najveća konklava u istoriji Katoličke crkve nastavila se danas, kada će se održati četiri kruga glasanja, s obzirom na to da juče, &scaron;to je bilo i očekivano, nakon jednog glasanja nije izabran novi papa. Nakon prva dva kruga, novi papa nije izabran.
Iako će kardinali danas glasati četiri puta, dim će se ispustiti samo dva puta, osim ako novi papa ne bude izabran.&nbsp;
Prema izvorima iz Vatikana, postoji mogućnost da kardinali već večeras ili najkasnije sjutra ujutro postignu dvotrećinsku većinu potrebnu za izbor novog pape, javlja Sky News.
Kardinalski zbor, prema istim izvorima, želi svijetu poslati poruku jedinstva brzim dono&scaron;enjem odluke. Suprotno tome, produžena konklava mogla bi se protumačiti kao znak podjela unutar crkvene hijerarhije.
Svi čekaju bijeli dim
Papa Franjo, rodom iz Argentine koji je preminuo u aprilu, izabran je na kraju drugog dana, nakon pet krugova glasanja. Osam godina ranije, takođe su bila potrebna dva dana da se Njemac Benedikt XVI proglasi papom.
Kardinali su juče počeli s izborom novog vođe za 1,4 milijarde katolika u svijetu. Naveče se iz posebno postavljenog dimnjaka vidljivog s Trga svetog Petra unutar Vatikana vio crni dim koji je signalizirao da novi papa nije izabran.
Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 89 glasova. Kada se iz dimnjaka pojavi bijeli dim to je signal da je izabran novi crkveni vođa.
Rekordnih 133 kardinala iz 70 zemalja učestvuje u tajnom glasanju, u odnosu na 115 iz 48 zemalja u posljednjoj konklavi održanoj 2013. godine. Rast je odraz napora pokojnog pape Franja da pro&scaron;iri doseg Crkve tokom svog 12-godi&scaron;njeg pontifikata.

Završena dva kruga glasanja: Opet crni dim, papa nije izabran

REKORDNIH 133 KARDINALA IZ 70 ZEMALJA UČESTVUJE U TAJNOM GLASANJU

Sukobi između Indije i Pakistana dostigli su novu opasnu fazu nakon &scaron;to je indijska vojska pokrenula vojnu operaciju nazvanu &bdquo;Operacija Sindor&ldquo;.
Napadi su uslijedili kao odgovor na masakr u Pahalgamu, dijelu Ka&scaron;mira pod indijskom kontrolom, gdje su teroristi ubili 26 turista, većinom mu&scaron;karaca, pred očima njihovih porodica. Indija je optužila Pakistan za podr&scaron;ku terorističkim grupama koje su odgovorne za napad, &scaron;to je Islamabad odlučno negirao.
Eskalacija nemira u Ka&scaron;miru dolazi u trenutku kada je nepovjerenje između Indije i Pakistana tokom godina samo raslo, uz gotovo nikakve diplomatske napore da se premosti jaz između njih.&nbsp;
Svijet mora da bude zabrinut zbog rastućih tenzija između ovih nuklearno naoružanih susjeda koji se nalaze u dugotrajnom stanju neprijateljstva.&nbsp;
Indija tvrdi da su njeni raketni napadi bili odgovor na brutalno ubistvo turista koji su uživali blizu Pahalgama u Ka&scaron;miru, kada su militanti otvorili vatru, ubiv&scaron;i 26 osoba i raniv&scaron;i desetine 22. aprila.&nbsp;
Indija je optužila Pakistan da skriva, naoružava i &scaron;titi militantne organizacije čiji su borci infiltrirali gotovo 500 milja dugu granicu u Ka&scaron;miru i napadali državu.&nbsp;
Pakistan je odbacio ove optužbe i tvrdi da samo podržava pravo na samoopredjeljenje Ka&scaron;miraca. Međutim, ovog puta situacija je bila drugačija, jer su turisti koji su ranije uglavnom bili po&scaron;teđeni od strane militanata, sada postali meta napada.&nbsp;
Ubijani su samo mu&scaron;karci&nbsp;
I ubijani su samo mu&scaron;karci &ndash; u nekim slučajevima, pogubljeni pred očima svojih porodica.&nbsp;
Značajno je da je Indija nazvala svoju odmazdu &bdquo;Operacija Sindor&ldquo;. Sindor je crveni prah koji žena nosi u razdjeljku kose, simbolizujući bračni status. U napadu na turiste kod Pahalgama, mnoge žene su ostale udovice.&nbsp;
Nekoliko dana nakon ubistava, indijski premijer Narendra Modi izjavio je:&nbsp;
&bdquo;Kažem cijelom svijetu, Indija će identifikovati, pratiti i kazniti svakog teroristu i njihove saučesnike. Progonićemo ih do kraja svijeta. Indijski duh nikada neće biti slomljen terorizmom. Terorizam neće proći nekažnjeno. Učinićemo sve da obezbijedimo da pravda bude zadovoljena.&ldquo;&nbsp;
Drugi načini napada i prijetnji&nbsp;
Indija je pojačala diplomatsku ofanzivu protjerujući vojne savjetnike i obustavljajući ključni sporazum o dijeljenju voda, poznat kao Indus Water Treaty.&nbsp;
Pakistan je uzvratio. Premijer &Scaron;ahbaz &Scaron;arif je predsjedavao sastankom Nacionalnog savjeta bezbjednosti, usvojiv&scaron;i recipročne mjere i naglasio da bi obustava sporazuma o vodi bila smatrana činom rata.
Napetosti između dva nuklearna susjeda, koja imaju decenije neprijateljstva i nepovjerenja, dostigle su najvi&scaron;i nivo.
Indija i Pakistan su vodili nekoliko ratova i okr&scaron;aja od sticanja nezavisnosti od Britanije 1947. godine. Godine 2019. dvije zemlje su bile na ivici rata. Napad samoubilačkog bomba&scaron;a na vojni konvoj ubio je najmanje 40 indijskih vojnika.
Indija je optužila Pakistan za pružanje utoči&scaron;ta islamističkim teroristima i sprovela ograničeni vazdu&scaron;ni napad na pakistansku teritoriju.
Kargilski rat iz maja 1999. godine doveo je do stanja koje je često opisivano kao nuklearna tačka zapaljenja.
Pakistanska vojska je tajno zauzela indijske položaje duž linije kontrole (LoC) &ndash; de fakto granice između indijskog i pakistanskog dijela Ka&scaron;mira.
Rat je izbio, a Pakistan je zatražio pomoć američkog predsjednika Bila Klintona da deeskalira sukob. Va&scaron;ingtonski sporazum je postignut, a tada&scaron;nji pakistanski premijer Navaz &Scaron;arif pristao je da povuče pakistanske trupe i vrati integritet LoC-a.
Savet &bdquo;United Jihad Councila&ldquo;, krovne organizacije ekstremističkih grupa, odbio je sporazum i odlučio da nastavi borbu protiv indijske države.
Napad na Bombaj 2008.&nbsp;
Deset terorista koji su pripadali grupi Lashkar-e-Taiba (LeT) ubili su 166 ljudi. Sumnja se da su teroristi imali bliske veze sa pakistanskom obavje&scaron;tajnom agencijom ISI.
Ubistva su trajala četiri dana na poznatim mjestima u Bombaju. Jedini preživjeli napadač, Ajmal Kasab, uhvaćen je i prije izvr&scaron;enja kazne 2012. godine tvrdio je da su napadači bili članovi ove terorističke grupe.
Između Indije i Pakistana postoji veliki deficit povjerenja. Indija tvrdi da je pružila dovoljno dokaza o terorističkim grupama koje operi&scaron;u iz Pakistana i napadaju indijsku državu i njen narod.
Pakistan to negira, tvrdeći da je on žrtva terorizma.
Ka&scaron;mir kao epicentar nemira
Decenijama je Ka&scaron;mir bio u vrtlogu nasilja, sukoba, ubistava i otmica. Pokret za pobunu iz kasnih 80-ih godina, koji je trajao decenijama, imao je podr&scaron;ku iz Pakistana.
Pakistan tvrdi da Ka&scaron;mir ostaje nerije&scaron;eni spor.
Najnoviji incident mogao bi uskoro da postane žari&scaron;na tačka sukoba, a svijet treba da bude zabrinut zbog mogućih posljedica.

Indija i Pakistan imaju iza sebe istoriju krvavih ratova; Zašto svijet treba da se boji

NAPETOSTI IZMEĐU DVA NUKLEARNA SUSJEDA DOSTIGLE SU NAJVEĆI NIVO

Rusija je, povodom Dana pobjede, proglasila primirje od 7. do 11. maja, ali se Ukrajina nije odazvao inicijativi predsjednika Vladimira Putina, saop&scaron;tio je Kremlj. U Moskvi su preduzete sve mjere bezbjednosti kako bi obilježavanje praznika proteklo mirno.
Ukrajinski predlog za 30-dnevno prekid vatre ostaje na snazi kako bi se dala &scaron;ansa diplomatiji, saop&scaron;tio je pedsednik Volodimir Zelenski u video obraćanju.
"Ukrajina i na&scaron; predlog da se obustave napadi, da se prekine vatra najmanje 30 dana, ostaje na snazi - ne povlačimo ovaj predlog, &scaron;to bi moglo dati &scaron;ansu diplomatji", istakao je Zelenski.
Naglasio je da upravo od Rusije svijet ne vidi nikakav odgovor na ovaj predlog, osim novih udara.
Nastavljaju se borbe &scaron;irom fronta &ndash; Rusija je izvela napad na Kijev, Ukrajina je uzvratila dronovima na Brjansk.
U ruskom napadu na Kijev su, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, poginule dvije osobe, a sedam je povrijeđeno, među kojima i četvoro djece. U pojedinim djelovima ukrajinske prijestonice izbio je požar nakon udara raketa.
Istovremeno, rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Lipove u Donjeckoj oblasti, prenijela je agencija Tas.
S druge strane, ukrajinske snage su, kako navode ruske vlasti, izvele napad dronovima na Brjansku oblast, najobimniji od početka sukoba. Guverner regiona Aleksandar Bogomaz javio je da je oboreno vi&scaron;e od 140 bespilotnih letjelica.
Moskva je, povodom Dana pobjede, proglasila jednostrani prekid vatre od 7. do 11. maja, ali se Kijev nije odazivao inicijativi predsjednika Vladimira Putina za primirje, saop&scaron;tio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Dodao je da su u Moskvi preduzete sve mjere bezbjednosti kako bi obilježavanje praznika proteklo mirno.
Biv&scaron;i američki predsjednik Džozef Bajden poredi Trampov pristup ratu u Ukrajini sa istorijskim popu&scaron;tanjem diktatorima, upozoravajući da ustupci Putinu mogu ugroziti bezbjednost Evrope i lidersku ulogu SAD u svijetu.
Obnavljanje odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država nije lak zadatak, ali se rad na tome nastavlja u vi&scaron;e pravaca, saop&scaron;tila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Na diplomatskom planu, kako je navela Zaharova, Moskva preduzima korake u cilju stabilizacije i pobolj&scaron;anja bilateralnih odnosa, uprkos brojnim izazovima i aktuelnoj međunarodnoj situaciji.
Plan Evropske komisije da ukine uvoz ruskih energenata "predstavlja napad" na pristupačne račune za komunalne usluge u Mađarskoj, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, tvrdeći da bi godi&scaron;nji tro&scaron;kovi uvoza energenata u Mađarskoj porasli oko 600 milijardi forinti (1,5 milijardi eura).

Na snazi rusko trodnevno primirje – Kijev odbacio, traži 30 dana

NASTAVLJENE BORBE ŠIROM FRONTA

Student prava Var&scaron;avskog univerziteta ubio je večeras sjekirom portirku koja je poku&scaron;avala da zatvori ulaz u zgradu kada je, kako se sumnja, taj 22-godi&scaron;nji napadač upao u kampus, a čuvar koji je poku&scaron;ao da je za&scaron;titi te&scaron;ko je povrijeđen i prevezen hitno u bolnicu, saop&scaron;tila je poljska policija.
"Počinilac je 22-godi&scaron;nji državljanin Poljske. Ne zna se kakve su mu bile pobude. Znamo da je napao o&scaron;trim oružjem. Jako brutalno, već je uhap&scaron;en. Ubijena je tehnička radnica Var&scaron;avskog univerziteta. Druga osoba je te&scaron;ko povrijeđena i prevezena u bolnicu. Detaljnije informacije daćemo poslije uviđaja", kazao je dnevniku Gazeta viborča portparol Okružnog tužila&scaron;tva u Var&scaron;avi Pjotr Skiba.
Rektor Var&scaron;avskog univerziteta proglasio je dan žalosti sjutra, 8. maja, i sazvao krizni &scaron;tab, a prema prvim saznanjima žrtvu je ubica odabrao nasumično.

Student osumnjičen da je sjekirom odrubio glavu portirki na Varšavskom univerzitetu

ŽRTVU JE NAPADAČ ODABRAO NASUMIČNO

Poslije prvog dana glasanja u Vatikanu pu&scaron;ten je crni dim &scaron;to znači da kardinali koji glasaju na konklavi nijesu izabrali novog papu. Unutar Sikstinske kapele kardinali će u četvrtak nastaviti glasanje dok se ne izabere novi poglavar Rimokatoličke crkve. Svaki krug će biti obilježen tradicionalnim signalom iz dimnjaka.
Uoči konklave služena je misa u Bazilici Svetog Petra, koju su vjernici pratili sa velikog trga ispred Bazilike.
Kada su kardinali zatvoreni u Sikstinsku kapelu, svaki od njih se zakleo na jevanđelje da će detalje sa konklave doživotno čuvati u tajnosti.
Isto važi za svaku osobu u Vatikanu tokom konklave: od dva ljekara koji su pri ruci za hitne slučajeve, do osoblja u trpezariji koje poslužuju hranu kardinalima.
Svi se zaklinju da će po&scaron;tovati "apsolutnu i trajnu tajnost".
"Postoje elektronski ometači kako bi se osiguralo da telefonski i vaj-faj signali ne ulaze ili izlaze. Vatikan krajnje ozbiljno shvata ideju izolacije&ldquo;, rekao je Džon Alen, urednik sajta Crux (krst).
Crni dim sa krova Sikstinske kapele signalizira da konklava jo&scaron; nije donijela odluku, a bijeli dim se sa nestrpljenjem čeka jer signalizira da je izabran novi papa.
&nbsp;

Crni dim iz Sikstinske kapele: Novi papa nije izabran u prvom krugu glasanju

SVAKI KRUG ĆE BITI OBILJEŽEN TRADICIONALNIM SIGNALOM IZ DIMNJAKA

Papa Franjo preminuo je u 89. godini, tu vijest je Vatikan saop&scaron;tio u video izjavi, prenosi Reuters.
&bdquo;Draga braćo i sestre, sa dubokom tugom moram da objavim smrt na&scaron;eg Svetog oca Franje. Ovog jutra u 7.35 Franja, biskup Rima, vratio se domu Oca&ldquo;, saop&scaron;tio je kardinal Kevil Farel.
Papa Franjo je bio prvi poglavar Rimokatoličke crkve latinoameričkog porijekla.
Horhe Mario Bergolio izabran je za papu 13. marta 2013. godine, &scaron;to je iznenadilo mnoge, koji su ga vidjeli kao autsajdera, poznatog po svojoj brizi za siroma&scaron;ne.

Preminuo papa Franjo