Američki predsjednik Donald Trump potpisao je odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se za godinu produžavaju vanredne mjere koje je prije 16 godina donio bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džordž Buš, objavila je američka vlada.

Odluka, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a.

Na listi se od 2017. godine nalazi i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik.

Tramp je mjere produžio za još godinu, a to je uradio i u prethodnom mandatu, 2017. godine, kao i njegovi prethodnici na predsjedničkoj funkciji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Buš je 26. juna 2001. godine donio izvršnu uredbu kojom se proglašava da su ugroženi interesi SAD-a od pojedinaca i organizacija u Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.

Uredba predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za haške optuženike i oko 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vašington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regionu.

“Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Sjevernoj Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije Ujedinjenih nacija na Kosovu nije otklonjena”, navedeno je u odluci koju je, nakon Buša, Baraka Obame i Džoa Bajdena potpisao i Tramp.

Na osnovu te Bušove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati i kojima se u SAD blokiraju imovina i novčane transakcije.

Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Kancelarija za kontrolu stranih sredstava, koji djeluje u sklopu američkog ministarstva finansija.

SAD su do sada, osim kada je u pitanju BiH, stavile na svoju listu sankcija više desetina pojedinaca sa područja država Zapadnog Balkana. Nerijetko, radi se o državnim funkcionerima i ljudima na vlasti.

U državama Zapadnog Balkana, najviše sankcionisanih je u BiH i Srbiji.