Globus

Biv&scaron;i ministar ministar unutra&scaron;nje i spoljne trgovine (2022-2024) i građevinarstva (2020-2022) Tomislav Momirović uhap&scaron;en je u akciji policije i Javnog tužila&scaron;tva za organizovani kriminal,&nbsp; prenosi Nova.rs.
Od jutros je u toku akcija Javnog tužila&scaron;tva za organizovani kriminal.
Tamo&scaron;nji mediji su objavili da je izdat nalog i za hap&scaron;enje biv&scaron;eg ministra Gorana Vesića, koji je prema navodima medija protekle večeri hitno primljen u bolnicu, a tokom noći operisan.
Akcija je povezana sa padom nadstre&scaron;nice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra pro&scaron;le godine.
Javno tužila&scaron;tvo za organizovani kriminal vodi finansijsku istragu koja se odnosi na projekat rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu.

Srbija: Uhapšen bivši ministar Tomislav Momirović

AKCIJA JE POVEZANA SA PADOM NADSTREŠNICE ŽELJEZNIČKE STANICE U NOVOM SADU

Dan žalosti je progla&scaron;en u Kijevu zbog masovnog ruskog napada na prijestonicu Ukrajine, u kojem je juče poginulo 15, a ranjeno vi&scaron;e od 130 osoba. Iz Moskve tvrde da su ruske trupe zauzele Časov Jar. Ukrajinske snage na terenu navode da je situacija u tom gradu u Donjeckoj oblasti nepromijenjena.&nbsp;
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev, poginulo je najmanje 15 ljudi, a ranjeno je 132, među kojima je četrnaestoro djece, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Zbog toga je danas u Kijevu progla&scaron;en Dan žalosti.
Napadnuto je 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prijestonice, a među pogođenim objektima bile su stambene zgrade, &scaron;kole i bolnice, navodi Rojters.
Dok Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su moskovske snage zauzele Časov Jar u Donjeckoj oblasti, ukrajinske trupe s terena ističu da je situacija nepromijenjena.
Volodimir Zelenski je potpisao zakon o obnavljanju nezavisnosti Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog tužila&scaron;tva za borbu protiv korupcije (SAP). Zakon je prethodno usvojila Vrhovna rada.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u objavi na platformi Iks naglasila da su te reforme neophodne za napredak Ukrajine ka Evropskoj uniji.
Donald Tramp je zaprijetio biv&scaron;em ruskom lideru Dmitriju Medvedevu riječima &ldquo;da pazi &scaron;ta govori jer ulazi u opasnu zonu&rdquo;, nazvav&scaron;i ga &ldquo;neuspje&scaron;nim predsjednikom&rdquo;.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije prethodno je ismijao Trampov ultimatum Kremlju, u kojem je američki predsjednik skratio rok Rusiji da okonča rat u Ukrajini.

Dan žalosti u Kijevu, poginulo najmanje 15 osoba; Tramp oštro odgovorio Medvedevu

RAT U UKRAJINI

Američke Federalne rezerve zadržale su referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom u rasponu od 4,25 posto do 4,50 posto.
"Iako promjene u neto izvozu i dalje utiču na podatke, nedavni pokazatelji sugeriraju da je rast ekonomske aktivnosti usporen u prvoj polovini godine", navodi se u saop&scaron;tenju Feda.
Komitet za otvoreno trži&scaron;te (FOMC) istakao je da im je cilj postizanje maksimalne zaposlenosti i inflacije od dva posto na duži rok.
Stopa nezaposlenosti ostaje niska, a trži&scaron;te rada i dalje stabilno. In"flacija ostaje ne&scaron;to povi&scaron;ena", dodaje se.
U vezi s mogućim budućim korekcijama ciljanog raspona kamatne stope, Fed je naveo da će FOMC pažljivo analizirati pristigle ekonomske podatke, promjene u ekonomskim izgledima i procjenu rizika.
"Komitet će nastaviti smanjivati svoj portfelj državnih obveznica, dužničkih hartija agencija i hipotekarno podržanih vrijednosnica agencija", saop&scaron;teno je.
Odluka je donesena u kontekstu nesigurnosti izazvanih globalnim carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp, kao i njegovih čestih kritika na račun predsjednika Feda Jeromea Powella, kojeg je optuživao da ne reaguje dovoljno brzo u suočavanju s ekonomskim rizicima.
Tramp je vi&scaron;e puta tražio smanjenje kamatnih stopa, pozivajući se na poteze evropskih centralnih banaka, te upozoravao da bi odgađanje moglo zakočiti američku ekonomiju.
Odluka je uslijedila i nakon kritika Trampove administracije na račun projekta obnove zgrada sjedi&scaron;ta Feda u Va&scaron;ingtonu.
Tokom pro&scaron;losedmične posjete tim objektima, koji su trenutno u fazi renoviranja, Tramp je izjavio da bi bilo bolje da taj projekat nikada nije ni započet, poredeći ga nepovoljno s jednim od svojih građevinskih poduhvata.
"Uprkos svemu tome, hajde samo da se to zavr&scaron;i i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, smanjite kamatne stope", rekao je tada.
U međuvremenu, pojavili su se i izvje&scaron;taji da Tramp razmatra otpu&scaron;tanje Powella, iako je kasnije to demantovao, rekav&scaron;i da je vrlo malo vjerovatno da će to učiniti, ali da ne isključuje mogućnost pokretanja postupka zbog moguće finansijske prevare.
Centralna banka je zadržala kamatnu stopu na istorijski visokom nivou od 5,5 posto od jula 2023. do septembra 2024. godine, prije nego &scaron;to je počela postepeno snižavanje do 4,5 posto.
Uprkos političkom pritisku, Fed je na posljednjih pet sjednica zadržao kamatnu stopu nepromijenjenom.
&nbsp;

Federalne rezerve i dalje oponiraju Trampu: Zadržan isti nivo kamatnih stopa

UPKOS POLITIČKOM PRITISKU

Kanada će priznati Palestinu u septembru, rekao je novinarima&nbsp; kanadski premijer Mark Karni.
&bdquo;Kanada je dugo bila posvećena rje&scaron;enju o dvije države, nezavisnoj, održivoj i suverenoj palestinskoj državi koja živi rame uz rame sa državom Izrael u miru i bezbjednosti&ldquo;, rekao je Karni, prenosi CNN.
Ovaj potez slijedi nakon sličnih najava Francuske, koja je saop&scaron;tila da će priznati palestinsku državu u septembru, i Velike Britanije, koja je saop&scaron;tila da će to učiniti ako Izrael ne ispuni uslove koji uključuju pristanak na prekid vatre u Gazi.
&bdquo;Kanada namjerava da prizna državu Palestinu na 80. Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih nacija&ldquo;, rekao je Karni.
&bdquo;Namjeravamo to da učinimo jer se Palestinska uprava obavezala da će voditi veoma potrebne reforme&ldquo;, dodao je kanadski premijer.
Karni je dodao da ga je predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas uvjerio da će njegova administracija održati dugo odgađane izbore 2026. u kojima Hamas &bdquo;neće igrati nikakvu ulogu&ldquo;.

Kanada će priznati Palestinu u septembru

SAOPŠIO KANADSKI PREMIJER

Najmanje &scaron;est osoba je poginulo, među kojima i dijete, dok je desetine povrijeđeno u vazdu&scaron;nom napadu na Kijev. Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su ruske snage zauzele grad Časiv Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine.
 Kijev: Broj poginulih u napadu na prijestonicu porastao na &scaron;est osoba, među njima dijete
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev ubijeno je najmanje &scaron;est ljudi, uključujući dijete, saop&scaron;tio je gradski vojni upravnik Timur Tkačenko navodeći nove podatke o žrtvama.
Među poginulima je i &scaron;estogodi&scaron;nji dječak, rekao je Tkačenko. Desetine građana je ranjeno, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
Dodao je da je noćni napad izazvao &scaron;tetu na 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prestonice.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ljudi i dalje zarobljeni ispod ru&scaron;evina jedne stambene zgrade.
"Užasno je jutro u Kijevu. Brutalni ruski napadi uni&scaron;tili su čitave stambene zgrade i o&scaron;tetili &scaron;kole i bolnice", objavio je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na Iks-u sa slikom razorene stambene zgrade.
Rusija tvrdi da je zauzela Časov Jar
Ruske snage su zauzele grad Časov Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
"Pripadnici grupe 'jug' ruskih Oružanih snaga su oslobodili Časov Jar u DNR", saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
&nbsp;

Vazdušni napad na Kijev, poginulo šest osoba, među kojima je dijete; Moskva: Ruska vojska zauzela Časov Jar

Pet osoba poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na &scaron;tajerskom autoputu, ispred odmori&scaron;ta Tepanje u smjeru ka Ljubljani. &emsp;
Policijska uprava Celje je prvobitno saop&scaron;tila da su četiri osobe poginule, a dvije povređene, ali je kasnije potvrdila da je povredama zadobijenim u udesu podlegla jo&scaron; jedna osoba. &emsp;
Udes se dogodio kada je vozač kombija, zbog neprilagođene brzine, udario u zadnji dio kamiona u koloni. &emsp;
Vozač kombija je ukrajinski državljan, koji je i sam lak&scaron;e povrijeđen, jedan od putnika je zadobio teže povrede, dok je pet njih&nbsp; stradalo. &emsp;
Prema prvim policijskim informacijama, vozač kamiona je ruski državljanin.

Slovenija: Pet osoba poginulo u saobraćajnoj nesreći na auto-putu

KOMBI UDARIO U KAMION

Evropska unija (EU) je objavila da će odgođeni novi sistem graničnih provjera za državljane zemalja izvan EU, koji će ukinuti pečate u paso&scaron;ima, konačno biti pokrenut u oktobru.
Takozvani Sistem ulaska/izlaska (EES) prvobitno je trebao početi s radom pro&scaron;log novembra, ali je odgođen u posljednji trenutak jer nekoliko zemalja nije bilo spremno, prenosi RSE.
Komisija je odredila 12. oktobar 2025. kao datum početka rada EES-a. Od 12. oktobra nadalje, EES će se postepeno uvoditi na vanjskim granicama 29 evropskih zemalja, tokom perioda od &scaron;est mjeseci. Ovo postepeno uvođenje će dati graničnim vlastima, putnicima i transportnoj industriji vi&scaron;e vremena da se prilagode novim procedurama, saop&scaron;teno je.
Sistem je ustanovljen u novembru 2017. godine a njegova primjena vi&scaron;e puta odlagana. Primjena sistema bi trebala da se odnosi na državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, za njihov ulazak u EU, te &Scaron;vajcarsku, Norve&scaron;ku, Island i Lihten&scaron;tajn koje su članice &Scaron;engenskog prostora.
Paso&scaron;i u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.EES je napredni IT sistem koji će digitalno bilježiti ulaske i izlaske državljana zemalja izvan EU koji putuju u 29 evropskih zemalja, za kraće boravke. Registrovaće biometrijske podatke, kao &scaron;to su otisci prstiju, slike lica i druge informacije o putovanju.
EES će modernizovati i pobolj&scaron;ati upravljanje vanjskim granicama. Preciznim praćenjem podataka, pomoći će u sprječavanju ilegalne imigracije, identifikaciji osoba koje prekoračuju dozvoljeni boravak i smanjenju prevare identiteta. Unutra&scaron;nja sigurnost će biti pobolj&scaron;ana pristupom pouzdanim informacijama u stvarnom vremenu, omogućavajući relevantnim nacionalnim vlastima da brzo identifikuju osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Osim toga, kako navode iz Evropske komisije, uz povećanu upotrebu automatizovanih graničnih provjera, putovanje će postati lak&scaron;e i sigurnije za sve.
EES ispunjava najvi&scaron;e standarde za&scaron;tite podataka i privatnosti, osiguravajući da lični podaci putnika ostanu za&scaron;tićeni i sigurni, kaže se u saop&scaron;tenju.
Od 12. oktobra nadalje, evropske zemlje koje koriste EES će početi postepeno uvoditi EES tokom perioda od &scaron;est mjeseci, naveli su iz Evropske komisije.
Granične vlasti će postepeno registrovati podatke državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske &scaron;engenske granice. Na kraju progresivnog perioda, EES će biti u potpunosti raspoređen na svim graničnim prelazima.
U narednim mjesecima, Komisija će, zajedno s Agencijom Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), nastaviti blisku saradnju s evropskim zemljama koje koriste EES kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje sistema.
Kako se približava datum pokretanja sistema, putnici mogu očekivati informativne kampanje i aktivnosti podizanja svijesti na graničnim prelazima, uključujući aerodrome &scaron;irom evropskih zemalja koje koriste EESU, kao i u konzulatima u trećim zemljama, napominju u saop&scaron;tenju iz Evropske komisije.

Primjena novih pravila ulaska i izlaska iz Šengen zone od 12. oktobra

KOJI ĆE UKINUTI PEČATE U PASOŠIMA

Kremlj ponovo odgovorio na izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa o skraćenju ultimatuma datog Rusiji za rje&scaron;avanje ukrajinske krize.
Kako je danas novinarima izjavio portparol ruskog predsjednika Dmitirij Peskov, Kremlj "registruje nove izjave predsjednika SAD Donalda Trampa", prenosi B92.
"Rusija je razvila imunitet na sankcije, ekonomija dugo već funkcioni&scaron;e uz ogroman broj ograničenja", istakao je on.

Kremlj: Rusija je razvila imunitet na sankcije

ODGOVOR AMERIČKOM PREDSJEDNIKU

Najmanje 280 hiljada ljudi evakuisano je iz &Scaron;angaja od sinoć kao mjera predostrožnosti zbog velikih vremenski nepogoda koje su pogodile istok Kine, prenijeli su kineski mediji.
Pojedine gradove na istočnoj obali pogodio je tropski ciklon i očekuju se tokom dana izuzetno obilne ki&scaron;e, navodi CCTV.
Kako se navodi, u gradu Žu&scaron;an u provinciji Žeđijang rano jutros zabilježen je vetar jačine 23 metra u sekundi.
&nbsp;
&nbsp;

Ciklon stiže u Šangaj, 280.000 evakuisanih

VELIKE VREMENSKE NEPOGODE NA ISTOKU KINE

Ministar ekologije Damjan Ćulafić tvrdi da su tri člana Odbora direktora Eko-fonda nezakonito odlučila da za direktora te institucije predlože Ljubi&scaron;u Konatara. To kaže nijesu mogli da urade, jer vi&scaron;e nemaju mandat. Aktuelnom direktoru Dra&scaron;ku Boljeviću uskoro ističe mandat.
"Njima je mandat prestao po dva osnova - prije svega 16. jula ove godine kada je jedna od članica Odbora direktora podnijela ostavku. A 17-og jula Vlada usvojila Izvje&scaron;taj o poslovanju i finansijski iskaz Eko fonda i to je takođe, shodno odluci o osnivanju Fonda, jedan od okolnosti zbog koje Odboru prestaje mandat. Ovo troje ljudi je naprosto odlučilo da krene putem pravnog puča", kazao je Ćulafić.
Riječ je, kaže, o Svetlani Drobnjak, Andreju Vučekoviću i Miloju &Scaron;undiću.
Vučeković pak, tvrdi da im mandat jo&scaron; traje, jer je članica koja je navodno najavila ostavku učestvovala na sjednici Odbora na kojoj se odlučivalo o kandidatima koji su konkurisali za mjesto direktora Eko-fonda, koji na računu trenutno ima 24 miliona eura.
&ldquo;Mandat Odboru mogu prekinuti samo oni koji su mu taj mandat i dali odnosno, u ovom slučaju Vlada Crne Gore", uvjeren je Vučeković.
On poja&scaron;njava da su bili dužni da raspi&scaron;u konkurs, s obzirom na to da Boljeviću, koji je prije tri godine bio na listi Demokrata za podgoričke izbore, ističe direktorski mandat. Tvrdi da su bili dužni da raspi&scaron;u konkurs, te da je od svih prijavljenih potpunu dokumentaciju imao Ljubi&scaron;a Konatar, koji je bio na čelu Direktorata za inspekcijiski nadzor tokom mandata nekada&scaron;njeg ministra ekologije Ratka Mitrovića.
Vučeković optužuje pravnu službu da ih je opstruirala da ovu odluku arhivski zavedu.
"Taj predlog odluke direktor je onemogućio da bude zaveden na način &scaron;to je organizovao deratizaciju poslovnih prostorija u Eko-fondu. Međutim, nakon ulaska inspekcije u poslovne prostorije, direktor je jedan broj zaposlenih vratio na posao, te smo uspeli da zavedemo svoju odluku, da je uputimo dalje resornom ministru i mi smo svoj posao uradili", kaže on.
Resorni ministar, međutim, tvrdi da su tri člana Odbora poku&scaron;ala da izigraju sistem.
&ldquo;Posebno me iznenadila biv&scaron;a predsjednica Odbora direktora &ndash; Svetlana Drobnjak, da se odlučila da ipak sačini neki akt i iskoristi Memorandum Eko-fonda koji je dostupan na internetu i da taj akt u formi predloga zavede i na arhivi Eko-fonda, i na arhivi Generalnog sekretarijata Vlade CG, a jutros i na arhivi Ministarstva ekologije. Ne postoji nijedan zakonski osnov da on ide dalje u proceduru&rdquo;, navodi Ćulafić.
Ko je uradio svoj posao kako treba, a ko suprotno zakonu utvrdiće Tužila&scaron;tvo po&scaron;to im je ministar Čulafić podnio krivičnu prijavu.
&ldquo;Tri biv&scaron;a člana Odbora direktora Eko fonda počinila umi&scaron;ljeno krivično djelo &ndash; lažno predstavljanje i falsifikovanje isprave&rdquo;, kazao je ministar.
Andreju Vučekoviću ne smeta potez ministra, &scaron;tavi&scaron;e &ndash; poziva ga da preduzme sve potrebne mjere i zaključuje da bilo čiju krivicu i mogu utvrditi jedino nadležne institucije.

Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana borda direktora Eko-fonda,

RESORNI MINISTAR TVRDI DA SU TRI ČLANA ODBORA POKUŠALA DA IZIGRAJU SISTEM

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će biti "veoma te&scaron;ko" sklopiti trgovinski sporazum sa Kanadom, nakon &scaron;to je njen premijer Mark Karni najavio planove da priznavaju državu Palestinu.
Veće carine za zemlje koje nemaju trgovinski sporazum sa SAD stupiće na snagu od sjutra.
Kanada će se suočiti sa carinama od 35 odsto na većinu robe koju prodaje SAD-u, ako se danas ne postigne dogovor.
Potez Kanade da prizna palestinsku državu uslijedio je nakon sličnih najava iz Velike Britanije i Francuske, prenosi BBC.
Pojas Gaze je na ivici gladi zbog izraelske blokade humanitarne pomoći, a većina stanovni&scaron;tva je neuhranjena.
Ranije ove sedmice, Tramp je rekao da u Gazi vlada "prava glad" i da sarađuje sa Izraelom kako bi "sredio stvari". Specijalni izaslanik SAD za Bliski istok Stiv Vitkof trebalo bi danas da se sastane sa zvaničnicima u Izraelu.

Tramp: Najava Kanade da će priznati Palestinu ugrožava trgovinski sporazum