Globus

Lideri NATO trebalo bi da se sastanu sjutra, kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini u kontekstu sastanka koji je u ponedjeljak održan u Va&scaron;ingtonu uključujući sistem mogućih garancija, prenio je Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika.
"Očekuje se da će se vojni lideri NATO-a sastati u srijedu kako bi razgovarali o Ukrajini i putu naprijed...dok Va&scaron;ington i evropske prijestonice razrađuju detalje o tome kakve bi mogle biti bezbjednosne garancije za Kijev", naveo je izvor.
Napominje se da su Ukrajina i njeni evropski partneri dobili podr&scaron;ku od predsjednika SAD Donalda Trampa na sastanku u Va&scaron;ingtonu 18. avgusta da obezbijede bezbjednosne garancije, "ali se suočavaju sa mnogim neodgovorenim pitanjima".
Prema planu, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a general Aleksus Grinkevič&nbsp; obavestiće načelnike odbrambenih snaga o rezultatima sastanka između Trampa i Vladimira Putina na Aljasci pro&scaron;le sedmice.
Na onlajn sastanku trebalo bi da učestvuje i načelnik Združenog general&scaron;taba američke vojske, general Den Kejn.

Vojni lideri NATO-a najavili za sjutra sastanak o Ukrajini

DA LI ĆE ZELENSKI DOBITI SIGURNOSNE GARANCIJE

Policija je privela opozicionog poslanika Pokreta slobodnih građana (PSG) u Skup&scaron;tini Vojvodine Radivoja Jovovića, dok studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i građani drže u blokadi zgradu suda u tom gradu od ranih jutarnjih sati.
Jovović je priveden ispred jednog od bočnih ulaza, dok su policijske snage oko suda. Za sada nema novih informacija o njegovom privođenju.
Poslanik Jovović je prethodno sprečavao tužioca Slobodana Josimovića da uđe u zgradu suda. Riječ je o tužiocu koji angažovan u slučaju pada nadstre&scaron;nice Željezničke stanice koji vodi Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu.
Za taj slučaj vodi se nekoliko paralelnih postupaka u Beogradu i Novom Sadu, a zbog pada nadstre&scaron;nice i pogibije 16 ljudi u Srbiji i već duže od devet mjeseci traju antivladini protesti predvođeni studentima u blokadi.
&nbsp;

Blokada suda u Novom Sadu, priveden opozicioni poslanik

POSLANIK JE PRETHODNO SPREČAVAO TUŽIOCA  DA UĐE U ZGRADU SUDA

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbjednosnim garancijama.
"SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO", rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz, prenio je Rojters.
On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa "Član 5", koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.
"Član 5" osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.
Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, &scaron;to je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.
"Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strate&scaron;ki cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu", dodao je Rute.
Prethodnog dana, američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao "veoma dobre".
Tramp je, takođe, pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao pre trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali članstvo nije na stolu

GENERALNI SEKRETAR ALIJANSE

Palestinski pokret Hamas prihvatio je juče novi predlog posrednika za primirje sa Izraelom u Pojasu Gaze, uz oslobađanje talaca koji se nalaze na palestinskoj teritoriji, izjavio je neimenovani zvaničnik islamističkog pokreta, prenosi N1.
Napori posrednika - Egipta, Katara i SAD - poslJednjih mjeseci do sada nijesu uspjeli da se postigne trajno primirje u 22-mjesečnom ratu koji je opusto&scaron;io Pojas Gaze, gdje je, prema podacima Civilne odbrane, 19 Palestinaca ubijeno juče u izraelskim napadima.
Za sada nijedan izraelski zvaničnik jo&scaron; nije komentarisao predlog o primirju predstavljen Hamasu u Kairu.
"Hamas je podnio svoj odgovor posrednicima i potvrdio" da je prihvatio "novi predlog o prekidu vatre, bez zahtjeva za bilo kakve izmjene", rekao je za AFP neimenovani zvaničnik palestinskog pokreta.
To diplomatsko oživljavanje dolazi dok se izraelska vojska sprema da osvoji grad Gazu i susjedne izbjegličke kampove koji su ranije bili van njene kontrole, u okviru novog plana usvojenog sa ciljem eliminacije Hamasa i oslobađanja svih talaca.
Prijedlog koji je Hamas prihvatio u velikoj mjeri odražava prethodni američki plan, koji predviđa 60-dnevno primirje i oslobađanje izraelskih talaca u dva talasa.
&nbsp;

Hamas prihvatio novi prijedlog o primirju u Pojasu Gaze

UZ OSLOBAĐANJE TALACA NA PALESTINSKOJ TERITORIJI

Američki predsjednik Donald Tramp je u Bijeloj kući saop&scaron;tio da je započeo pripreme za direktan susret Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, predsjednika Ukrajine i Rusije, kao i trilateralni razgovor u kojem bi i sam učestvovao. Usred sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima, pozvao je Putina i sa njim razgovarao 40 minuta o daljim koracima.
Prema riječima učesnika, i Putin i Zelenski spremni su da prihvate predlog, dok evropski lideri istovremeno traže prekid vatre i bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Zelenski je, uz podr&scaron;ku saveznika &ndash; i uz ne&scaron;to bolji izbor odjevne kombinacije &ndash; uspio da popravi atmosferu u odnosima sa Trampom.
S druge strane, ako sastanak Putina i Zelenskog zaista bude održan, mogao bi predstavljati najveći diplomatski potez Trampa, računajući i njegov prvi mandat.
Tramp&nbsp; je razgovarao juče u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, grupom evropskih lidera i generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom o mogućnostima za okončanje rata u Ukrajini i &bdquo;bezbjednosnoj arhitekturi&ldquo; za tu zemlju i Evropu.
Tramp je poslije sastanka na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social napisao da je u toku priprema za susret između ukrajinskog i ruskog predsjednika, Zelenskog i Vladimira Putina, a kasnije i trilateralnog sastanka u kojem bi učestvovao i lider Sjedinjenih Država. Čitavim procesom trebalo bi da koordiniraju američki izaslanici Stiv Vitkof, državni sekretar Marko Rubio i potpredsjednik Džejms Dejvid Vens.
&bdquo;Svi su veoma zadovoljni mogućno&scaron;ću mira za Rusiju i Ukrajinu. Po zavr&scaron;etku sastanaka, pozvao sam Putina i započeo pripreme za susret, na jo&scaron; neopredijeljenoj lokaciji, između njega i Zelenskog. Nakon toga, imaćemo trilateralni razgovor, u kojem će učestvovati dvojica predsjednika i ja&ldquo;, istakao je Tramp, koji je u jednom trenutku prekinuo sastanak sa Zelenskim i drugim evropskim liderima kako bi pozvao Putina i predočio mu zaključke susreta.
Prema izvorima iz Bijele kuće, dvojica predsjednika pričala su 40 minuta, dok su ga Zelenski i drugi čekali. Njemački kancelar Fridrih Merc naveo je da je Putin rekao Trampu kako je već spreman za sastanak, a AFP isto tvrdi i o Zelenskom.
Tramp je prethodno poručio i da je Putin, takođe, već prihvatio bezbjednosne garancije za Ukrajinu, napomenuo da je ostvaren značajan napredak oko rje&scaron;avanja rusko-ukrajinskog sukoba i istakao da je na pomolu dogovor o gotovo svim bezbjednosnim pitanjima.
Zelenski je naveo da Kijev podržava ideju o diplomatskom rje&scaron;enju konflikta, kao i plan o trilateralnom sastanku sa Va&scaron;ingtonom i Moskvom, ali i da je spreman da razgovara o osjetljivim pitanjima, uključujući i ona teritorijalna, nazivajući jučera&scaron;nji sastanak &bdquo;najboljim do sada&ldquo;.
Ukrajinskom predsjedniku posebno su važne bezbjednosne garancije, a Financial Times pi&scaron;e da bi za takvu uslugu vlasti u Kijevu bile spremne da plate 100 milijardi dolara u američkom naoružanju. Tramp je naglasio da bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu &bdquo;obezbijedile&ldquo; evropske zemlje uz &bdquo;koordinaciju&ldquo; SAD. Tramp, dodu&scaron;e, vi&scaron;e pau&scaron;alno nego ozbiljno, nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron traži evropsko mjesto za pregovaračkim stolom sa Va&scaron;ingtonom, Kijevom i Moskvom, ali i prekid vatre koji bi omogućio &bdquo;prestanak ubijanja Ukrajinaca&ldquo; dok se ne dođe do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Sa njim je, u tom pogledu, saglasan i njemački kancelar Fridrih Merc.
Međutim, Tramp je izjavio da, iako mu se dopada &bdquo;koncept prekida vatre&ldquo; &ndash; prije svega zato &scaron;to bi odmah zaustavio ubijanje ljudi &ndash; radije je spreman da radi na &scaron;irem mirovnom sporazumu, uvažavajući, kako kaže, strategije obje strane.
Kao dio strategije, Makron, Merc, Rute i drugi redom su se zahvaljivali Trampu, a američki predsjednik je nekoliko puta izjavio da je okončanje rata &bdquo;na Zelenskom i Putinu&ldquo;, nagla&scaron;avajući polemiku o mogućim teritorijalnim razmjenama.
Za razliku od čuvene žestoke razmjene tokom februarske posjete Zelenskog Bijeloj kući i Trampu, kada je američki predsjednik bio vidno ljut na ukrajinskog kolegu, do te mjere da mu je smetao i stil oblačenja, ovoga puta je ukrajinska &bdquo;ofanziva &scaron;arma&ldquo; djelovala.
Zelenski je nosio crni sako i ko&scaron;ulju bez kravate, a Melaniji Tramp je predao pismo njegove supruge Olene, kao odgovor na njeno obraćanje Putinu. Zelenski je uspio da izbjegne direktne posljedice posjete Bijeloj kući, ali ishod rata u Ukrajini jo&scaron; uvijek je neizvjestan.

Ishod razgovora u Bijeloj kući – Tramp najavio direktan sastanak Putina i Zelenskog

AMERIČKI PREDSJEDNIK ZVAO RUSKOG KOLEGU

Američki predsjednik Donald Tramp&nbsp; obratio se pred novinarima evropskim liderima na početku multilateralnog sastanka u Bijeloj kući.
Rekao je da je postignut "veoma značajan korak" u kontekstu postizanja mira i da se ruski predsjednik Vladimir Putin saglasio sa time da će Rusija prihvatiti bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
"Mislim da će evropske nacije preuzeti veliki dio tereta. Mi ćemo im pomoći i učinićemo to veoma bezbjednim. Hvala vam na svim divnim stvarima koje su se danas dogodile. Do sada smo imali veoma uspje&scaron;an dan i važne rasprave dok radimo na okončanju ubijanja i zaustavljanju rata u Ukrajini", naglasio je Tramp.
Zelenski rekao je da je Ukrajina spremna da pronađe "diplomatski način da okonča rusku agresiju", ponovo nagla&scaron;avajući da Kijev želi trilateralni sastanak sa Moskvom i Va&scaron;ingtonom.
Na pitanje da li je Ukrajina spremna da "precrta mape" u mirovnom sporazumu ili da "nastavi da &scaron;alje ukrajinske trupe u smrt jo&scaron; nekoliko godina", Zelenski nije direktno odgovorio, ali je pohvalio napore Trampove administracije da zaustavi rat.
Zelenski je rekao da Ukrajina mora da živi sa svakodnevnim ruskim napadima, ukazujući na sinoćni napad ruskih dronova u kojem je poginulo najmanje 14 osoba.&nbsp;
"Moramo da zaustavimo ovaj rat i Rusiju. I potrebna nam je podr&scaron;ka (od na&scaron;ih) američkih i evropskih partnera", rekao je Zelenski.
"Podržali smo ideju Sjedinjenih Država &ndash; lično predsjednika Trampa &ndash; da zaustave ovaj rat, da pronađu diplomatski način da se ovaj rat zavr&scaron;i", naveo je Zelenski.
Tramp prekinuo sastanak da bi se čuo sa Putinom
Američki predsjednik prekinuo je razgovore u Va&scaron;ingtonu sa evropskim liderima kako bi pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi njemački list Bild.
U tekstu se navodi da će se sastanci nastaviti nakon razgovora. Tramp je prvobitno najavio da će razgovor sa ruskim liderom obaviti tek po zavr&scaron;etku sastanka sa evropskim predstavnicima.&nbsp;
Sastanku prisustvuju predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, kancelar Nemačke Fridrih Merc, premijerka Italije Đorđa Meloni, predsednik Finske Aleksandar Stub, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.&nbsp;

Tramp: Putin se saglasio sa time da će Rusija prihvatiti bezbjednosne garancije za Ukrajinu; Zelenski: Želimo diplomatsko rješenje i trilateralni sastanak

MULTILATERALNI SASTANAK U BIJELOJ KUĆI

Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu Milorada Dodika na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, potvrđeno je portalu Klix.ba.
Ovom odlukom Dodik zvanično prestaje biti predsjednik Republike Srpske.
CIK je ranije donio odluku o prestanku njegovog mandata, ali ona je mogla da stupi na snagu tek nakon pravosnažnosti, odnosno potvrde Apelacionog odeljenja Suda BiH.
Dana&scaron;njom odlukom pravosnažno je utvrđeno da Dodik vi&scaron;e ne obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, pi&scaron;e Klix.ba.
Iako su Dodikovi advokati tvrdili da postoje pravni razlozi za poni&scaron;tenje odluke, sud je odbacio njihovu žalbu. Time je otklonjena i posljednja prepreka da se raspi&scaron;u prijevremeni izbori u entitetu Republika Srpska.
Dodik je, međutim, ranije danas iz Banje Luke najavio održavanje referenduma krajem septembra, na kojem bi građani RS-a trebalo da odgovore da li prihvataju da visoki predstavnik u BiH donosi odluke, te da li priznaju presudu kojom je on smenjen.
U istom obraćanju Dodik je poručio da u RS-u neće biti prijevremenih izbora, iako je sada jasno da će CIK biti obavezan da ih raspi&scaron;e.
Osim toga, najavio je i drugi referendum u roku od 90 dana od prvog, ovoga puta o secesiji entiteta, &scaron;to Dodik ponavlja godinama, ali do sada nikada nije realizovao, pi&scaron;e Klix.ba.
&nbsp;

Odbijena žalba Milorada Dodika, više nije predsjednik RS

TIME JE OTKLONJENA I POSLJEDNJA PREPREKA DA SE RASPIŠU PRIJEVREMENI IZBORI

Nakon sastanka na kojem je odlučeno da Vlada Republike Srpske ide u rekonstrukciju i da Radovan Vi&scaron;ković zvanično podnosi ostavku na mjesto premijera tog entiteta, obratio se i predsjednik Milorad Dodik.
"Kao vladajuća koalicija i partija, mi uporno analiziramo situaciju. Zapad vodi hibridni rat protiv Republike Srpske već 30 godina. Mi smo smatrali da to treba prevazići jednim &scaron;irim konsenzusom. Svako ko je racionalan kao politički analitičar, treba znati da se razmi&scaron;ljalo i o ovom trenutku", kazao je Dodik prilikom obraćanja, a prenosi N1 Sarajevo.
Predsjednik BiH entiteta Republika Srpska zahvalio je Vi&scaron;koviću na dosada&scaron;njem angažmanu.
"Zahvaljujem Radovanu Vi&scaron;koviću koji je bio dio razgovora o svemu ovome. Mi smo jedinstveni i nastavljamo dalje. Ovo je jedan od ključnih trenutaka za nas. Vi&scaron;ković će nastaviti na funkciji direktora Autoputeva RS. Ovo je samo fluktuacija kadra koje ima SNSD".
Kaže da će Vi&scaron;ković biti kandidat na narednim izborima i važna kadrovska ponuda.
"Radovan Vi&scaron;ković je nesumnjivo obilježio ovaj period i ne želim da dajem nikakve ocjene. Mi nemamo nikakvu aferu, nego je ovo ljudski i politički dogovor. Na narednim izborima on će biti jedna od važnih kadrovskih ponuda. Želimo da Vlada RS dobije novi legitimitet. Ova vlada je učinila sve da ekonomski život u RS skoro u nemogućim okolnostima funkcioni&scaron;e".
"Na&scaron; narod je žrtva i svjedok stradanja. Mi smo potpisnici Dejtonskog sporazuma, to je bila gre&scaron;ka. RS nije trebalo da potpisuje taj sporazum", kazao je Dodik.

Dodik nakon ostavke Viškovića: Biće kandidat na narednim izborima

"OVO JE LJUDSKI I POLITIČKI DOGOVOR"

Premijer BiH entiteta Republika Srpska Radovan Vi&scaron;ković podnio je ostavku na svoju funkciju.
"Nikada se nisam bolje osjećao i ovo je dan koji sam očekivao od trenutka kada sam postao premijer", rekao je Vi&scaron;ković.
Ostavku je kaže podnio u konsultaciji sa Miloradom Dodikom, predsjednikom BIH entiteta Republika Srpska&nbsp; i liderom SNSD-a.
"Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno &scaron;est godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan", naveo je on.
Vi&scaron;ković je jutros rekao za "Nezavisne novine" da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Sada već biv&scaron;i premijer rekao je da je pod njegovim vodstvom Srpska nije bila u krizi, da je prebrodila one najveće i da od nove izvr&scaron;ne vlasti očekuje isto.
"Ponosan sam na Republiku Srpsku, njene građane i rukovodstvo Srpske. Kakve su nam samo prognoze davali, da ćemo propasti, a mi smo sve jači i stabilniji. Svom nasljedniku ostavljam stabilnu Srpsku a novoj Vladi Srpske želim uspjeh. Nijesam sebičan, nisam do&scaron;ao ovdje da kukumačem", istakao je Vi&scaron;ković.
Dodao je da nijesu tačni napisi da se posvađao sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Srpske.
"Pa su rekli da sam bio u bolnici, a ja bio sa 500 penzionera u Milićima. Zato, ostajem ovdje dok Srpska ne bude država", naveo je Vi&scaron;ković.

Radovan Višković podnio ostavku na mjesto premijera entiteta Republika Srpska

U KONSULTACIJI SA MILORADOM DODIKOM

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas se u Bijeloj kući sastaje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima, predvođenim predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Glavna tema razgovora je aktuelna situacija u Ukrajini, mogućnosti za okončanje rata i pregovori o budućnosti ukrajinskih teritorija.
Zelenski stigao u Va&scaron;ington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je stigao u Va&scaron;ington, gdje se danas sastaje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima.
&ldquo;Svi dijelimo snažnu želju da se ovaj rat okonča na brz i pouzdan način. A mir mora biti trajan. Ne kao &scaron;to je bilo prije mnogo godina, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela na&scaron;eg istoka &ndash; dijela Donbasa &ndash; a Putin ga je iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane &lsquo;bezbjednosne garancije&rsquo;, ali one nisu funkcionisale&rdquo;, napisao je Zelenski u objavi na platformi Iks.
Istakao je i da Krim &ldquo;nije trebalo da bude predat tada, ba&scaron; kao &scaron;to Ukrajinci nisu predali Kijev, Odesu ili Harkov posljije 2022. godine&rdquo;, kao i da se &ldquo;Ukrajinci bore za svoju zemlju, za svoju nezavisnost&rdquo; i da vojnici te zemlje &ldquo;imaju uspjehe u Donjeckoj i Sumskoj oblasti&rdquo;.
&ldquo;Uvjeren sam da ćemo braniti Ukrajinu, efikasno garantovati bezbjednost i da će na&scaron; narod uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podr&scaron;ci i neprocjenjivoj pomoći. Rusija mora da okonča ovaj rat koji je sama započela. I nadam se da će na&scaron;a zajednička snaga sa Amerikom i na&scaron;im evropskim prijateljima primorati Rusiju na pravi mir&rdquo;, rekao je Zelenski.
Tramp: Zelenski može odmah da okonča rat
Američki predsjednik Donald Tramp je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristane na sporazum o okončanju rata sa Rusijom, koji traje tri i po godine.
&ldquo;Zelenski može da okonča rat sa Rusijom skoro pa odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori&rdquo;, rekao je Tramp, dodav&scaron;i kao uslov da se Ukrajina odrekne Krima i ulaska u NATO.
Rusija: Uni&scaron;tena 23 drona tokom noći
Ruske jedinice protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tile su 23 ukrajinska drona tokom noći, objavila je ruska državna novinska agencija RIA, pozivajući se na informacije ruskog Ministarstva odbrane.

Zelenski stigao u Vašington: Svi dijelimo snažnu želju da se rat brzo okonča

UKRAJINSKI PREDSJEDNIK I EVROPSKI LIDERI U BIJELOJ KUĆI

Samit NATO-a biće održan 7. i 8. jula naredne godine u Ankari, saop&scaron;tio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
U saop&scaron;tenju NATO-a navodi se da je Rute zahvalio Turskoj koja će biti domaćin samita, podsjećajući da je ta država već vi&scaron;e od 70 godina snažan saveznik Alijanse.
Kako je rekao Rute, na narednom samitu lideri će nastaviti da rade na tome da NATO bude snažniji, pravedniji i spremniji da odgovori na ključne sigurnosne izazove, prenosi Anadolija.
Ovogodi&scaron;nji Samit NATO-a održan je 24. i 25. juna u Hagu, gdje su se države članice obavezale da će do 2035. godi&scaron;nje izdvajati pet odsto BDP-a kako bi zadovoljile osnovne odbrambene potrebe i &scaron;ire sigurnosne zahtjeve.

Samit NATO-a naredne godine u Turskoj