Globus

Masovni nestanak struje pogodio je &Scaron;paniju i Portugal u ponedjeljak, 28. aprila prekinuv&scaron;i telefonske veze i pristup internetu, zaustaviv&scaron;i javni prevoz i uroniv&scaron;i gradove u tamu.
Evo &scaron;ta je poznato o jednom od najvećih kolapsa elektroenergetskog sistema u Evropi:
&Scaron;ta se dogodilo?
Nestanak struje, u ponedjeljak u kasnim prijepodnevnim satima u &Scaron;paniji i Portugalu, pogodio je cijelo Iberijsko poluostrvo, na kojem živi oko 55 miliona ljudi, kao i dijelove Francuske, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
&Scaron;panska Kanarska ostrva u Atlantskom okeanu i Balearska ostrva u Sredozemnom moru, kao i &scaron;panske eksklave Seuta i Melilja u Sjevernoj Africi, bili su po&scaron;teđeni.
Ovi regioni imaju malo ili nimalo električnih veza sa Iberijskim poluostrvom i njihovi elektroenergetski sistemi rade nezavisno.
Za&scaron;to je prekid struje trajao toliko dugo?
U Francuskoj, operater elektroenergetske mreže RTE brzo je obnovio dotok struje. Međutim, u &Scaron;paniji i Portugalu je trebalo mnogo duže da se struja ponovo uključi, a neki stanovnici su čekali i do 20 sati.
Jedno obja&scaron;njenje leži u obimu nestanka struje, koji je, prema &scaron;panskom operateru mreže REE, počeo "snažnom oscilacijom u tokovima snage" na elektroenergetskoj mreži "praćenom veoma značajnim gubitkom proizvodnje" &ndash; fenomenom koji je opisan kao "potpuno neuobičajen".
"Ovaj gubitak proizvodnje prema&scaron;io je referentni poremećaj za koji su elektroenergetski sistemi projektovani" i doveo je do "isključenja elektroenergetskog sistema poluostrva" od ostatka EU, pri čemu se &scaron;panska mreža "uru&scaron;ila" za samo pet sekundi, prema REE.
Elektrane, uključujući i nuklearne, prestale su da rade kao odgovor na ovaj nestanak struje.
Dalekovodi su morali biti "postepeno ponovo aktivirani, a proizvodne jedinice sinhronizovane", &scaron;to je "dugotrajno i tehnički naporno", rekao je Pratheeksha Ramdas, analitičar u Rystad Energy.
Drugo obja&scaron;njenje za spor oporavak je priroda energetske mreže Iberijskog poluostrva, koja funkcioni&scaron;e kao energetsko ostrvo i povezana je sa ostatkom Evrope preko malog broja prekograničnih interkonekcija sa Francuskom.
&Scaron;panija, takođe, ima ograničen kapacitet skladi&scaron;tenja energije koji "ograničava njenu sposobnost da apsorbuje ove fluktuacije i usporava brzi oporavak potreban tokom velikih nestanka struje", rekao je Ramdas.
&Scaron;ta je mogući uzrok?
Izneseno je nekoliko hipoteza, uključujući i onu o sajber napadu.
Vrhovni krivični sud &Scaron;panije saop&scaron;tio je u utorak, 29. aprila da istražuje da li je nestanak struje bio "čin kompjuterske sabotaže ključne infrastrukture" koji bi se mogao klasifikovati kao "teroristički čin".
Ali direktor operacija kompanije REE, Eduardo Prieto, isključio je "sajber incident", rekav&scaron;i na konferenciji za novinare da "nije bilo nikakve vrste upada" u kontrolne sisteme kompanije koja je mogla izazvati nestanak struje.
Na dru&scaron;tvnim mrežama su se &scaron;irile glasine na osnovu lažnog saop&scaron;tenja za &scaron;tampu koje se pripisuje portugalskom operateru mreže REN, u kojem se navodi da je "rijetka atmosferska pojava" mogla izazvati "kvar" u sistemu. I to je isključeno.
- Nijesu otkrivene neobične meteorolo&scaron;ke ili atmosferske pojave - saop&scaron;tila je &scaron;panska nacionalna meteorolo&scaron;ka agencija AEMET.
&Scaron;panski premijer Pedro Sančez pozvao je ljude "da ne spekuli&scaron;u" i objavio da je njegova vlada osnovala komisiju koja će istražiti &scaron;ta je izazvalo incident. Odbio je da isključi bilo kakvu hipotezu.
Prieto je rekao da operater mreže jo&scaron; uvijek prikuplja ključne informacije koje će pružiti "kompletnu sliku" i "dobiti odgovarajuće zaključke".

Šta se zna o nestanku struje u Španiji i Portugalu?

JEDAN OD NAJVEĆIH KOLAPSA ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA U EVROPI

Američki Stejt dipartment upozorio je da će odustati od posredovanja u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini ako se ne postigne napredak.
&bdquo;Sada smo u trenutku kada dvije strane moraju da dostave konkretne predloge o tome kako da se okonča taj rat&ldquo;, rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus, napominjući da prenosi poruku državnog sekretara Marka Rubija, koji je početkom ovog mjeseca iznio slično upozorenje.
&bdquo;Kako ćemo dalje postupati je odluka koja sada pripada predsjedniku. Ako ne bude napretka, povući ćemo se kao posrednici&ldquo;, rekla je Brus, prenosi CNN.
Na pitanje da li tu izjavu treba posmatrati kao odbacivanje evropskog i ukrajinskog kontrapredloga, Brus nije dala jasan odgovor.
Brus nije rekla da li Rubio planira neke naknadne razgovore sa svojim evropskim i ukrajinskim kolegama, nakon &scaron;to je razgovarao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom tokom vikenda, a u ponedjeljak i sa britanskim ministrom spoljnih poslova Dejvidom Lamijem.
&bdquo;Jasno je da ovo upozorenje nije zatvaranje vrata&ldquo;, kazala je Brus.

Stejt dipartment: SAD će se povući kao posrednik ako ne bude napretka između Rusije i Ukrajine

"SADA SMO U TRENUTKU KADA DVIJE STRANE MORAJU DA DOSTAVE KONKRETNE PREDLOGE"

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je dramatičan video na dru&scaron;tvenim mrežama kojim direktno odgovara na politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, poručujući da Kina neće odustati u trgovinskom sukobu. Američku politiku uporedili su s okom tornada kad na trenutak sve djeulje mirno, ali je jasno da stiže jo&scaron; jača oluja.
U videu se apeluje na međunarodnu zajednicu da se usprotivi, kako ga nazivaju, "američkom maltretiranju", a kroz niz primjera prikazuju navodne negativne posljedice američke ekonomske dominacije.
Kao ilustraciju, spominju kako je, prema njihovom viđenju, agresivna američka ekonomska strategija uni&scaron;tila kompanije poput Toshibe i Alstoma, dok je nekim državama, poput Japana, prouzrokovala dugoročne ekonomske &scaron;tete.
"Popu&scaron;tanje nasilniku samo produbljuje krizu. Kina neće pasti na koljena", poručuje narator u videu, koji je snimljen na engleskom jeziku, uz kineske titlove. U poruci se Kina prikazuje kao simbol slobodne trgovine i pouzdan partner na globalnoj sceni.
Posebno je zanimljivo &scaron;to SAD u videu nazivaju "papirnatim tigrom" te nagla&scaron;avaju da ta zemlja ne predstavlja globalnu većinu.
"Nasilnci su tigrovi od papira, a SAD ne predstavlja svijet".
"Kad svijet govori jednim glasom, Sjedinjene Države ostaju izolovane", tvrdi se u poruci, uz upozorenje da će Va&scaron;igton nastaviti da vodi promjenjivu i agresivnu politiku.
Zaključno, iz Pekinga poručuju: "Nećemo se povući. I oni slabiji imaće priliku da se njihov glas čuje."
"&Scaron;to je noć mračnija, to su zvijezde sjajnije", dodaju na kraju.
<blockquote class="twitter-tweet">
Never Kneel Down! <a href="https://t.co/z8FU3rMSBA">pic.twitter.com/z8FU3rMSBA</a>
&mdash; CHINA MFA Spokesperson 中国外交部发言人 (@MFA_China) <a href="https://twitter.com/MFA_China/status/1917069881142612278?ref_src=twsrc%5Etfw">April 29, 2025</a></blockquote>

Kina objavila dramatičan video, poslali poruku SAD-u: Nećemo pasti na koljena

"NASILNCI SU TIGROVI OD PAPIRA, A AMERIKA NE PREDSTAVLJA SVIJET"

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik obratio se javnosti nakon sastanka vladajuće koalicije u RS-u i tom prilikom iznio niz uvredljivih, &scaron;ovinističkih i istorijski neutemeljenih tvrdnji koje su izazvale brojne reakcije u domaćoj i regionalnoj javnosti, pi&scaron;e Klix.
U svom obraćanju, Dodik je poručio da se Bosna i Hercegovina "raspada" i da je njen trag "smrdljiv na nečovje&scaron;tvo".
U vi&scaron;e navrata osporavao je legitimitet visokog predstavnika Kristijana &Scaron;mita, nazivajući ga "nelegalnim", te ustvrdio da "muslimani", kako on naziva Bo&scaron;njake, "prihvataju njegove odluke i nadaju se drugom poluvremenu".
Međutim, najskandalozniji i najuvredljiviji dio njegovog govora odnosio se na direktan poziv Bo&scaron;njacima da se "vrate pravoslavnoj vjeri", uz tvrdnju da bi Bosna i Hercegovina u tom slučaju bila "većinski srpska" i da bi "samo takva mogla postojati".
-Rje&scaron;enje za BiH je sljedeće: da se muslimani vrate na svoju staru pravoslavnu vjeru. Poku&scaron;avamo da dajemo konstruktivne prijedloge. Postoje dokazi da su na&scaron;i preci prelazili na islam pod osmanskom prisilom. Zato je ovo za mene korektno rje&scaron;enje- rekao je Dodik.
On je naveo i da "Bo&scaron;njaci treba da se vrate vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".
Dodik je govorio i o statusu Brčkog, iznijev&scaron;i nejasan prijedlog da se taj distrikt &ldquo;vrati Federaciji, ali 50 posto&rdquo;, uz dodatak da bi tada trebalo &ldquo;povući liniju razgraničenja&rdquo;. Optužio je bo&scaron;njačku stranu da je Brčko zami&scaron;ljeno kao &ldquo;klin unutar RS-a&rdquo;, tvrdeći da su tamo Srbi većina i da &ldquo;nema govora o uzimanju tog prostora&rdquo;.

Skandalozna izjava Dodika: Muslimani da se vrate pravoslavlju, BiH bi tada bila većinski srpska

"BOSNA I HERCEGOVINA  SE RASPADA I NJEN TRAG SMRDLJIV NA NEČOVJEŠTVO"

List Aftonbladet javlja da su ubijene tri osobe, a policija traga za osumnjičenim za napad, koji je pobjegao na električnom trotinetu.
Nekoliko ljudi je povrijeđeno u &scaron;vedskom gradu Upsali nakon niza udara koji su zvučali kao pucnji iz vatrenog oružja, saop&scaron;tila je tamo&scaron;nja policija, no nije odmah pružila dalje pojedinosti o tome &scaron;to se dogodilo, dok lokalni mediji navode da je troje ljudi poginulo.
Policija je u saop&scaron;tenju kazala da je primila pozive građana koji su čuli zvuke nalik pucnjavi u sredi&scaron;tu grada. Hitne službe su na mjestu događaja, dodala je policija."Pronađeno je nekoliko povrijeđenih ljudi, a sve upućuje na pucnjavu", ističe se u saop&scaron;tenju.
Lokalna bolnica je odbila da komentari&scaron;e stanje ranjenih. Policija je rekla da je zatvorila veliko područje grada i započela istragu.
Deset osoba je ubijeno u februaru u &scaron;vedskom gradu Orebru, u najsmrtonosnijoj masovnoj pucnjavi u zemlji kada je nezaposleni 35-godi&scaron;njak otvorio vatru na učenike i nastavnike u centru za obrazovanje odraslih. Desna vlada nordijske zemlje je kasnije rekla da će postrožiti zakone o oružju.

Švedska: U pucnjavi više mrtvih i ranjenih, osumnjičeni za napad pobjegao na trotinetu

POTVRDILA TAMOŠNJA POLICIJA

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je predlog Kijeva da se jednostrano trodnevno primirje &mdash; koje je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio za početak maja &mdash; produži na 30 dana.
Moskva je, kako je rekao Peskov, primila ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali smatra da je prije bilo kakve odluke neophodno razjasniti niz pitanja.
&bdquo;Bez odgovora na ta pitanja, te&scaron;ko je postići dugoročno primirje&ldquo;, rekao je Peskov i dodao da je to stav predsjednika Putina.
Putin je već u martu iznio svoje uslove, kada je tada&scaron;nji američki predsjednik Donald Tramp predložio 30-dnevno primirje. Uslovi su uključivali zabranu Ukrajini da koristi pauzu za pregrupisavanje i naoružavanje svojih snaga, kao i zabranu isporuke zapadnog oružja Kijevu. Rusija zauzvrat nije ponudila nikakve ustupke.
U ponedjeljak je Putin najavio jednostrano primirje u periodu od 8. do 11. maja, koje bi se poklopilo sa godi&scaron;njom Paradom pobjede na Crvenom trgu u Moskvi &mdash; događajem kojim se u Rusiji obilježava zavr&scaron;etak Drugog svjetskog rata, 9. maja.
Peskov je najavu trodnevnog primirja opisao kao &bdquo;gest dobre volje&ldquo;, dok je Zelenski izjavio da je Putinova objava o prekidu vatre &bdquo;jo&scaron; jedan poku&scaron;aj manipulacije&ldquo;.

Kremlj odbacio predlog Kijeva za jednomjesečno primirje

SAOPŠTIO PORTPAROL KREMLJA

Od "za jedan dan" do "za prvih 100 dana" ili "&scaron;est mjeseci" - uvjeravanja američkog predsjednika Donalda Trampa da može brzo da napravi dogovor i okonča rat u Ukrajini sudarila su se sa zidom realnosti. Spremni na pregovore bez prethodnih uslova, poručuju sada i Moskva i Kijev - no zahtjevi prvih i crvene linije drugih su sukobljene.
Politikolog i saradnik Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju Maksim Samorukov misli da &bdquo;Rusija želi da produži pregovore &scaron;to je duže moguće&ldquo;.
&bdquo;Jer prekid vatre ako se dogovori odgovaraće Ukrajini, jer Rusija danas ima prednost na boji&scaron;tu, ali proces pregovora koristi sam po sebi Rusiji. Pregovori dok traju, naime podrivaju podr&scaron;ku Amerike, sprečavaju Va&scaron;ington da pruža dodatnu finansijsku pomoć i stvaraju nove probleme u odnosima između Evrope i SAD. Putin i Kremlj su prije svega zainteresovani da pregovori traju &scaron;to duže moguće, a u tom cilju moraju da pokažu nekakvu dobru volju, da saop&scaron;tavaju prekid vatre, nude sitnije ustupke, da se dogovore o pregovorima bez preduslova&ldquo;, kaže Samorukov.
Politikolog i novinar Boris Varga smatra da &bdquo;Putin primjenjuje taktiku toplo-hladno&ldquo;.
&bdquo;Pristaje na Trampov mir, ali ne popu&scaron;ta, već vr&scaron;i pritisak. Poruka Putina je dajte mi &scaron;ta želim ili ćete imati jo&scaron; vi&scaron;e ljudskih žrtava u Ukrajini. Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao i zbog kojih je menjao ustav Ruske Federacije&ldquo;, kaže on.
Varga dodaje da je to &bdquo;glavna teza ovih mirnovnih pregovora&ldquo;.
&bdquo;Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao. Kao i u slučaju posle aneksije Krima, Putin je i tad čekao osam godina, mjerio kako dalje i ponovo udario, tako će udariti ponovo. Dok ne kontroli&scaron;e ono &scaron;to je stavio u ustav, Putin je gubitnik&ldquo;, kaže Varga.
Samorukov smatra da je &bdquo;glavni cilj ovih pregovora za Rusiju da izoluje pitanje Ukrajine od drugih pitanje u njihovim odnosima, prije svega sa Amerikom, ali i sa cijelim zapadom&ldquo;.
&bdquo;Rusija želi da pokaže da je spremna da obnovi barem djelimičnu saradnju sa SAD i da ubijedi Va&scaron;ington da Ukrajina ne bi trebalo da bude jedino pitanje u odnosima dvije zemlje. Rusija vodi te pregovore da pokaže sada&scaron;njem američkom rukovodstvu da je konstruktivna sila i da Amerika može da ima odnose sa Rusijom&ldquo;, kaže Samorukov.
Govoreći o Trampovoj izjavi da može da se povuče, Samorukov kaže da je &bdquo;to bila prijetnja Amerike, uperena prema Ukrajini&ldquo;.
Rusiji to nije prijetnja, već godinama Rusija insistira da SAD ne bi trebalo uop&scaron;te da se bave ukrajinskom krizom, to je jedan od ciljeva Rusije da u ovom ratu izguraju SAD izvan tog regiona, izvan istočne Evrope&ldquo;, kaže on.
Varga misli da je to bila &bdquo;poruka pritiska, ne samo na Evropljane, Ukrajinu, nego na Putina&ldquo;.
&bdquo;Putinu je američki predsjednik unikatna &scaron;ansa da okonča rat kako on misli da može. Tramp i Putin na tlu mirovnih pregovora dogovaraju i poslovne aranžmane. Gorko iskustvo sa Avganistanom govori da možda i nije prazna prijetnja, moglo bi da bude američko povlačenje, Putin bi mogao steći opasnu prednost na bojnom polju&ldquo;, kaže on.

Od čega zavisi mir u Ukrajini: Kome odgovaraju produženi pregovori, a kome prekid vatre

"PUTIN PRIMJENJUJE TAKTIKU TOPLO-HLADNO“

Posebno odjeljenje Osnovnog suda u Pri&scaron;tini raspisalo je potjernice za Milanom Radoičićem i jo&scaron; 19 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovni&scaron;tva, odnosno da su u Đakovici ubili vi&scaron;e od sto albanskih civila i maltretirali 300 drugih, javlja portal Reporteri.net.
Prema sudskom nalogu za hap&scaron;enje, tijela albanskih civila za koje se sumnja da ih je ta grupa ubila pronađena su u masovnoj grobnici u Batajnici, a njihovo ubistvo dogodilo se u Đakovici od 7. do 10. maja 1999. godine.
Portal Reporteri.net objavio je faksimil sudske odluke, donijete 15. aprila po zahtevu Specijalnog tužila&scaron;tva od 27. marta 2025. godine.
Odlukom sudije za prethodni postupak Ljutfija &Scaron;aljea naređeno je momentalno prisilno sprovođenje osumnjičenih.
Specijalno tužila&scaron;tvo podnijelo je zahtjev za izdavanje naloga za hap&scaron;enje: Milovana Kovačevića, Radomira Čolića, Milo&scaron;a Đo&scaron;ana, Predraga Ristića, Srđana Krstića, Ljubi&scaron;e Obradovića, Živka Sarića, Spasa Sarića, Lazara Dra&scaron;kovića, Zvonka Ristića, Darka Gligorijevića, Čedomira Božovića, Vladimira Božovića, Roberta Dobrunaja, Radomira Rakovića, Ljubi&scaron;e Rakovića, Milo&scaron;a &Scaron;ćepanovića, Milana Radoičića, Svetislava Gligorijevića i Tomice Avramovića.
Oni su osumnjičeni za izvr&scaron;enje krivičnog dijela &bdquo;ratni zločin protiv stanovni&scaron;tva&ldquo; u vezi sa članom 22. Krivičnog zakonika biv&scaron;e Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je bio na snazi u vrijeme izvr&scaron;enja krivičnog djela, a trenutno sankcionisanog članom 146. Krivičnog zakona Kosova.
Kako je navedeno, na mjestu zvanom &bdquo;Taliki most&ldquo; u Đakovici od 7. maja do 10. maja 1999. godine pripadnici uniformisanih srpskih vojnih i policijskih snaga, među kojima su bili i osumnjičeni, počeli su da ulaze u kuću po kuću i izvode iz njih sve prisutne, razdvajajući mu&scaron;karce od žena i djece.
Ubili su ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, a poslije rata njihova tijela su pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici, navedeno je u obrazloženju naloga za hap&scaron;enje.
Kosovo je protiv Radoičića, biv&scaron;eg potpredsjednika Srpske liste, raspisalo i nalog za hap&scaron;enje kao za glavnim osumnjičenim za organizovanje terorističkog napada na sjeveru Kosova u septembru 2023.

Potjernice za Milanom Radoičićem i još 19 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin

ZBOG SUMNJE DA SU U ĐAKOVICI UBILI VIŠE OD STO ALBANSKIH CIVILA I MALTRETIRALI 300 DRUGIH

Rimokatolički kardinali sastaće se 7. maja na tajnoj konklavi kako bi izabrali novog poglavara Rimokatoličke crkve, rekao je danas izvor iz Vatikana, prenosi Rojters.
Taj datum je odlučen na sastanku kardinala iza zatvorenih vrata u Vatikanu, prvom od sahrane pape Franja u subotu, rekao je izvor.
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz cijelog svijeta, imaju pravo da učestvuju u konklavi i odluče ko bi trebalo da bude sljedeći vođa Crkve od 1,4 milijarde članova.
Prethodne dve konklave, 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana.
Međutim, &scaron;vedski kardinal Anders Arborelijus rekao je u ponedjeljak da očekuje da će ova konklava potrajati duže, jer se mnogi kardinali koje je naimenovao papa Franja nikada ranije nijesu sreli.
Papa Franjo je dao prioritet naimenovanju kardinala iz mjesta koja ih nikada nisu imala, kao &scaron;to su Mjanmar, Haiti i Ruanda.
&bdquo;Ne poznajemo se&ldquo;, rekao je Arborelijus, jedan od oko 135 kardinala mlađih od 80 godina koji će ući u konklavu.
Franja, papa od 2013. godine, umro je 21. aprila u 88. godini.&nbsp;

Kardinali u Vatikanu odlučili: Novi papa se bira 7. maja

OKO 135 KARDINALA IZ CIJELOG SVIJETA IMAJU PRAVO DA UČESTVUJU U KONKLAVI

Ispred Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu, čiji ulaz od jutros blokiraju građani i studenti, do&scaron;lo je do novog incidenta kada je policija pendrecima i biber sprejom potisnula okupljene, prenosi N1.
Oni su prethodno krenuli da prilaze ulazu u fakultet, ali ispred njih su stali građani i studenti.
Nekoliko ljudi je povrijeđeno kada je kori&scaron;ćen biber sprej, među kojima i novinar Žarko Bogosavljević.
<blockquote class="twitter-tweet">
UŽIVO: Policija pendrecima na građane koji blokiraju DIF u Novom Sadu, ima i povređenih <a href="https://t.co/iWHGYWZV8A">https://t.co/iWHGYWZV8A</a>
&mdash; Radio 021 (@Radio021) <a href="https://twitter.com/Radio021/status/1916798135122235815?ref_src=twsrc%5Etfw">April 28, 2025</a></blockquote>
Povrijeđena je i studentkinja Katarina, jedna od onih koji su vozili bicikl do Strazbura. Ona je bila u nesvijesti, a po nju je do&scaron;la hitna pomoć i odvezla je.
Studenti koji su u zgradi fakulteta polivali su policiju vodom.

Incidenti u Novom Sadu, policija pendrecima tjera studente, ima povrijeđenih

STUDENTI KOJI SU U ZGRADI FAKULTETA POLIVALI SU POLICIJU VODOM

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je četvorodnevni prekid vatre u Ukrajini i pozvao Kijev da učini isto, saop&scaron;teno je iz Kremlja, prenosi RIA Novosti.
Predsjednik Putin najavio je primirje tokom 80. godi&scaron;njice pobjede nad fa&scaron;izmom, saop&scaron;tio je Kremlj.
Kako se navodi primirje će biti na snazi od 7. maja do 8.maja do ponoći i od 10. do 11. maja.
Tokom ovog perioda biće obustavljena sva neprijateljstva.
Rusija vjeruje da ukrajinska strana treba da slijedi taj primjer.
"U slučaju da Kijev prekr&scaron;i prekid vatre ruske trupe će adekvatno i efikasno odgovoriti&ldquo;.
Moskva jo&scaron; jednom objavljuje spremnost za mirovne pregovore bez preduslova, čiji je cilj eliminisanje osnovnih uzroka ukrajinske krize, konstruktivna interakcija sa međunarodnim partnerima, navedeno je iz Kremlja.

Putin proglasio novo primirje, trajaće četiri dana