Globus

Američke snage treći dan blokiraju brodski saobraćaj ka iranskim lukama u Persijskom zalivu ili iz njih. U Bijeloj kući očekuju novu rundu pregovora SAD i Irana u Islamabadu, a Donald Tramp najavljuje i razgovore lidera Izraela i Libana.
Kina poziva Iran na obnavljanje plovidbe u Ormuskom moreuzu
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji pozvao je iranskog kolegu Abasa Arakčija da uloži napore kako bi se obnovila normalna plovidba kroz Ormuski moreuz, saop&scaron;tilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nakon telefonskog razgovora dvojice zvaničnika.
Vang je naveo da bi suverenitet i bezbjednost Irana u Ormuskom moreuzu trebalo da budu po&scaron;tovani i za&scaron;tićeni, ali je dodao da sloboda i bezbjednost plovidbe kroz taj plovni put, takođe, moraju da budu garantovane.
Prema njegovim riječima, obnavljanje normalnog saobraćaja kroz moreuz predstavlja zajednički interes međunarodne zajednice.
Kineski ministar je ocijenio da se situacija nalazi u &ldquo;kritičnoj&rdquo; fazi promjena i da se otvara &ldquo;prozor za mir&rdquo;.
Vang je istakao da Kina podržava održavanje prekida vatre i nastavak pregovora, navodeći da su oni u interesu Irana, regiona i svijeta.
Iran upozorava na &ldquo;opasne posljedice&rdquo; američkih poteza u Persijskom zalivu
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je na &ldquo;opasne posljedice&rdquo; američkih stavova i akcija usmjerenih na Persijski zaliv i Ormuski moreuz.
Arakči je tokom telefonskog razgovora sa kineskim kolegom Vang Jijem rekao da bi, kako je naveo, &ldquo;provokativne akcije&rdquo; Sjedinjenih Američkih Država dodatno zakomplikovale situaciju u regionu, aludirajući na poku&scaron;aje Va&scaron;ingtona da uspostavi, kako to naziva, &ldquo;pomorsku blokadu&rdquo; Irana i utiče na brodski saobraćaj kroz moreuz, prenio je portal &ldquo;Pres TV&rdquo;.
U razgovoru sa kineskim zvaničnikom, iranski ministar je iznio i najnovija regionalna de&scaron;avanja nakon &scaron;to su Sjedinjene Američke Države objavile dvonedjeljno zati&scaron;je u napadima na Iran.
Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da predlog od 10 tačaka koji je iznio Iran predstavlja &ldquo;upotrebljivu osnovu za pregovore&rdquo;.
Ipak, nakon razgovora o prekidu vatre održanih u Islamabadu, Teheran je izrazio žaljenje da su, kako navodi, &ldquo;prekomerni zahtjevi&rdquo; Va&scaron;ingtona spriječili uspjeh pregovora.
Iranski zvaničnici su istakli da je potpuni prekid svih oblika napada protiv zemlje &ldquo;ključni&rdquo; uslov Islamske Republike.
Arakči je u razgovoru takođe zahvalio Kini i Rusiji na odluci da se suprotstave, kako je naveo, &ldquo;nerazumnom&rdquo; i jednostranom nacrtu rezolucije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija o regionalnoj situaciji.
Kina i Rusija su 7. aprila uložile veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN kojom se Iran poziva da ponovo otvori Ormuski moreuz, koji je Teheran zatvorio za, kako navodi, &ldquo;neprijateljske zemlje i njihove saveznike nakon najnovijeg talasa američkih i izraelskih napada&rdquo;.
Arakči je ocijenio da je protivljenje Pekinga i Moskve pomoglo da se spriječi dalja eskalacija tenzija u regionu. Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji pohvalio je &ldquo;otpornost&rdquo; iranskog naroda tokom sukoba i naglasio spremnost Pekinga da pomogne naporima za unapređenje diplomatije i okončanje krize.
Tramp: Danas pregovori lidera Izraela i Libana
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će danas biti održani pregovori između Izraela i Libana o primirju.
Tramp je na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social napisao da će pregovori biti obavljeni između lidera dvije zemlje.
&ldquo;Poku&scaron;avam da dobijem malo prostora za disanje između Izraela i Libana. Pro&scaron;lo je mnogo vremena otkako su dva lidera razgovarala, oko 34 godine. To će se dogoditi danas&rdquo;, napisao je Tramp.
&nbsp;

Iran upozorava na “opasne posljedice” američkih poteza u Persijskom zalivu; Tramp: Danas pregovori lidera Izraela i Libana

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Četiri osobe su poginule, a 20 je ranjeno kada je učenik srednje &scaron;kole u otvorio vatru u &scaron;koli u jugoistočnoj turskoj provinciji Kahramanmaras, rekao je guverner Mukerem Unluer novinarima.
Guverner je rekao da je među ubijenima bio i nastavnik, te dodao da je napadač bio učenik koji je koristio oružje oca, skriveno u rancu, da izvr&scaron;i napad.
Napadač je, takođe preminuo, dodao je guverner. Inače, juče je u pucnjavi u srednjoj &scaron;koli u Sivereku, na jugoistoku Turske, ranjeno najmanje 16 osoba, dok je napadač, biv&scaron;i učenik te &scaron;kole, potom izvr&scaron;io samoubistvo, saop&scaron;tili su zvaničnici.

Pucnjava u školi u Turskoj: Četiri osobe poginule, 20 ranjeno

OSUMNJIČENI ZA NAPAD JE UČENIK KOJI JE KORISTIO ORUŽJE OCA

Sjeverna Koreja značajno je povećala svoje kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja, rekao je glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi.
Čelnik UN-ove agencije za nuklearnu energiju potvrdio je brzi porast aktivnosti u reaktoru od pet megavata, jedinici za preradu, lakovodnom reaktoru i drugim postrojenjima u sjevernokorejskom nuklearnom kompleksu Yongbyon, dodajući da se nuklearni arsenal zemlje procjenjuje na nekoliko desetaka bojnih glava.
Prema njegovim riječima, uočena je i izgradnja novog objekta koji po izgledu podsjeća na hale za obogaćivanje uranijuma, &scaron;to bi moglo da znači dalje pro&scaron;irenje sjevernokorejskih kapaciteta.
Satelitski snimci iz aprila, prema navodima američkog Centra za strate&scaron;ke i međunarodne studije, takođe podržavaju procjenu da je moguće novo postrojenje za obogaćivanje uranijuma već zavr&scaron;eno i da može da služi za proizvodnju materijala za oružje.
Grosi je upozorio da prelazak na nuklearno oružje ne povećava bezbjednost nijedne države, već može da dovede do daljeg &scaron;irenja nuklearnog naoružanja u svijetu.
&nbsp;

IAEA: Sjeverna Koreja povećava kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja

SAOPŠTIO  GLAVNI DIREKTOR MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA ATOMSKU ENERGIJU

SAD, Izrael i Liban saop&scaron;tili su, nakon trilateralnog sastanka u Va&scaron;ingtonu, da su održali produktivne razgovore. Iako je u Ormuskom moreuzu od ponedjeljka na snazi američka blokada, nekoliko tankera je ipak uspjelo da prođe. Teheran procjenjuje dosada&scaron;nju ratnu &scaron;tetu na oko 270 milijardi dolara. Donald Tramp najavljuje moguć nastavak pregovora sa Iranom &ldquo;u naredna dva dana&rdquo;.
Centralna komanda SAD: Uspostavljena pomorska blokada Irana i "pomorska superiornost"
Američke snage u potpunosti su zaustavile pomorsku trgovinu koja ulazi i izlazi iz Irana, saop&scaron;tila je američka vojska, navodeći da je na Bliskom istoku postignuta "pomorska superiornost", objavila je američka Centralna komanda (CENTCOM).
CENTCOM je na mreži Iks naveo da je blokada iranskih luka "u potpunosti sprovedena" u roku od 36 sati od njenog pokretanja.
&Scaron;ef CENTCOM-a Bred Kuper rekao je da su američke snage ostvarile kontrolu na moru u regionu.
Cijene nafte pale nakon znakova da bi SAD i Iran mogli da nastave razgovore
Cijene nafte su pale nakon znakova da bi Sjedinjene Američke Države i Iran mogli da nastave razgovore.
Nafta Brent je pala za vi&scaron;e od 4,3 odsto, na nivo od oko 95 dolara po barelu, kao i američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate), koja je oti&scaron;la naniže za ne&scaron;to manje od sedam odsto, na ne&scaron;to manje od 92 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.
U toku su razgovori o održavanju jo&scaron; jedne runde pregovora prije isteka dvonedjeljnog prekida vatre, a izvje&scaron;taji sugeri&scaron;u da bi razgovori mogli da budu održani u Pakistanu.
Tramp: Papi treba reći da je Iran ubio 42.000 nevinih demonstranata
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da bi neko trebalo da obavijesti papu Lava XIV da je Iran, kako tvrdi, ubio najmanje 42.000 &ldquo;nevinih, potpuno nenaoružanih demonstranata&rdquo; u posljednja dva mjeseca.
Tramp je, u objavi na mreži Truth Social, naveo i da je &ldquo;apsolutno neprihvatljivo&rdquo; da Iran ima nuklearnu bombu.
Papa Lav XIV jedan je od najglasnijih kritičara američke vojne akcije protiv Irana.
Održani pregovori Izraela i Libana u Va&scaron;ingtonu
SAD, Izrael i Liban saop&scaron;tili su, nakon trilateralnog sastanka, da su održali produktivne razgovore o pokretanju direktnih pregovora, uz podr&scaron;ku Va&scaron;ingtona daljem dijalogu i stabilizaciji regiona.
U zajedničkom saop&scaron;tenju navedeno je da dana&scaron;nji sastanak predstavlja pripremni korak ka pokretanju mirovnih pregovora, a ne njihov formalni početak.
Predsjednik Irana Masud Peze&scaron;kijan rekao je francuskom kolegi Makronu u telefonskom razgovoru da Iran ostaje posvećen diplomatiji, regionalnoj stabilnosti i za&scaron;titi svojih prava. Kaže da su pretjerani zahtjevi i nedostatak političke volje američkih zvaničnika spriječili finalizaciju sporazuma na pregovorima u Islamabadu.
Najspornije otvoreno pitanje je budućnost iranskog nuklearnog programa. Amerika predlaže 20-godi&scaron;nji prekid svih nuklearnih aktivnosti, dok Teheran traži znatno kraći rok &ndash; od pet godina.
Iran kontinuirano razmjenjuje poruke sa Pakistanom, dok zvanični Islamabad nastoji da posreduje u trajnom okončanju američko-izraelske agresije, prenijeli su lokalni mediji pozivajući se na tvrdnje neimenovanog pakistanskog zvaničnika upoznatog sa situacijom.
Uprkos američkoj blokadi saobraćaja u Ormuskom moreuzu &ndash; dva broda, u vlasni&scaron;tu Komora i Kine, isplovila su iz luka u Emiratima i pro&scaron;la moreuzom. U Persijski zaliv u&scaron;la su četiri tankera povezana sa Iranom. Kina smatra da je američka blokada iranskih luka opasna i neodgovorna.
&Scaron;panski premijer Pedro Sančez istakao je nakon razgovora sa Si Đinpingom u Pekingu da Kinu vidi kao glavnog globalnog sagovornika koji može pomoći u okončanju rata u Iranu, kao i drugih sukoba poput onog u Ukrajini.
Direktor izraelske obavje&scaron;tajne službe Mosad David Barnea izjavio je na ceremoniji povodom Dana sjećanja na Holokaust, da je ta služba djelovala &ldquo;u srcu Teherana&rdquo; i da je obezbijedila precizne obavje&scaron;tajne podatke ratnom vazduhoplovstvu tokom američko-izraelske kampanje protiv Irana.
Ističe da će se operacija Mosada zavr&scaron;iti tek kada radikalni režim u Teheranu bude zamijenjen.
Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohadžerani kaže da &ldquo;preliminarna&ldquo; i veoma gruba procjena ratne &scaron;tete do sada iznosi oko 270 milijardi dolara.

Razgovori Izraela i Libana u SAD “korak ka mirovnim pregovorima”; Iran u stalnoj komunikaciji sa Pakistanom

U pucnjavi u srednjoj &scaron;koli u Sivereku, na jugoistoku Turske, danas je ranjeno najmanje 16 osoba, dok je napadač, biv&scaron;i učenik te &scaron;kole, potom izvr&scaron;io samoubistvo, saop&scaron;tili su zvaničnici.
Napadač, naoružan sačmaricom, pucao je nasumično u srednjoj stručnoj &scaron;koli u Sivereku, u provinciji &Scaron;anlijurfa, prije nego &scaron;to se sakrio u zgradi i ubio.
Motiv za napad za sada nije poznat. Pucnjave u &scaron;kolama su rijetke u Turskoj.
Specijalne policijske jedinice raspoređene su nakon &scaron;to je napadač odbio da se preda, dok su svi zaposleni i učenici evakuisani, javila je NTV.

Najmanje 16 osoba ranjeno u pucnjavi u školi u Turskoj, napadač izvršio samoubistvo

MOTIV NAPADA ZA SADA NIJE POZNAT

Cijena nafte pala je ispod 100 dolara po barelu, a azijske dionice porasle su nakon &scaron;to su se pojavile vijesti o daljim pregovorima između SAD-a i Irana o okončanju rata.
Brent sirova nafta, međunarodna referentna vrijednost, i američki marker WTI pali su dva odsto na otprilike 97 dolara po barelu u jutarnjem azijskom trgovanju, prenosi SEEbiz.
Japanski Nikkei 225, u kojem su snažno zastupljeni izvoznici, porastao je 2,2 odsto, južnokorejski Kospi 200 dobio je 3,3 odsto, a tajvanski &scaron;iroki indeks dionica skočio je 1,7 odsto.
S&amp;P 500 zatvorio se u ponedjeljak s porastom od jedan odsto, nadoknadiv&scaron;i sve gubitke od početka rata.

Nafta pala ispod 100 dolaraa

U JUTARNJEM AZIJSKOM TRGOVANJU

<div class="flex items-start ">
<div id="excerpt" class="md:mt-0 xl:mt-0 mb-0 font-sans font-semibold text-lg lg:text-xl leading-6 md:leading-7">Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obrisao je objavu na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social sa fotografijom koju je generisala vje&scaron;tačka inteligencija, a na kojoj se on pojavljuje u liku Isusa Hrista.</div>
</div>
<div id="intext_container"></div>
<div id="text" class="break-words mt-3 text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-8 dark:text-gray-200">
U obraćanju medijima unutar kompleksa Bijele kuće, Tramp se poku&scaron;ao opravdati zbog objave te fotografije.
"Objavio sam to. Mislio sam da je to ja kao doktor. Trebalo je da to bude ja kao doktor, da ljude činim zdravijima", rekao je Tramp, negirajući tvrdnje da je trebao biti prikazan kao Isus.
Na slici je Tramp prikazan u bijeloj haljini kako desnom rukom dodiruje čovjeka koji izgleda bolestan ili na samrti, dok iz njegove lijeve ruke izlazi snažna svjetlost, a u pozadini se vide američka zastava, orlovi i vojni avioni.
Nedugo prije objavljivanja slike, predsjednik je objavio tekst protiv pape, nazivajući ga &bdquo;slabim po pitanju rje&scaron;avanja kriminala i užasnim za spoljnu politiku&ldquo;.
Lav XIV, prvi papa rođen u SAD, odgovorio je na Trampove napade rekav&scaron;i da se &bdquo;ne boji&ldquo; Trampove administracije i da će nastaviti da govori protiv rata.
U snažnom govoru u ponedjeljak u Alžiru osudio je neokolonijalne svetske sile koje kr&scaron;e međunarodno pravo, bez posebnog osvrta na Sjedinjene Države.
&nbsp;
</div>

Nakon sukoba sa papom, Tramp objavio, pa obrisao AI fotografiju na kojoj je predstavljen kao Isus

"MISLIO SAM DA ME SLIKA PRIKAZUJE KAO DOKTORA"

Lider stranke Tisa, ubjedljivog pobednika na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, Peter Mađar, u obraćanju novinarima poručio je da su građani pokazali da žele Evropsku uniju i da će &scaron;to pre prionuti na posao.
Kako je istakao, računaju da će se ishod na jo&scaron; nekolio mjesta okrenuti u njihovu korist i da očekuju jo&scaron; nekoliko mandata.
"Ovo je neviđeni broj ljudi koji je glasao za jednu stranku. Riječ je o tri miliona trista hiljada glasova, to je velika odgovornost. Fides je spao na jednu petinu i želio bih da naglasim da je toliko mandata dobila jer je propagandna ma&scaron;inerija potro&scaron;ila vi&scaron;e milijardi forinti da bi podržala njihove laži. Da nije korstio ma&scaron;ineriju u svoje ciljeve, kao &scaron;to je obavje&scaron;tajna služba, ne bi bilo ni ovoliko mandata", naveo je Peter Mađar.
Zato smatra da broj glasova koje su osvojili odgovornost i početak novog doba.
"Osjetili su svi Mađari koliko su presudni ovi izbori. Očekujemo da proces primopredaje bude najkraći, prema pravilima najkasnije 4. maja postaje pravosnažan rezultat i predsjednik države imaće 30 dana da sazove sjednicu parlamenta i zato pozivam predsjednika da &scaron;to prije sazove konstitutivnu sednicu i ne čeka", rekao je.
Poručuje da će vlada Tise zastupati svakog građanina.
"Mi smo rekli &scaron;ta su problemi i rekli smo da za rje&scaron;avanje nije dovoljno samo smijeniti vladu. Na&scaron;om zemljom je upravljala zločinačka organizacija. Potrebno je sprovesti promjenu sistema. Mađari su odlučili da je Evropa mjesto gdje je Mađarska bila i biće. &Scaron;ta god mislila dosada&scaron;nja vlast da će izvesti Mađarsku iz EU, juče su Mađari potvrdili svoju želju da ostanu unutar Evrope", naglasio je.
Mnogo je zadataka pred nama i htjeli bismo da &scaron;to prijr prionemo na posao, dodaje Mađar.
"Jedan od zadataka je povratak u Mađarsku evropskih resursa. Mađarska se neće mijr&scaron;ati u stvari balkanskih zemalja, Francuske, &Scaron;panije, Slovačke i to bismo zatražili od svake države, da Mađarsku smatra suvereneom i nezavisnom", kaže Mađar.
Rekao je i da je Orban prijetio svom narodu, pla&scaron;io građane da će sa novom vladom propasti Mađarska, kako bi učvrstio svoju vlast.
"Poručujem svim Mađarima da Mađarska ne želi rat, Tisa će biti stranka mira. Orban se ne bavi problemima zdravstva i obrazovanja. Govorio je o Ukrajini, Rusiji, Iranu predsjedničkim izborima u SAD. Bavio se svima, osim problemima koji ti&scaron;te Mađare", rekao je Mađar.
Podsjetimo, u Mađarskoj su juče održani parlamentarni izbori, na kojima je pobijedila opoziciona stranka Tisa Petera Mađara.
Izlaznost na izborima bila je rekordna, jer je glasalo 77,8 odsto birača.
Mađar zahvalio Rusiji i Kini na prihvatanju ishoda mađarskih izbora
Mađar je zahvalio Moskvi i Pekingu na prihvatanju rezultata parlamenarnih izbora u Mađarskoj.
"Primjećujem da se Kremlj oglasio, kao i Peking. Zahvaljujem &scaron;to su s po&scaron;tovanjem prihvatili odluku mađarskog naroda i &scaron;to su otvoreni za pragmatičnu saradnju", rekao je proevropski konzervativac na konferenciji za novinare, zahvaljujući vlastima Rusije i Kine, koje su bile veoma bliske odlazećem premijeru Viktoru Orbanu.
Rusko predsjedni&scaron;tvo saop&scaron;tilo je ranije danas da po&scaron;tuje glas Mađara, koji su na izborima svoje povjerenje dali Mađaru, a ne ruskom savezniku Viktoru Orbanu.
"Mađarska je napravila svoj izbor. Po&scaron;tujemo taj izbor. Namjeravamo da nastavimo pragmatične kontakte sa novim mađarskim vlastima", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Mađar: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari balkanskih država

"MAĐARI SU ODLUČILI DA JE EVROPA MJESTO GDJE JE MAĐARSKA BILA I BIĆE"

Na izborima za mađarski parlament lider Tise Peter Mađar ubjedljivo je pobijedio Viktora Orbana, okončav&scaron;i njegovu 16-godi&scaron;nju vladavinu.
Pobjednik parlamentarnih izbora u Mađarskoj i lider Tise Peter Mađar odrastao je tokom demokratske tranzicije u Mađarskoj, a poster Viktora Orbana, tada liberalnog antikomuniste, bio mu je zakačen na zidu spavaće sobe.
Danas je Mađar okončao Orbanov 16-godi&scaron;nji mandat premijera Mađarske, pi&scaron;e Si-En-En.
Prije samo dve godine, Mađar je bio član Orbanove stranke Fides, prije nego &scaron;to se partija rascijepala.
Ranije te godine, Orbanovu vladu je potreslo saznanje da je tada&scaron;nja predsjednica Mađarske Katalin Novak, pomilovala čovjeka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za djecu. Judit Varga, tada&scaron;nja Orbanova ministarka pravde, takođe je bila uključena u pomilovanje. Obje su podnele ostavke.
Varga je prethodno bila udata za Mađara. U eksplozivnom intervjuu za Partizan, mađarski medij, Mađar je optužio Orbana da se "krije iza ženskih suknji". Takođe je iskoristio intervju da podijeli informacije koje je znao zahvaljujući bliskosti sa vla&scaron;ću. "Nekoliko porodica posjeduje pola zemlje", rekao je tada.
Mađar se u kampanji bavio domaćim pitanjima
Borba sa korupcijom je bila glavna tema Mađarove kampanje. Opisao je sliku koju Orban projektuje svijetu &ndash; premijera kao branioca nacionalnog suvereniteta od liberalne ideologije &ndash; kao "&scaron;lag" koji treba da "prikrije djelovanje ma&scaron;inerije moći i sticanje ogromnog bogatstva".
Kampanja se, takođe, neumorno fokusirala na domaća pitanja, od stagnirajuće mađarske ekonomije do pitanja zdravstvenog osiguranja.
Kada je riječ o spoljnoj politici, Mađar se obavezao da će obnoviti zapadnu orijentaciju Mađarske i okončati njenu zavisnost od ruske energije do 2035. godine, dok teži "pragmatičnim odnosima&ldquo; sa Moskvom. Takođe je obećao da će otključati zamrznuta sredstva EU, &scaron;to bi pomoglo da se oživi stagnirajuća mađarska ekonomija.
"Prvog dana moramo da usvojimo mjere protiv korupcije i moramo da podnesemo zahtjev za pridruživanje Evropskom tužila&scaron;tvu&ldquo;, rekao je Mađar.
Od studija prava preko državne banke do agencije za studentske kredite
Rođen 1981. godine u porodici advokata, Mađar je takođe studirao pravo. Oženio se Vargom 2006. godine, a kada ju je karijera odvela u Brisel, Mađar se pridružio mađarskom diplomatskom koru i radio na zakonodavstvu EU.
Nakon povratka u Mađarsku, zaposlio se u državnoj banci, a zatim je vodio agenciju za studentske kredite.
Mađar i Varga, koji su se razveli 2023. godine, imaju tri sina.
Za sebe kaže da je religiozan, da uživa u kuvanju i igranju fudbala sa prijateljima i sinovima.
Kada su ga u decembru upitali koliko se promijenio otkako je u&scaron;ao u politiku, Mađar je, aludirajući na medijske izvje&scaron;taje koji ga opisuju kao osobu sa kratkim fitiljem, rekao: "Sada brojim do 10."

Ko je Peter Mađar – čovjek koji je okončao vlast Viktora Orbana

NAKON 16 GODINA

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp kazao je danas da će Va&scaron;ington odmah početi da blokira brodove koji poku&scaron;avaju da uđu ili izađu iz Ormuskog moreuza.
Tramp je dodao da je naložio američkoj mornarici da zabrani prolazak kroz Ormuski moreuz svim brodovima koji su za to platili putarinu Iranu.
Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tila je da je Ormuski moreuz pod kontrolom te organizacije i da će svaki poku&scaron;aj prolaska biti smatran kr&scaron;enjem primirja, na &scaron;ta če IRGC "snažno odgovoriti".
U saop&scaron;tenju se navodi da je Ormuski moreuz "pod kontrolom i pametnim upravljanjem" Mornarice IRGC-a.
IRGC je saop&scaron;tila i da moreuz ostaje otvoren za "bezbjedan prolazak" civilnih plovila u skladu sa "specifičnim pravilima".
Pregovori SAD i Irana o prekidu vatre, koji su dvije zemlje vodile u Pakistanu, zavr&scaron;eni su sinoć bez konkretnog rje&scaron;enja i odgovora na pitanje &scaron;ta će se desiti nakon isteka prvobitno dogovorenog 14-dnevnog primirja.
Delegacija SAD, na čelu sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, tvrdi da je Teheran odbio da se obaveže da neće razvijati nuklearno oružje.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči rekao je da Teheran ima duboko nepovjerenje prema onima koji su napali njegovu zemlju, dodajući da je Iran spreman da uzvrati ako ponovo bude napadnut.

Tramp: Blokiraćemo sve brodove koji žele da uđu u moreuz; IRGC: Ormuz pod našom kontrolom

AMERIČKI PREDSJEDNIK NALOŽIO MORNARICI DA ZABRANI PROLAZAK

Prvi tanker sa sirovom naftom pro&scaron;ao je kroz Ormuski moreuz od uvođenja američke blokade iranskih luka, saop&scaron;tio je globalni monitor pomorskog saobraćaja.
Malte&scaron;ki tanker VLCC Agios Fanurios prvi je naftni brod koji je krenuo na zapad kroz Ormuski moreuz od početka blokade. Očekuje se da danas stigne u iračku luku Basra, koja nije pod američkom blokadom.
 Prema podacima Marin trafika, brod je prethodno gotovo dva dana stajao usidren u Omanskom zalivu, nakon čega je ponovo poku&scaron;ao prolazak.
Ovo je prvi prolazak tankera sa sirovom naftom kroz moreuz od kada su Sjedinjene Države blokirale iranske luke.

Prvi tanker sa sirovom naftom prošao kroz Ormuski moreuz od uvođenja američke blokade iranskih luka