Globus

Najmanje 15 radnika poginulo je, a vi&scaron;e ih je povrijeđeno u eksploziji kotla u fabrici lijepka u istočnom Pakistanu, saop&scaron;tile su danas lokalne vlasti.
Policija je uhapsila menadžera fabrike i traga za njenim vlasnikom, javlja AP.
Uzrok eksplozije jo&scaron; nije poznat, a te&scaron;ko je o&scaron;tetila ne samo zgradu fabrike, već i okolne kuće, izazvav&scaron;i požar i paniku među stanovni&scaron;tvom u okolini.
Zvaničnica provincije Pundžab Marjam Navaz &Scaron;arif izrazila je sauče&scaron;će porodicama žrtava i zauzela se za najbolju moguću zdravstvenu njegu povrijeđenih.
Lo&scaron;i bezbjednosni standardi čest su uzrok požara i drugih incidenata u fabrikama u Pakistanu.

Eksplozija u fabrici u Pakistanu, 15 radnika poginulo

LOŠI BEZBJEDNOSNI STANDARDI ČEST SU UZROK POŽARA I DRUGIH INCIDENATA U FABRIKAMA

U američkom gradu Dejton na 21. novembar 1995. potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, kojim je nakon tri i po godine zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.
Tokom tri i po godine prije potpisivanja ovog dokumenta, u ratu je ubijeno vi&scaron;e od 100.000 ljudi, a raseljeno je vi&scaron;e od milion stanovnika.
Takođe, tokom ovog rata je počinjen i prvi genocid na evropskom tlu nakon Holokausta, u gradu Srebrenica gdje su u julu 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske ubili vi&scaron;e od 8.000 Bo&scaron;njaka, podsjeća Klix.
Samom dogovoru iz Dejtona, koji&nbsp;su potpisali Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milo&scaron;ević, prethodili su izrazito te&scaron;ki pregovori koji su trajali vi&scaron;e od dvije sedmice.
Tokom pregovora u Dejtonu je osmi&scaron;ljen dana&scaron;nji ustroj BiH kao zemlje od dva entiteta, iako je navedeno da zemlja nastavlja pravno postojanje kao i Republika BiH, koja je proglasila nezavisnost 1992.&nbsp;
Dejtonski mirovni sporazum formalno je potpisan 21. novembra u Dejtonu, ali da je ceremonijalno potpisivanje održano u Parizu 14. decembra iste godine.
Potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma su bile Republika BiH, FR Jugoslavija (u ime bosanskih Srba) te Hrvatska (u ime bosanskih Hrvata). Zemlje garanti, odnosno svjedoci, su SAD, Rusija, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Evropska unija.
Prije ovog sporazuma, a kao jedno od ključnih de&scaron;avanja prije samog potpisivanja, Izetbegović i Tuđman su potpisali Washingtonski sporazum, u martu 1994. godine, kojim je značajno olak&scaron;an proces pregovora u Dejtonu.

Dan kada je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini: Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

U RATU JE UBIJENO VIŠE OD 100.000 LJUDI, A RASELJENO JE VIŠE OD MILION STANOVNIKA

&Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin izjavio je tokom posjete komandnom punktu grupe &ldquo;Zapad&rdquo; da kriminalna organizacija drži vlast u Ukrajini pod izgovorom neophodnog rata s Rusijom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavljuje da će ukrajinski i američki timovi raditi na okončanju rata. 
Petoro povrijeđeno u ruskom napadu dronovima u Odesi
Pet osoba, uključujući dijete, povrijeđeno je u napadu ruskog drona u Odesi, saop&scaron;tila je Državna služba za vanredne situacije na Facebooku.
&ldquo;Kao rezultat napada neprijateljskih dronova, zapaljene su stambene zgrade, benzinska pumpa sa automobilima i upravna zgrada. O&scaron;tećene su i privatne kuće i kamioni&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Načelnik Odeske regionalne vojne uprave Odese Oleg Kiper naveo je da je usljed udara delimično uni&scaron;tena privatna stambena zgrada i susjedne kuće.
&ldquo;Nadležne službe rade na licu mjesta, pripadnici reda evidentiraju posljedice&rdquo;, naveo je on.
&Scaron;ef Vojne uprave grada Serhij Lisak saop&scaron;io je da je, kao posljedica napada, o&scaron;tećena stambena zgrada i poslovni objekat u jednom od gradskih okruga.
&ldquo;Otklanjanje posljedica napada je u toku, sve nadležne službe su na licu mjesta&rdquo;, naveo je Lisak, prenosi Ukrinform.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
Grupa snaga &ldquo;Zapad&rdquo; preuzela je kontrolu nad gradom Kupjanskom u Harkovskoj oblasti i napreduju ka Krasnom Limanu, obavijestio je ruskog predsjednika Vladimira Putina načelnik General&scaron;taba Oružanih snaga Valerij Gerasimov.
Putin je posjetio jedan od komandnih punktova grupe &ldquo;Zapad&rdquo; i održao sastanak sa vojnim rukovodstvom o situaciji u blizini Konstantinovke i Kupjanska.
Istakao je da Rusija ima svoje ciljeve, a da je glavni postizanje ciljeva specijalne vojne operacije. Navodi da kriminalna organizacija drži vlast u Ukrajini pod izgovorom neophodnog rata sa Rusijom.
&ldquo;Ovo vi&scaron;e nije političko vođstvo.To je grupa pojedinaca, organizovana kriminalna grupa, koja je uzurpirala vlast i, pod izgovorom nastavka rata sa Rusijom, drži se te vlasti u Ukrajini radi ličnog bogaćenja&rdquo;, ukazao je &scaron;ef Kremlja.
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski, nakon &scaron;to je zvanično primio nacrt mirovnog plana od američke strane, najavio je da će razgovarati s predsjednikom Donaldom Trampom o postojećim diplomatskim mogućnostima i ključnim tačkama potrebnim za mir.
&ldquo;Spremni smo za konstruktivan, iskren i operativan rad&rdquo;, poručuje Zelenski i najavljuje da će na tačkama plana za okončanje rata raditi ukrajinski i američki timovi.

Putin: Kriminalna organizacija na vlasti u Ukrajini; Zelenski: Radićemo na okončanju rata sa američkim timovima

RAT U UKRAJINI

Zagrebačka policija oglasila se o toku istrage nakon požara koji je izbio u zgradi Vjesnika.
Potvrdili su da je dosada&scaron;njim radom obuhvaćeno nekoliko mlađih osoba.
"Jedna osoba je uhap&scaron;ena i nad njom se sprovodi kriminalističko istraživanje", saop&scaron;tili su.
Dodaju kako će, čim okolnosti budu dozvoljavale, javnost dobiti vi&scaron;e informacija:
Ističu da je kriminalističko istraživanje započelo odmah po dojavi, uz istovremeno obezbjeđivanje mjesta događaja i preduzimanje mjera radi bezbjednosti građana.
U saop&scaron;tenju nagla&scaron;avaju kako je u ranoj fazi izviđaja ključno &scaron;to hitnije i neometano prikupiti obavje&scaron;tenja od svih osoba koje mogu imati korisna saznanja o događaju. Objavljivanje informacija u javnosti u toj fazi može otežati rad policije.
"To može dovesti u rizik da informacije dođu i do osoba koje je potrebno obuhvatiti kriminalističkim istraživanjem, a za koje se saznalo upravo u toj početnoj fazi izviđaja", navode iz tamo&scaron;nje policije.

Uhapšena mlađa osoba zbog požara u neboderu Vjesnika

SAOPŠTENO IZ ZAGREBAČKE POLICIJE

Osam osoba za koje se sumnja da su dio albanskog kriminalnog klana u Belgiji privedeno je u okviru istrage o pretnjama briselskom tužiocu Žilijenu Moinilu, ali su juče pu&scaron;tene zbog nedostatka dokaza, saop&scaron;tilo je federalno tužila&scaron;tvo, pi&scaron;e VRT, a prenosi N1.
Policija je prekjuče obavila pretres na 18 adresa u Briselu i Luvenu u sklopu istrage o prijetnjama upućenim briselskom tužiocu, kada je privedeno osam osoba.
&ldquo;Trenutno nema dovoljno ozbiljnih indikacija da bi im bio određen pritvor&ldquo;, saop&scaron;tilo je federalno tužila&scaron;tvo koje vodi istragu, obrazlažući odluku da ih pusti na slobodu.
Ovog ljeta policija je dobila informaciju o mogućoj pripremi napada na tužioca. Nivo pretnje za Moinila odmah je podignut na 4, najvi&scaron;i nivo, a preduzete su i konkretne mjere za njegovu za&scaron;titu.
Prema dostupnim informacijama, prijetnje dijelom potiču od albanske kriminalne grupe koja je prije nekoliko godina izvela Moinila pred sud. U to vrijeme on je jo&scaron; radio u federalnom tužila&scaron;tvu, u odjeljenju za organizovani kriminal.
Pripadnici tog albanskog klana osuđeni su u međuvremenu zbog krijumčarenja kokaina skrivenog u prepravljenim pregradama automobila. Drogu su dopremali iz Latinske Amerike jedrilicama. Vođe grupe su osuđene na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne zatvora, a osobe koje su privođene navodno su povezane sa tim klanom.

Osam osumnjičenih pripadnika albanskog krimi-klana privedeno, pa pušteno zbog prijetnji tužiocu

U OKVIRU ISTRAGE O PRETNJAMA BRISELSKOM TUŽIOCU

Vi&scaron;e od 417 miliona djece &scaron;irom svijeta živi u siroma&scaron;tvu i li&scaron;eno je najmanje dvije osnovne potrebe, kao &scaron;to su ishrana i sanitarija, pokazao je najnoviji izvje&scaron;taj UNICEF-a.
Izvje&scaron;taj "Stanje djece u svijetu 2025: Iskorenjivanje siroma&scaron;tva djece &ndash; na&scaron; zajednički imperativ", objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz vi&scaron;e od 130 zemalja.
Procjena vi&scaron;edimenzionalnog siroma&scaron;tva uključuje &scaron;est kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitarija i voda.
Prema izvje&scaron;taju, 118 miliona djece doživljava tri ili vi&scaron;e oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili vi&scaron;e.
Najvi&scaron;e stope siroma&scaron;tva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
Iako je procenat djece pogođene jednom ili vi&scaron;e te&scaron;kih uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.
Izvje&scaron;taj takođe pokazuje da vi&scaron;e od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siroma&scaron;tvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece &ndash; 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siroma&scaron;tvu, &scaron;to može da ograniči njihov svakodnevni život.
UNICEF je istakao i pozitivne primjere.
Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siroma&scaron;tvo za vi&scaron;e od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.
U Italiji, relativna stopa monetarnog siroma&scaron;tva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece pobolj&scaron;an za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija Nikola Gracijano.
U izvje&scaron;taju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siroma&scaron;tvom i uskraćeno&scaron;ću osnovnih prava.

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

NAJNOVIJI  IZVJEŠTAJ

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, prenosi En-Bi-Si. Plan predviđa da Ukrajina ustupi Rusiji preostale djelove Donbasa. Sa druge strane, načelnik Glavne obavje&scaron;tajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov tvrdi da Rusija u proljeće 2026. planira da potpuno okupira Donjecku oblast.
Porastao broj stradalih i povrijeđenih u Ternopolju
Najmanje 26 ljudi je poginulo, a skoro ih je 100 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima i raketama na grad Ternopolj, saop&scaron;tilo je ukrajinsko Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova.
Ministar resonog ministarstva Igor Klimenko rekao je da se 26 ljudi i dalje vodi kao nestalo, uključujući troje djece.
Rusija je ispalila 476 dronova i 48 raketa na Ukrajinu, pogodiv&scaron;i energetsku i transportnu infrastrukturu, &scaron;to je dovelo do vanrednih prekida struje u brojnim regionima.
<h4 class="short-story-title">Budanov: Rusija planira potpunu okupaciju Donjecke oblasti</h4>
Načelnik Glavne obave&scaron;tajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov izjavio je da Rusija planira da potpuno okupira Donjecku oblast u proljeće 2026. godine, napominjući da vjeruje da je sprovođenje ovog plana nerealno.
"Rusi su sebi postavili cilj potpune okupacije Donjecke oblasti. To žele da urade kako ne bi otkrili, kako kažu, državnu tajnu, u proljeće 2026. godine. To je nerealno", naglasio je Budanov.
Prema njegovim riječima, Rusija na jugu poku&scaron;ava da se približi Zaporožju i započne artiljerijski i "teror dronovima" kako bi primorala vojnu komandu da napusti lijevu obalu, a civile da napuste grad.
Komentari&scaron;ući borbe u gradu Pokrovskua, Budanov je ocijenio da je situacija "te&scaron;ka".
Zaharova: Zapad želi da uni&scaron;ti Ukrajince, kao Hitler Slovene
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je da zapadne zemlje planiranju da &ldquo;istrijebe&rdquo; Ukrajince na sličan način kao &scaron;to je Hitler planirao da istrebi Slovene.
&ldquo;Nikada nijesam imala sumnje da je, osim kori&scaron;ćenja Ukrajine kao sredstva za pritisak i uticaj na na&scaron;u zemlju, jedna od ludih ideja Zapada koji je izazvao sukob, bila istrebljenje ukrajinskog stanovni&scaron;tva&rdquo;, rekla je Zaharova.
Napomenula je da su zapadne zemlje &ldquo;imale slične planove prije 85 godina&rdquo; i podsetila da su &ldquo;nacizam i fa&scaron;izam bjesneli u Ukrajini&rdquo;.
&ldquo;Izgleda da Zapadu nije bila potrebna slobodna Ukrajina, a nisu mu bili potrebni ni Ukrajinci, kao &scaron;to su kolaboracionisti učinili prije 85 godina, pod zastavom nacizma. Ukrajinci, iz perspektive Zapada, moraju da ustanu pod zastavom nacizma, sada neonacizma ili, iz perspektive Zapada, moraju da budu istrijebljeni&rdquo;, rekla je Zaharova.
Ocijenila je da je &ldquo;upravo tako formulisan Hitlerov plan za preuzimanje Sovjetskog Saveza&rdquo;.
&ldquo;Plan je formulisan u odnosu na slovensko stanovni&scaron;tvo. Sada vidimo istu stvar&rdquo;, zaključila je Zaharova.
Kremlj: Razgovor između Putina i Trampa mogao bi biti organizovan u bilo kom trenutku
Telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trampa može se organizovati u bilo kom trenutku, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
&ldquo;Moguće je, ako je potrebno, odmah organizovati telefonski razgovor između dva lidera, ali posao koji mora da prethodi sastanku jo&scaron; nije obavljen&rdquo;, naveo je portparol Kremlja.
Peskov je ranije izjavio da je Moskva spremna za pregovore o rje&scaron;avanju ukrajinskog sukoba, dok je za obustavu dijaloga optužio je Kijev.
NBC: Tramp odobrio plan za mir između Rusije i Ukrajine
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedjelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.
U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet Džared Ku&scaron;ner.
Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obje strane da bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se jo&scaron; vodi određeni stepen pregovora.
Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma jo&scaron; nije predstavljen Ukrajincima, kao i da se vrijeme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.
Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale djelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.
Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.
Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
U Ternopolju je nakon ruskog raketnog udara na dvije stambene zgrade progla&scaron;ena trodnevna žalost. Poginulo je 26 osoba, među kojima troje djece. Ranjeno je najmanje 95 ljudi, od kojih je 18 djece u bolnicama.
Ruske snage pogodile su i stambenu zgradu u Harkovu, gdje je ranjeno vi&scaron;e od 30 ljudi. Eksplozije su odjekivale i u vi&scaron;e ukrajinskih regiona.
Predsjednik Sjedinjenih država Donald Tramp ponovio je svoje tvrdnje da će rije&scaron;iti ukrajinski sukob, podsećajući na svoje razočaranje pristupom Moskve tom procesu.
&ldquo;Rije&scaron;io sam osam ratova, a imam jo&scaron; jedan da rije&scaron;im. Mislio sam da će ovo biti najlak&scaron;i rat za rje&scaron;avanje, jer imam dobar odnos s ruskim predsjednikom Putinom. Ali sam malo razočaran Putinom. I on to zna&ldquo;, rekao je Tramp.
Rusija je spremna za pregovore o ukrajinskom rje&scaron;enju, saop&scaron;tava Kremlj.
&ldquo;Moskva je otvorena za pregovore. Pauza koja je nastala je, zapravo, posljedica nevoljnosti kijevskog režima da nastavi ovaj dijalog&rdquo;, naglasio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Međutim, navodi da Kremlj nema inovacija na tu temu od samita u Enkoridžu.
Takođe, ukazuje i da treba obaviti određeni posao prije samita Rusija-SAD.
Turski predsjednik Tajip Erdogan, koji je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim razgovarao o postizanju mira poručuje da istanbulski proces mora da bude ponovo aktiviran.
&ldquo;Vjerujemo da istanbulski pregovori predstavljaju važnu prekretnicu u naporima ka diplomatskom rje&scaron;enju u vrijeme kada razarajuće posljedice rata postaju sve dublje&rdquo;, istakao je Erdogan u Ankari.

NBC: Tramp odobrio plan za mir između Rusije i Ukrajine; Budanov: Rusija planira potpunu okupaciju Donjecka

PORASTAO BROJ STRADALIH I POVRIJEĐENIH U TERNOPOLJU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedjelje.
Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži "Truth Social", kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.
"Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea", napisao je on.
Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon &scaron;to se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.
Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova "za" i jednim "protiv", dok je Senat usvojio mjeru jednoglasno.
Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona "dugo trajalo".
Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.
Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspjeh vlasti u proteklih 30 godina.
Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje djece i identifikacione podatke žrtava.
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.
Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dvije decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene posljednjih mjeseci.
Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, &scaron;to je zavr&scaron;eno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbjegao federalnu optužnicu.
On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloljetnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvr&scaron;io samoubistvo u pritvoru.
Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloljetnicima i osuđena na 20 godina zatvora.
Demokrate su kritikovali Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao biv&scaron;eg predsjednika SAD, Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.
Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.
Oni su pokrenuli "peticiju za razrje&scaron;enje" (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpi&scaron;e većina članova.
Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekada&scaron;nju Trampovu saveznicu.
Tramp je pro&scaron;le nedjelje povukao podr&scaron;ku Grin, &scaron;to je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.
Peticija je nedjeljama imala 217 potpisa &ndash; jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.
Demokrate su optužile predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasjedao zbog blokade vlade.

Tramp potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea

U ROKU OD 30 DANA MINSISRASTVO DA OBJAVI DOSIJEE POVEZANE SA OSUĐENIM SEKSUALNIM PRESTUPNIKOM

U ruskom kombinovanom napadu u Ternopolju je poginulo 20 ljudi, uključujući dvoje djece, a 66 je povrijeđeno, saop&scaron;tio je Sergej Danilin, portparol Državne službe za vanredne situacije u Ternopiljskoj oblasti

Devetospratne stambene zgrade pogođene su u napadima, dok je Rusija tokom noći ispalila vi&scaron;e od 470 dronova i 47 raketa na Ukrajinu u &bdquo;drskom napadu&ldquo;, rekao je predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski.
Tri okruga drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkova, takođe su pogođena masivnim napadom dronova kojim je povrijeđeno vi&scaron;e od 30 ljudi, uključujući i djecu.&nbsp;
Nestanci struje utiču na vi&scaron;e regiona &scaron;irom zemlje, saop&scaron;tilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.
Napad u ranim jutarnjim satima &nbsp;jedan je od najsmrtonosnijih na zapadnu Ukrajinu od početka ruske invazije u februaru 2022.&nbsp;
Zelenski je rekao da je do&scaron;lo do &bdquo;značajnih razaranja&ldquo; u Ternopolju, dodajući da bi ljudi mogli biti zarobljeni ispod ru&scaron;evina.

Raste broj žrtava ruskog udara na Ternopolj – 20 poginulih, među njima dvoje djece

POVRIJEĐENO 66 OSOBA

Vi&scaron;e od 170 objekata o&scaron;tećeno je u velikom požaru koji je tokom noći zahvatio gusto naseljeno stambeno područje u japanskom gradu Oita, pri čemu je jedna osoba stradala, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Policija je potvrdila da je na mjestu požara pronađeno tijelo jedne osobe i poku&scaron;ava da utvrdi da li je riječ o 76-godi&scaron;njem mu&scaron;karcu koji se vodi kao nestao, prenio je Kjodo.
Vatrogasci su i vi&scaron;e od 12 sati nakon izbijanja požara nastavili borbu sa vatrenom stihijom u luci Saganoseki, koji je prijavljen policiji u utorak.
Prefektura Oita zatražila je pomoć u ga&scaron;enju vatrene stihije, koja je zahvatila oko 48.900 kvadratnih metara i pro&scaron;irio se na &scaron;umovito područje.
Gradonačelnik Oite &Scaron;inja Adači rekao je novinarima da ne očekuje dalje &scaron;irenje plamena.
Visoki zvaničnik prefekture &Scaron;ogo Fudžikava izjavio je da se dim smanjuje i da bi požar uskoro trebalo da bude stavljen pod kontrolu, ali je upozorio da je rano za konačne procjene.
Premijerka Japana Sanae Takači poručila je na platformi Iks da će vlada pružiti "maksimalnu podr&scaron;ku u saradnji sa lokalnim vlastima".
Do 350 domaćinstava ostalo je bez struje, saop&scaron;tila je kompanija Kju&scaron;u elektrik.
Požar, koji je policiji prijavljen oko 17.45&nbsp; u utorak, izbio je u stambenom području sjeveroistočno od luke Saganoseki.
Meteorolo&scaron;ka agencija Japana prethodno je izdala upozorenje na jak vetar u tom regionu.

Veliki požar u Japanu:  Jedna osoba poginula, oštećeno više od 170 objekata

DO 350 DOMAĆINSTAVA OSTALO JE BEZ STRUJE

Kabinet predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog je saop&scaron;tio da je dobio od SAD nacrt plana za okončanje rata sa Rusijom i izrazio spremnost da konstruktivno sarađuju s Va&scaron;ingtonom na tome.
"Taj plan bi, po američkoj procjeni, mogao da oživi diplomatiju", objavio je Kabinet Zelenskog na Telegramu, dodav&scaron;i da on planira da o tome narednih dana razgovara s predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Ranije je nezvanično objavljeno da taj plan ponavlja maksimalističke zahtjeve Rusije koje je Kijev vec'&nbsp;odbacio, smatrajući de znače de fakto kapitulaciju Ukrajine.
"Plan obuhvata priznavanje (aneksije) Krima i drugih regiona koje je zauzela Rusija" koja kontroli&scaron;e skoro 20 odsto teritorije Ukrajine, rekao je za AFP neimenovani zvaničnik upoznat sa nacrtom plana.
Moskva je ranije tražila da Kijev, pored Krimskog poluostrva, anektiranog 2014. godine, ustupi regione Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, za koje tvrdi da ih je anektirala od septembra 2022. godine, ali nad njima nema potpunu kontrolu.

Predsjednik Ukrajine dobio od SAD nacrt plana za okončanje rata s Rusijom